METODIKA KNJIEVNOGA ODGOJA

METODIKA KNJIEVNOGA ODGOJA

znanost o knjievnome odgoju i obrazovanju (nastavi, izvannastavnoj i izvankolskoj djelatnosti) na svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava

-u slavenskim jezicima u uporabi je termin metodika, uz koji se dodaje i termin nastava odreenoga nastavnoga predmeta ili nastavnog podruja u okviru nastavnog predmeta:

metodika nastave jezika, metodika nastave knjievnosti, metodika nastave govornoga izraavanja, metodika nastave pismenoga izraavanja, metodika nastave medijske kulture i metodika nastave filma

A) Predmet prouavanja:1) knjievnost kao nastavni predmet na svim

stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava

2) knjievnost kao dio jezino-umjetnikog

podruja

3) nastavni programi kurikuli4) nastavni proces (organizacija, oblici)

5) metodiki sustavi i njihove strategije

6) nastavna sredstva i pomagala

7) teorije uenja (ope i posbene)

8) recepcija i literarno estetska

komunikacija

9) uenice/uenici kao subjekti knjievnog

odgoja i obrazovanja

10) uitelj/uiteljica knjievnosti

11) teorija i praksa knjievnoga odgoja i

obrazovanja u prolosti i sadanjosti

12) odnos metodike i drugih znanosti

13) izvannastavni i izvankolski oblici

odgoja i obrazovanja

14) studij metodike/metodika kao

sveuilini kolegij

utemeljuje se na A) metodologiji znanosti o knjievnosti, B) metodologiji pedagogijskih istraivanja te C) metodologiji znanosti o znanosti.

(Sintetski karakter metodike znanosti.)

B) METODIKA METODOLOGIJA

a) Oslanjajui se na KNJIEVNOZNANSTVENU METODOLOGIJU, metodika knjievnosti preuzima knjievnoznanstvene metode i teorijske sustave znanosti o knjievnosti i prenosi ih na metodiku matricu prema teoriji didaktikog prijenosa. Utvruje moguu uinkovitu primjenu knjievnoznanstvenih metoda u odgojnoobrazovnome procesu.

b) Iz METODOLOGIJE PEDAGOGIJSKIH ISTRAIVANJA preuzima metode i tehnike empirijskog istraivanja (primjena u praksi, mjerni instrumenti vred., faze istraivanja, metode i sredstva istraivanja )

c) Iz OPE METODOLOGIJE (M. ZNANOSTI O ZNANOSTI) preuzima gnoseoloke, aksioloke, teleoloke, kibernetike i druge pristupe u zn. prouavanju

A) INTERDISCIPLINARNOST

Metodika metodologija utemeljuje se na naelima i postupcima interdisciplinarne / transdisciplinarne metodologije

-odabrani predmet ne ostaje strogo zatvoreni u okvirima matine discipline ve ulazi u obzor razliitih disciplina te ga svaka disciplina promatra i prouava sa svog gledita

Predmeti metodikog istraivanja otvaraju se prema drugim suradnikim znanstvenim disciplinama:

teoriji knjievnosti, povijesti knjievnosti, knjievnoznanstvenoj metodologiji, psihologiji (razvojnoj, spoznajnoj, gnoseolokoj), didaktici, teoriji spoznaje (gnoseologiji), sociologiji, estetici, komunikologiji, informatici, teoriji medija i dr.

Suradniki odnos razliitih disciplina ostvaruje se na tematskoj, metodolokoj, teorijskoj, epistemolokoj i terminolokoj razini.

INTERDISCIPLINARNO ISTRAIVANJEtimski oblik istraivanja pri kojemu postoji precizna podjela rada u skladu sa znanstvenim kompetencijama istraivaa i interdisciplinarnim sastavnicama predmeta istraivanja

B) EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE

Metodiko istraivanje ostvaruje se kao empirijsko istraivanje koje se utemeljuje na iskustvenim injenicama i podacima, slui se metodom neposrednog promatranja praktine djelatnosti (nastave u praksi).

a) POJEDINANO ISTRAIVANJE kada uitelj/uiteljica samostalno promatra odgojno-obrazovni proces, opisuje i interpretira iskustvene injenice i podatke

ukljuuje razliita istraivaka sredstva i tehnike: zadatke objektivnog tipa, testove, ljestvice postignua, ankete, intervjue

- u obradi iskustvenih podataka i injenica slui se kvantitativnom i kvalitativnom analizom.

do izraaja dolaze uitelji koji unose inovacije u odgojno-obrazovni proces (naputanje ustaljenih postupaka i pristupa te otvaranje novih i uspjenih postupaka i pristupa)

b) AKCIJSKO ISTRAIVANJE timsko istraivanje u kojem sudjeluju znanstvenik-istraiva i uitelji/uiteljice iz nastavne prakse (povezivanje znanosti i prakse)

polazi od znanstvene hipoteze koja se provjerava u praksi (inicijalno mjerenje, ukljuivanje eksperimentalnog faktora , finalno mjerenje)

na temelju rezultata promjene u odgojno

obrazovnoj djelatnosti

mogu se provjeravati: nastavne metode, motivacije za itanje odreenih knjievnih vrsta, zapreke u recepciji teksta, aktualizacija djela iz starijih razdoblja, organizacijski oblici o-o procesa i sl.

c) METODIKI POKUS utemeljuje se na namjernom izazivanju pojava koje se istrauju radi unapreivanja odgojno-obrazovnog procesa uvoenjem novih metoda, postupaka, sadraja, oblika, sredstava i pomagala

pokus obuhvaa: inicijalno mjerenje, ukljuivanje eksperimentalnog faktora i finalno mjerenje

-postoje razliiti modeli pokusa jednostrani model prua tri mogunosti:

1. pokus s jednom skupinom ispitanika

2. pokus s kontrolnom i

eksperimentalnom skupinom

3. rotirajui model rotiranje

eksperimentalnih faktora

C) KOLSKA ZNANOST O KNJIEVNOSTI--- uspostavili su ju teoretiari koji temeljuju metodiku na zasadama znanosti o KNJ.

(Golubkov odbacuje takvo gledite: upozorava na razliitost predmeta znanosti o knjievnosti i metodike nastave knjievnosti)

Razliitost u: predmetu prouavanja, metodolokoj i teleolokoj razini.

Metodika zajedniki predmet prouavanja istrauje posebnom metodologijom s didaktikom svrhom.

D) METODIKA U OBZORU HRVATSKIH POVJESNIARA I TEORETIARA KNJIEVNOSTIVatroslav Jagi bavi se vrednovanjem udbenika knjievnosti

povjesniari knjievnosti kao pisci udbenika za osnovnu i srednju kolu: Franjo Markovi, Dragutin Prohaska, Antun Barac, Miroslav icel, Kreimir Nemec

-o odnosu znanosti o knjievnosti i nastave raspravljali su: Antun Barac, Miroslav icel, Milivoj Solar, Katica IvanieviNa temelju tih rasprava mogu se uspostaviti DODIRI I RAZLIKE IZMEU ZNANOSTI O KNJIEVNOSTI I METODIKE.

ZNANOST O KNJIEVNOSTIMETODIKA

knjievnost predmet prouavanjaknjievnost predmet prouavanja

metodologija knjievnog studijametodika metodologija

knjievnoznanstvena spoznajaknjievnometodika spoznaja

knjievnoznanstvene metodemetodike metode

knjievnoznanstvena terminologijametodiko-knjievna terminologija

teorija knjievnostiteorija knjievnosti u nastavi

povijest knjievnostipovijest knjievnosti u nastavi

knjievna kritika knjievna kritika u nastavi

E) METODIKA I JEZIKOSLOVLJE (LINGVISTIKA)Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja preuzima iz jezikoslovnih disciplina pojmove i teorije koje se odnose na tekst, posebno knjievnoumjetniki tekst kao umjetnost rijei

a) Istraivanje jezika knjievnog djela ruski formalizam

praki strukturalizam

danska glosemantika

antroploka lingvistika (engleska i amerika)

francuski strukturalizam

lingvostilistika intertekstualna teorija

literarna stilistika/stilistika umjetnike knjievnosti

Na predloku pojedinih jezikoslovnih teorija oblikovale su se metodike teorije o jeziku knjievnog djela.

Za razliku od jezikoslovnih teorija, metodike teorije uspostavljaju odrednice koje se odnose na a) recepciju (primjerenost jezika doivljajno spoznajnim mogunostima uenika) i na b) odgojno - obrazovnu funkciju.

b) Literarna stilistika (lingvostilistika)disciplina koja prouava jezik knjievnog djela

-predmet njena pouavanja:

Efimov: ekspresivnost pjesnikog govora, sredstva ekspresivnosti, metaforinost, sinonimija, pjesnika sintaksa

Galjperin: pojam stila i stilistike, funkcionalni stilovi, autorov individulani jezik

c) Metodiki pristupi literarnoj stilistici

1. na razini programiranja (stvaranju kurikula)

2. na razini udbenika i drugih nastavnih sredstava

3. na razini odgojno-obrazovnog procesa

A) Nastavni programi (kurikuli) ukljuuju literarnu stilistiku u nastavna podruja Hrvatskog jezika (nastavu jezika, nastavu knjievnosti, nastavu izraavanja, medijsku kulturu).

B) itanke, udbenici i vjebenice ukljuuju literarnu stilistiku u interpretaciju knjievnoumjetnikog teksta i naznauju literarno stilistiki sadraj koji se ukljuuje u interpretaciju dijela.

d) Metodika naela

Ukljuivanje literarne stilistike u metodiki obzor temelji se na sljedeim naelima:

prouavanje jezika umjetnikog djela povezuje se sa sadrajnom (tematsko-idejnom) sastavnicom

prouavanje jezika umjetnikog djela ostvaruje se posebnim metodikim postupcima

prouavanje jezika umjetnikog djela ukljuuje doivljajne procese

prouavanje jezika umjetnikoga djela ukljuuje znanje o jeziku kao sredstvu umjetnikog izraavanja

prouavanje jezika umjetnikog djela ukljuuje autorov rad na stilskom oblikovanju teksta (razliite verzije)

stilistika analiza ukljuuje stilistiki eksperiment

prouavanje jezika umjetnikog djela potie jezino stvaralatvo uenika

e) Stilistiki sadraj

Stilistiki sadraj ukljuuje se prema zahtjevima teorije didaktikog prijenosa. Stilistika se ne pojavljuje kao samostalna jezikoslovna disciplina.

Stilistiki sadraj naslanja se na gramatike sadraje, sadraje fonetike/fonologije i leksikologije

Stilistiki sadraji programiraju se ovako:

a) leksikologija semantikab) fonologija /fonetika fonostilistikac) morfologijad) sintaksae) tvorba rijeif) ortografijag) ortoepija

a) prenesena znaenja rijei, ekspresivnost r.b) ekspresivna svojstva glasova, glasovne figurec) stilistika svih vrsta rijeid) sintaktostilistika

e) ekspresivnost

tvorenica,

ekspresivnost sufiksa

f) stilografija

g) stilistika govora

Programiranje stilistikih sadrajaprema teoriji kurikula i teoriji vertikalno

spiralnog slijeda utemeljuje se na rezultatima znanstvenih (empirijskih) istraivanja kako bi se izbor sadraja uskladio s jezinim i spoznajnim razvojem uenika na pojedinim stupnjevima odgojno obrazovnog sustava.

Na srednjokolskom se stupnju pojavljuju se:

funkcionalna stilistika prouava funkcionalne stilove

literarna stilistika definira ono to slui kao ekspresivno obiljeje dj.

Stilistika govora (umjetnikoga govora)

Nastava knjievnosti obuhvaa stilistiku govora. Stilistika prouava jezino izraajna sredstva i zakonitosti njihove uporabe u razliitim govornim stilovima.

U nastavi knjievnosti primjenjuje se poseban oblik govorne interpretacije interpretativno itanje (izraajni, estetsko)

Metodika istrauje (interpretativno .):

mogunosti ukljuivanja interpretativnog itanja u nastavne programe za pojedine stupnjeve odgojno-obrazovnog sustava

mogunost usklaivanja interpretativnog itanja s vrstama knjievnoumjetnikih tekstova

metode u ostvarivanju interpretativnog itanja

uvjete u kojima se ostvaruje interpretativno itanje na satu

uinak interpretativnog itanja u recepciji teksta (emocionalni d.)

F) METODIKA KNJIEVNOG ODGOJA U KONTEKSTU ZNANOSTI O ESTETSKOM ODGOJUMetodika knjievnog odgoja ulazi u kontekst znanosti o estetskom (umjetnikom) odgoju i obrazovanju te uspostavlja suodnos s metodikim disciplinama iz tog podruja:

metodikom dramske/scenske umjetnosti, metodikom filmske umjetnosti, metodikom likovne umjetnosti, metodikom glazbene umjetnosti.

G) METODIKA I PEDAGOGIJSKE DISCIPLINEa) Metodika i pedagogija

metodika knjievnog odgoja i obrazovanja predmetno se povezuje s pedagogijskim disciplinama jer se bavi odgojem i obrazovanjem

autonomnost utemeljuje na sadraju knjievne umjetnosti i znanosti o knjievnosti

Znanstveni identitet metodike odreuje se na temelju njezina ishodinog sadraja (knjievnoumjetnikog i knjievnoznanstvenog).

Taj se sadraj, prema teoriji didaktikog prijenosa, smjeta se u odgojno

obrazovni proces.

U tom prijenosu ostvaruje se susret razliitih disciplina iz podruja pedagogije i drugih znanstvenih podr.

ODGOJ I OBRAZOVANJEPedagogija opi teorijski sustav o odgoju i obrazovanjuMetodika poseban teorijski sustav o odgoju i obrazovanju

Didaktika opi teorijski sustav o nastavi i pouavanjuMetodika poseban teorijski sustav o uenju i pouavanju

Pedagogija kao opi teorijski sustav o O i O nudi metodici svoje teorijske sustave koji se prilagouju u skladu s posebnostima knj. O i O

Didaktika nudi opa naela o nastavi i pouavanju, uenja didaktikih smjerova i kola o razliitim oblicima nastave i pouavanja koji se prilagouju posebnostima knjievnoga O i O.

Suodnosi metodike i pedagogijskih disciplina: na razini odgojno-obrazovnih ciljeva (teleoloka razina)

na razini programiranja (stvaranja kurikula)

na razini organizacije o-o procesa

na razini promjena o-o procesa

a) Metodika i psihologija

metodika preuzima psihologijske spoznaje i ukljuuje ih u svoj sustav

na temelju spoznaja razvojne psihologije utvruje linearni i itateljski razvoj uenika te tipologiju itatelja

iz psihologije osobe i njezinih teorija (psihoanaliza, getalt-psihologija, kognitivna psihologija..) preuzima spoznaje koje ugrauje u metodike teorije

Na predloku psihologijskih spoznaja utvruju se posebnosti percepcije knjievnih djela (knjievnoumjetnikih i znanstvenih),

literarno miljenje i spoznavanje, estetsko doivljavanje, literarno-estetska komunikacija, samoaktulizacije i motivacije,0 imaginativni i emocionalni procesi i dr.

c) Metodika i komunikologija

Metodika itanja knjievnoumjetnikih tekstova utemeljuje se na spoznajama psihologije i komunikologije.

Komunikologija: teorija informacije obavijesne teorije. Na zasadama psihologije i komunikologije oblikuje se literarno

estetska komunikacija

u literarno-estetskoj komunikaciji knjievnoumjetniki tekst pojavljuje se kao prenositelj obavijesti, a itatelj/itateljica kao primatelj/primateljica obavijesti.

Literarno

estetska komunikacija ukljuuje konotivnu recepciju, tj. vieznanost rijei i izriaja.

Komunikacija ima posebnu primjenu u oblikovanju nastave i naziva se didaktikom komunikacijom. Ostvaruje se u razliitim pojavnim oblicima ovisno o sadraju, nastavnim uvjetima i zadaama.

H) FAZE KNJIEVNOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA1. faza predkolsko razdobljeKnjievni odgoj ostvaruje se u roditeljskom domu i predkolskim ustanovama; djeca oituju sposobnost doivljavanja dogaaja i likova; doivljaje iskazuju neverbalno i verbalno; prevladava auditivna recepcija teksta; posebno zanimanje za igrokaze i crtane filmove

2. faza kolsko razdoblje od 6. do 9. godineZapoinje didaktiko-metodiki knjievni odgoj; uenici oituju u literarno-estetskoj komunikaciji ove sposobnosti:-sposobnost estetskog percipiranja,

-doivljavanja i uivljavanja,

-zamiljanja,

-pamenja pojedinosti,

-reprodukcije fabule,

-razlikovanja vrste teksta,

-prepoznavanja teme

-ralanjivanja i opisivanja teksta

naivno-realistika faza

3. faza kolsko razdoblje od 9. do 12. godineSposobnosti iz prethodnog razdoblja doseu veu razinu; naivno-realistiku fazu nadomjeta kritiko-moralistika faza

Literarni opis ukljuuje: naslov, ime i prezime autora, vrstu teksta, temu, jezik, osnovne stilske znaajke.

4. faza kolsko razdoblje od 13. do 15. godineFaza literarnog moralizma; knjievne likove doivljavaju s moralnog gledita; izraavaju svoje moralne ocijene i stavove

I) METODIKA AUTONOMNO ZNANSTVENO PODRUJEmetodika kao autonomno znanstveno podruje nastaje primjenom hibridizacije (spajanjem suradnikih disciplina)

svoju autonomnost potvruje predmetom istraivanja, metodologijom i svrhom

1. prouava knjievnost u o-o procesu (didaktiki kontekst)

2. istrauje zakonitosti recepcije knjievnoumjetnikih i knjievnoznanstvenih sadraja,

viestruku uvjetovanost recepcije (psiholoka, socijalna, kulturoloka, medijska).

3. istrauje zakonitosti literarno-estetske komunikacije u didaktikome obzoru

4. istrauje funkciju knjievnosti u izgraivanju itateljske i knjievne osobnosti uenika, svjetonazora, estetske i moralne svijesti (odgojna funkcija nastave knjievnosti)

Metodikoknjievne discipline

Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja oituje se kao sustav disciplina koje su meusobno povezane.

Disciplinarna raslojenost uvjetovana je predmetnom raslojenou, namjenom i teorijsko metodolokom utemeljenou.

metodika pouavanja i prouavanja knjievnoumjetnikog teksta

metodika knjievnih rodova i vrsta

metodika teorije knjievnosti

metodika povijesti knjievnosti

metodika knjievnog odgoja u predkolskoj dobi

metodika knjievnog odgoja i obrazovanja osnovnokolskih stupnjeva (osnovni, srednji, vii)

metodika knjievnog odgoja i obrazovanja srednjokolskog stupnja

metodika knjievnosti visokokolske nastave

komparativna metodika

metametodika

metodika izvanistitucionalnog knjievnog odgoja i obrazovanja

povijest metodike

metodika kritika

J) KNJIEVNOST KAO NASTAVNI PREDMET

Knjievnost kao nastavni predmet

a) Nastavni predmet

Knjievnost kao umjetnost i znanost ukljuuje se u odgojno-obrazovni proces u razliitim organizacijskim oblicima.

U dosadanjim kolskim sustavima temeljni je organizacijski oblik nastavni predmet:

didaktiki preraena znanost

didaktiki preraena umjetnost

samostalno organizirana sadrajna cjelina koja je usklaena s opim odgojnim ciljem i posebnim odgojno obrazovnim ciljevima

sustav znanja, sposobnosti i navika

imenuje se najee prema znanstvenim disciplinama iz kojih se izvode: filozofija, matematika, povijest

-svaki nastavni predmet tima svoj sadraj, svrhu i zadae te pedagoko-psiholoke i metodike posebnosti iskazane u nastavnim planovima i programima

b) Knjievnost kao nastavni predmet

knjievnost se ukljuuje u nastavni predmet nacionalnog jezika; u nazivu nastavnog predmeta pojavljuje se kao njegova sastavnica: hrvatski jezik i knjievnost

u programu nacionalnog jezika knjievnost ima status samostalnog nastavnog podruja

-knjievnost kao nastavni predmet jest:

samostalno sastavljena cjelina knjievnih sadraja

preraena didaktiki oblikovana znanost o knjievnosti

sustav znanja o knjievnosti i znanja knjievnosti, sposobnosti i navika

Kao nastavni predmet ima posebne ciljeve i zadae te posebnu metodiku.

c) Sadraj

knjievnost kao nastavni predmet obuhvaa umjetniki (knjievna djela iz nacionalne i svjetske knjievnosti) i znanstveni sadraj (teorija knjievnosti, povijest knjievnosti i metodologija)

- meusobni odnosi knjievnoumjetnikog i knjievnoznanstvenog sadraja utvruju se prema pedagoko-psiholokim kriterijima:

doivljajno-spoznajnim (kognitivnim) mogunostima uenika

obrazovnom stupnju (osnovna kola, srednja kola)

znaajkama kolskog (odgojno-obrazovnog) sustava

Kriteriji u izboru sadraja (estetski, psiholoki i pedagoki)1. estetski kriterij odabiru se reprezentativna, antologijska djela nacionalne i svjetske knjievnosti

2. nacionalni kriterij najvei prostor zauzimaju djela nacionale knjievnosti

3. recepcijski kriterij knjievna djela (razliite vrste i teme) odabiru se u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika na pojedinim stupnjevima literarnog i itateljskog razvoja

4. pedagoki kriterij pri izboru djela u obzir se uzima njihova odgojna uloga

neusklaenost kodova koda djela i koda primatelja (recep. probl.)

recepcijski kriterij primjenjuje se u izboru knjievnoznanstvenog sadraja (teorija i povijest knj.).

-Izbor knj.teorijskih i knj.pov. te metodolokih pojmova usklauje se sa: a) spoznajnim mogunostima uenika, b) stupnjem literarnog miljenja.

knjievnopovijesna orijentacija prouavanje knjievnog teksta u drutvenom, povijesnom i kulturnom kontekstu (rabi se osim termina povijest knjievnosti) (srednja kola)

K) NASTAVNI PROGRAMa) Nastavni programDravni dokument koji propisuje ustrojstvo nastavnog predmeta:sadraj, svrhu (cilj), zadae i uvjete njegova ostvarivanja u o-o procesu.

Sadraj nastavnog programa ine programske natuknice koje se odnose na znanje i sposobnosti te na kompetencije koje se oekuju kao rezultat pouavanja i uenja.

1. Rije je o prijenosu sadraja iz odreene znanosti i sadraja iz podruja umjetnosti u programske, odgojno-obrazovne sadraje.

2. Ti se sadraji, prema zahtjevima teorije didaktikog prijenosa, organiziraju u nastavna podruja, nastavne cjeline, teme i jedinice.

3. U didaktikom oblikovanju programskog sadraja primjenjuje se linearni, koncentrini i kombinirani postupak.

Svrha nastavnog programa usklauje se s opom svrhom odgoja i obrazovanja u odreenoj drutvenoj i kulturnoj zajednici.

Zadae nastavnog programa odnose se na usvajanje znanja i sposobnosti, stjecanje kompetencija.

Razvijeniji nastavni programi sadre objanjenja koncepcije, uvjeta i znanstvene utemeljenosti.

U programiranju primjenjuju se a) okvirni nastavni programi iz kojih se izvode b) izvedbeni i c) posebni izborni i alternativni te regionalni programi.

U nastavnome programu oituje se: doseg matine znanosti iz koje proizlazi, doseg znanosti o odgoju i obrazovanju, posebno znanosti o uenju i pouavanju te odnos drave i drutvene zajednice prema odgoju i obrazovanju.

OKVIRNI PLAN I PROGRAM PRIJEDLOG IZVEDBENOG GODINJEG IZVEDBENI GODINJI MJESENI

b) Nastavni program konkretizacija nastavnog plana

kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja;

njime se propisuju konkretni sadraji nastavnog predmeta

Opseg/ekstenzitet nastavnog programa njime je obuhvaena irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju stei u nastavi pojedinog predmeta; odnosi se na kvantitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei i razviti

Dubina/intenzitet nastavnog programa odreuje se dubina obrazovanja, tj. znanja i stupanj sposobnosti; najidealnije je da se proirivanjem broja injenica paralalno provodi i njihovo produbljivanje

Redoslijed/struktura nastavnog programa odreuje se kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog predmeta u jednom razredu

c) Nastavni programi iz knjievnosti

program knjievnog odgoja i obrazovanja sastavni je dio nastavnog programa iz nacionalnog jezika; sadri sve znaajke samostalnog nastavnog programa jer ima svoj sadraj, svoju svrhu (cilj), svoje zadae i pedagokometodike posebnosti.

program osnovne kole (od 1. do 4. i 5. do 8. razreda ili trodijelni sustav)

program srednje kole (gimnazije, strukovne trogodinje i etverogodinje kole)

L) TEORIJA PROGRAMIRANJATeorije programiranja utvrdile su razliite VRSTE programa i KRITERIJA prema kojima se oblikuju.

1. prema kriteriju namjene oblikuju se a) programi za predkolski odgoj, b) programi za osnovnu kolu, c) programi za srednje kole, d) programi za profesionalno visokokolsko obrazovanje

2. programska diferencijacija ostvaruje se isticanjem a) programske jezgre (obvezatnoga) i b) dopunskoga (izbornoga) dijela programa (diferencira se prema zaviajno-regionalnom kriteriju)

a) Programska jezgra obuhvaa sadraje koji se namjenjuju svim uenicima kao obvezatni obrazovni minimum u odreenom razredu. b) Zaviajno-regionalni kriterij obuhvaa dijalektalnu poeziju, pisce i djela koji su vezani uz odreenu sredinu i vanije kulturno-povijesne pojave.

3. prema kriteriju obvezatnosti oblikuju se obvezatni (obligatni) programi te fakultativni (izborni) programi (uenici ih sami odabiru ovisno o interesima i sklonostima)

4. fakultativni programi iz knjievnosti namijenjeni su uenicima koji pokazuju posebno zanimanje za knjievnost

obuhvaaju odreeni broj tema koje mogu biti: a) monografske (jedno djelo, jedan problem, jedan pisac, jedno razdoblje; romani Ive Andria) ili b) sintetske (pregledne; obuhvaaju vie pojava; Suvremena hrvatska poezija). * Uvode se u viim razredima O

Neke teme fakultativnog programa mogu se A) povezivati s temama iz osnovnog obvezatnog programa, a mogu se B) otvarati i posve nove teme koje nisu zastupljene u osnovnom programu

Ostvarivanje fakultativnih programa ima svoje metodike posebnosti koje se oituju u izbornoj nastavi knjievnosti.

a) Okvirni i izvedbeni programi

a)Izvedbeni program prilagouje se posebnostima kole i sredine u kojoj djeluje kola.

b) iz okvirnog nastavnog programa izvodi se izvedbeni program prema odrednicama teorije kurikula:

nastavni cilj, nastavni sadraj, tijek nastave (metodika strategija) te utvrivanje rezultata (napredovanje u uenju)

Nastavna tema: Lirska pjesma

Nastavni ciljNastavni sadrajTijek nastaveUtvrivanje rezultata

Nauiti formalne elemente lirske pjesmePjesme razliitih sadraja i razliitih oblikaGovorenje pjesama (uenici/ uiteljica)Ponovno izraavanje subjektivnoga dojma

b) Metodologija izrade programa

Utvrena metodoloka naela i zahtjevi pri izradi programa:1. program se temelji na znanstvenim spoznajama do kojih je dola predmetna znanost o knjievnosti

2. izrada novih programa pretpostavlja vrednovanje (valorizaciju) prethodnih programa; na temelju eksperimentalnog provjeravanja programa u praksi i studijske obrade podataka utvruju se promjene koje treba provesti u novim programima: promjene sadraja

strukturne promjene

koncepcijske promjene

3. izrada programa pretpostavlja interdisciplinarni pristup (okuplja se tim strunjaka matine struke knjievnosti te strunjaci iz drugih podruja metodike, pedagogije, psihologije, sociologije, komunikologije; strunjaci matine struke predlau programski sadraj koji je temelj obrazovanja, a strunjaci ostalih podruja ga procjenjuju

4. programski sadraj rasporeuje se a) linijski ili sukcesivni (gradivo se rasporeuje kronolokim redom povijest knjievnosti), b) u koncentrinim krugovima, c) kombinirano

5. kad bi kolska povijest knjievnosti slijedila u svim pojedinostima znanstvenu povijest knjievnosti, zapala bi u historicizam i didaktiki materijalizam stoga pri knjievnopovijesnom oblikovanju programa dolazi do izraaja naelo egzemplarnosti (odabiru se tipini predstavnici knjievnog pravca koji se obrauje rastereenje programa)

6. Zbog pedagoko-psiholokih razloga nastava knjievnosti upuena je na izbor primjerenog i pedagoki opravdanog gradiva.

7. linijsko ili sukcesivno programiranje pojavljuje se i na knjievnoteorijskom podruju. Knjievnoteorijski sadraj rasporeuje se u sustav knjievnih rodova (lirika, epika, drama, esej). 8. Knjievni rodovi i vrste mogu se i knjievnopovijesno programirati, tj. moe se pratiti povijesni razvoj svakoga knj. roda. I u okviru takve povijesne koncepcije primjenjuje se naelo egzemplarnosti. 9. Programi odstupaju, zbog psiholokih razloga, od strogo znanstvene sistematike. U pojedine se knjievnopovijesne okvire unosi gradivo iz suvremene knj. prema naelu aktualizacije.

10. programiranje u koncentrinim (tematskim) krugovima dolazi do izraaja na osnovnokolskom stupnju; programski se sadraji razvrstavaju u tematske krugove kao samostalne programske cjeline. (tematski krugovi: dom, vrti, zaviaj, kolavedri dani, zlatna laa, sunce na prozoriu).

11. Pri uspostavljanju tematskih krugova potuje se psiholoki kriterij. Nazivi tematskih krugova, njihov sadraj i opseg odabiru se u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika.

12. U svakom se tematskom krugu nalazi i znanstveni sadraj koji se rasporeuje vertikalno-spiralno.

Pri oblikovanju programa iz knjievnosti kombiniraju se postupci: linijskog, sukcesivnog, progresivnog, kontinuiranog, vertikalnog, vertikalno-spiralnog i koncentrinog rasporeivanja.

c) Stilsko oblikovanje programa

program kao tekst pripada znanstveno

informativnom odnosno administrativno

poslovnom tipu teksta

a) programski tekst uvodi kombinirani tip strunog jezika; programska terminologija pripada veem broju znanosti (znanost o knjievnosti, metodici, pedagogiji, didaktici)

b) pri iskazivanju sadraja programski se tekst najee slui ovim stilskim postupcima:

taksativnim nabrajanjem

navoenjem definicija

komentiranjem

izricanjem normi, postupaka

tabelarnim prikazima

c) programski se tekst odlikuje pojmovnom preciznou i jasnoom, saetou i komunikativniu

Pregled raspodjele broja sati

Nastava knjievnosti (teorija, povijest interpretacija) oko 186 sati

Nastava jezika i izraavanja oko 55 sati

Ponavljanje, uvjebavanje, utvrivanje, ispitivanje oko 39 sati

Ukupno: 280 sati

M) INTEGRACIJAnovije koncepcije o organizaciji nastave usmjerene su na povezivanje sadraja srodnih i razliitih nastavnih predmeta u integrirane programe

integracija se ostvaruje na a) razini sadraja (sadrajna integracija) i na b) razini organizacije o-o procesa (timska nastava)

a) Integrirani programi

-u tenji za svestranijim estetskim odgojem stvaraju se programi koji razliite umjetnosti integriraju u jedinstveni nastavni program (knjievnost, likovna, glazbena, scenska i filmska umjetnost)

u hrvatskom kolskom sustavu pojavljuju se 60-ih godina 20.st.

Sadanji programi i udbenici za strukovne kole (trogodinje i etverogodinje k) utemeljeni su na naelima korelacije i integracije.

Tematska integracija

Umjetniki sadraj moe se tematski organizirati. Postoje zajednike (univerzalne) teme svih umjetnosti.

Tematsko povezivanje umjetnikog sadraja u nastavnom programu ostvaruje se u sustavu tematskih krugova (tematskih cjelina) koji se uspostavljaju prema pedagoko-psiholokim kriterijima, tj. doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika.

Mogu se uspostaviti tematski krugovi u vertikalnom slijedu: npr. dom i vrti, dom i kola, zaviaj, domovina i svijet.

U svaki se tematski krug ukljuuju primjerena umjetnika djela (knjievna, likova, filmska, glazbena, scenska). Tema slui kao uporite za povezivanje umjetnikog sadraja.

Tematsko povezivanje moe se ostvarivati i unutar povijesnih okvira.

u stilskoj formaciji romantizma moemo izdvojiti nekoliko karakteristinih tema: intima, nacionalnopovijesna tematika, pejza daleki, nepoznati krajevi, egzotika, mistino

okultni krug tema

Tematska organizacija umjetnikog sadraja provodi se na dva naina:

a) Za poetne stupnjeve o-o sustava uspostavljaju se tematski krugovi u korelaciji s drugim o-o podrujima.

b) Za srednjokolski sustav uspostavljaju se tematski krugovi u povijesnim okvirima (stilska formacija) ili teorijskim okvirima (ritam kao zajedniki pojam svih umjetnosti)

Teorijsko-metodoloka integracija

u nastavnim se programima uspostavljaju pristupi umjetnikom djelu

obuhvaa se sadraj svih umjetnosti na kojemu se upoznaju zajednike znaajke i razlike

sadraj se obino povezuje uz kljuna teorijska pitanja (to je umjetnost, kako nastaje umjetniko djelo, vrste umjetnosti)

obino prva programska cjelina na srednjokolskom stupnju obrazovanja

usustavljivanje teorijsko-metodolokih spoznaja O

Knjievnopovijesna integracija (epoha)

program organizira umjetniki sadraj u okvirima povijesnih razdoblja tj. umjetnikih epoha u kronolokom slijedu

obino se sadraj razvrstava u opeprihvaena razdoblja: antika, srednjovjekovlje, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, realizam, modernizam, suvremena umjetnost

za svaku stilsku epohu odabire se reprezentativan i primjeren umjetniki sadraj na kojem se upoznaju znaajke epohe i posebnosti svake umjetnosti.

u organizaciji sadraja mogu se primijeniti ovi postupci:

a) niu se sadraji razliitih umjetnosti jedni za drugima

b) izdvaja se zajednika tipina pojava, problem uz koji se povezuju reprezentativna djela iz svih umjetnosti

c) kombiniraju se oba spomenuta postupka

Aktualizacija knjievna djela iz prolosti mogu se aktualizirati u primateljevoj sadanjosti (zajednika tema, izraz, poruke)Pogodno za dopunski dio programa.

Stvaralaka integracija

povezivanje sadraja moe se temeljiti na naelu uzajamnih inspiracija

uz reprezentativna djela pojedine umjetnosti navode se djela drugih umjetnosti koja su njima inspirirana (nai svoje primjere)

Brojna su knjievna djela ilustrirana i ekranizirana. U programu se uz pojedina djela navodi i njihov prijenos u drugi medij, drugi umjetniki izraz (glazbeni, likovni, scenski, plesni, filmski).

U programu se pojavljuju autori koju su se afirmirali kao stvaraoci u vie umjetnosti, knjievnosti i slikarstvu tada se povezuju njihova knjievna i likovna djela.

Tematski kompleksni programi

20-ih godina 20.st. pojavio se model integriranih programa u sovjetskoj koli koji su se zvali kompleksni programi (prva verzija iz 1923.)

kompleksni programi sve pojave svrstavaju u 3 cjeline: rad, priroda, drutvo (npr. fizika primjena pare u industriji)

kompleksni su programi dali slabe odgojno

obrazovne rezultate i zato su brzo naputeni

N) VRSTE NASTAVNIH PROGRAMAKriterij Vrste

Odgojno-obrazovni stupanjpredkolski

osnovnokolski

srednjokolski

visokokolski (profesionalni)

Obvezatnost, izbornostdravni (okvirni)

regionalni/zaviajni

obvezatni

izborni/fakultativni

rastereeni

Valjanost (validnost)eksperimentalni

komparativni

otvoreni/inovacijski

Organizacija sadrajalinijski

sukcesivni

tematski (kompleksni)

kombinirani

integrirani

O) PROGRAMSKI KNJIEVNOZNANSTVENI SADRAJ

Programski knjievnoznanstveni sadraj

a) Knjievnoteorijski sadraj

Program nastave knjievnosti ne sadri samo izbor knjievnih tekstova (knjievnih djela) koji se rasporeuju u odreene programske cjeline (tematske krugove, knjievnoteorijske i knjievnopovijesne okvire).

U program se ukljuuje knjievnoteorijski sadraj.

knjievnoteorijski sadraj se povezuje, tj. izvodi iz umjetnikog sadraja, i ukljuuje u odgovarajue sustave na svim stupnjevima obrazovanja

bez knjievnoteorijskog osmiljavanja umjetnikog sadraja nastava knjievnosti gubi svoju znanstvenu utemeljenost

b) Knjievnoteorijski pojam u programu

-knjievnoteorijski pojmovi se u programu iskazuju:

a) imenovanjem (pria, bajka, stih, strofa)

b) nabrajanjem (kompozicija teksta: zapaanje poglavlja i veih sadrajnih cjelina; razlikovanje osnovnih elemenata pripovjedne tehnike: pripovijedanje, opis, dijalog)

c) imenovanjem i objanjavanjem (pojmovi se definiraju: strofa kao skup stihova, zapaanje i razumijevanje funkcije pejzaa kao elementa ugoaja)

d) mogu je i razvijeniji oblik objanjavanja pojmova i knjievnoteorijskog sadraja

-knjievnoteorijski sadraj koji se ukljuuje u knjievnopovijesni dio programa iskazuje se uz svako djelo posebno, npr.

Ivan Maurani: Smrt Samil-age engia (kompozicija djela, likovi, jezik i stil, veze s tradicijom, idejni svijet, romantina obiljeja)

esejistiki izriaj: Miroslav Krlea: Povratak Filipa Latinovicza. Znaenje tog romana s obzirom na nove postupke (esejizam, unutarnji monolog, mijenjanje pripovjedaeva stajalita) u europskoj prozi; pojam umjetnike senzibilnosti, stilske vrijednosti teksta

c) Pojmovi u jezino-umjetnikome sustavu

-sustav pojmova obuhvaa:

zajednike (temeljne) pojmove svih umjetnosti (umjetnik i djelo, sastavni elementi umjetnikog djela, kompozicija, jezik, umjetnike vrste)

posebne pojmove (umjetnik: pjesnik, knjievnik, knjievni stvaralac, esejist, dramski pisac, komediograf; likovni umjetnik, glazbeni umjetnik, filmski umjetnik, scenski umjetnik, plesni umjetnik; djelo: knjievno djelo, likovno djelo, glazbeno djelo, scensko djelo)

Povezivanje (horizontalno i vertikalno) pojmova u okviru programskih cjelina i perioda estetskog razvoja linosti olakava njihovo usvajanje i stvara mogunost za istodobno i postupno stjecanje pojmova.

Ujedno se razvija sloeniji tip teorijskog miljenja i usvaja struni jezik iz podruja umjetnosti.

d) Raspored pojmova

Knjievnoteorijski pojmovi rasporeuju se po razredima ili obrazovnim stupnjevima. U takvom rasporedu normira se razina na kojoj se usvaja pojam i koliina pojmova.

-klasifikacija pojmova radi lakeg rasporeivanja:

a) pojmovi koji se odnose na djelo i pisca

b) pojmovi koji se odnose na elemente knjievnog djela

c) kompozicija

d) umjetniki (pjesniki) jezik

e) versifikacija

f) anrovi (Glubkov-razredi i vrste)

Vertikalno programiranje pojmova?e) Tekst (knjievnoumjetniki) i knjievnoteorijski pojmovi

Knjievnoteorijski pojmovi i knjievnoteorijska problematika iskazuju se u programima nastave knjievnosti na vie naina.

1. Knjievnoteorijski pojmovi povezuju se uz interpretaciju knjievnih djela; za svaki se razred utvruje knjievnoteorijska razina interpretacije, tj. knjievnoteorijski pojmovi u slubi interpretacije.

Na primjer, interpretacija tekstova u 8. razredu ukljuuje ove knjievnoteorijske pojmove:

detaljnija analiza teme, ideja, drutveni kontekst djela, psihologija likova i kompozicija, stilska analiza djela na razini sintakse i leksika, zaokruivanje osnovnih pojmova o pripovjednoj prozi: pripovijetka, roman, crtica, putopis, dnevnik. Po istom se postupku navode knjievnoteorijski pojmovi za ostale knjievne rodove: liriku, epska djela u stihu i dramu

2. Knjievnoteorijsko gradivo u usustavljenom se obliku iskazuje programskim odrednicama teorija knjievnosti ili pristup knjievnom djelu teorija je u funkciji pristupa, analize, interpretacije knjievnog djela.

Knjievnoteorijsko gradivo u Pristupu knjievnom djelu usustavljeno je u okviru knjievnih rodova (vrstovna organizacija gradiva), a obuhvaa i opa teorijska pitanja:to je umjetnost, to je knjievnost, pojam stvaraoca i dr.

3. Knjievnoteorijska problematika integrirana je u povijesni dio programa povezuju se teorija i povijest knjievnosti.

Za svako se knjievnopovijesno razdoblje navodi i knjievnoteorijska i metodoloka problematika. (npr. uz razdoblje renesanse navode se ovi knjievnoteorijski sadraji: jezik renesansne knjievnosti, knjievne vrste, motivi i ideje)

Metodoloku problematiku sadre takoer Objanjenja programskih cjelina.

f) Vertikalno-spiralno programiranje pojmova (Golubkov)pretpostavlja dograivanje, razvijanje i proirivanje istih pojmova u skladu s doivljajn-spoznajnim mogunostima uenika

(isti pojam provodi se vertikalno iz razreda u razred i ostvaruje se u razvijenijem obliku)

U metodici nastave knjievnosti afirmirana je induktivna metoda u stjecanju knjievnoteorijskih pojmova.

Polazi se od konkretnih djela koja slue kao izvor (predloak) za usvajanje knjievnoteorijskih pojmova.

Vertikalno-spiralni sustav programiranja pretpostavlja

faze usvajanja knjievnoteorijskog pojma:

a) poetak formiranja

b) formiranje temeljnog pojma

c) formiranje pojma u cjelini

Isti se pojam usvaja na razliitim spoznajnim razinama.

U teoriji razina usvajanja pojmova govori se o prepoznavanju, definiranju i imenovanju, tumaenju i primjeni pojma u interpretaciji knjievnog djela i strunom izlaganju (usmenom i pismenom).

Npr. pojam se kompozicije razvija, proiruje iz razreda u razred

a) uoavanje veze meu dijelovima (poetak formiranja pojma)

b) uoavanje i imenovanje kompozicijskih jedinica (pejza, detalj, zavretak) imenovanje pojma

c) sie, razvoj radnje, zaplet, rasplet (proirivanje i dograivanje temeljnog pojma)

d) pojam kompozicije (formiranje pojma u cjelini, tumaenje i primjena pojma).

g) Katalozi znanja

Iz nastavnog programa mogu se izdvojiti pojmovi, definicije, teorije, paradigme koji pripadaju kategoriji knjievnog znanja i znanja o knjievnosti

Znanje o knjievnosti izvodi se iz teorije knjievnosti, povijesti knjievnosti i knjievnoznanstvene metodologije.

Knjievno znanje izvodi se iz knjievnoumjetnikog sadraja knjievnih djela (znanje o sadraju knjievnog djela,

strukturi, idejnim odrednicama, jeziku i stilu, autoru).

Znanje se utvruje na vodoravnoj i okomitoj osi prema teoriji razina.

Katalozi znanja moraju imati odgovarajui pedagoko didaktiki kontekst (odgojne odrednice) koji proizlazi iz nastavnog plana i programa. Izdvojeni iz tog konteksta otvaraju prostor mehanikom uenju.

Metodika utvruje izbor znanja o knjievnosti i knjievnog znanja, raspored i organizaciju (vodoravnu i okomitu), opseg i razine te metodike pristupe u o-o procesu.

h) Standardizacija

Suvremeno programiranje odgoja i obrazovanja ukljuuje standardizaciju znanja, sposobnosti i kompetencija za svaki razred i odgojno-obrazovni stupanj

Knjievni odgojno-obrazovni standardi utvruju se empirijskom metodologijom koju ostvaruje interdisciplinarni tim (metodiar, pedagog, psiholog, komunikolog, strunjak za medije).

-standardizacija obuhvaa:

itateljsku spremnost/itateljsku kompetenciju

recepcijsku spremnost (primanje knjievnoumjetnikih poruka)

analitiku spremnost (znanje o ustrojstvu knjievnoum. teksta i sposobnost ralambe)

interpretacijsku spremnost (znanje o tumaenju knjievnoum. teksta i primjenu toga znanja u tumaenju teksta)

kritiku spremnost (sposobnost vrednovanja i prosuivanja knjievnoum. teksta)

Standardizacija se utemeljuje na teoriji didaktikog prijenosa, vertikalno

spiralnog slijeda te zakonitostima literarno

estetske komunikacije i razvojne psihologije.

P) SPOSOBNOSTI I DJELATNOSTI U NASTAVNIM PROGRAMIMAU programima se iskazuje sadraj nastavnog predmeta, ciljevi i zadaci, sposobnosti i djelatnosti te nastavna podruja u okviru predmeta.

Metodika nastave knjievnosti uspostavila je sustav sposobnosti i djelatnosti koje se pretpostavljaju u odgojno

obrazovnom procesu i sustavno razvijaju.

a) Literarne sposobnostiPojam literarnih sposobnosti izvodi se iz ope definicije sposobnosti.

postoje razliite ope (psihologijske) definicije sposobnosti:

a) potencijalni reaktivni sustav za obavljanje odreene djelatnosti

b) djelovanje s osobitim svojstvima

c) znanje u djelovanju

d) sjedinjenje navika i znanja

sposobnosti mogu biti fundamentalne (uvjetuju razinu uspjeha u veem broju razliitih djelatnosti) i posebne (oituju se u specijalnim djelatnostima)

bavljenje knjievnou pretpostavlja posebne literarne sposobnosti

omoguuju ovjeku a) komunikaciju s knjievnim djelom, b) itanje djela, c) recepciju djela, d) razumijevanje njegovih poruka i e) izraavanje doivljaja, f) dojmova, g) stavova, h) sudova i ocjena u razliitim oblicima izraavanja.

Poseban je tip literarnih sposobnosti koje se povezuju uz stvaraoca knjievnog djela.

b) Literarne sposobnosti u programima

u dosadanjim su programima literarne sposobnosti i aktivnosti iskazane sporadino i nesustavno

c) Literarne sposobnosti po razredima

1. razred

-sposobnost doivljavanja i razumijevanja cjeline, razumijevanje rijei, izraza, sadraja reenice i odjeljka, zapaanje dogaaja i likova

2. razred

-proiruju se sposobnosti prvog razreda zapaanje redoslijeda zbivanja, shvaanje logike povezanosti odjeljaka

3. razred

-karakterizacija likova, opis predmeta, krajolika, kompozicije, prepoznavanje bajke i basne

4. razred

-zakljuivanje o osobinama likova na temelju dijaloga, vanjskog izgleda i postupaka, razlikovanje govora lika i pieva pripovijedanja

Sposobnosti i djelatnosti su sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa, postavljene su razvojno i utemeljene na konkretnim elementima knjievnog sadraja.

Neke su sposobnosti konstantne, pojavljuju se u svim fazama, razredima, ali na razliitim razinama. Neke se sposobnosti oituju u kasnijim razvojnim fazama.

od 5. do 8. razreda literarne sposobnosti diferenciraju se prema vrstama: pripovjedna proza, lirske pjesme, epska djela u stihu, drama

Diferencijacija sposobnosti prema vrstama upozorava na recepcijske i spoznajne razlike koje uvjetuju knjievni rodovi i vrste te svako djelo posebno.

u srednjokolskom programu sposobnosti nisu iskazane !

d) Naela u odreivanju sposobnosti

Literarne sposobnosti i djelatnosti sastavni su dio Programa.1- literarne sposobnosti i djelatnosti iskazuju se u Programu za sve stupnjeve i razrede

2- literarne se sposobnosti prikazuju razvojno, vertikalno

3- program uspostavlja suodnos sposobnosti, tj. u meusobnoj povezanosti

4- u izricanju opih zadataka navode se i sposobnosti kao cilj odgojno obrazovne djelatnosti

e) Vrste literarnih sposobnosti

Postoji vie klasifikacijskih modela literarnih sposobnosti koji su uspostavljeni prema razliitim kriterijima. Primjer 4 klasifikacijska modela:

prvi model recepcijske sposobnosti (zamiljanje i stvaranje pjesnikih slika, uoavanje autorove pozicije u djelu, primanja osjeaja i proivljavanja likova u djelu, samostalnog ocjenjivanja el.knj.djela, logiko-pojmovnog osmiljavanja sadraja)

Od primatelja knj.umj. poruka oekuje se afektivno reagiranje,

zamiljanje, uoavanje, logiko miljenje, procjenjivanje (knj.-estetska senzibilnost)

drugi model sposobnosti se odreuju prema knjievnom sadraju (elementima povezanima uz djelo, pisca, drutveno-povijesni i knjievno-povijesni kontekst);

znanje je pretpostavka primanja sadrajapretpostavlja se odreena razina knjievne i ope kulture

rije je preteno o knjievno-analitikim sposobnostima koje su uvjetovane znanjem

a) sposobnosti vezane uz sadrajno-predmetni sloj djela (primanja pjesnike rijei, njezinih slikovitih i ekspresivnih vrijednosti; stvaranja ivih slika ljudskog ivota koje su prikazane u djelu; zapaanja i osmiljavanja fabulativno-siejne razine djela; izraavanja vlastitih dojmova i sudova, zapaanja i razumijevanja unutarnjeg ivota likova)

b) sposobnosti vezane uz autorovu osobnost (autorov odnos prema svijetu, autorova pozicija u djelu, njegov pogled na svijet, stvaralaka zamisao djela) pretpostavljaju poznavanje izvantekstovnih odrednica

c) sposobnosti vezane uz objektivni sadraj knjievnog djela, povezanost tog sadraja s prostorom i vremenom, tj. s drutveno-povijesnim i knjievno-povijesnim kontekstom

trei model navode se sposobnosti logiko-spoznajnog karaktera

-sposobnost uspostavljanja odnosa izmeu djela i pisaca, djela i stilske formacije, dj. i knj.-pov. procesa

-sposobnost uspostavljanja odnosa izmeu pojedinanoga i opega, induktivnog i deduktivnog m.

etvrti model oituju se znaajke problemskog sustava nastave knjievnosti

-sposobnost uoavanja literarnih problema, planiranja za rjeavanje problema, rjeavanja probl.

-sposobnost oblikovanja hipoteze, dokazivanja tvrdnje

R) KNJIEVNA LEKTIRA U PROGRAMIMAa) Lektira (naziv)

nastavni programi iz knjievnosti ukljuuju popis knjievnih djela za samostalno itanje kod kue

-taj se popis obino naziva domaom lektirom, kolskom lektirom ili samo lektiromodabiru se reprezentativna djela razliitih vrsta iz nacionalne knjievnosti i knjievnosti drugih naroda koja su primjerena doivljajno-

spoznajnim mogunostima uenika

b) Uenika lektira

a) u razrednoj nastavi u prvom i drugom razredu mora se proitati 5 djela (uitelj mora interpretirati prvo djelo), a u treem i etvrtom 7 djela (obvezatna su dva prva djela s popisa lektire)

b) u viim razredima osnovne kole u 5. razredu predvia se 18 sati godinje za lektiru; u jednoj kolskoj godini uenici moraju proitati 9 djela

c) Lektira dio programa

lektira, kao samostalni dio programa, obuhvaa popis knjievnih djela po razredima

-postavlja se pitanje broja knjievnih djela koja se preporuuju za samostalno itanje u pojedinim razredima

( u nekim se programima navodi toan broj, u nekima se ne navodi obvezatan broj, ali se normira broj sati za interpretaciju djela)

sat lektire obino se organizira dvaput mjeseno (svakih 15 dana); oko 15 knjievnih djela razliitih vrsta

-broj ponuenih naslova vei je od obveznog broja (9) to je iri izbor iz kojeg uitelj odabire djela i ukljuuje ih u program itanja, tj. sat lektire.

Preporuuje uenicima da slobodno biraju prema kriteriju osobnog knjievnog interesa, preporuke uitelja, knjiniara.

d) Normiranje broja knjievnih djela i stranicajo uvijek aktualno pitanje (broj, vrste, teme)

Svetlovskaja: 12-15 knjiga u prvom razredu, u drugom se preporuuje 50-70 knjiga, do kraja treeg uenici poznaju oko 200 najboljih djela iz djeje knjievnosti

za srednju kolu neki programi nude oko 50 knjievnih djela (prvi razred 15 djela, drugi 17 djela, trei 17 djela)

broj sati: prvi razred 14 sati, drugi razred 14 sati, trei razred 14 sati, etvrti razred 18 sati

e) Odabir (izbor)

izbor djela za itanje temelji se na A) tematskoj raznovrsnostitematska raznovrsnost iskazuje se brojano:

u prvom razredu uspostavlja se 6 do 8 tematskih krugova ( djeca, ivotinje i biljke, roditeljski dom, stvari, doivljaji, igrake)

iz razreda u razred poveava se broj tema u skladu s razvojem osobnosti; proiruju se ve otvoreni tematski krugovi i otvaraju novi pristupi, nove razine interpretacije

program domae lektire temelji se i na kriteriju B) vrstovne raznovrsnosti ukljuuju se razne vrste knjievnih djela iz svih knjievnih rodova primjerene razvoju osobnosti

neke se pojavljuju u ranijim, neke u kasnijim fazama (PP)

pitanje broja stranica: prema nekim pokazateljima uenici drugog razreda mogu itati djelo od 160 do 250 i 300 stranica

za jedan sat uenik 7. i 8. razreda proita 20

30 stranica umjetnikog teksta

broj stranica mijenja se od razreda do razreda, od uenika do uenika; razlikuju se stranice proznoga, dramskoga i pjesnikoga

normativi stranice su pedagoki normirane rubnica, duina retka, povrina teksta na stranici normativi variraju ovisno o razvoju osobnosti, itateljskih navika, kulture itanja i o-o stupnja.

S) ZADAE ITATELJSKOG ODGOJA: postii odreenu razinu knjievnog obrazovanja

razviti kulturu itanja, stvaralake sposobnosti, knjievni ukus

omoguiti bogatiji duhovni ivot

izgraditi cjelovi pogled na svijet

Literatura: Lui, Kata, Lektira u razrednoj nastavi;

Rosandi, Dragutin, Zaviajna knjievnost u nastavi

) SLOBODNE AKTIVNOSTI / IZVANNASTAVNA DJELATNOSTa) Slobodne aktivnosti (naziv)

Knjievni odgoj i obrazovanje ne ostvaruje se samo nastavom i samostalnim itanjem lektire Postoje i drugi organizacijski oblici knj. o-o rada

-sve djelatnosti koje se odvijaju izvan nastave ili izvan kole (u slobodnom vremenu) nazivamo slobodnim aktivnostima uenika

-noviji nastavni programi rabe naziv izvannastavne djelatnosti

-razlikuju se ovisno o predmetnom podruju kojemu pripadaju, uz koje se povezuju, i o specifinosti njegovih ciljeva.

b) Slobodne aktivnosti utvruju se prema

a) kriteriju organiziranosti djelatnost organizirana u obliku uenikog udruenja;

b) kriteriju sudjelovanja uenika i uitelja - uitelji se ukljuuju u slobodne aktivnosti, ali u promijenjenoj ulozi (suorganizator, usmjeriva, suradnik)

grupa povremeni organizirani oblik rada

sekcija (druina) stalni organizirani oblik rada

c) Vrste i nazivi literarnih slobodnih aktivnosti

literarne slobodne aktivnosti temelje se na knjievnom sadraju

podjele literarnih slobodnih aktivnosti polaze od a) sadraja, b) organizacijskog oblika, c) usmjerenosti

Svaka vrsta ima svoje metodike posebnosti

svoj sadraj, ciljeve, oblike i metode rada. Metodike se posebnosti odreuju i prema stupnjevima o-o sustava.

programski su afirmirane na osnovnokolskom stupnju

na srednjokolskom stupnju nisu programski definirane kao sastavni dio sustava ???

pojavljuju se pod zajednikim nazivom LIDRANO (literarna, dramska i novinarska druina)

d) Podjela slobodnih aktivnosti:

kolske

literarna

dramska

recitatorska

radiotelevizijska

novinarska

Izvankolske

itateljska

literarne veeri

literarne ekskurzije

literarni kruoci

literarni klubovi

sekcije (knjievnopovijesna, knjievnoumjetnika)

Literatura: Teak, Stjepko: Literarne, novinarske, recitatorske i srodne druine

Teak, Stjepko: Metodika nastave filma

T) UZORCI EUROPSKIH PROGRAMAa) Austrijski program

-knjievnost je sastavni dio programa nastavnog predmeta njemaki jezik koji obuhvaa ova nastavna podruja:

a) govorenje, pisanje, itanje i analiza teksta

b) medijski odgoj

c) poznavanje knjievnosti, knjievan analiza

d) veza s drugim nastavnim predmetima

b) Sadraj, razine, metodiki model

temeljni sadraj knjievnoumjetniki tekst

programsko odreenje teksta temelji se na spoznajama znanosti o tekstu, teorije recepcije i teorije komunikacije

uspostavljene su razliite vrste tekstova u okviru dviju skupina:a) umjetniki tekstovi; b) struni, znanstveni, znanstveno-popularni, komunikacijski

na zasadama teorije recepcije utemeljen je poloaj uenika u komunikacijskome procesu u literarno-estetskoj i u didaktiko-nastavnoj komunikaciji

u literarno-estetskoj komunikaciji uenik oituje osobni estetski senzibilitet, koji se ugrauje u didaktiko-nastavnu komunikaciju

nastava se utemeljuje na komunikacijskome modelu koji ukljuuje razliite oblike verbalne i neverbalne komunikacije

knj.umj. tekstu pristupa se s vie razina ovisno o a) knj. razvoju uenika i o njihovim

b) doivljajno-spoznajnim mogunostima

za svaki razred odreuje se razina opisa, razina analize, razina interpretacije i knjievnopovijesne komunikacije

Knjievno-estetska prosudba krajnji je cilj literarno-estetske komunikacije

c) Poloaj uenika/uenica

1. Didaktiko-nastavna komunikacija polazi od osobnoga (individualnoga) doivljaja teksta u literarno-estetskoj komunikaciji;

-pri tom se uzima u obzir:

a) recepcijska spremnost uenica/uenika

b) estetska senzibilnost

c) estetsko prosuivanje

Uenici iskazuju svoj doivljaj teksta, zapaanja o tekstu, razmiljanja i zakljuivanja u razliitim oblicima usmenog i pismenog izraavanja.

2. Ti recepcijski iskazi verificiraju se literarnim opisom, analizom i interpretacijom,

knj.pov. odrednicama i estetskim mjerilima.

Verifikacija recepcijskih iskaza ostvaruje se u nastavno-didaktikoj komunikaciji gdje se uenici potvruju kao subjekti o-o procesa

d) Poloaj i uloga uiteljice/uitelja

uitelj/uiteljica organizator je cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa (a) od izbora knjievnih djela za samostalno itanje u domaoj lektiri, b) preko didaktike ponude, c) do uspostavljanja pedagoko-psiholokog vidokruga/oekivanja reakcija na tekst, d) izbora metodikih sustava i metodike strategije te e) instrumentarija za kontrolu postignua o-o uinaka).

cjelokupni napor usmjeren je na a) buenje zanimanja za knjievno djelo, b) buenje literarne radoznalosti, c) stvaranje primjerenog emocionalnog i intelektualnog ozraja i d) uvjeta za doivljavanje i razumijevanje djela

e) Izbor sadraja

knjievni sadraji odabiru se prema kriterijima koji proizlaze iz:

a) prirode sadraja, b) doivljajno-spoznajnih mogunosti uenika (recepcijske), c) stupnja knjievnog i itateljskog razvoja, d) ciljeva, zadaa te e) pedagoko-metodikih te

f) drugih uvjeta koji uvjetuju ostvarivanje programskih zahtjeva.

A) odabiru se knj.umjetniki tekstovi razliite tematske usmjerenosti koji su usklaeni s interesima uenika, drutvenim i kulturnim potrebama aktualne stvarnosti i budunosti

tekstovi pripadaju razliitim knji. vrstama i odabiru se prema naelu proporcionalne zastupljenosti.

Izbor tekstova usklauje se s odgojnim ciljevima o-o sustava koji proizlazi iz ideologije demokratskog drutva.

f) Organizacija sadraja

Knjievnoumjetniki tekstovi kao temeljni o-o sadraj organiziraju se:

a) u tematske krugove (osnovna kola);

b) u knjievne rodove (srednja kola)

c) u stilske formacije knjievnopovijesna razdoblja (srednja k)

srednja kola sva 3 modela (tematski model knj. rodova;razdoblja)

U) KURIKUL (CURRICULUM)

a) Kurikul (curriculum)

suvremeno programiranje odgojno-obrazovne djelatnosti utemeljuje se na teoriji kurikula (kurikulskoj teoriji)

ta teorija doivljava izrazitu afirmaciju dvadesetih godina 20.st. u Americi, a zatim se iri u Europu

1924. Bobbit objavljuje djelo How to Make Curriculum

programiranje se utemeljuje na teoriji kurikula

ta teorija postala je zajednika teorija u reformnim projektima kolskoga sustava u europskim zemljama

-tri su osnovna znaenja kurikula:

rabi se u znaenju sadraja odgojno-obrazovnog procesa i u tom se znaenju izjednauje s nastavnim planom i programom

obuhvaa aktivnosti koje se odnose na planiranje, primjenu i vrednovanje kurikula

kurikul oznaava i tehnike kurikulskoga planiranja, razvoja kurikula, operacionalizaciju koncepta kurilskog razvoja

b) Kurikul i nastavni program

-nemaju isto znaenje

-teoretiar Humpf smatra da je kurikul iri pojam od programa i temelji se na znanstvenoj osnovi.

Izbor sadraja, didaktiko oblikovanje, odreivanje svrhe (ciljeva), izbor metodikih modela i naina uenja utemeljuje se na znanstvenoj osnovi do koje se dolazi znanstvenim istraivanjem.

Nastupa kao znanstvena teorija.

U kurikulsku paradigmu se ukljuuju pitanja: TO (sadraj), ZATO (svrha/cilj), KAKO (metodiki model, metodika strategija)

Program nabraja sadraje, kurikul govori o znanstvenoj utemeljenosti sadraja i svrhe, o procesima uenja u kojima sadraji i ciljevi povezani s tim sadrajima stvarno potiu uenje.

_____________________________________

-teoretiar Robinshon smjeta kurikul u iri drutveni prostor

-o-o proces usmjeruje i prilagouje sadanjem i buduem modelu kulture

1. opi cilj odgoja sastoji se u pripremanju pojedinca za suoavanje sa ivotnim situacijama

2. takvo pripremanje postie se stjecanjem kvalifikacija, dispozicija i kompetencija

3. te se kvalifikacije, dispozicije i kompetencije postiu posredovanjem razliitih elemenata kurikula

Nastavni programKurikul

ui pojamiri pojam

nabrajanje sadrajaznanstveno tumaenje sadraja prema utvrenim kriterijima znanstvene metodologije

bez metodike strategijerazraena metodika strategija odgojno-obrazovnog procesa (nastavne, izvannastavne i izvankolske djelatnosti)

bez strategije vrednovanjarazraena strategija vrednovanja o-o postignua

ui kontekst (kola, roditelji)iri kontekst (drutveni, kulturni), prilagodba sadanjem i buduem modelu kulture

znanje (sposobnosti i navike)kvalifikacije,dispozicije, kompetencije; primjena u ivotnim situacijama

djelomian sustav (to, zato)cjelovit sustav (to, zato, kako, u kojim uvjetima,cjelokupni tijek o-o p)

c) Kurikulske pretpostavkeZahtijevaju primjenu znanstvene (interdisciplinarne) metodologije u oblikovanju kurikula.

K. pretpostavlja kurikulsko istraivanje na ijem temelju nastaje:

a) kurikulska teorija o pojedinim sastavnicama kurikula (teorija sadraja, teleoloka t.), b) teorija cilja, c) organizacije sadraja, d) org. nastave, e) izvannastavne i izvankolske djelatnosti, f) nastavne strategije-metodikih sustava, g) vrednovanja o-o postignua, h) unapreivanja kurikula.

Sve sastavnice k. promatraju se u meuovisnosti i usmjeravaju prema stvaranju znanstveno utemeljenih i didaktiko provjerljivih postupaka.

Znanstvenost kurikula ogleda se u mjerljivosti/provjerljivosti postupaka kojima se kurikul ostvaruje te o-o uinkovitost tih postupaka.

Zahtjeva dugotrajnost preispitivanja i provjeravanja, rije je o procesu koji vremenski traje i zahtijeva niz informacija koje se dobivaju skupnim/interdisciplinarnim istraivanjima.

U informacijski niz to ga uspostavlja k. ulaze informacije:

o drutvenoj situaciji i razvoju drutva (socio-antropoloke)

o strunjacima i strunoj spremi koju drutvo oekuje

o stanju u znanosti i razvoju znanosti

o postignuima o-o znanosti

o naratajima uenika kojima se namjenjuje kurikul

o pedagokim i kulturnim uvjetima

d) Kurikulski modeli

a) Model Vladimira Poljaka

1. analiza drutvene situacije i utvrivanje drutvenih potreba u odgoju i obrazovanju

2. na temelju utvrenih drutvenih potreba stvaraju se programi odgoja i obrazovanja

3. na osnovi programa planira se i priprema za izvoenje o-o procesa

4. prema utvrenom planu i pripremama ostvaruje se o-o proces

5. u zavrnoj fazi vrednuju se rezultati, tj. nastupa vrednovanje cjelokupnoga kurikula

(Pokazuje logiki organiziran proces, svaki element uspostavlja vrstu vezu s drugim el., utemeljen je na zakonima meuovisnosti.)

b) Sedmolani model kurikula (H. Taba)1. utvrivanje potreba (razlozi stvaranja kurikula)

2. iskazivanje ciljeva (usklaivanje ciljeva s drutvenim potrebama)

3. izbor sadraja (usklaivanje sadraja, potreba i ciljeva)

4. organizacija sadraja (programiranje)

5. izbor naina uenja (strategije uenja i pouavanja)

6. organizacija pouavanja i uenja (metode, oblici, sredstva)

7. metode vrednovanja (instrumentarij vrednovanja)

Logiki slijed faza i postupaka u oblikovanju cjelovitog kurikula koji se odnosi na kolski o-o sustav u cjelini. Sastavnice globalnog kurikula konkretiziraju se u predmetnim kurikulima (za svaki nastavni predmet ili o-o podruja)

e) Predmetni kurikul (kurikul nastavnoga predmeta)

utemeljuje se na naelima kurikulske teorije

shema globalnog kurikula dopunjuje se novim elementima koji proizlaze iz prirode nastavnog predmeta (sadraja, didakt. ustrojstva, svrhe, zadaa, metod. posebnosti)

predmetni kurikul za jezik i knj. svoje posebnosti izvodi iz sadraja (jezinog, jezikoslovnog, knjievnoumj., knjievnozn.)

f) Usavravanje kurikulaKurikulska teorija zahtijeva praenje, provjeravanje i vrednovanje kurikula.

Na temelju empirijskoga provjeravanja donose se nove smjernice za uporabu promijenjenoga (poboljanoga) kurikula.

a) Uporita za usavravanje

Rezultati empirijskih istraivanja, javne rasprave u medijima i strunim asopisima, nove spoznaje o nastavi, pouavanju i uenju

b) Vrste promjena

Promjene se oituju na vie naina.

* Trai se a) promjena cilja nastave knjievnosti, knjievni odgoj usklauje se s drutvenim promjenama._______________._

* Trae se b) izmjene sadraja nastave knjievnosti, npr. rastereenje programa od starije knj. koja ne moe koristiti u.; ukljuiti

zabavnu knj.

* Trai se c) izmjena metoda u tumaenju knj.dj. afirmacija estetske recepcije koja nastavu usmjeruje prema u., sociologije knjievnosti i povijesnog djelovanja

c) Ukljuivanje rezultata istraivakih projekata

Rezultati istraivakih projekata nude izmjenjivaima kurikula spoznaje o:

a) knjievnim i itateljskim interesima uenika, b) itateljskome ponaanju, c) recepciji pojedinih knj. djela

f) Uvoenje komunikacijskog modela

uspostavlja se nastava knjievnosti koja afirmira uenikovu osobnost, razvoj osobnosti i izgraivanje osobnog identiteta.

Ta se osobina iskazuje i potvruje u didaktiko-metodikoj komunikaciji koja uenicima omoguuje iskazivanje vlastitih

osjeaja, zapaanja, razmiljanja i zakljuivanja.

Na taj nain priprema uenike za drutvenu i kulturnu komunikaciju u demokratskome drutvu.

Monoloko-pouavateljski metodiki instrumentarij zamjenjuje iznijansiranim dijalokim instrumentarijem i suradnikim oblicima uenja.

g) Promjena sadraja i metodike strategije

Svaki metodiki model odreuje svoj odnos prema sadraju o-o procesa. Komunikacijski model odabire A) knjievnoumjetniki tekst kao temeljni sadraj nastave knjievnosti, a

B) literarno-estetsku komunikaciju kao temeljnu metodiku strategiju.

Kurikul uvodi posebno predmetno nastavno podruje C) Rad na tekstu i odreuje njegove posebne zadae u okviru globalnog cilja knj. o i o.

Komunikacijski model stavlja knjievno-povijesne podatke u drugi plan.

U prvi plan D) postavlja recepciju knjievnog teksta, odgojnu ulogu nastave knjievnosti informativnu usmjerenost zamjenjuje E) formativnom usmjerenou.

Posebnu pozornost pridaje F) itanju i

tipologiji itatelja.

Razumijevanje teksta oituje se kao rezultat bipolarnog procesa:

a) kao pojedinano (subjektivno) doivljavanje, zapaanje, razmiljanje i zakljuivanje (pojedinani recepcijski iskazi); b) kao analitiko-interpretativni proces koji ukljuuje knjteorijski, knjpovijesni, kulturoloki instrumentarij.

Komunikacijski model temelji se na pluralizmu metodikih postupaka.

a) knjievnopovijesni model knjievnopovijesni sadraj; CILJ - znanje povijesti knjievnosti, informativni; predavako-informativna metodika strategija

b) komunikacijski model knjievnoumjetniki tekst; CILJ - odgoj itatelja, formativni; komunikacijska metodika strategija

h) Uvoenje kurikula u hrvatski kolski sustav-aktualni kolski sustav nije utemeljen na teoriji kurikula

iz didaktikog podruja stiu upozorenja o nunosti primjene teorije kurikula u reformiranju kolskog sustava na svim razinama

Curriculum: to je vrlo izgraena strategija i taktika reforme kole i zato je moraju poznavati svi oni koji ele biti njeni nositelji, od osnovne kole nadalje (Vladimir Poljak)

V) NASTAVNI SAT KNJIEVNOSTI

a) Nastavni sat knjievnosti (didaktiko odreenje)

didaktika definira nastavni sat kao:

vremensku jedinicu nastavnog procesa

sadrajno, psiholoki i metodiki organiziranu cjelinu

didaktiki komunikacijski sustav

ostvaraj programskih odgojno-obrazovnih zadaa

do po. 20.st. podudarao se s astronomskim satom (60 minuta)

eksperimentalnim istraivanjima uvedena je nova jedinica 45 minuta od treeg razreda, a za uenike prvog i drugog razreda sat traje 35 minuta

u predmetno-satnome modelu pojavljuje se i dvosat (blok-sat) koji obuhvaa 2 kolska sata u kontinuitetu, s kraim odmorom

nastavni sat i blok-sat prati nastavna jedinica kao sadrajno ralanjena i metodiki oblikovana cjelina

trajanje nastavnoga sata prilagouje se recepcijskim i spoznajnim mogunostima, trajanju koncentracije i pozornosti

b) Nastavni sat knjievnosti i nastavna jedinicanastavna jedinica preuzima sadraj iz nastavnog programa i didaktiki ga oblikuje u

skladu s predvienim zadaama, nastavnim uvjetima i didaktikim kontekstom

-svaka jedinica ima trojake zadae:

a) obrazovne (stjecanje znanja)

b) funkcionalne (razvijanje sposobnosti)

c) odgojne (razvijanje duhovnih, moralnih i estetskih vrijednosti)

nastavna jedinica ima svoj didaktiki kontekst ukljuuje se u sustav nastavnih jedinica (nastavnih jedinica koje joj prethode i koje slijede poslije nje)

on osigurava sadrajnu i logiku povezanost nastavnih jedinica

metodiko oblikovanje nastavne jedinice usklauje se s metodikim sustavom u koji se ukljuuje

u ostvarivanju programskog sadraja rabi razliita nastavna sredstva i pomagala te razliite vrste uenja i metodike strategije

c) Odrednice nastavne jedinice

-svaka nastavna jedinica ima

svoj naziv (naziv nastavne jedinice)

namjenu (razredni odjel)

zadae (odgojne, obrazovne, funkcionalne)

pripadnost metodikome sustavu (otvoreni, problemski)

tipoloko odreenje (uvodni sat, teorije knj.)

didaktiki kontekst (pregled sadraja prema Nastavnom programu, izvori za uenje, lektira, knj., literatura)

metodiku strategiju (metode, oblike, sredstva)

strunu, znanstvenu i teorijsko/metodiku utemeljenost

instrumentarij vrednovanja postignua(sadraja, ponaanja uenika, sredstva i pomagala, postignua)

d) Nastavni sadraj (knjievni)

sadraj nastavnog sata knjievnosti utvren je nastavnim programom

programski se sadraj rasporeuje po razredima ili obrazovnim stupnjevima

za svaki razred ili o stupanj utvruje se domiljen sustav sadrajnih cjelina (nastavnih tema i jedinica) koje se ostvaruju u povezanom nizu nastavnih sat

prema didaktikoj podjeli na satu knjievnosti pojavljuj se spoznajni i estetski sadraji

-opravdanije je knjievne sadraje podijeliti na:

a) umjetnike (knjievnoumjetnike)

(knjievna djela i djela ostalih umjetnosti)

b) znanstvene (knjievnoznanstvene) (knjievnoteorijska, estetika,

umjetnikoteorijska i knjievnopovijesna problematika)

knjievnost kao nastavni predmet obuhvaa

knjievnost kao umjetnost i knjievnost kao znanost.

Umjetniki i znanstveni sadraji meusobno se povezuju.

Znanstveni sadraj slui osmiljavanju umjetnikih sadraja.

-opseg knjievnog sadraja za nastavni sat uvjetovan je:

sloenou (teinom) usvajanja

primanja (recepcije)

stupnjem knjievnog obrazovanja uenika

specifinostima razreda ili obrazovne skupine

metodikim uvjetima

-sadraj nastavnog sata moe biti:

jedno knjievno djelo

jedna knjievna tema koja obuhvaa vie knjievnih djela (npr. ljubavna poezija Vesne Parun)

jedan knjievnoteorijski problem (drama kao knjievni rod)

jedan knjievnopovijesni problem (ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti)

Knjievnoumjetniki sadraj pobuuje estetske doivljaje, a knjievnoznanstveni intelektualne (misaone) procese.

e) Odabir i omeivanje sadraja

programski sadraj prenosi se u nastavne jedinice koje se ostvaruju u jednom nastavnom satu ili blok- satu

nastavne jedinice su logino povezane i omoguuju vodoravno i okomito irenje spoznaja

-nastavni sat knjievnosti u skladnu cjelinu povezuje umjetniki i znanstveni sadraj

-umjetniki sadraj je podloga za upoznavanje i usvajanje knj.teorijskih i knj.povijesnih pojava

-knjievnoumjetniki sadraj odabire se u skladu s recepcijskim mogunostima uenika, a knjievnoznanstveni u skladu sa spoznajnim mogunostima

-pri omeivanju sadraja postavlja se pitanje broja pojmova, novih spoznaja do kojih e doi na nastavnom satu (odgovor na ta pitanja daju rezultati empirijskih istraivanja)

Sadraj svakog nastavnog sata postavlja se u iri didaktiki kontekst. Kontekstualizacija se odnosi na sate koji mu prethode i sate koji slijede. Uitelj poznaje cjelovitost sustava

kojim osigurava kontinuirano povezivanje sadraja.

f) Sadraj i zadae nastavnog sata

-trojake zadae:

a) obrazovne (nove spoznaje, novi pojmovi, novi termini, nove definicije, nove teorije)

b) odgojne (izgraivanje socijalne, moralne i estetske svijesti)

c) funkcionalne (doivljavanje, uivljavanje, zapaanje, pamenje, miljenje, zakljuivanje, ocjenjivanje)

g) Struktura (artikulacija, ustrojstvo)nastavni sat je dinamina struktura

sat knjievnosti strukturira se po fazama (etapama) etapna organizacija nastavnog sata:

a) usmeno provjeravane znanja

b) izlaganje novoga gradiva

c) utvrivanje

d) zadavanje domaih zadataka

-suvremene teorije naputaju takav model

h) Metodiki strukturni modeli:

a) Model kolske interpretacije

U sustavu kolske interpretacije sat knjievnosti izgrauje se na zakonitostima komunikacije s knj. djelom, s njegovom estetskom recepcijom i teorijom spoznaje.

RedoslijedFaza

1.Doivljajno-spoznajna motivacija

2.Najava teksta i njegova lokalizacija

3.Interpretativno itanje teksta

4.Emocionalno-intelektualna stanka (pauza)

5.Objavljivanje (izraavanje) doivljaja i njegove korekcije

6.Interpretacija

7.Sinteza

8.Zadaci za samostalan rad uenika

Svaka se strukturna jedinica sadrajem i postupcima ostvaruje u skladu s doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika i uzima u obzir posebnost knjievnoumjetnikog teksta

b) Model kolske analize(etapni model)

RedoslijedEtape

1.Glasno, izraajno, ekspresivno itanje teksta

2.Lokalizacija teksta

3.Plan za analizu

4.Prouavanje sadraja ideja teksta

5.Prouavanje forme

6.Zakljuak

Model kolske analize uspostavlja redoslijed etapa iz kojih se ne uoava psiholoko-spoznajna utemeljenost sata.

c) Didaktiki model (njemaki)

Redoslijed Etape

1.Pripremanje uenika za emocionalno primanje novog gradiva

2.Uspostavljanje veze s poznatim gradivom

3.Motiviranje za osmiljavanje novog gradiva

4.Organiziranje (pripremanje) samostalnog rada

5.Postavljanje cilja

Njemaki didaktiari uspostavili su strukturni model koji se temelji na psiholokim odrednicama.

d) Strukturni model problemske nastave

REDOSLIJEDFAZE

1.Stvaranje problemske situacije

2.Definiranje problema i metode

3.Samostalan istraivaki rad uenika

4.Analiza i korekcija rezultata istraivanja

5.Novi zadaci za samostalan rad

prikazani strukturni modeli problemskog nastavnog sata u prvi plan istiu samostalan rad uenika,

razvijanje istraivakih i stvaralakih sposobnosti

struktura sata na kojem se prouava knjievnoteorijska ili knjievnopovijesna problematika razlikuje se od strukture sata na kojem se interpretira knjievnoumjetniki tekst

i) Ustrojstvo nastavnog sata (nastavna situacija)

novije teorije o strukturi nastavnog sata istiu novu strukturnu jedinicu koja se naziva nastavnom situacijom

nastavna situacija definira se kao zadatak koji ima konkretan cilj, odreeni sadraj i metodiku kojom se ostvaruje

-nastavni se sat organizira tako da se nastavne situacije meusobno logiki povezuju i ine organizacijsku cjelinu

a) Sadraj nastavne situacije

nastavna situacija obuhvaa odreenu koliinu sadraja koji se prima, usvaja, interpretira, ui u odreenom vremenu

nastavna situacija moe trajati 5, 10, 20 ili vie minuta

pri izboru i omeivanju sadraja za nastavnu situaciju postavljaju se ciljevi i metodika sredstva

knjievni sadraj je vrlo raznolik pa ga je teko ralaniti

pri razvrstavanju i ralanjivanju sadraja oslanjamo se na iskazanu podjelu: umjetniki i znanstveni sadraj

-u nastavnoj se situaciji mogu pojaviti

a) samo umjetniki sadrajb) samo znanstveni sadrajc) umjetniki i znanstveni sadraj zajedno

-radi preglednosti u ralanjivanju sadraja uspostavljen je sljedei sustav:

sadraj lirske poezije sadraj epske poezije sadraj dramske knjievnosti sadraj pripovjedne proze sadraj esejistike proze sadraji vezani uz pisca i njegovo stvaralatvo sadraji vezani uz knjievna razdoblja

b) Nastavne situacije u interpretaciji lirske pjesmesvako je umjetniko djelo individualna, neponovljiva stvarnost.

meutim, postoje zajedniki elementi na temelju kojih se djela svrstavaju u zajednike skupine (rodove i vrste)

pri ralanjivanju sadraja za nastavnu situaciju mogu se, kao ishodite, uzeti upravo ti zajedniki elementi, koji se specificiraju i interpretiraju individualno, u skladu s individualnom, umjetnikom prirodom pjesme

osim sadraja koji izviru iz teksta, pojavljuju se i izvantekstovni sadraji koji pripadaju povijesti knjievnosti, teoriji, sociologiji k. i recepcijskim znaajkama uenika

sadrajne se jedinice odabiru i meusobno povezuju logiki i emocionalno te prilagouju ciljevima interpretacije u cjelini

polazei od sadrajnih jedinica, nastavne situacije u interpretaciji lirske pjesme, npr.

Matoeve 1909, mogu imati ovakav redoslijed

1. nastanak pjesme (probuditi zanimanje)

2. naslov pjesme (zapamivanje naslova,

uz razvijanje pov. asocijacija)

3. emocionalni i misaoni sadraj (uivljavanje u poruke pjesme)

4. tematsko-motivska utemeljenost (uoavanje i odreivanje teme i motiva)

5. struktura (uoavanje i tumaenje

strukture soneta)

6. stilska sredstva (doivjeti i spoznati

ekpresivnost pjesnike rijei)

7. pjesma i antologije (potvrditi doivljene

vrijednosti navoenjem antologija)

uz svaku se sadrajnu jedinicu nastavne situacije uspostavljaju zadae i metodika sredstva njihova ostvarivanja

Dakle, nastavna jedinica = sadraj + cilj + metodika sredstva

Milariev sustav nastavnih situacija

svaki pojedinani strukturni model prilagouje umjetnikim znaajkama pjesme, recepcijskim mogunostima uenika i ciljevima interpretacije

a) Gustav Krklec, Prvi snijeg: motivacija sugestijom: zamisliti sliku u kojoj je mogue dogaanje pjesme, itanje pjesme: zamiljanje slika i sluanje rijei: neposredni doivljaj pjesme, uoavanje pojedinosti: bjeline, predmetnog svijeta, izraajnosti samoglasnika i, e...

b) Grigor Vitez, evina jutarnja pjesma: motivacija glazbom i stihom, asocijacijama, interpretativno itanje pjesme, asocijacije uz pojedine dijelove pjesme, analiza pojedinosti: prostor, zvuk, pokret, boje...

c) nastavne situacije u interpretaciji epskog djela

sadrajne odrednice diferenciraju se ovisno o pripovjednoj vrsti; postoje, meutim, zajedniki elementi

1. sadraj nast. situacija u interpretaciji bajke mogu biti: tema, ideja, fabula, likovi, fantastika, podrijetlo bajke, ilustracija bajke, ekranizacije

2. u interpretaciji basne: tema, ideja, fabula, likovi, kompozicija, jezino-stilska sredstva, alegorijsko znaenje, pouka

3. u interpretaciji novele i romana: naslov, tema, problematika, idejni svijet, kompozicija, fabula, motivacija, likovi, karakterizacija lika, umjetniko oblikovanje lika, vrsta romana,

postanak, ekranizacija, dramatizacija,

djelo u ogledalu knjievne kritike

* Opseg sadraja prilagouje se ciljevima interpretacije i mogunostima uenika.

Naznaeni elementi mogu postati i sadrajem nastavnog sata u cjelini.

Noviji metodiki pristupi prip. prozi istiu upravo bitne strukturne elemente kojima se bavi interpretacija: fabula, lik, pripovjedanje

* Sadrajno oblikovanje nastavnih situacija i nastavnog sata u cjelini uvjetovano je doivljajnim (recepcijskim) i spoznajnim mogunostima uenika.

Stoga se to oblikovanje diferencira ovisno o fazama u razvoju osobe.

d) nastavne situacije u obradi dramskog djela

temelje se na razliitim elementima dramskog djela kao literarnog i scenskog djela

elementi koji su dijelovi nast. situacije: dramska struktura, in, dramska situacija, likovi, dijalog, monolog, didaskalije, tema, ideja, stilske znaajke, jezik, vrsta drame, postanak drame, scenska povijest drame, glumci u ulozi pojedinih likova, glumci o drami, reiser o drami

pojedine sadrajne odrednice u metodiko

nastavnom oblikovanju imaju status nastavnih tema i jedinica koje se dalje ralanjuju na nastavne situacije

e) nastavne situacije u obradi pisca

sadrajne jedinice: biografski i bibliografski podaci, stvaralaka faza, podruje stvaralatva, knjievne vrste, metoda stvaranja, pripadnost koli, pravcu, utjecaj na kasniji razvoj knjievnosti, prijevod njegova opusa

f) nastavne situacije u obradi epohe

sadrajne jedinice: ime epohe i pravca, vremensko omeenje, generacijsko nastupanje pisaca, odnos prema stvarnosti, metoda, knjievne teme, knjievni oblici, knjievni uzori

-informacije iz znanstvenog podruja

g) problem kao sadraj nastavne situacije

Epsko ili dramsko djelo moe se problematizirati, tj. ralanjivati na probleme koji se rjeavaju u nastavnom procesu. U tom sluaju nastavna situacija obuhvaa odreeni problem (problemski zadatak) koji se rjeava razliitim postupcima i operacijama.

U sustavu problemske nastave sadraj nastavne jedinice moe obuhvatiti knjievni lik, tematsko-idejnu razinu djela, jezik i stil, strukturu itd.

Problemska nastavna situacija ostvaruje se problemskim pitanjem.

Problemska situacija trai odgovor na postavljeno pitanje.

Pitanje odgovori = sadraj nastavne situacije.

h) Imenovanje i sadrajno omeivanje nastavne situacije

*nastavna situacija se imenuje:

prema temeljnom sadraju to ga obuhvaa

prema metodikim postupcima kojima se ostvaruje

prema aktivnostima uenika

Prema temeljnom sadraju nazivi situacija mogu biti razliiti:

a) mogu iskazivati temeljne pojmove kojima se bavi nastavna situacija(naslov djela, kompozicija, pouka);

b) iskustvene pojmove (emocionalne, etike, estetske, jezikoslovne i opekulturne sadraje) koji se povezuju uz tekst ili iz njega izviru (u gostima, nazivi ustanova, kakav bih elio biti, doivljaj filma ili teksta).

Prema sadraju se odreuje i oblik naslova.

Prema metodikom postupku: interpretativno itanje, potvrivanje karakteristika lika podacima iz teksta (rad na tekstu), motivacija za predvianje razvoja radnje

Prema aktivnostima uenika: razumijevanje teksta, izraavanje doivljaja, gledanje filma, slobodno stvaranje prie, uoavanje kompozicije.

* opseg sadraja nast. situacije uvjetovan je:

prirodom sadraja

teinom

recepcijskim i kognitivnim mogunostima uenika

medijem

okolnostima u kojima se usvaja

Sadraj koji se ukljuuje u nastavu knjievnosti u razvijenijoj podjeli moe biti:

a) iskustveni sadraj to ga posjeduje uenik

(emocionalni, etiki, socijalni), b) jezikoslovni sadraj, c) knjievnoumjetniki, d) filmski,

e) likovni, f) glazbeni, g) znanstveni,

h) opekulturni (obavijesni).

Smjenjuju se, povezuju i proimaju razliiti sadraji.

Opseg sadraja uvjetovan je gustoom informacija, pojmovnom (apstraktnom) razinom.

Odluujui faktor: recepcijske i kognitivne mogunosti uenika. Prema njima se odreuje razina interpretacije, broj i karakter pojmova i operacija.

Prijenosnik: sadraj se moe prenositi tekstom, slikom, shemom, simbolima, tehnikim sredstvima.

Okolnosti: posjeduju li uenici izvore u kojima se nalaze sadraji pripremljeni za primanje i usvajanje, gdje se sadraji usvajaju i sl.

Z) TIPOVI NASTAVNIH SATI

-prema didaktikom kriteriju razlikujemo (odnosi se na sve nastavne predmete):

sat uzimanja novog gradiva

sat ponavljanja

sat provjeravanja i uvjebavanja

sat ocjenjivanja

-metodika nastave knjievnosti uspostavlja vlastitu tipologiju

a) prema sadraju (knjievnoumjetnikome i knjievnoznanstvenome)

b) prema statusu u lancu nastavnih sati

c) prema strukturnim znaajkama

d) prema poloaju uenika u nastavnom procesu

-prema sadraju razlikujemo:

sat analize knjievnog djela

sat interpretacije

sat teorije knjievnosti

sat povijesti knjievnosti

sat lektire

A) PREMA SADRAJU:

a) analitiki sat/sat analize knjievnog djela izvodi se iz analitikog metodikog sustava

sat itanja i analize kombinirani tip sata na kojem se oituju dvije djelatnosti: itanje i analiza (opisna razina teksta)

b) sat interpretacije knjievnog djela

- njegov sadraj je knjievnoumjetniki tekst- sat interpretacije pojavljuje se u okviru kolske interpretacije knj. djela zagrebake metodike kole

dijeli se na sat interpretacije lirske pjesme, epske pjesme, epa, basne, bajke, pripovijetke, romana, drame, putopisa, kritike i eseja, sitnih oblika

- svaka podvrsta sata interpretacije ima posebne metodike znaajke koje proizlaze iz umjetnike prirode pojedine knjievne vrste, naina primanja i spoznavanja

- nastavni sat interpretacije utemeljuje se na spoznajama:

teorije recepcije, literarno-estetske komunikacije i teorije estetske spoznaje

struktura:

a) doivljajno-spoznajna motivacija; b) najava teksta i lokalizacija; c) interpretativno itanje; d) emocionalno-intelektualna pauza;

e) objavljivanje i korekcija doivljaja;

f) interpretacija; g) sinteza; h) zadaci za

samostalan rad uenika

ukljuuje se u sve faze knjoo, na sve stupnjeve i u sve razrede osnovnog i srednjeg obrazovanja

u 1. fazi razvoja linosti dijete se uvodi u komunikaciju s knjievnim djelom;

u 2. fazi uenik se uvodi u interpretaciju teksta, razvija se interes za samostalno itanje;

u 3. fazi otkriva ueniku naine itanja, razvija imaginaciju i refleksiju;

u 4. fazi osposobljava uenike za samostalnu interpretaciju knji. tekstova;

u 5. fazi interpretacija se podie na viu knjievnoteor. i knjievnopov. razinu

c) sat teorije knjievnosti

obino se povezuje sa satom interpretacije i povijesti knjievnosti

- izvodi se iz programskog sadraja

teorije knjievnosti

u niim razredima

povezuje se uz interpretaciju knjumj. texta

-neki knjteor. pojmovi (osobito knj.vrste bajka, basna) pojavljuju se kao sadraji nastavnog sata

u viim razredima/srednja k

u okviru Pristupa knjievnome djelu te knjievnopovijesnim satima

pojavljuje se kao uvodni ili zakljuni sat

a) uvodni: knj. kao posebna umjetnost, knj. rodovi i vrste, stilske formacije i njihove poetike

b) zakljuni: pojavljuje se nakon interpretacije knjievnih djela iz kruga odreenih rodova i vrsta te interpretacije reprezentativnih djela iz stilskih formacija.

Ovisno o polazitima u sadrajnom oblikovanju sata, primjenjuje se induktivna i deduktivna metodastruktura :

a) motivacija; b) najava knjievnoteorijske teme; c) definiranje; d) oprimjeravanje; e) samostalno pronalaenje novih primjera; f) mogua stvaralaka primjenu u vlastitome jezinom izraavanju

d) sat povijesti knjievnosti

izvodi se iz paradigme nacionalne i ope (svjetske) povijesti knjievnosti

u istom obliku pojavljuje se u srednjoj koli; mogu je i u zavrnim razredima o

- prema sadrajnom usmjerenju moe biti:

a) sat o piscu,

b) o knjievnom pravcu,

c) o epohi

- pojavljuju se teme knj. djela, oblici i vrste koje su povijesno uvjetovane, programi, manifesti, asopisi, knj. ivot, bibliografski i drugi podaci

sadraj proizlazi iz knj.djela, drutveno

politikih i knj. procesa, autorove graanske i stvaralake biografije

a) sat o piscu

Od 7. razreda organizira se poseban tip sata na kojemu se upoznaje piev ivotopis

1.. To je sat uzimanja novog gradiva na kojem uenici, ovisno o spoznajnim mogunostima, upoznaju razliite strane autorova ivota i rada. Sadraj sata o pievu ivotopisu ine: 2.podaci o roenju, podrijetlu, kolovanju, djetinjstvu, djeatvu, zanimanju, pripadnost politikim strankama, pokretima, generaciji kojoj pripada

3. Odabiru se oni elementi koji su ueniku dostupni i koji najvie pridonose ostvarivanju o-o ciljeva. 4. ivotopis pisca u nastavi ima obrazovnu i odgojnu ulogu.

Za uenike 7. i 8. razreda

5. moe se temeljiti na otkrivanju pieva djetinjstva, djeatva i mladosti. Sat bi izgledao ovako: a) djetinjstvo; b) djeatvo; c) mladost; d) zrele godine

Knjievnopovijesno utemeljene biografije po stvaralakim fazama

6. Sat o piscu moe biti uvodni ili zakljuni, ako je rije o monografskoj obradi pisca. Uvodni: budi se zanimanje za pievo stvaralatvo; zakljuni: usustavljuju se spoznaje kojima se odreuje pieva stvaralaka osobnost

od sedmog razreda

7. u nastavnim programima istie se odrednica koja trai uenje o piscu kao stvaraocu knj. djela.

od etvrtog do osmog razreda

8. objavljuju se posebne knjiice o piscima koje u literarnom, neenciklopedijskom obliku donose sliice iz pieva ivota.

9. Pisci se uenicima predstavljaju u elektronikim medijima i na internetu.

Od sedmog razreda

10. u nastavu se ukljuuju stvaralaki portreti pisaca, koji sadre obavijesti iz graanske i stvaralake biografije, znaajke stvaralakog opusa i ocjene pieve stvaralake osobnosti

A) Pr. struktura zakljunog sata:

a) odreenje stvaralakog opusa (opseg, knj. vrste); b) pieva poetika (shvaanje stvaralatva, pogledi na umj.); c) stvaralake faze, znaajke svake faze; d) idejne, knjievnoznanstvene znaajke opusa; e) pievo mjesto u povijesti nacionalne knjievnosti; f) kritika recepcija pieva stvaralatva; g) odjeci u drugim medijima

B) Uvodni sat: izvorna biografska i autobiografska graa (dokumenti, fotografije, pisma, dnevniko-memoarski zapisi, filmovi, umjetniki portreti, glazbena djela, likovna djela)

Suvremeni uvodni sat o piscu zahtjeva:

odgovarajuu metodiku strategiju koja obuhvaa razliite metode (ne samo usmenog izlaganja), sredstva i pomagala (multimedijski pristup) i razliite oblike suradnikog uenja

Nudi sadraje koji pobuuju zanimanje za

umjetniki svijet, p. svjetonazor, intelektualno, moralno i estetsko izgraivanje

b) sat o knjievnom smjeru i epohi

Odrednice: a) vremensko odre