1

Sveučilište u Zadru

Odjel za knjižničarstvo

Lucija Martina Vežić

Mrežna građa: od organizacije informacija do dugoročnog čuvanja u

digitalnim arhivima

Završni rad

Mentor, izv. prof. dr. sc. Mirna Willer

Zadar, 2008.

2

Sadržaj Sažetak .................................................................................................................... 3

1 Uvod ..................................................................................................................... 4

2 Potreba za očuvanjem mrežnih sadržaja ......................................................................... 4

3 Kataložna obrada mrežne građe u knjižnicama ................................................................. 5

3.1 Vrste mrežne građe................................................................................................. 5

3.2 Međunarodni standardni bibliografski opisi .................................................................. 7

3.2.1 ISBD(ER).......................................................................................................... 8

3.2.2 ISBD(CR) ......................................................................................................... 9

4 Bibliografska kontrola mrežnih publikacija ................................................................... 10

4.1 Pravni okvir........................................................................................................ 10

4.2 Suradnja s nakladnicima ........................................................................................ 11

4.2.2 Preporuke za izradu mrežnih stranica ...................................................................... 11

4.2.2 Važnost korištenja metapodataka ........................................................................... 12

5. Arhiviranje weba ................................................................................................... 13

5.1. Identifikacija nacionalne mrežne građe ..................................................................... 14

5.2. Pristupi odabiru sadržaja za arhiviranje..................................................................... 15

5.2.1. Sveobuhvatno arhiviranje ................................................................................... 15

5.2.2. Selektivno arhiviranje ........................................................................................ 15

5.3 Pristup arhiviranim publikacijama ............................................................................ 17

6. Sustav za arhiviranje mrežnih publikacija i dugoročna zaštita ........................................... 18

6.1 Tehničke karakteristike sustava ............................................................................... 18

6.2 Dugoročna zaštita ................................................................................................ 23

9. AKM ustanove i arhiviranje ..................................................................................... 25

10. Zaključak ........................................................................................................... 28

11. Literatura: .......................................................................................................... 29

12. Prilozi ............................................................................................................... 32

3

Sažetak

Cilj je ovoga rada opisati postupke rada s mrežnom građom, od organizacije informacija do

dugoročnog čuvanja u digitalnim arhivima, potrebne za osiguravanje pristupa korisnika građi.

Glavno polazište za rad je Digitalni arhiv mrežnih publikacija (DAMP) Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu. U radu će se objasniti podjela mrežne građe i njezina kataložna obrada u

skladu s ISBD- ima potkrijepljena primjerima. Također će se ukazati na potrebu za uključivanjem

mrežne građe u nacionalnu bibliografiju i suradnja s nakladnicima pri uspostavi obveznog primjerka

mrežne građe, načine identifikacije mrežne građe, različite pristupe selekciji mrežne građe za

arhiviranje tj. različite načine arhiviranja, te mogućnosti pristupa građi. Definirat će se i postupci

rukovanja s mrežnom građom u okviru podsustava digitalnog arhiva te potreba za dugoročnom

zaštitom i uspostavljanjem pouzdanog digitalnog repozitorija. Zaključak rada je potreba za

suradnjom između AKM institucija jer iako imaju različite podjele mrežne građe, kriterije odabira i

potrebe arhiviranja, mogu uspješnije pohranjivati, dugoročno čuvati mrežnu građu i osiguravati

pristup, ako surađuju zajedno.

Ključne riječi: mrežna građa, elektronička građa, digitalni arhiv, pouzdani digitalni repozitorij,

arhiviranje weba

4

1 Uvod

Cilj je ovoga rada opisati postupke s mrežnom građom od oraganizacije informacija do dugoročnog

čuvanja u digitalnim arhivima. Glavno polazište za rad je Digitalni arhiv mrežnih publikacija

(DAMP) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U drugom poglavlju se ukratko objašnjava

potreba za arhiviranjem mrežne građe. U trećem se poglavlju govori o kataložnoj obradi mrežne

građe u knjižnicama, novoj podjeli bibliografskih jedinica te međunarodnim standardnim

bibliografskim opisima za obradu mrežne građe. Primjeri opisa mrežne građe nalaze se u prilogu.

Bibliografska kontrola mrežnih publikacija i suradnja s nakladnicima na tom području opisana je u

četvrtom poglavlju. Peto poglavlje obuhvaća identifikaciju mrežne građe, pristupe arhiviranju –

sveobuhvatni i selektivni, te omogućavanje pristupa arhiviranoj građi. U sljedećem poglavlju opisan

je sustav za arhiviranje mrežnih publikacija u svrhu njihove dugoročne zaštite. Posljednje poglavlje

donosi razlike u pogledu na mrežnu građu i njezino dugoročno očuvanje u AKM ustanovama, te se

ističe potreba za zajedničkim radom tih ustanova na arhiviranju sadržaja na World Wide Webu uz

opise primjera uspješne suradnje.

2 Potreba za očuvanjem mrežnih sadržaja

World Wide Web nam nudi mnoštvo raznolikog sadržaja koji je zbog same prirode mreže nestabilan

i dinamičan. Sadržaj mreže je važan dio kulturne baštine koji dokumentira određeno razdoblje i kao

takvog ga je nužno sačuvati za buduće naraštaje kao što je bio slučaj i s tiskanom građom. Međutim,

zbog lakoće objavljivanja na mreži suočeni smo se s ogromnom količinom sadržaja i pitanjem

njegove selekcije i dugoročne pohrane.

Nekadašnje podjele u očuvanju baštine na različite ustanove - arhive, knjižnice, muzeje i dr.,

zamagljuju se u novom WWW okruženju. Knjižnice i ostale baštinske ustanove morale su se

prilagoditi novom mediju i novim vrstama građe koja se više ne uklapa u tradicionalne podjele, te

pokušati razviti nove načine opisa građe i sustave za preuzimanje i dugoročno čuvanje. Kratak vijek

sadržaja na mreži dodatni je i ozbiljan problem. Napredak čovječanstva se oduvijek temeljio na

prijašnjim znanjima i iskustvima zabilježenima na raznim medijima (trajnijima od Interneta), pa bi

5

“gubitak dragocjenih digitalnih informacija kao izvora kulturne baštine mogao uzrokovati početak

takozvanog “mračnog digitalnog doba” (the digital dark age).”1

3 Kataložna obrada mrežne građe u knjižnicama

3.1 Vrste mrežne građe

“Elektroničko okruženje utječe na publikacije tijekom izrade, raspačavanja, korištenja,

katalogizacije i pohrane te pruža autorima, stvarateljima i nakladnicima do sada nepojmljive

mogućnosti za oblikovanje i prikaz sadržaja.”2

Tradicionalne vrste građe, monografske i serijske publikacije, sada dobivaju nove karakteristike, a

pojavljuju se i nove vrste publikacija. Nova podjela bibliografskih jedinica dijeli ih na omeđene i

neomeđene, koje u podpodjeli uključuju novu vrstu građe – integrirajuću građu (Slika 1).

1 Tonta, Yasar. Libraries and museums in the flat world : are they becoming virtual destinations? // Library co llect ions,

acquisitions, technical services (2008). ScienceDirect. URL: http://www.sciencedirect.com/ (2008-08-28)

2 Zajec, Jasenka. Kako identificirati i katalogizirati nove vrste neomeđene građe. // Međunarodni skup u čast 100-te

godišnjice rođenja Eve Verona : zborn ik radova / uredile Mirna Willer i Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko

društvo, 2007. St r. 217-225.

6

Slika 1. Nova podjela bibliografskih jedinica

Integrirajuća građa je bibliografska jedinica koja se nadopunjuje ili mijenja nadopunama koje se

uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojene (mrežna mjesta koja se osuvremenjuju). Može biti omeđena

i neomeđena.

Omeđene publikacije na mreži statične su stranice koje se ne mijenjaju i ekvivalent su tiskanim

omeđenim publikacijama (Prilog 1). Mogu biti inačica tiskane verzije, a također mogu prapadati i

određenoj mrežnoj nakladničkoj cjelini (Prilog 2). Omeđena integrirajuća građa su publikacije koje

se osuvremenjuju tijekom određenog razdoblja, a imaju predviđen završetak izlaženja (npr. mrežne

stranice sportskih događaja ili političkih kampanja) (Prilog 3).

Neomeđena građa dijeli se na serijske publikacije (Prilog 4) i neomeđenu integrirajuću građu.

Neomeđena integrirajuća građa je specifičan proizvod Interneta i WWW-a i nema odgovarajući

ekvivalent u tiskanoj građi (Prilog 5).

7

Što se tiče novina, njihove mrežne inačice ne zadržavaju obilježja serijskih publikacija u tiskanom

obliku, već imaju obilježja integrirajuće neomeđene građe tako da se sadržaj može dodavati,

izbacivati ili se može mijenjati dio sadržaja (Prilog 6). U vezi s tim karakteristikama mrežnih novina

postavlja se pitanje koja će se građa na mreži identificirati kao mrežne novine a koja kao e-novine,

jer se po tradicionalnom objašnjenju da su novine građa koja se bavi temama od općeg interesa i

namjenjena je širokom krugu korisnika mnogi portali mogu smatrati e-novinama.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica je 1998. započela s identifikacijom, selekcijom i bibliografskom

obradom hrvatskih neomeđenih mrežnih publikacija, kasnije su uključene i hrvatske omeđene

mrežne publikacije, a potom i sva ostala neomeđena integrirajuća građa koja je najčešća na web-u.

Te obrađene publikacije nisu bile arhivirane i moglo im se pristupiti samo na njihovoj izvornoj

mrežnoj adresi.3 Više o radu s mrežnim publikacijama u Nacionalnoj i sveučulišnoj knjižnici i

njihovom arhiviranju u Digitalni arhiv mrežnih publikacija reći će se u sljedećim poglavljima.

3.2 Međunarodni standardni bibliografski opisi

Međunarodni standardni bibliografski opisi nastali su nakon odluke o utemeljenju standardnog

oblika i sadržaja bibliografskih opisa donesene na međunarodnom sastanku kataložnih stručnjaka

kojega je organizirala IFLA-ina Komisija za katalogizaciju.4 Osnovna svrha ISBD-a je Univerzalna

bibliografska kontrola; utvrđivanje propisa za sukladno katalogiziranje u c ijelom svijetu, kako bi se

omogućila razmjena bibliografskih zapisa na međunarodnoj razini između nacionalnih

bibliografskih središta. ISBD-i specificiraju elemente koji obuhvaćaju bibliografski opis, propisuju

redosljed navođenja elamenata i interpunkcijske simbole za razgraničavanje elemenata. Time se

olakšava tumačenje zapisa unatoč jezičnim zaprekama i prenošenje bibliografskih zapisa u

elektronički oblik.5

3 Pigac, Sonja. Buzina, Tanja. Selekt ivno arhiviranje hrvatskog weba: rezu ltati i otvorena pitanja. // 9. seminar Arh ivi,

knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova. / uredile

Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb : Hrvatsko knjižn ičarsko društvo, 2006. St r. 29.

4 ISBD(CR) : međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge neomeđene građe. Zagreb:

Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 9.

5 Isto, str. 13-14.

8

3.2.1 ISBD(ER)

Opis strojno čitljivih ili računalnih datoteka – danas nazvanih elektroničkom građom propisan je

prvo Međunarodnim standardnim bibliografskim opisom neknjižne građe - ISBD(NBM), 1977.

godine, a nastao je jer je uočeno da je tiskani oblik samo jedan od načina prenošenja informacija, te

da se IFLA- in program za Međunarodni standardni bib liografski opis treba usmjeriti na

standirziranu opisnu strukturu za dokumentarnu građu različitu od knjiga. ISBD(NBM) obuhvaća i

propise za opis strojno čitljivih datoteka.

Razvojem programa i datoteka s podacima za manja računala pojavili su se novi ma terijalni nositelji

u knjižnicama koji zahtjevaju bibliografsku obradu i kontrolu. Zato se pristupilo izradi ISBD(CF)-a

čiji je konačni nacrt izrađen 1988. Pojava interaktivne multimedijske građe, mogućnost pristupa

daljinski dostupnoj građi na internetu i lakoća umnažanja elektroničke građe bili su razlog zbog

kojih je IFLA- ina Sekcija za katalogizaciju odlučila pokrenuti pregled i preradbu ISBD(CF)-a.

Krajem 1994. osnovana je Radna grupa koja je postavila osnovu za izradu nacrta i poslala ga

brojnim knjižnicama, knjižničarskim društvima i pojedincima. Primjedbe koje su pristigle znatno su

pridonijele poboljšanju teksta, a uveden je i prikladnji naziv za građu koja je predmet standarda;

“elektronička građa” umjesto “računalna datoteka”. ISBD(ER) je izdan 1997. 6

Nova svojstva mrežne građe uvjetuju i nove propise kod njezinog opisa, ne može se više osloniti na

naslovnu stanicu kao glavni izvor podataka, te je teško utvrditi kada se radi o novom izdanju a kada

o osuvremenjavanju mrežnog mjesta.

Izvor podataka za opis mrežne publikacije je cijela jedinica građe obuhvaćena jedinstvenom

adresom građe (jednim URL-om). Prednost se daje:

podacima navedenim na naslovnici ili na naslovnom zaslonu,

podacima u zaglavlju HTML-a i

podacima iz datoteka Impresum, O nama

6 ISBD(ER) : međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb : Hrvatsko knjižn ičarsko društvo,

2001.

9

Navedeni izvori podataka propisani su za skupine 1, 2, 4 i 6. Podaci koji se u ovim skupinama

navode iz drugih izvora izvan same građe navode se u uglatoj zagradi. Za druge skupine opisa

(skupine 3, 7, 8) dopušteno je preuzimanje podataka iz bilo kojih izvora (npr., bibliografske baze

podataka), tako da u ovim skupinama nema uglatih zagrada. Propisani izvor podataka za opis

integrirajuće građe zadnja je iteracija.

Novo izdanje elektroničke građe nastaje kada se utvrdi da postoje značajne razlike u intelektualnom

ili umjetničkom sadržaju jedinice i u tom slučaju izrađuje se novi bibliografski zapis. Kod opisa

daljinski dostupne građe koja se stalno osuvremenjuje preporučuje se da se podatak o izdanju u

skupini 2 izostavi, a navedu odgovarajuće napomene u skupini 7. 7

3.2.2 ISBD(CR)

ISBD(CR) je preradba ISBD(S)-a iz 1988. godine. 8 Cilj novog izdanja je bila je prerada ISBD(S)-a

s obzirom na nove pravce razvoja serijskih publikacija i ujednačavanje razlika sa ISSN i AACR

zajednicama. Standard je proširen kako bi obuhvatio neomeđenu građu svih vrsta, dakle i

integrirajuće publikacije, zbog čega je i preimenovan u Međunarodni standardni bibliografski opis

serijskih publikacija i druge neomeđene građe – continuing resources tj. ISBD(CR).

Postupak ISBD(CR)-a sa zajedničkim stvarnim naslovima i stvarnim naslovima razdjela, skupnim

stvarnim naslovima i stvarnim naslovima kola te stvarnim naslovima glavne jedinice neomeđene

građe i priloga ili umetka, sada je vrlo blizak postupku koji propisuje ISSN. Popis uputa za

utvrđivanje promjena naslova serijske publikacije također je prerađen kako bi se zadržao nadzor nad

promjenama naslova serijske publikacije.

ISBD(CR) je također usklađen sa IFLA- inom studijom Functional Requirements for bibliographic

records (FRBR), tako da su elementi opisa obvezni po FRBR-u obvezni i po ISBD(CR)-u. FRBR-

om su definirani entiteti, njihovi atributi i odnosi između entiteta. To je novi koncept opisa građe na

poopćenijoj razini koji može pomoći suradnji i ujednačavanju opisa različitih zajednica.

7 Isto, str. 12-13.

8 ISBD(CR). Nav. dj., 7-8, 27.

10

4 Bibliografska kontrola mrežnih publikacija

U kontekstu izrade nacionalnih bibliografija obradba mrežne građe ne bi smjela biti upitna jer je to

jedini pouzdani način bilježenja nacionalne nakladničke produkcije. Podaci o mrežnim jedinicama

(koje izlaze o određenom trenutku na određenoj adresi) zabilježeni u nacionalnoj bibliografiji važni

su za povijest nakladništva zbog nestabilnosti smještaja i nestajanja publikacija na mreži.

Knjižnice (prvenstveno nacionalne knjižnice kao nacionalna bib liografska središta) su prve od

AKM ustanova koje su prepoznale važnost elektroničke građe i potrebu njezinog uključivanja u

fond i nacionalnu bibliografiju. Nacionalne knjižnice također imaju zadatak dugoročnog

osiguravanja pristupa publikacijama, što se u slučaju mrežnih publikacija ostvaruje pohranom tj.

arhiviranjem.9

4.1 Pravni okvir

Mrežne publikacije još nisu obuhvaćene zakonom o obveznom primjerku u mnogim zemljama, iako

postoji duga tradicija prikupljanja obveznog primjerka tiskane građe. Praksa je, u slučaju da nema

zakona, sklapanje posebnih ugovora s nakladnicima o dostavi mrežne građe.

Hrvatska je, među malobrojnim zemljama, obvezu za prikupljanjem i čuvanjem mrežne građe uvela

u Zakon o knjižnicama još 1997. Iako odredbe Zakona o knjižnicama propisuju redovitu i ažurnu

dostavu svake objavljene publikacije bez obzira je li namjenjena prodaji ili besplatnom

raspačavanju, ne daje se definicija on- line građe niti se propisuje način dostave takvih publikacija u

knjižnicu. 10

9 Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Identifikacija, odabir, obradba i osiguravanje dostupnosti mrežnih publikacija u

kontekstu nacionalne bibliografske kontrole // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u kontekstu

globalne informacijske infrastrukture. Zagreb : Hrvatsko kn jižničarsko društvo, 2001. Str. 42.

10 Buzina, Tanja . Dig italn i arh iv mrežnih publikacija : način prikupljan ja i kriteriji odabira grane // 8. seminar Arhiv i,

knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila

Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 55.

11

4.2 Suradnja s nakladnicima

Zakonska je obveza nakladnika da Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dostavljaju publikacije

objavljene na internetu kao obvezni primjerak, a Nacionalne i sveučilišne knjižnice da ih prima,

obrađuje, omogući dugoročnu pohranu i zaštitu te daje na korištenje. Nacionalna i sveučilišna

knjižnica ostvaruje svoje obveze putem Digitalnog arhiva mrežnih publikacija. Svoje publikacije

nakladnici mogu prijaviti putem Obrasca za prijavu na webu Nacionalne i sveučilišne knjižnice,

nakon čega se one pohranjuju u digitalni arhiv.11

Prijavljivanje mrežnih publikacija i njihova kasnija pohrana u digitalni arhiv korisno je za

nakladnike/autore zbog:

Bibliografske obrade - svaka publikacija u digitalnom arhivu je bibliografski obrađena i dio

je fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Povećanja broja čitatelja - putem bibliografskog zapisa u WebPAC-u NSK odabrana je

mrežna građa dostupna na svom izvornom sjedištu na internetu i u digitalnom arhivu NSK čime

se povećava dostupnost i vidljivost građe, a time i broj pristupa građi.

Dugoročnog čuvanja - arhiviranoj je građi moguće pristupiti na poslužitelju NSK i kada

građa više ne postoji na svojoj izvornoj internetskoj adresi.

Loga koji označava da je publikacija pohranjena u digitalnom arhivu, nakladnik ga može

objaviti na izvorniku na internetu kao izravnu poveznicu na stranice Digitalnog arhiva hrvatskih

mrežnih publikacija.12

4.2.1 Preporuke za izradu mrežnih stranica

Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila je na svojim stranicama Preporuke za izradu mrežnih

stranica koje mogu pomoći nakladnicima pri uređivanju i oblikovanju te tehničkoj izradi publikacija

kako bi se izbjegli problemi identifikacije i pohrane u digitalni arhiv. U praksi su se neke tehnike

11

Isto.

12 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:

http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)

12

izrade mrežnih publikacija pokazale osobito problematične, na što se želi ukazati navedenim

Preporukama.

Problematični za pohranu su padajući izbornici, Java Script, animacije i efekti koji zahtijevaju

aplikacije Flash, Java i Shockwave, forumi i chatovi zbog velikog broja postova i puno poveznica,

session ID, kumuliranje starog sadržaja (pri svakom novom pobiranju bespotrebno se pobire već

postojeći sadržaj). Mrežne stranice za koje je potrebna pretplata ili neka vrsta registracije također

nije moguće pobrati automatski pa je tada potrebna izravna komunikacija s autorom ili izdavačem.

Zbog toga se preporučuju se relativni linkovi, ako se koriste izbornici napravljeni u Java Scriptu

treba izraditi alternativni način navigacije, koristiti cookie tehnologiju, koristiti standardne nazive

session ID varijable.

Kod organizacije informacija se preporučuje dijeljenje informacijskih cjelina u različite direktorije

npr. stavljanje prethodnih brojeva časopisa u arhiv. Tako administrator sustava za prikupljanje može

preuzeti samo aktualni broj čime se ubrzava prikupljanje i manje se opterećuje poslužitelj.

Za identifikaciju publikacija osobito je važno da sadrže osnovne bibliografske podatke: naslov koji

treba biti jednoznačan i jasan i u istom obliku na svim mjestima u publikaciji, impresum koji treba

sadržavati podatak o odgovornosti, datume (datum objavljivanja, učestalost objavljivanja, datum

osuvremenjavanja), podatak o izdanju i mjesto objavljivanja tj. sjedište nakladnika. Preporučuje se

opremanje web sjedišta metapodacima pri čemu se treba pridržavati nekog standarda (Dublin

Core).13

4.2.2 Važnost korištenja metapodataka

Jedan je od zadataka Osnovnog Dublinskog skupa elemenata metapodataka (Dublin Core, DC)

olakšati otkrivanje građe u mrežnom okruženju. Za razliku od kataložnog opisa kojeg rade

obrazovani stručnjaci, osnovna je ideja da metapodatke oblikuju sami autori elektroničkih

dokumenata. Mrežne publikacije često ne sadrže osnovne bibliografske podatke, a još manje

metapodatke, što otežava njihovo pronalaženje na Internetu. Opisivanje publikacija metapodacima

13

Isto.

13

od strane autora pomoglo bi knjižničarima pri identifikaciji i obradi. Načelo modularnosti i velike

prilagodljivosti DC-a čini ga pogodnim za razvoj višefunkcionalne komunikacije između nakladnika

i bibliografskih središta. Nažalost, prema Milinoviću, jednostavne metaoznake koristi samo 34%

mrežnih stranica, a složeniji sustav poput DC-a samo 0,3%, zbog čega je potrebno obrazovati

nakladnike o važnosti metapodataka i koristi koju mogu imati od njihove upotrebe, pomoći im pri

izradi metapodataka i uputiti ih u korištenje generatora za izradu metapodataka.14

5. Arhiviranje weba

“Arhiviranje sadržaja weba predstavlja kompleks aktivnosti koje obuhvaćaju identifikaciju,

prikupljanje, pohranu, organizaciju sadržaja te dugoročnu zaštitu i pristup osiguran sustavom

digitalnog repozitorija koji, usto, treba jamčiti i najveću moguću autentičnost pohranjene građe.”15

Prva inicijativa arhiviranja sadržaja WWW-a u Hrvatskoj je Digitalni arhiv mrežnih publikacija

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ugovor o suradnji na Projektu uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka

hrvatskih mrežnih publikacija potpisan je 1. studenoga 2003. između stručnjaka iz Nacionalne i

sveučilišne knjižnice, Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce) i tvrtke UNIBIS

koja razvija knjižnično-informacijski sustav CROLIST. U okviru te suradnje razvijen je sustav

DAMP (Digitalni Arhiv Mrežnih Publikacija) koji omogućuje preuzimanje i arhiviranje obveznog

primjerka uz najveće moguće mjere očuvanja autentičnosti njihova sadržaja, oblika i

funkcionalnosti, a radi njihove dugoročne zaštite i korištenja u budućnosti. DAMP funkcionira na

principu selektivnog prikupljanja statičkih i dinamičkih mrežnih publikacija u interakciji sa

sustavom CROLIST. Prva faza projekta je završena 1. studenoga 2004.

14

Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Nav. dj., str. 45-46.

15 Klarin, Sofija. Predmet, mot ivi i metode arhiv iran ja sadržaja weba // 8. seminar Arhiv i, kn jižn ice, muzeji: mogućnosti

suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredila Tinka Kat ić. Zagreb : Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2005. Str. 23.

14

NSK i Srce nastavili su rad na razvoju sustava Projektom unapređenja sustava DAMP. U sklopu

daljnje suradnje radi se na administraciji sustava, proširenju funkcionalnosti sustava u odnosu na

suradnju s nakladnicima za građu koja ima ograničenja pristupa i odnosu na tehnološki zahtjevnu

građu, uspostavi sustava za autentikaciju i autorizaciju za pristup arhivu, sustava za trajno čuvanje

sadržaja arhiva, te njegovo pretraživanje. 16

5.1 Identifikacija nacionalne mrežne građe

Prije odabira građe u kontekstu nacionalne bibliografske kontrole potrebno ju je prije identificirati.

Dok se tiskana se građa identificira putem tiskarskih i izdavačkih kataloga, bibliografskih usluga

(CIP, ISBN, ISSN) te institucijom obveznog primjerka, za identifikaciju mrežne građu potrebne su

nove metode. Mrežna se građa može identificirati pomoću:

internetskih pretraživača i konzultiranja direktorija i portala (pretraživanje interneta je pomoćno

sredstvo u identifikaciji, a zbog nekorištenja metapodataka pri objavljivanju mrežne građe ne

može dati precizne rezultate);

obveznog primjerka mrežne građe;

korištenja posebnih softvera – harvestera za automatizirano periodičko identificiranje,

prikupljanje i arhiviranje mrežne građe s nacionalnom domenom ili na nacionalnom jeziku;

sustava rane identifikacije mrežnih publikacija (temelji se na suradnji nakladnika i

bibliografskog sjedišta i uporabi metapodataka).17

Pošto na Internetu može objavljivati bilo tko i bilo što, velik broj publikacija ne prolazi uredničke ni

recenzentske postupke koji su mjerilo kvalitete sadržaja. Zbog toga je potrebna procjena trajne

intelektualne ili umjetničke vrijednosti sadržaja od općeg kulturnog značenja za pretpostavljeni krug

korisnika. Neki pokazatelji za odlučivanje su ugled i pouzdanost nakladnika/autora/osobe ili tijela

odgovornog za objevljivanje publikacije, te struktura publikacije (postojanje podataka o naslovu i

odgovornosti, pregledna organizacija podataka, redovitost osuvremenjavanja, itd.). 18

16

Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:

http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)

17 Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Nav. dj., str. 41-56.

18 Buzina, Tanja. Nav. dj., str. 56, 58.

15

5.2. Pristupi odabiru sadržaja za arhiviranje

Sveobuhvatno ili neselektivno arhiviranje i selektivno arhiviranje predstavljaju dva temeljna

pristupa u određenju obuhvata arhiviranja, a druge aktualne metode su snimanje ili pobiranje

tematskih cjelina sadržaja weba, sustavno pobiranje nacionalnog prostora weba i dostava mrežne

građe. Odabir pristupa zavisi od vrste ustanove, raspoloživih sredstava, utvrđenih kriterija odabira,

kulturoloških razlika i zakonskog okvira djelovanja knjižnice. 19

5.2.1. Sveobuhvatno arhiviranje

Sveobuhvatno ili neselektivno pobiranje (harvesting) je široko i sveobuhvatno snimanje koje se vrši

u određenim vremenskim razmacima ili stalno. Može obuhvatiti širi prostor weba ili samo sadržaj

pojedine nacionalne domene. Sveobuhvatni uzorci sadržaja nacionalnog weba ne podliježu odabiru

ili cenzuri što je važno za buduća istraživanja sačuvane građe. Ovakav arhiv osigurava širi kontekst

prikupljenih dokumenata i bolju navigaciju arhivom i cijena ovakvog ahiviranje je niža u odnosu na

fokusirano i tematsko snimanje. Bitan nedostatak sveobuhvatnog pristupa arhiviranju je

nemogućnost kvalitetnog bibliografskog nadzora, ali on se nadomješta indeksiranjem sadržaja sa

svrhom boljeg pretraživanja.20

Isključivo ovaj pristup primjenjuju nacionalne knjižnice Finske, Austrije i Švedske.

5.2.2 Selektivno arhiviranje

Kod selektivnog arhiviranje koriste se fokusirano pobiranje i fokusirano i tematsko snimanje.

Prednosti selektivnog prikupljanja građe:

Svaka je jedinica u arhivu prolazi postupak obrade i dostupna je u knjižničnom katalogu.

Katalogizirane jedinice mogu se uvrstiti u nacionalnu bibliografiju.

Svaka je jedinica građe odabrana prema kriterijima knjižnice.

19

Klarin, Sofija. Nav. dj., str. 22-35.

20 Isto. str. 30-31.

16

Mogu se analizirati tehničke specifičnosti arhiviranih jedinica, čime se pridonosi kvaliteti

dugoročne zaštite i razvoju sustava za arhiviranje.

Nedostaci selektivnog prikupljanja građe:

Subjektivna procjena knjižničara o značenju publikacije za buduće korisnike.

Neizbježan izostanak važnih sadržaja.

Jedinica građe se izdvaja iz konteksta u kojem je objavljena i odvojena od drugih jedinica s

kojima je povezana.

Znatan vremenski i intelektualni angažman knjižničara. 21

Nacionalna i sveučilišna knjižnica odabrala je ovaj pristup prikupljanju mrežne građe za DAMP.

Takav pristup zahtjeva intenzivan rad knjižničara, građa se identificira na razne načine, putem

pretraživača weba, portala, mrežnih mjesta, informacija u javnim medijima, obavijesti od izdavača,

usmenih informacija dobivenih od korisnika i knjižničara. 22

Kako bi se građa selektivno prikupljala potrebno je uvesti kriterije za njezin odabir. Opći kriteriji

isti su kao i kod tradicionalne građe. Arhivira se građa hrvatskih autora, na hrvatskom jeziku,

objavljena u Hrvatskoj, čiji autor ima prebivalište u Hrvatskoj i građa koja se tematski odnosi na

Hrvatsku.

Zbog posebnosti mrežne građe opći kriteriji nisu dovoljni, pa se kod selektiranja građe obraća

pozornost na još neke karakteristike građe. Posebni kriteriji za odabir su sadržaj koji mora imati

trajnu intelektualnu ili umjetničku vrijednost i baviti se temama od općeg kulturološkog značenja,

ugled i pouzdanost nakladnika, struktura publikacije (postojanje podataka o odgovornosti, naslovu,

preglednosti, itd.), domena mrežne adrese na kojoj je stranica objavljena (prednost se daje

publikacijama na hr domenama, ali se vrijedni sadržaji pobiru i sa com, net, org i dr. domena),

format (prednost se daje standardnim formatima) i postojanje usporednih izdanja na drugim

medijima.23

21

Buzina, Tanja. Nav. dj., str. 57.

22Isto.

23 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:

http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)

17

Osim Hrvatske ovaj pristup primjenjuju i Češka, SAD, Francuska, Danska, Nizozemska, Švedska,

UK, Švicarska i dr.24

5.3 Pristup arhiviranim publikacijama

Neophodan dio procesa arhiviranja weba jest omogućiti korisnicima pristup arhiviranim sadržajima.

Mrežnoj građi u arhivima treba se moći pristupiti te je pregledavati ili pretraživat i.

DAMP omogućuje slobodan pristup arhiviranim publikacijama. Pretraživanje mrežne građe

arhivirane u DAMP-u omogućeno je putem WebPAC-a NSK i izravno putem mrežne stranice

DAMP-a. Arhivirane publikacije pretražuju se putem WebPAC-u preko autora, naslova (punog

naslova, početka naslova, bilo koje riječi iz naslova) itd., kao i sve druge publikacije, potpune web

adrese ili dijela adrese. Kao rezultat se dobiva kataložni zapis s linkovima za pristup građi na

izvornim internetskim adresama ili u digitalnom arhivu. Putem mrežne stranice pretražuje se preko

naslova, početka naslova ili bilo koje riječi iz naslova, te web adrese (potpune ili dijelomične).

Građa se u oba slučaja može pregladavati izravno u digitalnom arhivu i ili na izvornom URL-u

(Slika 2).25

Pristup arhiviranim publikacijama također omogućuju nacionalne knjižnice Češke, UK -a, SAD-a i

Švicarske.26

Zbog problema autorskih prava ili nerazvijenih sustava za pristup, neke knjižnice ograničavaju

pristup arhiviranim publikacijama i one se mogu koristiti samo u knjižnici (in house), npr.

Nacionalne knjižnice Francuske, Danske, Finske, Njemačke i Austrije. 27

24

Rubin ić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Mart ina. Providing Access to Web Content in National Libraries (poster)

/ BOBCATSSS, Zadar, 2008.

25 Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:

http://www.nsk.hr/Dig italLib.aspx?id=80 (2008-09-11)

26 Rubin ić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Mart ina. Nav. dj .

27 Isto.

18

Slika 2. Digitalni arhiv mrežnih publikacija

6. Sustav za arhiviranje mrežnih publikacija i dugoročna zaštita

6.1 Tehničke karakteristike sustava

Poslovne procese upravljanja elektroničkom građom potrebno je temeljiti na postojećoj praksi

poslovnih procesa i pravila u tradicionalnim knjižničnim sustavima koji bi se razvijali u smjeru

povezivanja sa sustavima za pohranu digitalnih sadržaja. Tako dizajnirani sustavi omogućuju

korisniku pristup elektroničkoj građi putem kataloga kao i tradicionalnoj građi. Kocept integracije

tako omogućuje povezivanje radnog prostora i informacija, povezivanje ustanova radi pružanja

usluga korisnicima i povezivanje raznovrsnih postupaka autentikacije.28

28

Willer, Mirna; Milinović, Miroslav. Prema trećoj generaciji knjižnično -informacijskih sustava: hibridna knjižnica za

hibridne usluge. // 8. seminar Arhiv i, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okružen ju globalne informacijske

infrastrukture : zbornik radova / uredila Tinka Kat ić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 38-39.

19

Na Slici 2 prikazani su opći postupci rukovanja elektroničkim publikacijama u okviru povezanog

automatiziranog knjižničnog sustava s depozitarnim sustavom za digitalne sadržaje. To su:

1. Odabir za izgradnju fonda (proces odabira zasniva se na kriterijima odabira i zakonskim

aktima koji reguliraju obvezni primjerak, sporazumima između nakladnika i knjižnica,

zakonodavstvu u području autorskih prava i dr.)

2. Nabava (administrativne transakcije koje su potrebne za prihvat elektroničkih publikacija u

digitalni arhiv, uključuje prihvat metapodataka od nakladnika)

3. Isporuka/hvatanje/pobiranje (isporuka elektroničkim prijenosom, hvatanje publikacija

tehnikama pobiranja weba)

4. Registracija (evidentiranje nove elektroničke publikacije u depozitarnom sustavu, a to je

proces koji čine registracija, prihvat/odbijanje i obavijest nakladniku o prihvatu)

5. Provjera (provjera izvora, formata datoteka i logičkog integriteta publikacije)

6. Opis (izrada kataložnog opisa koja može uključiti primarne metapodatke od nakladnika/autora i

ručnu doradu kataložnih podataka koju provodi katalogizator, proces može uključiti i

indeksiranje cjelovitog teksta publikacije i sl.)

7. Pohrana-rukovanje (pohrana elektroničke publikacije u depozitarnom sustavu, uključujući

redovito provjeravanje integriteta i kontrolnu provjeru kvalitete publikacije)

8. Zaštita (sve akcije potrebne za dugoročnu zaštitu pohranjenog fonda)

9. Isporuka (proces koji knjžničnom korisniku omogućuje korištenje depozitarne kopije

elektroničke publikacije)

10. Pristup (uključuje katalog, identifikaciju korisnika, provjeru prava pristupa i autorizaciju,

upravljanje pravima korisnika, profile korisnika, itd.)

11. Nadzor (nadzor čitavog postupka od 1 do 10 radi kontrole kvalitete)

20

Slika 2. Povezivanje postojećeg automatiziranog knjižničnog sustava

s depozitarnim Sustavom za digitalne sadržaje

Gore identificirani postupci pripadaju širem poslovnom procesu unutar integriranog knjižničnog

informacijskog sustava i nisu specifični za rukovanje elektroničkim publikacijama u digitalnim

depozitarnim fondovima. Postupci koji se trebaju smjestiti unutar poslovnog procesa s mrežnim

publikacijama su proizvodnja, izgradnja fonda, nabava, katalogizacija, digitalna pohrana, pakiranje

knjižničnih proizvoda, isporuka usluga i nadzor (Slika 3).29

29

Isto, str. 44-46.

21

Slika 3. Model integriranog knjižnično-informacijskog sustava s

poslovnim procesima Digitalnog arhiva

Digitalni arhiv mrežnih publikacija Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao dio integriran s

poslovnim procesom u knjižnično- informacijskom sustavu (prvo CROLIST, a danas Voyager),

sastoji se od šest osnovnih dijelova (Slika 4) To su:

1. Podsustav za pobiranje mrežnih sjedišta odnosno publikacija (gatherer)

2. Podsustav za kontrolu pobiranja i arhiviranja rezultata pobiranja (controler)

3. Podsustav za raspoređivanje pobiranja (scheduler)

22

4. Skladište podataka (baza podataka i posebno organizirani datotečni sustav)

5. Mrežno sučelje za pristup arhivu i upravljanje sustavom

6. Modul za razmjenu podataka s CROLIST-om (odnosno Voyagerom).30

Slika 4. Arhitektura DAMP-a

30

Milinović, Miroslav; Topolšćak, Nebojša. DAMP II : Dig italn i arhiv mrežnih publikacija : nova funkcionalnost

planovi. // 9. seminar Arhiv i, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju g lobalne informacijske infrastrukture:

zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 40-55.

23

6.2 Dugoročna zaštita

Prema UNESCO-vim Smjernicama za zaštitu digitalne baštine mrežni informacijski objekti imaju

trajnu vrijednost i značenje i stoga sačinjavaju baštinu koju trebala očuvati za buduće generacije. 31

Mrežni informacijski objekt je objekt koji je nastao uz pomoć informacijske tehnologije, bez obzira

je li to njegov izvorni oblik ili je gradivo u klasičnom obliku preneseno u elektroničku okolinu.

AKM ustanove imaju različite podjele mrežne građe, a UNESCO-va tipologija donosi općenitiju

podjelu koja bi mogla sve obuhvatiti. Po UNESCO-u elektronička baština dijeli se na:

Elektroničke publikacije - publikacije na prijenosnim elektroničkim medijima i publikacije

objavljene na mreži, mogu biti potpune ili integrirajuće. Potpune publikacije su one koje se ne

namjeravaju naknadno uređivati ili proširivati, a integrirajuće publikacijesu one koje su

primarno objavljene na mreži a neprestalno se nadopunjuju i/ili mijenjaju

Pretpublikacije - preprint (znanstveni članci objavljeni na mreži dok se čeka objava u

tiskanom obliku), obranjeni magistarski i doktorski radovi

Poslovni zapisi - dokumenti nastali u procesu poslovanja

Baze podataka – ovisno o sadržaju

Elektronički nastavni materijali - nastavni materijali oblikovani kao objekti učenja (learning

objects), multimedijska izdanja nastavnih materijala

Softver - značajan za proces očuvanja baštine jer omogućuje pristup očuvanim zapisima

starijeg datuma, obuhvaća programe, računalne modele, simulacije, itd.

Jedinstveni neobjavljeni materijali - materijali dostupni užem krugu korisnika - prezentacije

sa znanstvenih skupova, forumi, chat, itd.

Elektronički “rukopisi” – razni dokumenti objavljeni na mreži prije donošenja njihove

konačne verzije, npr. nacrti dokumenata koji su na mreži radi javnog očitovanja ili zajedničkog

rada na njima, korespodencije i sl.

Zabavni proizvodi - igre, glazba, filmovi, animacije, itd.

Dokumentarni zapisi - izvorni nastali u el. obliku ili digitalizirani iz anoalognog oblika

31

Stančić, Hrvoje. Očuvanje elektroničkih informacijskih objekata : arhiv i, kn jižn ice, muzeji – zajednička koncepcija. //

7. seminar Arhiv i, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik

radova / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. Str. 26-35.

24

Elektroničke reprodukcije - digitalizirani oblik analognih dokumenata i njihove

dokumentacije u najširem smislu. Digitalizacija gradiva omogućuje njegovo pretraživanje,

sortiranje, analiziranje, predstavljanje široj publici, i dr. čime se stječe dodana vrijednost

gradiva.32

Svaki se elektronički informacijski objekt može promatrati sa tri razine koje imaju vlastita svojstva i

svojstva koja proizlaze iz međusobne povezanosti razina s jednom ili više veza, a zaštita se mora

provoditi vodeći računa o sve tri razine:

Fizička - razina zapisa elektroničkoj informacijskog objekta na neki medij - očuvanje

trajnosti medija i zapisa na njemu

Logička - način na koji će sadržaj biti fizički organiziran i zapisan - očuvana informacija o

pravilnom prepoznavanu i čitanju zapisa tj. softveru

Konceptualna - objekt kao smislena cjelina.33

U području očuvanja elektroničke građe koriste se različiti nazivi za konceptualno slične

elektroničke sustave; elektronički repozitorij, digitalna knjižnica i digitalni arhiv. Prema Stančiću, u

kontekstu dugoročnog očuvanja naziv repozitorij može jednakovrijedno koristiti kao i naziv

digitalna knjižnica. Naziv digitalni arhiv blizak je nazivima repozitorij i digitalna knjižnica, iako je

kod njega odmah jasno da je riječ o očuvanju elektroničkih zapisa, a ne objeka ta općenito kao što je

slučaj kod digitalnih knjižnica i repozitorija. Za sustav za očuvanje elektroničkih zapisa može se

reći da je bliži modelu očuvanja po načelu životnog ciklusa zapisa koji naposljetku uključuje i

njihovo uništenje (ne svih), dok se za elektroničke objekte u repozitoriju smatra da su pohranjeni s

ciljem dugoročnog očuvanja.34

Pouzdani ditalni repozitorij služi za pohranu, zaštitu i dugoročno očuvanje te osiguravanje pristupa

svim digitalnim sadržajima koje prikupljamo.

32

Isto, str. 27-28.

33 Isto, str. 28-29.

34 Stančić, Hrvoje. Elektronički repozitoriji : budućnost očuvanja digitalne baštine? // 9. seminar Arhiv i, kn jižn ice,

muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i

Ivana Zenić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 56-65.

25

Sustav za pohranu, odnosno digitalni repozitorij, mora zadovoljavati određene uvjete kako bi

korisnici, ali i opća javnost, u njega mogli imati povjerenja. Tako ustanova koja želi dugoročno

očuvati autentično elektroničku građu (gradivo) mora:

prihvatiti odgovornost za dugoročno održavanje elektroničkog gradiva u ime stvaratelja koji su

gradivo dostavili te zbog svojih sadašnjih i budućih korisnika

imati organizacijski sustav koji podržava ne samo dugoročnu održivost repozitorija, već i

elektroničkog gradiva u njegovoj nadležnosti

dokazati financijsku odgovornost i održivost

oblikovati svoje sustave u skladu s općeprihvaćenim konvencijama i standardima

uspostaviti metodologije za vrednovanje sustava koje zadovoljavaju općeprihvaćena načela

povjerenja u sustav

ovisiti o odgovornom, otvorenom i izričitom provođenju preuzetih obveza prema stvarateljima i

korisnicima

imati politiku, praksu i provedbu koje mogu biti provjerene i vrednovane i dr. 35

9. AKM ustanove i arhiviranje

Pogledi različitih informacijskih ustanova na dugoročno čuvanje

Prema D. Bearmanu, način na koji ustanove promatraju mrežno mjesto ovisi o njihovim politikama

prikupljanja i informacijskim potrebama njihovih korisnika. Želi li se sadržaj World Wide Web-a

odnosno mrežne informacijske objekte prikupljati na smislen način i izgrađivati zbirke koje će

različiti korisnici moći koristiti sada i ubuduće, morat će se dugoročno surađivati s drugim

sektorima i tradicijama.

Knjižnice promatraju mrežu kao zbirku publikacija, usprkos njihovoj dinamičnosti i

međupovezanosti, koje imaju autore, izdavače i raspačavatelje. Neke knjižnice su manje

zainteresirane za sama mrežna mjesta, a više za odabir dokumenata sličnima publikacijama u

35

Stančić, Hrvoje. Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku : mogućnosti zaštite i očuvanja na dulji v remenski rok. //

II. Kongres hrvatskih arhivista, Dubrovnik, 25.-27. 10. 2005. Str. 10.

26

tiskanom svijetu. Ovisno o tipu knjižnice odabire se građa u skladu sa tradicijom pos lovanja i važna

za potrebe korisnika (npr. narodne knjižnice prikupljaju dokumente od zavičajne važnosti,

visokoškolske znanstvene materijale). Kada se publikacija uključi u knjižničnu zbirku, postaje

predmet zaštite pojedine institucije. Pošto većina knjižnica nije u mogućnosti dugoročno čuvati

svoju kopiju mrežne publikacije, to bi se trebalo odvijati na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

Arhivi za razliku od knjižnica prikupljaju mrežna mjesta koja smatraju svojim nacionalnim,

lokalnim ili specifičnim područjem odgovornosti (npr. publikacije vladinih tijela). Arhivi ne

selektiraju građu, već preuzimaju elektroničke zapise koje su stvorili poslovni subjekti kao cjelinu.

Zato što čuvaju dokaze o poslovnoj aktivnosti ne mogu birati što će sačuvati a što ne, najvažniji je

izvorni poredak gradiva i kontekst u kojem se nalazi.

Stvaratelji arhivskog gradiva ne stvaraju adekvatne elektroničke zapise, ne dostavljaju ih u arhiv

pravovremeno i stvaraju ih u formatima nepovoljnima za čuvanje što predstavlje proble m. Arhivi

zbog toga imaju mali postotak od ukupne elektroničke građe koja bi se trebala čuvati u arhivima, a

uz to su često i tehnički neosposobljeni za zadatak dugoročne zaštite.

Muzeji i galerije su dosada bili manje zainteresirani za prikupljanje mrežnih mjesta. Ipak, shvatili

su važnost mrežnih mjesta kao suvremenih artefakata. Muzeji koji koriste web za predstavljanje

svojih izložbi, vjerojatno će htjeti sačuvati taj sadržaj za arhivu i buduće korištenje. Mrežna mjesta

predstavljaju s gledišta muzeja globalnu tehnologiju koja će zasigurno biti dio tehnoloških zbirki i

zbirki medija u muzejima budućnosti. Muzeji i galerije će također imati potrebu sačuvati umjetničke

instalacije koje se pojavljuju na webu ili koristiti web kao dio umjetničke forme, te

dokumentirati/sačuvati evoluciju web umjetnosti, pri čemu će morati koristiti različite pristupe

arhiviranju kako bi se osigurala izvorna namjera umjetnika – što je glavni cilj.

Pojedinci i organizacije pobiru web pomoću slobodnih pobirača i pretraživača i novih softvera

koje omogućuju u potpunosti osobno web arhiviranje s različitim razlozima za prikupljanje. 36

36

Bearman, David. Addressing selection and digital preservation as systematic problems str. 26-44; Charter on the

preservation of the digital heritage. // Preserving the digital heritage Princip les and po licies : selected papers of the

international conference organized by Netherlands National Commission for UNESCO, Koninklijke Bibliotheek

(National Library of the Netherlands) The Hague, 4-5 November 2005 / edited by Yola de Lusenet & Vincent

27

Ustanove uključene u arhiviranje mrežnog sadržaja moraju razmisliti o koordinaciji s drugim

organizacijama koje djeluju na istom području što će osigurati učinkovitost prikupljanja vrijednog

sadržaja za buduće korisnike. Nedostatak granica u mrežnom okruženju može uzrokovati

bespotrebno arhiviranje identičnog sadržaja više puta. Različite informacijske ustanove mogu imati

potrebu arhiviranja istog sadržaja, a suradnjom se to može izbjeći utvrđivanjem granica pobiranja

što bi uzrokovalo i smanjenje troška i gomilanja sadržaja. Npr., u Hrvatskoj je HIDRA odgovorna

za prikupljanje službene dokumentacije sa službenih mrežnih stranica tijela javne vlasti RH u

Digitalnom Arhivu Mrežnih Izvora Republike Hrvatske – DAMIR, a ista se dokumentacija

prikuplja i u DAMP-u Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Uspješni primjeri suradnje AKM sektora

UKWAC (UK Web Archiving Consortium) osnovalo je šest velikih ustanova u Velikoj Britaniji

2003. god. Britanska knjižnica, Nacionalna knjižnica Škotske, Nacionalna knjižnica Walesa,

Knjižnica zaklade Wellcome zatim Nacionalni arhiv i jedna netradicionalna organizacija, Komisija

za združene informacijske sustave (JISC). Konzorcij prikuplja mrežna mjesta od kraja 2004. godine

i svaka je ustanova zadužena za prikupljanje svog dijela mrežnog prostora. Konzorcij ne pokušava

arhivirati cijeli UK prostor. Partneri odabiru određena mrežna mjesta koja smatraju vrijednima i

ugroženima u skladu sa svojim parametrima prikupljanja. Na taj se način može kontrolirati dubina,

kvaliteta i upravljanje zbirkom. Razumije se da će se taj pristup vjerojatno dopuniti arhiviranjem

cijele domene, čime se pokušava prikupiti svako mrežno mjesto, iako naravno sa smanjenom

dubinom, kontrolom kvalitete, opisa i pronalaženja izvora u odnosu na selektivno arhiviranje. 37

Švicarski digitalni arhiv e-Helvetica također je plod suradnje Nacionalne knjižnice Švicarske sa

izdavačima, Sveučilišnom knjižnicom, različitim knjižnicama švicarskih kantona i Državnim

arhivom Švicarske.38

Wintermans. The Hague : Netherlands National Commission for UNESCO ; European Commission on Preservation and

Access, 2007. Str. 51-53. URL: http://www.unesco.nl/images/preserving_the_digital_heritage.pdf (2008-08-13)

37 Cunnea, Paul. Nav. dj., str. 27-40.

38 Rubinić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Martina. Nav. dj.

28

10. Zaključak

Sadržaj World Wide Weba važan je dio kulturne baštine koji treba sačuvati. Zbog nestalne prirode

publikacija na mreži, važno je razviti sustave za njihovo prikupljanje, bibliografsku obradu,

arhiviranje, dugoročno čuvanje i omogućavanje pristupa. Arhivi, knjižnice, muzeji i druge

informacijske ustanove imaju različite poglede na selekciju i očuvanje građe u skladu sa svojim

zadacima i potrebama korisnika. Želi li se mreža prikupljati na smislen, ekonomičan i pouzdan

način i izgrađivati zbirke koje će različiti korisnici moći koristiti sada i ubuduće, mora se ostvariti

njihova dugoročno suradnja.

29

11. Literatura

1. Bearman, David. Addressing selection and digital preservation as systematic problems str. 26-

44; Charter on the preservation of the digital heritage. // Preserving the digital heritage

Principles and policies : selected papers of the international conference organized by

Netherlands National Commission for UNESCO, Koninklijke Bibliotheek (National Library of

the Netherlands) The Hague, 4-5 November 2005 / edited by Yola de Lusenet & Vincent

Wintermans. The Hague : Netherlands National Commission for UNESCO ; European

Commission on Preservation and Access, 2007. Str. 51-53. URL:

http://www.unesco.nl/images/preserving_the_digital_heritage.pdf (2008-08-13)

2. Buzina, Tanja. Digitalni arhiv mrežnih publikacija : način prikupljanja i kriteriji odabira grane //

8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske

infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo,

2005. Str. 54-60.

3. Cunnea, Paul. Web arhiviranje u Škotskoj i Velikoj Britaniji: stižu li problemi? // 10. seminar

Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske

infrastrukture : zbornik radova / uredile Ivana Marinković Zenić i Mirna WIller. Zagreb :

Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 27-40.

4. Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija. Bibliografija radova. URL:

http://www.nsk.hr/UserFiles/File/DAMP_Bibliografija%20radova.doc (2008-08-20)

5. Garvaš Delić, Ana; Milinović, M. Prikupljanje, odabir, obrada i pohrana dokumenata sa

službenih mrežnih stranica tijela javne vlasti Republike Hrvatske, 2005. URL:

http://www.hidra.hr/hidra/10godina/POOPD_za_HAD.pdf (2008-04-05)

6. ISBD(CR) : međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge neomeđene

građe. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.

7. ISBD(ER) : međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb: Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2001.

8. Klarin, Sofija. Predmet, motivi i metode arhiviranja sadržaja weba // 8. seminar Arhivi,

knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture :

zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 22-35.

30

9. Klarin, Sofija; Murati, Tomislav. Identifikacija, odabir, obradba i osiguravanje dostupnosti

mrežnih publikacija u kontekstu nacionalne bibliografske kontrole // 4. seminar Arhivi,

knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u kontekstu globalne informacijske infrastrukture.

Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 41-56.

10. Milinović, Miroslav; Topolšćak, Nebojša. DAMP II : Digitalni arhiv mrežnih publikacija : nova

funkcionalnost planovi. // 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u

okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana

Zenić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. S tr. 40-55.

11. Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Digitalni arhiv mrežnih publikacija. URL:

http://www.nsk.hr/DigitalLib.aspx?id=80 (2008-09-11)

12. Pigac, Sonja; Buzina, Tanja. Selektivno arhiviranje hrvatskog weba : rezultati i otvorena pitanja

// 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske

infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb : Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2006. Str. 28-39.

13. Rubinić, Dora; Stura, Božena; Vežić, Lucija Martina. Providing Access to Web Content in

National Libraries (poster) / BOBCATSSS, Zadar, 2008.

14. Stančić, Hrvoje. Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku : mogućnosti zaštite i očuvanja na

dulji vremenski rok. // II. Kongres hrvatskih arhivista, Dubrovnik, 25.-27. 10. 2005.

http://www.hadinfo.hr/dubrovnik2005/Referat%20Stancic.pdf

15. Stančić, Hrvoje. Elektronički repozitoriji : budućnost očuvanja digitalne baštine? // 9. seminar

Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske

infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ivana Zenić. Zagreb: Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2006. Str. 56-65.

16. Stančić, Hrvoje. Očuvanje elektroničkih informacijskih objekata : arhivi, knjižnice, muzeji –

zajednička koncepcija. // 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju

globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2004. Str. 26-35.

17. Tonta, Yasar. Libraries and museums in the flat world: are they becoming virtual destinations? //

Library collections, acquisitions, technical services (2008). ScienceDirect. URL:

http://www.sciencedirect.com/ (2008-08-28)

31

18. Willer, Mirna; Milinović, Miroslav. Prema trećoj generaciji knjižnično-informacijskih sustava :

hibridna knjižnica za hibridne usluge. // 8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti

suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredila Tinka

Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 36-67.

19. Zajec, Jasenka. Kako identificirati i katalogizirati nove vrste neomeđene građe. // Međunarodni

skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Ana

Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 217-225.

32

12. Prilozi

Prilog 1

Omeđena mrežna građa

Lovrić, Tihomir. Castaneda i Don Juan [Elektronička građa] / Tihomir Lovrić. – Tekstovni i

slikovni podaci. - Zagreb : vlast. nakl., 2008.

Pristup: URL: http://gxangalo.googlepages.com/Castaneda.pdf . - Stv. nasl. s nasl. str. - Publikacija

u formatu PDF ; sadrži 12 str. - Opis građe dana: 14.9.2008.

ISBN 978-953-55306-0-2

Prilog 2

Omeđena mrežna publikacija i nakladnička cjelina kojoj pripada

Trzaji [Elektronička građa] : (1902) : kompletna zbirka u jednoj datoteci / Silvije Strahimir

Kranjčević. - Tekstovni podaci. - [Zagreb] : CARNet, [2002?]. - (Silvije Strahimir Kranjčević; 10

jed.)

MS Word 205 Kb. - Pristup: URL: http://www.sskranjcevic.hr/download/Trzaji.doc . - Stv. nasl. iz

datoteke Download. - Stihovi. - Opis građe dana: 14.9.2008.

Silvije Strahimir Kranjčević [Elektronička građa] / Daniel Miščin, voditelj projekta i CARNet

[suutemeljitelj projekta]. - Podaci. - [Zagreb] : CARNet, [2002?]- .

Pristup: URL: http://www.sskranjcevic.hr/uvod.ASP?PisID=1 . - Stv. nasl. s naslovnice. - Mrežno

mjesto znanstvenog projekta. - Sa zvučnim i videozapisima. - Sadrži 10 jedinica. - Opis građe dana:

14.9.2008.

Prilog 3

Omeđena integrirajuća građa

Leksikon YU mitologije [Elektronička građa] / autori/suradnici Dubravka Ugrešić ... [et al.]. -

Podaci. - [S. l. : s. n.], [1999?].

Pristup: URL: http://www.leksikon-yu-mitologije.net/index.php . - Stv. nasl. s naslovnice. - Rječnik

se stalno nadopunjava novim pojmovima. - Opis građe dana: 14.9.2008.

33

Prilog 4

Elektronička serijska građa

Avia club [Elektronička građa] : besplatni elektronički magazin / glavni i odgovorni urednik Vlado

Janković. – Časopis. - 2000(siječanj)- . - Mala Subotica : Avia web design, 2000- .

Mjesečnik. - Pristup: URL: http://www.avia.croadria.com. – Izlazi i u tiskanom obliku: Dubrovački

vjesnik= ISSN 0012-690X . - Zadnji opis prema verziji 2008,rujan dana: 14.9.2008.

ISSN 1334-0298

Prilog 5

Neomeđena integrirajuća građa

Rirock.com [Elektronička građa] : glazbeni internet magazin / glavni urednik Robert Paulić. –

Podaci. - Rijeka: Ri-rock.com, cop. 2004-

Pristup: URL: http://www.rirock.com/ . - Osuvremenjuje se u nepoznatim vremenskim razmacima. -

Opis građe dana: 14.9.2008.

ISSN 1846-1247

Prilog 6

Elektroničke novine

Dubrovački vjesnik : županijski tjednik / [glavna urednica Vjera Šuman]. - God.1,br.1(1. rujna

1950)-god.42,br.2136(28.rujna 1991) ; god.43,br.2137(11. siječnja 1992)- . - Dubrovnik:

Dubrovački vjesnik, 1950- . - 39 cm

Tjedno. - Dvotjedno, god.1,br.1-16(1950). – Izlazi i na internetu: Dubrovački vjesnik=ISSN 1333-

9478

ISSN 0012-690X

Dubrovački vjesnik [Elektronička građa] / glavna urednica Vjera Šuman. – Mrežne novine. - 2002,

br.2673- .

Tjednik. - Pristup: URL: http://www.dubrovacki-vjesnik.hr/ . – Izlazi i u tiskanom obliku:

Dubrovački vjesnik=ISSN 0012-690X . - Zadnji opis prema br.3007(12.09.2008.) dana: 14.9.2008.

ISSN: 1333-9478