1

Mr. Alma Vranić, EOQ QMS & EA

Mr. Vanja Kenjić, EOQ QMS & EA

Sarajevo, septembar/rujan 2013.

MOBBING

1. Općenito o mobbing-u

2. Uzroci mobbing-a

3. Vrste mobbinga

4. Faze mobinga

5. Zlostavljači i žrtve

6. Posljedice mobbing-a

Agenda:

2

4. Faze mobingažrtvemobbing-a

7. Prevencija mobbing-a

8. Zakoni i

regulacija

−Zašto tema MOBBING?

−zato što se ovom temom bavim više od dvije godine i osjećam potrebu da

svoja saznanja podijelim sa vama.

−zato što se ne slažem sa stavom da su prošla vremena kada je rad bio zdrav

za dušu i tijelo.

−zato što je radno mjesto jedino je mjesto gdje se krše ljudska prava, a da za to

3

−zato što je radno mjesto jedino je mjesto gdje se krše ljudska prava, a da za to

kršenje niko ne odgovara.

−zato što je u savremenom svijetu radno mjesto jedino preostalo ratno polje u

kojem se ljudi mogu ubijati bez bojazni da budu dovedeni pred lice pravde.

−zato što ako prihvatimo stav da svi možemo biti i virusi i doktori, i

odlučimo se za ulogu doktora, viruse i obolele moramo da prepoznamo.

−Da li ste ikada prisustvovali bilo kojem obliku psihološkog uznemiravanja?

−Da li državne javne ustanove predstavljaju idealno mjesto za provoñenjemobinga nad svim uposlenicima koji nisu istomišljenici sa „podobnimnamjesnicima“ vladajuće političke strukture?

−Da li se uposlenici vaše zdravstvene ustanove sputavaju u radu kroz različiteoblike psihološkog pritiska?

4

−Stalna i ponovna zapošljavanja često su indikator da se u takvoj srediniprovodi mobing nad zaposlenicima, i da zaposlenici pod takvim pritiskomnapuštaju radno mjesto.

−Postoji li visok stepen fluktuacije uposlenika (ulaz i izlaz iz zdravstveneustanove)?

• Riječ mobing (mobbing) potiče od engleskog glagolato mob - mafija i mobbish, odnosno prostački, grub,vulgaran

• Represivno proganjanje pojedinca od skupine ili

1.1. Uvod

• Represivno proganjanje pojedinca od skupine iliorganizacije, odnosno stalni pritisak na neku osobu uobliku psihoterora.

• Heinz Edgar Lehmann (1984).

• Mobing ili psihološki teror na radnom mjestu odnosi se naneprijateljsku i neetičnu komunikaciju koja je usmjerenaod strane jednog ili više pojedinaca prema, uglavnom,

1.2. Definicija

od strane jednog ili više pojedinaca prema, uglavnom,jednom pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u pozicijuu kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti odbraniti se, tedržan u njoj pomoću stalnih mobizirajućih aktivnosti.

• Leymann, H. (1998). The mobbing Encyclopedia, www.leymann.se

• Cilj mobinga je obezvrijediti i potisnuti najbolje pojedinceu kolektivu kako isti ne bi otkrili bljedoću i beskrvnostprofesionalnih i/ili rukovodećih sposobnosti njihovihnadreñenih.

1.3. Cilj mobinga

2. Uzroci mobing-aUzroci koji dovode do pojave mobinga su obično:

−nedovoljno transparentna atmosfera,

−jaka hijerarhija,

−nedostaci u internom informiranju,

−neadekvatnom ponašanju rukovodstva/uprave,

−nedovoljno razgraničena nadležnost i podijela zadataka,

−nedostaci u rukovodjenju osobljem, potiskivanje svaña i meñuljudskih

konflikata unutar institucija/organizacija.

U takvim institucijama organizaciona kultura je obično na veoma niskom nivou iposebno ukazuje na nedostatak menadžerskih sposobnosti kod nekoliko ili svihčlanova Uprave.

2. Uzroci mobing-a

Mobing gotovo uvijek počinje konfliktom, koji nastaje kao rezultat razlike u

mišljenju ili odreñene vrste otpora uposlenika. Veoma važan uzrok pojave

mobinga u nekoj ranoj sredini je svakako i veoma loša radna klima u kojoj vlada

zavist, zloba, neprijateljstvo i pritisci.

Dakle, kao potencijalna osnova MOBINGA pojavljuje se neriješen konflikt meñu

saradnicima, koji se na kraju pokazuje kao poremećaj u meñuljudskim

odnosima.

2. Uzroci mobing-a

2. Uzroci mobing-aKarakteristike javnih ustanova u kojima se javlja mobbing:1. Mobing je tipičan za organizacije gdje je organizacijska kultura oličena u

kulturi "karijerizma" i strogoj hijerarhijskoj strukturi;2. Zatim, u takvim javnim ustanovama pažnja je isključivo usmjerena na

povećanje ekonomske dobiti, a zanemarena je briga o radnoj klimi imeñuljudskim odnosima, što za posljedicu ima "bujanje" sukoba u radnojorganizaciji;organizaciji;

3. Postoji velika zabrinutost zbog viška radne snage;4. Rukovoñenje i upravljanje autoritativnim stilom;5. Nedovoljna uključenost radnika u proces donošenja odluka;6. Slabe mogućnosti za profesionalna osposobljavanja i usavršavanja;7. Nedostatak jasnih pravila u radu i pravila ponašanja;8. Pretjerano radno opterećenje;9. Nedovoljno definirane profesionalne uloge (dvosmislene, konfliktne).

2. Uzroci mobing-a

U radnom okruženju gdje modeli i stilovi rukovoñenja ne cijene potrebuuposlenika za identitetom, pripadnosti i socijalnoj interakciji, gdje saradnja,suosjećanja, empatija i meñusobna pomoć nisu pobuñeni, gdje uposlenici nerade skupa na postizanju zajedničkih ciljeva i postaju prijetnja jedni drugima(umjesto saveznika), predstavlja izvor mobinga.

Uposlenici se smatraju konkurentima, oni su članovi organizacije koji nisusaradnici, menadžment ne zna cijeniti razlike u stilu rada i vještine svakogpojedinca i svojim rukovoñenjem izaziva strah.

U ovakvim uvjetima radna mjesta postaju mjesta gdje pojedinac i organizacijavenu.

• Tabela 1. Obilježja radnih organizacija kao mogući izvor mobinga

2.2. Uzroci vezani za organizaciju

KATEGORIJA RIZI ČNI UVJETI U RADNOM KONTEKSTUOrganizacijska kultura i funkcija

Loša komunikacija, nizak nivo podrške u rješavanju problema,nedostatak definiranih ciljeva organizacije

Uloga u organizaciji Dvosmislenost uloga, konflikt ulogaRazvoj karijere Nesigurnost, neizvjesnost, nemogućnost napredovanja, niske plateMogućnost odlučivanja i Nesudjelovanje u procesima odlučivanja, nedostatak kontrole radaMogućnost odlučivanja i kontrole

Nesudjelovanje u procesima odlučivanja, nedostatak kontrole rada

Meñuljudski odnosi Socijalna i fizička izolacija, nedovoljni odnosi sa nadreñenima,meñuljudski konflikti

Porodica-posao Neadekvatan balans i uvjeti rada, nedovoljna podrška porodice

Zadaci Nedostatak različitosti radnih zadataka, fragmentirani poslovi ili poslovibez smisla, poslovi ispod ili iznad kvalifikacionog nivoa

Opterećenje –radni ritam Preopterećenost ili premala opterećenost radom, jak vremenski pritisak,Programiranje rada Rad u smjenama, nepredvidivi radni raspored, predugo radno vrijemeRadni ambijent Pozdanost i raspoloživost sredstava rada

• Lične osobine: autoritarnost, zavist imržnja.

• Moberi su društvene štetočine, osobesa poremećenom ličnošću, psihopate.

• Umjesto da su zbrinuti u zdravstvenim

2.3. Uzroci vezani za počinioca

• Umjesto da su zbrinuti u zdravstvenimustanovama, oni uspješno funkcionišuu institucijama i kompanijama.

• Takve osobe su štetne za državu injenu ekonomiju, kao i za instituciju ukojoj rade.

• Žrtve mobinga imaju mozak kojim znajurazmišljati i prosuñivati.

• Nisu podložni,• Nisu bezuvjetno poslušni,• Profesionalno sposobni (potencijalno su

2.4. Uzroci vezani za žrtvu

• Profesionalno sposobni (potencijalno suopasni za profesionalnu budućnostmobera)

• Ugledni, ličnosti od integriteta, priznati udruštvu, popularni,

• Imaju pozitivan odnos i stav premadrugima.

3. Vrste mobinga

Strateški mobing najčešće karakteriziraju sljedeće pojave:

3.1. Vrste mobinga

Slanje pisama

Fizička izolacija uposlenika

Dekvalifikacija

Izlaganje uposlenika rizicima koji mogu narušiti njegovo zdravlje.

Dodjeljivanje novih funkcija, ponekad i više razine, a da uposlenik nije poslan na obuku i usavršavanje;

Fizičko izmještanjeuposlenika u druga sjedišta institucije

Provjeravanje dok je na bolovanju

• Prema H. Leymannu razlikuju se četiri faze mobinga:

4. Faze mobing-a

Greške i zloupotreba,

Isključenje Svakodnevni

konflikti

Početak mobinga i

psihološkog terora

zloupotreba, često i

nelegalne, od strane

odgovornih za HRM

Isključenje sa radnog

mjesta

• Herald Ege

4.1. Faze mobing-a

Faza 1. Ciljani konflikt

Faza 6. Isključenje iz radnog okruženja

Faza 2. Početak mobinga

Faza 3. Prvi psihosomatski

simptomi

Faza 4. Pogreške i zloupotreba

odgovornih za HRM

Faza 5. Ozbiljno pogoršanje

psihičkog i fizičkog zdravlja žrtve

• Neprijateljska i neetička akcija (ili neakcija), rijeñekomunikacija, koja je usmjerena od strane jednog ili višepojedinaca prema nadreñenom rukovodiocu, koji je zboggniboma stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan, bezobzira na svoja ovlaštenja, i u nemogućnosti je odbraniti

4.2. Gnibom

obzira na svoja ovlaštenja, i u nemogućnosti je odbranitise od maltretirajućih aktivnosti.

1. Napad na mogućnost adekvatnog

komuniciranja

2. Napad na mogućnost održavanja socijalnih

odnosa5. Napad na zdravlje

4.3. Mobing aktivnosti

odnosa

3. Napad na ličnu reputaciju

4. Napad na kvalitet profesionalnog rada

• Najčešće žrtve mobinga su:

– Poštenjačine - koji uočavaju i prijavljuju nepravilnosti na poslu– mladi tek zaposleni i oni pred penzijom– mirni i povučeni radnici niže stručne spreme– radnici koji šute i trpe– oni koji žele više samostalnosti u radu i bolje uslove

5. Žrtve mobinga i zlostavljači/ moberi

– oni koji žele više samostalnosti u radu i bolje uslove– pripadnici manjskih grupa– različite religije– drugačije etničko porijeklo– kreativne osobe– osobe koje zahtijevaju uvoñenje

novih tehnologija

Ko su zlostavljači / moberi???

• Zlostavljači ili moberi su obično manje sposobne, ali moćneosobe bez osjećaja za ljubav radost, igru, kreativnost,davanje i dijeljenje.

5. Žrtve mobinga i zlostavljači/ moberi

Mobing kao društveno patološka pojava ostavljarazorne posljedice kako na pojedinca, tako i naradnu organizaciju i društvo u cjelini.

6. Posljedice mobing-a

• Promjene psiho-socijalne ravnoteže - manifestuju seporemećajima poput depresije, anksioznosti, krize plača,napadi panike u dodiru sa svakodnevnim problemima,smanjenim interesovanjem za okruženje i to kako za porodicutako i za prijatelje.

• Promjene psihofiziološke ravnoteže – ispoljavaju se kao

6.1. Posljedice za žrtvu

• Promjene psihofiziološke ravnoteže – ispoljavaju se kaoniz zdravstvenih problema i simptoma poput glavobolje,poremećaja spavanja, gubitak ravnoteže sa vrtoglavicom,gastrointestinalne smetnje, pritisak u grudima, nedostatakzraka, tahikardija, srčane poteškoće, promjene na koži i sl.

• Promjene ponašanja – agresivnost prema sebi ili premadrugima, pasivnost i izolacija, poremećaj hranjenja,alkoholizam.

• Ovdje bi posebno trebalo istaći pojavu koja se naziva dvostrukimobing, a manifestira se u dezintegracionim procesima kojizahvataju porodicu žrtve. Česte porodične krize, vode nerijetkorazvodu braka.

• Mobing ne postoji i ne zadržava se samo na radnom mjestu, nego

6.2. Dvostruki mobing

• Mobing ne postoji i ne zadržava se samo na radnom mjestu, negose na različite načine nastavlja i tokom radnog vremena, kod kuće, uporodičnoj grupi.

• Moberi se često ne suočavaju sa posljedicama.

• Europska Fondacija (2002) - samo 19,3% (uključujući 8,2%koji su odbačeni) moralo promijeniti zaposlenje.

• WBI utvrdio da samo 23% nasilnika kažnjeno.

6.3. Posljedice za mobera

• WBI utvrdio da samo 23% nasilnika kažnjeno.

• Veoma mali broj poslodavaca sprovede fer istrage i zaštitižrtvu od daljnjeg maltretiranja uz negativne posljedice pomobera.

• Mobing dovodi do pada motivacije, zadovoljstva radom, ikreativnosti.

• Mobing stvara negativnu radnu klimu.

• Vodi apsentizmu - čestim odsustvovanjima sa posla.

6.4. Posljedice za organizaciju

• Vodi apsentizmu - čestim odsustvovanjima sa posla.

• To vodi povećanim troškovima vezanim za privremeno uključivanjenovih zaposlenih i njihovo osposobljavanje za rad.

• Šteti općoj slici organizacije - narušava imidž.

• Žrtvama mobinga zbog psihosomatskihposljedica potrebni su skupi specijalističkipregledi kardiologa, gastroenterologa,psihologa, onkologa i sl. - povećani troškovi većoslabljenog fonda zdravstvenog osiguranja.

6.5. Posljedice za društvenu zajednicu

oslabljenog fonda zdravstvenog osiguranja.

• Pritisci i na penzioni fond - žrtve mobinganajčešće odlučuju za prijevremene penzije.

• Nezaposlenost

• Prevencija mobinga bi trebalo da bude zajednički interes pojedinca, poslodavaca i države.

• Mobing je bolest suvremenog društva, nova kategorija u oblasti kršenja ljudskih prava.

7. Prevencija mobing-a

oblasti kršenja ljudskih prava.

• Ovo patološko ponašanje uključuje neuvažavanje tuñe ličnosti uz primjenu metoda diskriminacije.

• Primarna prevencija ima za cilj podizanje i očuvanjeopćih uvjeta kvalitete radnog okruženja, kao i životauopće, te kontroliranje i sprječavanje onih faktora iokolnosti za koje se zna da mogu biti uzrokom pojavenarušenih interpersonalnih odnosa u organizaciji.

7.1. Primarna prevencija

narušenih interpersonalnih odnosa u organizaciji.

• Sekundarna prevencija mobinga podrazumijeva rano otkrivanje, tj.ima za cilj identificiranje i kontroliranje simptoma, zaustavljanjedaljnjeg napredovanja mobinga, te pomoći pri rješavanju nekog većočitovanog problema u smislu zaustavljanja provoñenja nasilja iotklanjanja već nastale štete za pojedince i organizaciju.

7.2. Sekundarna prevencija

7.3. Tercijarna prevencija

BiH

Zakon o zabrani diskriminacije (Sl. glasnik BiH, br. 59/09 ) učlanku 4. stavak 3. propisuje da je mobing oblik nefizičkoguznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijevaponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvučija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili

8. Zakoni i regulacija

čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova iliprofesionalnog statusa zaposlenog.

Zahvaljujući Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, zaposlenici i u entitetu Federaciji BiH imaju mogućnost da pokreću sudske postupke protiv mobinga, što prije nije bio slučaj jer mobing nije bio zakonski regulisan.

BiH

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH razmatrapredmete koji se odnose na slabo funkcioniranje ili na povreduljudskih prava počinjenu od strane bilo kojeg organa Bosne iHercegovine. U okviru institucije ombudsmena postoji Odjel zaeliminaciju svih oblika diskriminacije.

8. Zakoni i regulacija

eliminaciju svih oblika diskriminacije.

U Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije u 2012. godinizaprimljena je 81 žalba koja se odnosi na mobing. U odnosu na2011. godinu povećanje broja pritužbi iz ove kategorije prava iza 99%.

─ Kada i ako postanete žrtva, sa Vama će patiti i vaša obitelj ako je

imate i ako se njenim članovima već niste smučili.

─ Kada se požalite liječniku na zdravstvene posljedice ismijavanja i

šala na račun govora, držanja, hoda, odijevanja, privatnog života,

nacionalnosti, pola, rase (ima li u kolektivu ovakvih pojava?), on

će Vam reći da je u istom sosu i zatražiće Vašu pomoć (kao u

romanu ‘Kada je Niče plakao’).

Sažetak

romanu ‘Kada je Niče plakao’).

― U zakonu postoji terminološka i svakojaka druga zbrka, pa ni tu

pomoći nema, jer je ovo Balkan i seksualno uznemiravanje i nasilje

su dopušteni.

― Ipak podnesite tužbu Slavnom sudu i tužićete se do kraja života

dokazujući da ste atraktivni kao seksualni objekat. Uslov za

(novčanu) nadoknadu štete je da dokažete da ste vrijedni pažnje.

Zlostavljač će dokazivati da ne ličite ni na šta, da Vam nikada ne bi

Sažetak

Zlostavljač će dokazivati da ne ličite ni na šta, da Vam nikada ne bi

ponudio bilo koji oblik seksa (kao da ovo nije ništa novo?).

— Sve marljivo zapisujte, tužite zlostavljača(e) Vašem predstavniku,

(ko li je to?), ako niste Vi ugroženi, budite medijator na relaciji

žrtva-zlostavljač, ako ste žrtva i imate zbog toga zdravstvene

tegobe, požalite se ljekaru, možda dobijete bolovanje, uradite bilo

šta da slučaj obnarodujete, jer zlostavljač želi da ostane u

konspirativi (ovo vrlo često nije tačno i zavisi od vrste zlostavljanja).

Sažetak

konspirativi (ovo vrlo često nije tačno i zavisi od vrste zlostavljanja).

HVALA NA PAŽNJI!

PITANJA??

39

PITANJA??