MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozai-ka. Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail:mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

CRTICA - KOČIJEU DUBROVNIKU

Prema Josipu Bersi »prvu lijepo uređenu kočiju doveo je u Dubrovnik biskup Antun Giuriceo«, koji je dužnost biskupa dubrovačkog obavljao od 1830. do 1842. godine. Bersa također navodi da su se javne

kočije pojavile na dubrovačkom području u drugoj polovici 19. stoljeća. Ivan Kukuljević, koji je 1856. doputovao paro-brodom u Gruž, prevezao se iz Gruža do grada kočijom, jer su tada već postojale javne kočije za prijevoz na toj relaciji. Kočijaši su, po želji prevozili putnike iz Gruža i s Pila i u dru-gim pravcima. Kao zanimljivost je bilo jasno utvrđeno da se kočije, kao ni teretna kola ne smiju međusobno utrkivati. A kako je i toga bilo, građani su i na to upozoravali, pa tako su se na današnji dan, 20. listopada 1908. godine, dva kočijaša, na putu od Gruža, utrkivala s punim kolima«.

KristinaLučić

slika tjedna

LET GOLUBOVA

JADRANKA NIČETIĆ– AUTORICA KNJIGA

'DUBROVAČKI KOMINI' I 'TRADITIONAL TASTE OF

DUBROVNIK'

Zaljubljenica u jedan od najljepših otoka na svijetu, živi i diše s njim i za njega. Riječ je o Lokrumu i Jadranki Ničetić koja je kroz ljubav

prema ovom biseru utkala i dosta reda-ka na stranice knjiga kroz gastro priču. Naime, recepte dubrovačkog kraja donosi nam kroz knjige 'Dubrovački komini', ali i na engleskom jeziku u knjizi 'Tradition-al taste of Dubrovnik'. Na ovogodišnjem 'Good Food Festivalu' govori o staroj zab-oravljenoj slastici našega kraja Manđarici, a na društvenoj mreži Facebook admin-istratorica je stranice Dubrovačka gastro tradicija. U razgovoru s Jadrankom doz-najemo što je za nju Lokrum jučer, danas i sutra.

Ljeto je došlo do kraja, manje su gužve po Gradu, koji Vama tempo života najviše odgovara?

Kraj ljeta je uvijek nekako sjetan većini ljudi, meni je to najdraže doba godine. Još uvijek li-jepo vrijeme bez gužve po Gradu, sve se uspori na nekakav normalni tempo, nema više onog ljetnog pritiska, kako zraka tako mase svijeta, obaveza…jesen je doba uživanja, opuštenosti. Vrijeme kad je najlakše stvarati planove, mašta-ti, razmišljati o proteklom vremenu, ali i onom koje dolazi. Još davne 1440. godine Filip de Diversis napisao je: “(…) tamo odlaze građani radi okrepljenja duše i tijela.“ Stoga amo i mi u đir po Lokrumu, toj predivnoj torti od skorupa na gvantijeri od mora, kako bi rekao Luko Pal-jetak. Već u portu vidim dragu čeljad koja sva-kodnevno posjećuju otok.

Velika ste zaljubljenica u Lokrum?

To je jedna strast, ljubav bezgranična koju mogu samo razumjeti oni koji svakodnevno

intervjuTJEDNA

obilaze njegove škrape, staze, skrovite kutke. Svatko od njih ima svoju stijenu, ne obilježe je jer stijene tijekom godina kao da poprima-ju njihove obrise. Mašem kapetanu Jeri, Kiku ili Marku, uvijek radosno uzvrate pozdrav. Usprkos silnom umoru, iscrpljujućem suncu, masi nervoznih turista, odgovornosti koje nosi njihov posao oni, uz ostale članove posade, uvijek su nasmijani. Domaćoj čeljadi spremni dobaciti neku šalu, podmontat kakvu k'o da neće, sretni ako vas uspiju nasmijati. Najra-dosnija je uvijek ona prva vožnja na proljeće kad jedva čekam skočit u plavetnilo, još uvijek studenog mora, kako bi oprala teret zime sa svog tijela. I da vam nitko tu ne zaželi dobro-došlicu znate da ste dobrodošli, jer priroda kao da se probudila baš samo radi vas.

Koliko ste često na Lokrumu, što Vas na-jviše fascinira?

Ljeta na otoku imaju svoj posebni đir, to su već mali rituali, kad se ispija kafa kod Luija i Đanija, kad se kupa, čita knjiga, sve ustalje-no, a opet sretno i opušteno. Jesen, e ona je idealna za šetnje lokrumskim stazama. I ne samo onim uhodanim kojima tijekom ljeta propješače bezbrojni turisti, već onim malim uskim, neistraženim, duboko u šumi. Priro-da je tu živa, bujna, srcu ulijeva neku slatku melankoliju, nježnu simfoniju, svaki novi korak znači novi val emocija. Kad nosnice zagolica miris lovora, a nad njim se nadvisuje planika sunčajući svoje bobice u veselim jesenjskim bojama. Drugačije srce kuca za proljetnih šet-nji Lokrumom od ovih jesenskih kad se pola-ko pripremam na kraći dan i zimu koju s brda donosi bura. Prolazim pokraj trpeze za kojim je Maksimilijan objedovao kad je prvi put došao na Lokrum. Za tom istom trpezom rado je ispi-jao prvi jutarnji čaj dok bi proučavao stihove Hein-a. Danas je tu velika reklama za obližnji restoran i prateće sadržaje. Umjesto reklama voljela bih tu vidjeti ploču na kojoj bi pisalo s kojim je gustom tu on sjedio i uživao. Možda i pokoji njegov stih spjevan Lokrumu. Turisti prolaze kraj mene uskraćeni za tu informaciju. Zamišljam ga, onako još lagano snena, kako podiže porculansku kikaru polako pije čaj, a pogled ne skida sa stihova koji su mu upravo zaokupili pažnju…

S obzirom da ste zaljubljenica Lokruma na kojem često i boravite, što mislite da je potrebno napraviti kako bi bio i dalje bis-er netaknute prirode?U otok se zadnjih godina puno ulaže, ali tre-

JESENSKA I POVIJESNA ŠETNJA LOKRUMOMbalo bi poraditi na onim sitnicama koje u cje-lini čine sliku otoka. Promatram strance koji se vrte oko solila, fotografiraju, a uopće ne znaju čemu su služila. Bilo bi lijepo kad bi se stavila prikladna ploča s podacima kako su tu redovnici skupljali sol. Isto tako bi treba-lo propisati kazne za sve one koji ostavljaju smeće iza sebe. Terene za boćanje trebalo bi srediti, a ne na njima obavljati usluge ma-saže. Ukloniti stari plastični kiosk, obnoviti sve stare kamene klupice po otoku, srediti prilaz dumanjskoj plaži koja je dobila ime po dum-nama (časnim sestrama) koje su se tu kupale. Isto tako dubrovački biskupi su se kupali na Lokrumu, u uvali Bočina. Dovezao bi biskupa barkariol, kad bi akosto nitko više u uvalicu nije prilazio. Vrijeme je da se ozbiljno razmotri upotreba Maksimilijanovog ljetnikovca u kul-turne i muzejske svrhe, s promišljenim pristu-pom. Nije nam potrebna izmišljena prošlost kratkog daha u svrhu brze zarade. Moramo se ponositi kulturnim naslijeđem, uvijek ga isticati i omogućiti svim posjetiteljima da im bude dostupno. Mnogi mlađi sugrađani ne znaju kako je prije na otoku bio memorijalni centar Ruđera Boškovića, kojega bi svakako trebalo obnoviti kako bi se posjetitelji mogli upoznati s njegovim životom i djelom. Trebalo bi nastaviti s likovnim kolonijama, voljela bih kad bi svake godine otkupili po jednu skulptu-ru koja simbolizira ljubav (prema prirodi, djeci, knjizi, ženi, muškarcu) jer ipak je to otok ljuba-vi. Te skulpture postaviti po otoku. Kako se ono reče: „Čovjek snuje, Bog određuje!“ Eto, sanjarenje mi nitko ne može ukrasti.

Što biste prvo u Rezervatu Lokrum promijenili - možda će Vaša viđenja za po-trebnim preinakama i s konstruktivnim idejama, makar ovim putem, kao sugesti-ja biti prihvaćena?

Maštat ću i dalje o tome kako bih ja sitnicama uljepšala otok, prvo što bih učinjela promije-nila bih sve kante za smeće po otoku i nabavi-la bi prikladne parku prirode. Pod hitno treba maknuti zečeve, a bilo bi lijepo ponovo vidjeti malvasiju na odrini ispred Lugareve kuće gdje je nekad davno rasla. Posjetitelji bi trebali imati uvid u cjelovitu povijest otoka, boga-tog biljnog i životinjskog svijeta. Lokrumu ne treba nikakva muzika, nikakvi koncerti, samo pjev ptica i šum mora jer upravo ta tišina i priroda su glavni razlog posjeta od davnina do danas. Maksimilijan je to odavno uvidio i zabilježio: “(…) otok moj, mjesto što mirom i šumom doseljenika usrećuje“.

Razgovarala: Katarina Milat Kralj

JESENSKA I POVIJESNA ŠETNJA LOKRUMOM

Spominjete Maksimilijana, kroz povijest koje su sve ličnosti bile na Lokrumu?

Često razmišljam o znamenitim ljudima koji su bili na Lokrumu. Na njemu je boravio sin Stjepana Hercega, Vlatko Hercega. Godine 1466. vlada ga nije htjela pustiti u Grad, živio je na Lokrumu skupa sa svojim najmlađim bratom. Mladi vlastelin i kanonik Petar Casola 1494. posjetio je Lokrum na svom hodočas-ničkom putovanju iz Venecije za Jeruzalem. U bogatom putopisu kaže: “(…) to je mjesto

puno svake prijatnosti, nasred mora i s lijepim vrtovima.“ Otok u renesansno doba postaje izletište, Serafin Razzi (1531.-1601.) provincijal dominikanskog samostana hvali kao mjesto duševnog osvježenja i tjelesne rekreacije. Is-tiče: “(…) krasan samostan, okružen prekras-nim perivojima i vinogradima.“ U svoj dnevnik 1818. zapisao je austrijski car Franjo I, kako je otok nalik čipki. Ivo Vojnović u Ekvinociju 1895. u jednoj sceni kže: “Tad duše mi, kapetane, kad ti zasječem veslima more, onako, znaš, zateg-nuto i dugo, kako mornari od gvere, kad vozu

Maksimilijana na Lokrum“. Taj često spominja-ni Maksimilijan posljednji mimohod Lokruma obavio je u lijesu na brodu „Novarri“ 11. siječn-ja 1868. I Franjo Rački boravio je u Dubrovniku, 1873. namjeravao je kupiti Lokrum kako bi tu proveo posljednje dane svoga života. Ivka Kralj glumica, putopisac posjetila je s hrvatskim dramskim društvom 1875. tvrđavu na Lokru-mu odakle su promatrali „krasni okoliš, divno pozorište naravi“. Početkom listopada 6. 10. 1885. stigla je s jahtom „Miramar“ austrijska carica-supruga cara Franje Josipa I. Ona se taj dan samo kratko zadržala na otoku. Na Lokru-mu je u ožujku i travnju 1886. boravio i carević Rudolf. U znanstvene svrhe posjetili su ga 1894. sedmorica profesora (Brusina, Kišpatić, Hoić i dr.). Zanimljiv podatak ostavila nam je i Nada Skatolini koja se s prijateljicom i roditeljima došla kupati na Lokrum 1928. Kupale su se u 'vestitu od banja' (jednodijelni kupaći) i kad su se uputile tako obučene prošetati po Lokru-mu izvikao ih je upravitelj Toni Pržić :“Kako vas roditelji takve puštaju po Lokrumu?“ Naime, u to doba bilo je nepristojno tako obučen šetati van plaže. O njegovim posjetiteljima najbolje nam svjedoči spomen knjiga koja se čuva u Du-brovačkim muzejima.

O Lokrumu svoj osvrt je dao i veliki broj pi-saca, ali i glazba je za njega skladana?

Tako je. Još je puno zaljubljenika tijekom stoljeća pisalo o Lokrumu, tako je 1861. Svi-larić Luka napisao „Povijesni zapis o otočiću Lokrumu“ u kojem veliča ljepotu otoka, mir koji će na njemu uživati. Dubrovački franjevac Pacifik Radeljević opjevao je Lokrum i njegovu vegetaciju. Maksimilijan je, također, opjevao Lokrum, dok je Ludomir Rogowski skladao pjesmu o Lokrumu. Suremeni važniji literarni sastavci o Lokrumu su od: Zdenke Marković, Danijela Dragojevića, Luka Paljetaka, Milana Milišića, Grytzko Mascionija i Rade Jarka.

Do nove ljetne sezone naš otok snova čeka neka nova sunca i nove posjetitelje?

Lokrum je čarolija, od koje se teško odvojiti. Najtužnija su lica posjetitelja koji zadnjim bro-dom u sezoni napuštaju otok. Svi šutljivi, na licima trag sjete, pogleda uprtog u zelenilo kao da ga žele sačuvati u sjećanju, jer su toplinu lje-ta debelo zavukli pod kožu, još im fali samo taj detalj kako bi mogli preživjeti zimu do novog susreta. I dok se odiljamo do Lokruma u daljini, glavu je izdigla Sniježnica već zagrnuta bijelim lincunom.

GlasGrada - 657 - petak 20.10.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Aida Čakić, Martin Šeperić

28 GlasGrada - 657 - petak 20.10.2017.

NEDJELJNO JUTRONA STRADUNU

GOST UREDNIK: ŽELJKO RAGUŽ– PREDSJEDNIK STRANKE DUSTRA, GRADSKI VIJEĆNIK IZAMJENIK DIREKTORA LUKE DUBROVNIK

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Z animljivo je kako u našoj metrop-oli neki od najljepših javnih ok-upljališta u njihovim imenima odaju počast povijesnim velesi-

lama i znamenitim ličnostima. Tako u samom centru Zagreba postoji Britanski trg, Trg Francuske republike, Ulica Re-publike Austrije, Trg dr. Franje Tuđmana. U posljednje vrijeme svoj trg dobila je i relativno mlada Republika Hrvatska. Ipak, usred ideja o izmjeni naziva trgova nitko se do sada nije domislio da jedna značaj-na republika u čitavoj Hrvatskoj još uvijek nije zasluženo dobila svoj trg. Ta republika stara je gotovo pet stoljeća i nadaleko je znana, ne samo u Hrvatskoj nego i u svi-jetu. Riječ je o Dubrovačkoj republici.Dubrovačka republika poznata je po tome što svoju samostalnost, sve do dolaska Napoleona početkom 19.st., nije očuvala ratovima kao nastavkom politike drugim sredstvima, već diplomacijom i izgradn-jom dobrosusjedskih odnosa s ondašnjim svjetskim silama. Međutim, takvu samos-talnost nije bilo jednostavno očuvati. Du-brovačka republika nalazila se je na jed-nom specifičnom rascjepu. S jedne strane duhovno, politički i kulturološki ona je pri-padala tadašnjem zapadnom, europskom usudu i struji mišljenja. Dubrovački diplo-mati, pjesnici, književnici, fizičari i filozofi školovali su se na prestižnim europskim sveučilištima postižući karijere svjetsk-og glasa i donoseći u Republiku europski duh. S druge strane njezin rubni geografs-ki položaj na samoj granici s Osmanskim carstvom izlagao je Dubrovačku republiku konstantnoj opasnosti osvajanja i jednoj potpuno drugačijoj istočnjačkoj kultu-ri koja bi za čas asimilirala proeuropski dubrovački duh. To što se je Dubrovač-ka republika stoljećima uspjela održati na takvom rascjepu svjedoči onom što

TRG DUBROVAČKEREPUBLIKEbi se danas moglo nazvati državničkom sposobnosti ili državničkim umijećem. Politički mislilac tog vremena Machiavelli u savjetu vladaru kaže kako se republikom može upravljati tako da podanici vladara vole ili da ga se boje, s tim što Machiavelli zaključuje da je osjećaj straha za vladara ipak povoljniji od osjećaja ljubavi. Među-tim, Dubrovačka republika svojom diplo-matskom politikom – politikom dijaloga i izgradnje odnosa osporava Machiavellija inače zagovornika uporabe sile na un-utarnjem i vanjskom političkom planu.Ono što Dubrovačka republika danas simbolizira jest, prije svega, državničku sposobnost i diplomatsko umijeće. Ona je dokaz (a i poučak) da jedna mala repub-lika može, ne samo načelno nego i prak-tično, parirati onim silama koje kreiraju političku mapu svijeta. Njezin primjer sv-jedoči i tome da je politička suradnja Za-

pada i Istoka zaista moguća.S pravom je za reći kako Dubrovačka re-publika zaslužuje svoj trg dobiti upravo na biseru Mediterana, svjetski poznatom Dubrovniku. Trg Dubrovačke republike bio bi na ponos dubrovačkom puku i du-brovačkim braniteljima koji su životom obranili neovisnost Dubrovnika u vre-menima kada rješenje nije bilo moguće čak niti famoznom dubrovačkom diplo-macijom. Istovremeno Trg Dubrovačke re-publike bio bi podsjetnik malim i mladim državama o tome kako se državna moć ne mjeri veličinom države ili oružanim snagama kojima raspolaže nego njezinom sposobnosti da stvara dobrosusjedske odnose, pri tome pazeći na svoje inter-ese. Ali, isto tako u svjetskom kontekstu, Trg Dubrovačke republike simbolizirao bi sposobnost da se konflikti umjesto ratom riješe dijalogom.

Poznate Dubrovkinje na Modnoj pistiNa Cvjetnom trgu u Zagrebu prošlog je tjedna održana humanitarna re-vija povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke. Pro-gram je krenuo utrkom na štiklama na Trgu bana Jelačića, a nastavljen je na modnoj pisti na Cvjetnom trgu. Dubrovačka političarka Sanja Putica te glumica Jelena Perčin oduševile su posjetitelje u ulozi modela. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Ana Rucner ponovo u GraduPoznata violončelistica Ana Rucner ponovno je posjetila Dubrovnik. Razlog zbog kojeg je Rucner ponovno gostovala u Gradu je snimanje ki-neske emisije “Day, Day Up.” Inače Ana je iskoristila priliku da pozira u crvenoj haljini i pohvalila se na društvenim mrežama te pobrala pohvale i komplimente obožavatelja.

Ritmo de Salsa zatvorila ljetnu sezonuUdruga Ritmo de Salsa Dubrovnik partyjem u Promenade zatvorila je dugu ljetnu sezonu koja je bila bogata plesnim događanjima. Uz mnošt-vo partyja tijekom ljeta te nekoliko gostovanja u susjednim državama udruga je uspješno završila sezonu, a uskoro kreću I upisi novih članova.

Dubrovački hamburger o kojempriča HrvatskaDubrovački hamburger od hobotnice oduševio je kontinent. Na nedavno održanom Burger festu koji se održavao u Zagrebu, od svih kombinacija mesnih hamburgera koji su se mogli vidjeti i kušati najveće oduševljenje izazvao je hamburger od hobotnice kojeg po tajnoj recepturi već neko-liko godina spremaju u Konobi Barba.

Dubrovačka glumica u vezi scrnogorskim glumcemPoznati crnogorski glumac Momčilo Otašević gotovo dvije godine u vezi je s dubrovačkom glumicom Jelenom Perčin, na nedavna medijska nagađanja oko toga kako se par uskoro vjenčava Otašević je izjavio za magazin Story kako to zapravo nije istina te kako se niti on niti Jelena ne opterećuju požurivanjem oko vjenčanja.Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

KUNDURARIJE

32 cm

POKLON TRGOVINE

49,90kn

12,90kn

169,90kn

69,90kn

369,90

249,90kn

kn

( i kad smo zatvoreni, za Vas radi naš web shop! ) pon-sub: 08.00 - 20.00 hRadno vrijeme:DUBROVNIK Obala Stjepana Radića 25 (robna kuća Srđ, 1.kat) Tel: 020 612 913 www.bima-shop.hr

Čaša s tiskomu poklon kutiji40 cl, sort

PROIZVODNJE

Keramički pekač + krpaPekač 28x24 cm Krpa 50x70 cm

Pribor za jeloinox, 24 djelni

Set noževa u poklon kutiji5 noževa + nož za guljenje6/1

Servis za jeloporculan, 18 djelni

Plišani medo na napuhavanjepumpa +kutija, 60 cm, sort

169,90kn

kutija pumpa49,90kn

99,90kn

samosamosamo

Jastuk emotikon32 cm, sort

PLIŠANCI S APLIKACIJOM ZA SLANJE i PRIMANJE PORUKA

Skinite CloudPet aplikaciju i pošaljite

poruku koju će plišani ljubimac emitirati Vašem djetetu nakon

svijetlećeg signala.

NOVO IZ NASE v

Visina plišanca 32 cm

32

„Je li dopušteno dati porez caru ili nije?“, pogrešno je i tendenciozno pitanje upućeno Isusu da bi ga se uhvatilo u riječi, a onda i optužilo za građanski ne-posluh i pobunu. Ovim se, međutim, pitanjem dot-iče i jedan veoma složen problem odnosa između politike i religije, države i Crkve. Taj problem nije nešto što je mučilo samo Isusove suvremenike, nego je to nešto što se postavljalo kao pitanje ti-jekom cijele povijesti kršćanstva. Riječ je o vrlo složenom pitanju koje ima svoju povijest ulaženja u kompetencije drugih, a za što su djelomično krivi i jedni i drugi. U pojedinim povijesnim razdobljima politika je pokušavala biti gospodar religiji, država Crkvi, a u drugim razdobljima je religija pokušav-ala biti gospodar politici, a Crkva državi. Obje situ-acije su pogrešne i štetne te su kao takve uzrok nepotrebnih sukoba i napetosti. Iako je pitanje Isusu postavljeno s krivim motivi-ma, Isusov odgovor: „Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje“ je postao temeljni princip kojega, žele li izbjeći sukobe, trebaju slijediti i Crkva i država. No neki su, nažalost, i Isusov odgovor shvatili tenden-ciozno, tumačeći ga kao da se car i Bog međusob-no isključuju. Prema njima bi se vjera, a s njima i oni koji je predstavljaju, trebala ograničiti samo na crkve i crkvene prostore, a svakodnevni život trebaju prepustiti onima koji se bave politikom, ekonomijom, znanošću, novinarstvom… Prema ovom sekularističkom shvaćanju, Crkva i ljudi iz Crkve se nemaju što miješati u pitanja koja nisu u okvirima njihove uske nadležnosti. No nije tako. Isus ovom izjavom nije suprotstavio cara Bogu, državu Crkvi, vremenito vječnome, političko reli-gioznome, građanske vlasti kraljevstvu Božjemu, nego je utemeljio sustav međusobnog uvažavan-ja, prepoznajući neovisnost zemaljske vlasti od crkvene i neovisnost crkvene vlasti od zemaljske. Ovo je istinska sekularizacija neophodna i našem vremenu iz koje možemo izvući tri važna principa na kojima se trebaju temeljiti međusobni odnosi države i Crkve, odnosno Crkve i države:1. Građansko društvo – država i religiozno društ-vo – Crkva, su dva potpuno različita i međusobno neovisna društva. Premda su obje – i Crkva i država – u službi osobnog i društvenog razvoja istih ljudi,

njihovi su ciljevi i sredstva koja koriste za njihovo postizanje potpuno različiti. Zbog ovoga Crkva i država u načelu nemaju nikakvog razloga za međusobni sukob, a i te kako imaju razlog da se međusobno podržavaju i potiču. 2. Kršćani su istovremeno članovi Crkve i članovi države. Kao takvima, na srcu im treba biti sloboda i neovisnost Crkve, kao i briga za njezino dobro i za ostvarenje onih ciljeva koje Crkva ima kao Bož-ji narod. Istovremeno im, kao sinovima i kćerima zemaljske domovine, na srcu treba biti i njezino dobro kojega ne smiju zanemariti, nego trebaju, kroz poštivanje zakona i poslušnost građanskim vlastima u svemu onome što je dobro, doprinositi boljitku svoje domovine i društva u kojemu žive. U želji da im domovina bude što bolja, pravednija, solidarnija i ljudskija, kršćani su se dužni služiti svim dozvoljenim demokratskim sredstvima, od glasovanja na izborima, preko korištenja različitih sredstava društvenog priopćavanja, sindikalne borbe i mirnih prosvjeda, pa sve do, ako je i to potrebno, različitih oblika izražavanja građanske neposlušnosti. Jednako se tako trebaju zalaga-ti za boljitak Crkve, ali i aktivno uključiti u Crkvu preuzimajući svoj dio odgovornosti kako bi se to i dogodilo. 3. Kršćani u svakom trenutku i svagdje, bez obzira jesu li politički aktivni ili nisu, a osobito ako jesu, trebaju zastupati prednost i prvenstvo božanskih zakona, u što spadaju i naravni zakoni, pred ljud-skim zakonima, svjesni da je kršenje božanskih i naravnih zakona, bez obzira što o tome misli građanska vlast ili njihovi stranački vođe, uvijek na čovjekovu štetu, a posebno na štetu onih na-jugroženijih. U ovo spada i obveza nas kršćana da sa svim drugim ljudima dobre volje dignemo svoj glas u obranu onih koji su u nekom društvu ugroženi, od nerođenih do vjerskih i političkih manjina i stranaca. Mi trebamo biti savjest društva i zaštitnici svih društvenih skupina i njihovih prava.Obično govorimo o tome kako se kršćani trebaju ponašati u crkvi. Danas smo izišli iz tog okvira go-voreći i o ponašanju kršćana u društvu. I u ovom nam je, kao i u svemu drugome, primjer Isus Krist. I on je bio građanin jedne države i član određene političke zajednice kojoj je bio građanski poslušan. Ta građanska poslušnost nije isključiva-la i određenu kritičnost prema društvenim pojava-ma. Dapače, zahtijevala ju je. Izvršavajući temeljne zakone Mojsijeva zakona koji su vrijedili za njegov narod u njegovo vrijeme, Isus je slavio Pashu, išao u sinagogu, hodočastio u hram, poštivao subotu ali na svoj pomalo neobičan način i produbljujući njezino shvaćanje, plaćao je porez itd. U isto je vri-jeme bio i svojevrsni religiozni revolucionar. Nije, međutim, nikad bio političar. Osobito nije, kako ga neki žele prikazati, bio politički revolucionar.

Uvijek je vrlo jasno odbacivao svaki oblik političk-og mesijanizma. Nije podržavao borbu zelota i nji-hovo nasilje. Nikad nije pozivao na nasilje, niti ga je na bilo koji način odobravao. Nasiljem se nije htio poslužiti niti da bi obranio vlastiti život pred nepravednim vlastima i nepravednom presudom. U današnjem odgovoru na pitanje o poreza Isus je prepoznao pravo političke vlasti da, u cilju služenja općem dobru, nametne porez. Prepoznajući njez-ino pravo, Isus istovremeno prepoznaje i obvezu građana da plaćaju porez, ali i dužnost države da se brine za sve članove društvene zajednice. Kad je u pitanju porez, svi smo nekako skloni tražiti načine kako bismo to izbjegli. Mnogi se zbog toga, iako se ne radi o tome da nemaju dovoljno nego o tome da im je uvijek malo, prijavljuju da su sta-novnici nekih poreznih oaza. Možda je to zato što još nismo dovoljno svjesni da država koju imamo nije tuđa, nego da je to naša država. I nismo svjesni obveza koje nakon toga za državu proizlaze i koje ne bismo imali pravo zahtijevati, ako sami ne bis-mo dali svoj doprinos, a on se daje i kroz poreze. Kršćani trebaju biti najbolji građani. U svim stvari-ma, pa i kad je u pitanju plaćanje poreza. Ništa od onoga što dugujemo Bogu ne oduzima onome što dugujemo „caru“, odnosno državi. Dapače! Vjera i pripadnost Crkvi ne izuzimaju nas od obveze poslušnosti legitimnim i pravednim građanskim vlastima, plaćajući poreze, poštujući zakone, vršeći svoje građanske dužnosti, što uključuje i demokratsko sudjelovanje u izborima, i kao politički kandidati i kao birači, ali i konstruktivnu kritiku i osobito pravednu solidarnost sa svima, što uključuje i dužnost upozoravanja na nedostatke i dužnost traženja u zajedništvu s drugima pravih rješenja koja će biti na korist svih. Vjerujem da se u ovo može uključiti i misijsko po-slanje koje imamo, na što nas ove nedjelje želi os-obito podsjetiti Svjetski misijski dan i poruka pape Franje, koju nam je u tom povodu poslao, a koju je naslovio: „Misija u srcu kršćanske vjere.“ Pods-jećajući nas da je „Crkva misijska po svojoj naravi“, on nas poziva da sami sebi postavimo „određena pitanja o našem kršćanskom identitetu i odgovo-rnostima nas kao vjernika, u svijetu obilježenom zbunjenostima, razočarenjima i frustracijom i ra-strganom brojnim bratoubilačkim ratovima, koji nepravedno pogađaju poglavito nedužne“, ali i da odgovore na ta pitanja – kako bismo ih misijama mogli ponuditi i drugima – pronađemo u „snazi preobraženja koju ima evanđelje“ koje je „Rados-na vijest koja u sebi sadrži zaraznu radost i nudi novi život: život uskrslog Krista koji, darujući nam svoga životvornoga Duha, postaje za nas Put, Isti-na i Život … onaj koji nas poziva da ga slijedimo s povjerenjem i hrabrošću … oslobađa od sebično-sti i izvor je kreativnosti u ljubavi.“

SUSTAV MEĐUSOBNOG UVAŽAVANJA / 29. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

CRKVA I DRŽAVA: KRŠĆANITREBAJU BITI NAJBOLJI GRAĐANI

Više o nagradnoj igri potražite u prodavaonicama, promotivnim materijalima, na www.tommy.hr ili nas potražite na www.facebook.com/tommyprodavaonice, www.instagram.com/tommyprodavaonice. Sretno!

NAJBOLJA NAGRADNA IGRA“Tommy kupovina koja osvaja - osvoji i ti!”

od 02.10.2017. do 26.11.2017.g.

Glavne nagrade:Audi Q2 1.0 TFSI Comfort

virtualni katalog

Audi Q2

1x

Audi Q2

1x

Foto

grafi

ja n

e m

ora

odgo

vara

ti st

varn

om iz

gled

u au

tom

obila

.

godišnja kupovina u trgovinama Tommy

12.000 kn Laptop MacBook Air 13”

Smartphone Apple iPhone 7 32 GB

na Visa - potrošačkoj kartici Splitske banke

5.000 kn

1x1x1x1x

Smartphone Apple iPhone 7 32 GB 1 nagrada x 8 tjedana

8x

vrijednosti potrošnje goriva na poklon kartici1 nagrada x 8 tjedana

6.000 kn 8x

Tjedne nagrade:

Dron DJI Spark iPad Apple9,7” Wi-Fi 32GB PlayStation 4

1x 1x 1x

TV Samsung 49”

1x

8xna Visa - potrošačkoj kartici Splitske banke1 nagrada x 8 tjedana

10.000 kn

TV Samsung 49” 1 nagrada x 8 tjedana

8x

ZA SUDJELOVANJE U NAGRADNOJ IGRI POTREBNO JE:u razdoblju od 02.10.2017.g. do 26.11.2017.g.

Kako do dodatnih kodova?Kupovinom posebno označenih proizvoda dobavljača koji su na polici istaknuti oznakom dobivate dodatni kod za sudjelovanje u nagradnoj igri.

web i smsNAGRADNA IGRA

poslati kod koji se nalazi na dnu računa putem SMS poruke (zajedno s osobnim podacima) na broj 60045(cijena SMS poruke iznosi 2,40 kn s PDV-om) ili upisom koda (zajedno sa osobnim podacima) na Internet stranici www.tommy.hr.Za svakih potrošenih 50 kn ili kupovinom posebno označenih proizvoda dobavljača dobije se 1 kod (50 kn = 1 kod ili 1 posebno označeni proizvod dobavljača = 1 kod). Slanjem 5 kodova sudjeluje se u izvlačenju za tjedne nagrade. Slanjem 10 kodova sudjeluje se u izvlačenju za glavne nagrade.

Prima: 60045Tekst:5898217952Marko HorvatMatoseva 2921210 Solin

Primjeri:

www.tommy.hrKOD IME

PREZIMEADRESA

34 GlasGrada - 657 - petak 20.10.2017.

GlasGrada - 657 - petak 20.10.2017. 35

23.10.2017.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Predstavljanje projekta "Slow Food Središnja Europa"14.00 h, Dura razvojna agencija24.10.2017.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti 25.10.2017.Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa 26.10.2017.Koncert - Najljepše sklad-be velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNALJEKARNA „GRUŽ“ – od 20. – 22.10.2017.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 23. – 29.10.2017.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Salata:Sastojci za 2 do 4 osobe: 400 grama ramsteka 3 tvrdo kuhana jaja 2 avokada2 ožice ulja1 manja glavica salate kristalke400 grama cherry rajčicasol i papar po želji 3 žlice dresinga po želji

Priprema: 1. Ramstek posolite i popaprite sa svake strane, pa ga ispecite na vrućem

SLOBODNA RADNA MJESTA

20.10.2017.Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 20.30 h, Knežev dvor Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti VK Jug - VK Jadran Split 20.30 h, Bazen Gruž Dubrovnik Film Festival - DUFF Do 22.10.Dubrovnik Good Food Festival 2017 19. - 22.10.2017.Women's rugby reunion20. – 23.10.Ivo Orešković -predstavl-janje knjige "Dan kad je umro prijatelj"19.00 h, Dubrovačke knjižniceJazz i Bossa Nova by Maja Grgić u Chihuahua20.00 h, Chihuahua Can-tina MexicanVečera s Ivanom Pažani-nom u restoranu Porat20.00 h, PORAT Restau-rant & Bar 21.10.2017.Teakwondo turnir Sportska dvorana Du-brovnik Koncert - Dubrovački komorni trio

21.00 h, Crkva Domino Bioelektronička aka-demija Dubrovnik30. rujna – 9. ProsincaKlasična gimnazija Ruđera BoškovićaTOP of the POPS 22.00 h, Lazareti22.10.2017.ŽKK Ragusa - ŽKK Rea Imotski (kadetkinje) 12.00 h, Sportska dvora-na Dubrovnik ŽKK Ragusa - ŽKK Trešn-jevka 16.00 h, Sportska dvora-na Dubrovnik RKHM Dubrovnik - RK Solin 18.00 h, Sportska dvora-na Dubrovnik Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Galerija Sebas-tian Academy Camp Du-brovnik, 22.-28.10.Ragbi utakmica Du-brovnik: Lokomotiva ZG14.00 h, Rixos Davos humanitarna gala večera19.00 h

DOGAĐANJA"SALATA“ OD RAMSTEKA I JAJA

DUBROVNIK

PETAK, 20.10.

SUBOTA, 21.10.

NEDJELJA, 22.10.

14°C / 20°C

12°C / 19°C

12 °C / 19°C

RECEPT TJEDNA

NASTAVNIK / CA BIOLOGIJE I DERMATOLOGIJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik Rok za prijavu: 21.10.2017. MARKETING I PR MANAGER / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: BLITZ, Obrt za kopneni prijevoz putnikaRok za prijavu: 21.10.2017. VOZAČ / ICA OSOBNOG AUTO-MOBILA Traženo radnika: 5 Poslodavac: "ŠIME", trgovački obrt Rok za prijavu: 21.10.2017. KERAMIČAR / KERAMIČARKA Traženo radnika: 5 Poslodavac: ORIGO j.d.o.o.Rok za prijavu: 22.10.2017. ZIDAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CAPITALIS d.o.o. Rok za prijavu: 22.10.2017. TESAR / ICA Traženo radnika: 1

Poslodavac: CAPITALIS d.o.o. Rok za prijavu: 22.10.2017. ČISTAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: A.D.D., obrt za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 24.10.2017. VOZAČ / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: PEKARA "MARE" Rok za prijavu: 25.10.2017. TRGOVAC / TRGOVKINJA Traženo radnika: 2 Poslodavac: PEKARA "MARE" Rok za prijavu: 25.10.2017.STRUČNI / A REFERENT / ICA (RED. BR. 444) Traženo radnika: 1 Poslodavac: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Rok za prijavu: 26.10.2017. VODITELJ / ICA POSLOVNICE Traženo radnika: 1 Poslodavac: KONTROL BIRO d.o.o.Rok za prijavu: 27.10.2017. KONOBAR / ICA

Traženo radnika: 2 Poslodavac: MEA CULPA d.o.o.Rok za prijavu: 28.10.2017. FRIZER / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MALEK j.d.o.o. Rok za prijavu: 28.10.2017. POMOĆNI KUHAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRIMORJENOVA D.O.O. Rok za prijavu: 28.10.2017. PIZZA MAJSTOR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRIMORJENOVA D.O.O. Rok za prijavu: 28.10.2017. VOZAČ / ICA - DOSTAVLJAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRIMORJENOVA D.O.O. Rok za prijavu: 28.10.2017. PERAČ / PERAČ SUĐA Traženo radnika: 2 Poslodavac: MEA CULPA d.o.o.Rok za prijavu: 28.10.2017.

PROGNOZA

ulju. Za to će vam biti potrebna termička obrada u trajanju od 2 minute sa svake strane.2. Pustite da meso odstoji barem 10 minuta prije nego što ga izrežite na manje komade. 3. U velikoj zdjeli nakidajte oprane komadiće zelene salate, prepolovljene cherry rajčice, nasjeckana kuhana jaja, avokado i odrezak.4. Preko salate prelijte dresing po želji.

36 GlasGrada - 657 - petak 20.10.2017.