stranica 1

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Histološka građa pulpe

Naziv vježbe:

Histološka građa pulpe

Sadržaj vježbe:TEORETSKI DIO• Histološka građa pulpe

PRAKTIČNI DIO• Mikroskopiranje i precrtavanje histoloških preparata pulpe

1. Pulpa krune zuba – slabo povećanje2. Pulpa krune zuba – jako povećanje3. Pulpa korijena zuba – slabo povećanje4. Pulpa korijena zuba – jako povećanjeo odontoblastički slojo predentino sloj siromašan stanicama o sloj bogat stanicama o srž pulpe

o pleksus Raschkowo krvne žile pulpeo živci pulpeo stanice pulpe

ZUBNA PULPA

• Zubna pulpa rahlo je vezivno tkivoporijeklom iz zubne papile, koje zauzima središnji položaj unutar zuba.

• Zubna pulpa je tkivo koje je odgovorno za produkciju dentina.

• Smještena je u pulpnoj komori i korijenskom kanalu.

• Pulpa je u kontinuitetu s vezivnim tkivom parodontne sveze preko vrška (apeksa) svakoga korijena i eventualno bočnim ili dodatnim (akcesornim) korijenskim kanalima

• Starenjem, trajnim stvaranjem dentina suzuje se pulpni kavitet i vršci korijena.

pulpa

PULPO-DENTINSKI KOMPLEKS

• Pulpa i dentin potječu iz zubne papile. Zbog tijesne veze u njihovom podrijetlu često se upotrebljava izraz pulpo-dentinski kompleks.

dentin

pulpa

FUNKCIJE ZUBNE PULPE

• Funkcija zubne pulpe ne završava razvojem zuba i njegovim nicanjem, već se nastavlja tijekom života produkcijom sekundarnog i tercijarnog dentina, što predstavlja njezinu zaštitnu funkciju.

• Osim zaštitne, zubna pulpa ima:– hranidbenu – opskrba krvlju i hranjivim tvarima – senzoričku – registracija temperature, mehaničkih i kemijskih čimbenika koji djeluju na dentin i pulpu

– formativnu – kontinuirano održavanje i stvaranje dentina – obrambenu funkciju – pokretanje upalnog odgovora.

MORFOLOŠKE ZONE PULPE

• Postoje četiri zone pulpe; Gledajući od izvana prema unutra, to su: – odontoblastički sloj, – sloj siromašan stanicama (zona bez stanica ili Weilova zona), – sloj bogat stanicama i – srž pulpe.

sloj odontoblasta

zona bez stanica(Weilova zona)

zona bogata stanicama

predentin

odontoblasti

zona siromašna stanicama

zona bogata stanicama

tijeloodontoblasta

odontoblastičninastavci

MORFOLOŠKE ZONE PULPE

stranica 2

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Histološka građa pulpe

ODONTOBLASTIČKI SLOJ

• Odontoblastički sloj je najperiferniji sloj zubne pulpe.

• Nalazi se odmah ispod predentina.• Sastoji se prvenstveno od odontoblasta,

ali tu se mogu naći kapilare, živčana vlakna i dendritične stanice.

• Odontoblasti u pulpnoj komori su više izdužene stanice, dok su u radikularnom dijelu pulpe više kuboidni, a u apikalnom dijelu su to spljoštene stranice.

• Odontoblasti su međusobno povezani različitim vrstama međustaničnih veza, kao što su dezmosomi, pukotinaste i uske sveze.

odontoblasti

ZONA SIROMAŠNA STANICAMA

• Zona siromašna stanicamanastavlja se na odontoblastički sloj prema središtu pulpe.

• To je uzak sloj debljine oko 40 nm koji ne sadrži stanice.

• Premrežen je kapilarima, nemijeliniziranim živčanim vlaknima i tankim fibroblastičnim nastavcima.

• Zona siromašna stanicama je ovisna o funkcionalnom statusu pulpe.

ZONA BOGATA STANICAMA

• Zona bogata stanicama sadrži veliki broj stanica i to:– fibroblasta, – makrofaga, – dendritičnih stanica i – limfocita.

• Smatra se da zona bogata stanicama nastaje kao rezultat periferne migracijestanica iz pulpne srži u vrijeme nicanja zuba.

• Iako je mitotička aktivnost relativno rijetka, takva aktivnost se najčešće događa uništenjem odontoblasta, koji se nadomještaju migracijom stanica iz ove zone.

JEZGRA PULPE

• Jezgra (srž) pulpe ispunjava središnji dio komore.• Sastoji se od:

– temeljne tvari– pulpnih stanica– krvnih žila – živaca

TEMELJNA TVAR PULPE

• Rahlo vezivo sastavljeno je od kombinacije stanica uronjenih u ekstracelularni matriks sastavljen od vlakana i polutekućeg gela.

• 75% pulpe čini voda, a 25 % organski materijal. • Matriks u kojem su uronjene stanice zubne pulpe ima višestruku

ulogu u razvoju, migraciji, dijeljenju, obliku i funkciji tih stanica. • Najveći dio vlakana čini kolagen tipa I (60%), a ostatak čini kolagen

tipa III, te manje količine tipa V i VI. • Ostatak čini nevlakanasta ekstracelularna masa koju dijelimo na:

– glikozaminoglikane (glikozaminoglikani su polisaharidni lanci sasatvljeni od ponavljajućih disaharidnih molekula koje su kovalentno vezane za proteine) i

– druge molekule (fibronektin i laminin).• Glikozaminoglikani zrele pulpe nakon tvorbe primarnoga dentina se

sastoje od hijaluronana (60%), dermatan-sulfata (28%), hondroitin-sulfata (12%).

DENTINSKI MATRIKS

dentinski matriks

šupljine dentinskih tubulusa

stranica 3

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Histološka građa pulpe

KOLAGENA VLAKNA PULPE

• Najveći dio je kolagen tip I

• To su nepravilna vlakanca promjera 100 nm sa karakterističnim prugama svakih 64 nm

• Vlakanca variraju u gustoći i raspodjeli, a starenjem se povećavaju

• Kolagen tip III se susreće kao fini razgranjeni filament promjera 15 nm

• Fibroblasti pulpe tvore obje vrste kolagena

STANICE ZUBNE PULPE

• Stanice zubne pulpe su:– odontoblasti– fibroblasti– nediferencirane mezenhimne stanice– makrofagi– limfociti– dendritičke stanice

ODONTOBLASTI

• Odontoblasti su najprepoznatljivije stanice zubne pulpe.

• U formiranoj kruni zuba odontoblasti izgledaju kao slojevi od 3 do 5 stanica.

• Broj odontoblasta u području krune kreće se od 59000 do 76000. Taj broj se u području korijena smanjuje.

• Odontoblasti su izdužene stanice, duljine od oko 50 µm, koje su u području korijena skraćene.

• Odontoblastički nastavak zajedno sa svojim sadržajem omogućuje pulpo – dentinski odgovor na različite podražaje iz okoline.

ODONTOBLASTI

• Morfološki se odontoblasti razlikuju ovisno o funkcionalnoj aktivnosti.

• Funkcionalno aktivni odontoblast ima bazalno smještenu jezgru, bazofilnu citoplazmu i izražen Golgijev aparat. Dok je neaktivni odontoblast skraćen, s malo citoplazme.

• Odontoblastički nastavak započinje u području vrata stanice poslije međustaničnih veza, gdje se zapravo stanica sužava i ulazi u predentin.

• Stanični nastavci ne sadrže organele nego veliki broj mikrotubula i vlakanaca.

• Sveze između odontoblasta mogu biti:– pukotinaste sveze, – uske sveze, – adhezijski pojasevi i – dezmosomi.

• Odontoblastički nastavak zajedno sa svojim sadržajem omogućuje pulpo–dentinski odgovor na različite podražaje iz okoline.

ODONTOBLASTI I ODONTOBLASTIČNI NASTAVCI

odontoblastiodontoblastični nastavci

dentin pulpa

FIBROBLASTI

• Fibroblasti su najbrojnije stanice zubne pulpe koje su posebno brojne u kruni zuba i ispunjavaju zonu bogatu stanicama.

• Funkcija fibroblasta jest produkcija i održavanje pulpnog matriksa, koji se sastoji od kolagena i osnovne tvari.

• Često su povezani dezmosomima te mogu pod određenim stimulusima razgrađivati i resorbirati kolagen.

• Nisko aktivna stanica zove se fibrocit.

stranica 4

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Histološka građa pulpe

NEDIFERENCIRANE MEZENHIMNE STANICE

• Nediferencirane mezenhimne stanice predstavljaju rezervoar iz kojeg se razvijaju stanice vezivnog tkiva pulpe.

• Ovisno o podražaju ove stanice se mogu razviti u sve vrste stanica, od fibroblasta do odontoblasta.

• Nalaze se u središnjem dijelu pulpe i često su vezane za krvne žile.

• Starenjem im se smanjuje broj što reducira regenerativni potencijal pulpe.

MAKROFAGI

• Makrofagi se također nalaze u središnjem dijelu pulpe.

• To su velike stanice sa tamno obojenim jezgrama i velikim lizosomima.

• Funkcija im je fagocitoza odumrlih stanica.

LIMFOCITI

• Limfociti su u normalnoj pulpi prisutni samo kao T - limfociti, dok su B - limfociti rijetko prisutni.

DENDRITIČKE STANICE

• Dendritičke stanice koje nastaju u koštanoj srži nalaze se u subodontoblastičkoj zoni bogatoj stanicama.

• Usko su povezane sa vaskularnim i neuralnim strukturama i imaju sličnu funkciju kao Langerhansove stanice u epitelnom tkivu -prezentaciju antigena T-limfocitima i sudjelovanje u imunološkom odgovoru pulpe.

• Broj im se povećava u karioznim zubima.

KRVNE ŽILE PULPE

• Neurovaskularni snopovi ulaze u pulpu na njihovim apikalnim otvorima.

• Arteriole su najveće žile u pulpi (promjer 150 µm), usmjerene k griznoj površini duž dulje osi pulpe uz mnoge ogranke.

• Arteriole završavaju u bogatom subodontoblastičnom spletu s kojega male kapilare odlaze u sloj odontoblasta.

• Male vene dreniraju sloj odontoblasta i koso teku kroz pulpnu komoricu, spajaju se s nekoliko malih vena u neurovaskularni snop.

• Vene su bez zalistaka i maloga broja i promjera uz vršak korijena.

• Postoje mnoge anastomoze između venula i arteriola.

Krvne žile pulpe VENSKO-VENSKA ANASTOMOZA

• Ovi oblici krvnih žila reguliraju tijek krvi u pulpi tijekom dentinogeneze ali i tijekom upalnih poremećaja

stranica 5

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM

Histološka građa pulpe

PROZORASTE KAPILARE

• Prozoraste kapilare se nalaze u subodontoblastičnom području• Čine 4 – 5% svih pulpnih kapilara• Osobito su obilne između i ispod odontoblasta

ŽIVCI PULPE• Zubna pulpa bogato je inervirana.

• Živčana vlakanca (mijelinizirana i nemijelinizirana) ulaze u pulpu kroz apikalne otvore i bočne kanale.

• Brojni živci u zubu variraju u odnosu na sam zub i stupanj njegovoga razvoja (potpuno razvijen pretkutnjak čovjeka ima približno 2500 aksona na vršku korijena).

• Nemijelinizirani živci tvore 70 – 80 % od ukupnog broja živaca

• Živčana vlakanca unutar korijenskog kanala i pulpne komore prate krvne žile.

• Živčani aksoni granaju se u krunskom dijelu zuba, te ih ima četiri puta više nego u vršku.

• Samo 10% vlakanca završava u korijenskoj pulpi, ostatak nastavlja prema krunskoj pulpi.

Subodontoblastični pleksus Raschkow

• Vlakanca ispod odontoblasta u sloju siromašnom stanicama tvore pleksus Raschkow• Neka vlakanca završe u predentinu, a neka mogu ući i u dentinske kanaliće do 200 µm uz nastavak odontoblasta

• Ispod odontoblasta pleksus nije uočjliv do nicanja zuba.

• Vlakanca su nemijelinska i skoro potpuno su senzorna.

• Ogranci pleksusa ulaze u sloj odontoblasta.

STARENJE I PROMJENE U ZUBNOJ PULPI

• Starenjem pulpe se smanjuje broj stanica i povećava se fibrozno tkivo.

• Sloj odontoblasta se sužava.

• Krvne žile i živci se starenjem smanjuju.

• Dolazi do mineralizacije pulpe i nastanka pulpnih kamenaca.

STARENJE I PROMJENE U ZUBNOJ PULPI- dentikli -

• Dentikli (kamenci) mogu biti:– pravi - sadrže tubularni dentin

okružen slojem odontoblasta ili – lažni - koncentrični slojevi

mineraliziranog materijala bez sloja odontoblasta

• Lažni dentikli javljaju se daleko češće. Iako početno leže slobodno unutar pulpe, mogu postati dodani sekundarnom dentinu, pa postaju pričvršćeni kamenci.

pravi dentikl lažni dentikl

KRAJ