broj 26 | godina 2 | besplatni primjerak Utorak, 8. prosinca 2009.

U prosincu rasplet oko proračuna

Svečano otvorenje 11. prosinca

Grad Zagreb darivao najmlađe

Skupština bi 22. prosinca trebala usvojiti proračun za 2010., a 27. su izbori za predsjednika RH

Kod Svetog Nikole i Djeda Božićnjaka ni ove godine nije bilo recesije

Str. 2-5 Str. 15

MSU: najveći kulturni pothvat od osamostaljenja

ZgH

R/Si

niša

KO

SIĆ

2 tema broja Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Riječ urednika

Ako se zagrebačka poli-tička scena želi “riješiti” Milana Bandića, možda je najlakše pozvati 720.000 birača da izađu na izbore i izaberu ga za predsjed-nika Republike Hrvat-ske. Kad su izbori u pita-nju, to bi za građane bilo i najjeftinije!

Naime, Bandić je četvr-ti put izabran za gradona-čelnika sa 150.000 glaso-va od 242.546 birača ko-liko ih je glasalo. Tvrdnja protukandidata da je ta-da čak 570.000 birača bi-lo protiv njega možda bi se mogla iskoristiti. Nji-hov glas “za” Milana bio bi i glas “za” većine pred-stavnika stranaka u Skup-štini - napokon se “riješi-ti” Milana Bandića.

Sve ostalo bit će mu-ka. Bandić gradonačel-nik više nije član SDP-a, nego nezavisni političar. SDP i koalicija neće ga tr-pjeti tri i pol godine, a ni on njih. Slijedi (ne)izgla-savanje proračuna, po-vjerenik, izbori ili refe-rendum, na koji treba izi-ći više od 360.000 birača, pa opet izbori. Tko to na izbore triput može “do-vući” 400.000 birača, a da većina glasa protiv, a ne za Bandića gradona-čelnika - peti put? A koli-ko bi Zagrepčane koštao trostruki izlazak na izbo-re zasigurno znaju i skup-štinari i građani.

Kako se ‘riješiti’ Milana Bandića?

Branko Karapandža

Prosinac donosi ra Valjat će preuzeti odgovornost za proračun za 2010. godinu, ali i za prestrojavanje uoči novih izbora za gradonačelnika ako Milan Bandić pobijedi na predsjedničkim izborima

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Kako sada stvari stoje, iščekiva-nje Božića pomalo se pretvara u iščekivanje raspleta u Grad-skoj skupštini - do 19. prosin-ca moći će se davati amandma-ni na proračun, a drugo čitanje bit će na sjednici 22. prosinca. A onda 27. prosinca i prekretnica za gradonačelnika i kandidata Bandića…

- Drago mi je da sam nakon 19 godina postigao da u Skupštini

vlada suglasje vlasti i oporbe. Sretan sam što ste se na prora-čunu ujedinili - za govornicom je gradonačelnik ironično komen-tirao jednodušje glede njegovih prijedloga. No, bilo je i znakovi-tih upozorenja:

- Ne znam tko će biti većina u Skupštini, ali netko mora preu-zeti odgovornost - govorio je Ra-dimir Čaćić.

Naime, do konca godine va-ljat će preuzeti odgovornost za proračun za 2010., ali i za pre-strojavanje uoči novih izbora za

gradonačelnika ako Bandić ode na Pantovčak. Tada će se izgubi-ti “suglasje” u Skupštini, jer će se svi okrenuti izborima za novu iz-vršnu vlast.

I izbori za Skupštinu mogu se isprovocirati ako se ne done-se proračun. Ako Bandić i dalje ostane gradonačelnik, a prora-čun ne bude izglasovan, štošta je moguće. Doduše, tu je i mo-gućnost privremenog financira-nja, ali ono može trajati samo tri mjeseca. Ipak, Bandić drži da će proračun od 7,5 milijardi proći,

Članovi Gradske skupštine gotovo jednoglasno odbili su postavljati pitanja gradonačelniku na aktualnom satu

3tema brojaUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

spletračunajući na to da se aktualna većina nije zaželjela novih izbo-ra, premda SDP i koalicijski par-tneri inzistiraju na tomu da se rashodi u proračunu skrešu oko 300 milijuna kuna.

Ako se pak postigne dogovor s proračunom, očekivati je ne-ku vrstu kohabitacije. Kad bi se u nekom trenutku ponovilo “su-glasje” kontra Bandića, nije lako zamisliti njegovu smjenu. To se ne može bez referenduma o po-vjerenju, a za njegovu inicijativu treba potpora trećine zastupni-ka, pa nagovoriti više od 50 po-sto građana s pravom glasa da iziđu na birališta…

MAP

E/Sa

ša K

OLJA

N

Prema tumačenju koje smo dobili iz Ministarstva upra-ve, dužnost gradonačelnika Grada Zagreba nespojiva je s dužnošću predsjednika dr-žave i, kad njegov gradona-čelnički mandat prestane, Hr-vatska vlada raspisuje prije-vremene izbore za to mjesto. Izbori se raspisuju u roku od 60 dana poslije isteka manda-ta. Prava, obaveze i odgovor-nosti gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe redo-vitih izbora obnašat će nje-gov zamjenik. Kad bi mandat prestao i zamjenicima, Vlada bi imenovala povjerenika, koji bi na toj dužnosti bio do no-vih izbora. (jr)

Nakon gradonačelnika - zamjenik do izbora

Bez proračuna moguće i raspuštanje Skupštine

Josip Petrač: Proračun će proćiJosip Petrač: - Proračun će pro-ći, naravno uz korekciju. Iznio sam primjedbu na stavku pri-jevoza osoba s invaliditetom, jer smatram da se tu sredstva ne smiju skidati. Isto je i sa sredstvima za hladni pogon udruga. U Skupštini Holdinga treba biti jedan član. (dkb)

Tatjana Holjevac: Nisu vremena za prepucavanja- Mislim da će proračun pro-ći u drugom čitanju. Vjerujem da će se primjedbe i prijedlo-zi uzeti u obzir, jer proračun treba smanjiti onoliko koli-

ko će se smanjiti prihodi - re-kla je potpredsjednica Grad-ske skupštine Tatjana Holjevac.Prema njezinu mišljenju, Grad nije prezadužen i situacija nije tako crna kako neki zastupni-ci govore. Navodi da još ima prostora u efi kasnijoj naplati

komunalnog doprinosa, jer dosad je nenaplaćeno 400 mi-lijuna kuna, a ima i drugih mo-gućnosti - trebalo bi brže pro-davati sagrađene stanove itd. O tome što bi bilo kad bi se slučajno dogodilo raspuštanje

Skupštine, kako bi po-stupila nezavisna li-sta Tatjane Holjevac, potpredsjednica ne-ma previše dvojbi: - Mi smo stabilan ko-alicijski partner SDP-u, i to ćemo i dalje bi-ti. Nema razloga da se koalicija raspada. Kad bi bili novi izbori, onda se opet može govori-

ti o koaliranju, ali to je nova si-tuacija. No, pitanje je, s obzirom na troškove izbora, tko bi se za to odlučio. Mislim da je sastav Skupštine vrlo ozbiljan i kvali-tetan pa vjerujem da ćemo na-ći zajednički jezik. Nisu vreme-na za prepucavanja. (jr)

U fokusu

Hoće li u proračunu za 2010. biti i 200 milijuna kuna pomoći po-

duzetnicima? Proljetni i jesenski rebalans nisu bili sretni za njih

512, koji su očekivali 20 milijuna kuna bespovratne pomoći. Za

subvencioniranje kamata i izvozne programe planirano je 55, a

za socijalne mjere i kupnju stanova 125 milijuna kuna.

Poduzetnici čekaju 200 milijuna kuna

Prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, ako se proračun ne može donije-ti prije početka godine na ko-ju se odnosi, uvodi se privre-meno fi nanciranje, koje mo-že trajati najdulje tri mjeseca. Odluku o privremenom fi nan-ciranju treba donijeti Skup-ština i dostaviti je Vladi. Ako proračuna nema ni nakon isteka privremenog fi nanci-ranja, Vlada raspušta Skup-štinu, imenuje povjerenika i u roku od 60 dana raspisuje prijevremene izbore za Skup-štinu. Nama bi se taj scena-rij mogao događati u kasno proljeće. (jr)

4 Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hrtema broja

Vjerujem da će razum pobijediti te da će se proračun ipak usvo-jiti, jer je realan i socijalno osjet-ljiv - rekao je Milan Bandić, a mo-gućnost da zbog proračuna i po-većanja broja članova Skupštine Holdinga dođe do prijevremenih izbora nije želio komentirati.

Zašto je važno da u Skupšti-ni Holdinga bude samo jedan član, odnosno on? Gradonačel-nik misli da se Gradom i Holdin-gom može djelotvorno uprav-ljati jedino ako samo jedan čovjek ima i obaveze i odgovor-nost, jer grad predstavlja i zastu-pa gradonačelnik i on treba biti

jedini član Skupštine trgovačkog društva.

No, odluku o tome koliko čla-nova treba imati Skupština Hol-dinga donijet će Ministarstvo uprave i Trgovački sud, a dotad je Bandić jedini član, odnosno šef holdinga. Proširenje Skup-štine Hodinga temelji se na pra-vu i zakonima, tvrde u opoziciji i SDP-u. Tomislav Saucha (SDP) kaže da je Ministarstvo upra-ve uputilo mišljenje gradovi-ma i županijama, a prema nje-mu su skupštine (članovi) trgo-vačkih društava u nadležnosti predstavničkih tijela. Holding je u vlasništvu Grada pa u njemu, po toj logici, moraju biti pred-stavnici svih stranaka kako su ih

građani birali, dodaje Saucha.- U Holdingu je 4,5 milijardi

kuna, a želimo da upravljanje tim novcem bude transparen-tnije. Budući da je došlo do ne-povjerenja između predstavnič-kog tijela i gradonačelnika, traži-mo da Skupština ima bolji uvid u poslovanje Holdinga. Ne znamo što se u njemu zbiva, a želimo znati - zaključuje Saucha.

Što će biti s proračunom, teš-ko je reći. Ako ga gradonačelnik ne smanji na 7,2 milijarde, za-stupnici ga neće podržati. Juri-ca Meić (SDP) u ime kluba zastu-pnika ističe da predloženi prora-čun ne priznaje stanje financija u Gradu i Holdingu, niti odgovara na kriznu situaciju.

Nove lokacije biračkih mjesta

Krenuo ‘Veseli Božićni tramvaj’

Na izborima za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati 27. prosinca Zagrep-čani će moći glasati na jed-nom od ukupno 601 biračkog mjesta u 17 gradskih četvrti. Gradsko izborno povjerenstvo (GIP) napominje biračima da su se lokacije nekih biračkih mjesta promijenile. Razlog je osnivanje novih mjesnih od-bora, koji su dobili nove pro-store pa će se sad i ubuduće koristiti i za tu namjenu. Infor-macije o adresi vašeg birač-kog mjesta možete potražiti na www.zgizbori.hr ili u sje-dištu GIP-a u Ćirilometodskoj 5, II. kat, soba 205. Telefoni su 616-6051 i 616-6055. (dkb)

„Veseli božićni tramvaj“ ove godine organizira ZET. U sta-rom turističkom tramvaju od 5. prosinca do 6. siječnja djecu će zabavljati Djed Božićnjak, dobre vile, vilenjaci, profesor Baltazar... Polazna stanica mu je na uglu Praške ulice i Trga bana Josipa Jelačića. Tramvaj će voziti svakih pola sata, rad-nim danom od 16 do 21 sat i vikendom od 10 do 20 sati, Karte se mogu kupiti i rezervi-rati po cijeni od 25 kuna u Tu-rističkom informativnom cen-tru, radnim danom od 8.30 do 20 sati, subotom od 9 do 18 i nedjeljom od 10 do 18 sati.

Na gradskom proračunu Proračun će biti usvojen 22. prosinca, vjeruje gradonačelnik Milan Bandić, a moguće prijevremene izbore ako se ipak ne usvoji nitko nije želio komentirati

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Dogovor o proračunu - gradonačelnik Milan Bandić i Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za graditeljstvo

MAP

E/Sa

ša K

OLJA

N

7,5

milijardi kuna prijedlog je proračuna za 2010., što je 500 milijuna ku-na manje nego u ovoj godini

7,298

milijardi kuna plan je proračunskih prihoda, a preostali dio odnosi se na iznos za koji bi se Grad dogodine zadužio

5,352

milijarde kuna pore-znih prihoda trebalo bi završiti u gradskoj bla-gajni, od toga se 4,96 milijardi kuna planira od poreza i prireza na dohodak

400

milijuna kuna u 2010. planira se od komunal-nih doprinosa, što je oko trećinu manje nego ove godine

5Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Prema analizi o financijskim od-nosima Grada Zagreba i Zagre-bačkog holdinga, koja je pro-teklih dana objavljena u nekim medijima, ZET je na rubu likvid-nosti, a time i Zagrebački hol-ding, jer će se teško ispunjava-ti dospjele obveze po kreditima. Za razlike u cijeni karata i podmi-renje troškova besplatnog prije-voza ZET je ove godine od Grada trebao dobiti 827 milijuna kuna, a za plaćanje obveza operativ-nog leasinga za nove tramvaje 127 milijuna kuna. U novom pro-računu je međutim osigurano nedovoljno novca, 730 milijuna

kuna, što znači da je Holding pred velikim izazovom kako na-maknuti 224 milijuna kuna da bi se nastavili projekti u ZET-u. Do-sadašnji manjkovi nadoknađivali su se novcem iz Holdingovih ob-veznica i drugih podružnica, ali su ti izvori sada iscrpljeni. (jr)

tema broja

lome se koplja

780

milijuna kuna ZETće dobiti za subvenci-ju besplatnog prije-voza putnika, što je 50 milijuna kuna vi-še nego u proračunu za 2009.

175

milijuna kuna planira se za izgradnju cesta u 2010., a najveći dio potrošit će se na re-konstrukciju raskriž-ja Slavonske avenije i Ljudevita Posavskog

1,536 milijardi kuna po-trošit će se na plaće gradskih dužnosnika i činovnika, a u 2010. startat će se s dugom građevinarima od 790 milijuna kuna

Kosor i Kregar: Nakon izbora slijede novi izboriDarinko Kosor i Josip Kregar uvje-reni su da nas nakon predsjed-ničkih izbora čekaju novi. Ako Bandić pobijedi u utrci za Pan-tovčak, to je normalno. Ako ne bude tako, zaoštrena situacija u Skupštini dovest će do njih.

- Poznavajući Bandića, pret-postavljam da će on činiti sve zakonom dopušteno da dođe do novih izbora jer bez potreb-ne većine u Skupštini nemogu-će je upravljati gradom. Novi iz-bori donijet će preslagivanje na

zagrebačkoj političkoj sceni i to će biti korisno - tvrdi Darinko Kosor.

Dodaje i da će HSLS na tim izborima imati kandidata, a pretpostavlja da će među „ja-čima“ biti Josip Kregar, Jasen Mesić, kandidat SDP-a, ali i Mi-lan Bandić.

- Zagrebu trebaju sposobni i mladi političari. Generacijski tu vidim priliku za Darinka Kosora i Jasena Mesića - keže J. Kregar. (dkb

O Holdingu odlučuje Trgovački sud Odluka o tomu hoće li Milan Bandić i dalje ostati jedini član Skup-štine gradskih trgovačkih društava sada je na Trgovačkom sudu. Prema želji većine zastupnika, Skupština tr-govačkih društava, odnosno Zagrebačkog holdinga, širi se na 11 članova. Milan Ban-dić bio bi predsjednik, a članovi bi bili SDP-ovci Boris Šprem, Mirela Holy, Miran Marti-nac i Jurica Meić, nezavisni Tatjana Holjevac i Velimir Srića, Jasen Mesić iz HDZ-a, Radi-mir Čačić iz HNS-a, predsjednik HSLS-a Da-rinko Kosor i Vesna Brezić iz HSU-a. (jr)

- Milan Bandić u slučaju ne-dobivanja predsjedničkog mandata ostaje zagrebački gradonačelnik. Uz svoje ime sada više nema ime stran-ke, nego je nezavisan. Ipak, mislim da nas najvjerojatni-je čekaju novi izbori za Skup-štinu kao najbolje rješenje za

građane Zagreba. Vrijeme je za ostvarenje ciljeva koje već dugo ističem - revizija Hol-dinga, snižavanje cijena ko-munalija. Moja su predviđa-nja kako je došlo vrijeme da grad vodi koalicija HDZ-HSLS-HSS - riječi su Jasena Mesića iz HDZ-a. (dkb)

Koalicija HDZ-HSLS-HSS?

Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić: Uštede treba tražiti u gradskim uredima

- Rasprava o proračunu upućuje na to da je potreb-no tražiti dodatne uštede u gradskim uredima, zavodi-ma i službama, jer planirani prihodi od 7,5 milijardi ku-na teško da će se ostvari-ti - komentirao je zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić.Po njegovu mišljenju, ove se godine očekuje prihod između 7,2 i 7,3 milijarde, a budući da se dvije trećine ostvaruju od poreza na pla-će, teško je očekivati veći prihod nego ove godine, zato što je teš-ko očekivati veću zaposlenost i više plaće. - Jedino se ne smiju dirati socijalna davanja i ono što uporno po-navljam, iako su neki mediji to pogrešno prenijeli - onih 200 do 400 kuna umirovljenicima ne treba dirati, jer im to osigurava mi-nimum egzistencije. No, uštede treba tražiti u poslovanju ureda, promidžbenim uslugama i u situacijama gdje nećemo dovesti u pitanje funkcioniranje Grada - kazao je Jelušić. (jr)

Tko je kome dužan novac?

6 Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hraktualno

Ljepotica na Tuškancu - prometno rasterećenje Griča

U potrazi za parkirnim mjestom 30 posto vozača

Što je s garažnim mjestima u Klaićevoj ulici?

“Nastojali smo garažu najbolje dizajnirati i uglazbiti u to područje, iu estetskom i u prometnom smislu. S njezinim dizajnom ići ćemo i na natjecanja”, govorili su grad-ski čelnici kada su prije godinu i pol otva-rali modernu garažu na Tuškancu. Jedna od najboljih garaža u Europi trebala je ra-steretiti Gornji grad.

Institut prometa i veza anketirao je voza-če u središtu Zagreba, s pitanjem: “Jeste li u potrazi za parkirnim mjestom?” Pristalo je odgovoriti 120 vozača od njih 500. Po-tvrdno ih je odgovorilo 30 posto, nega-tivno 60, a 10 posto se nije željelo izjasni-ti. Mnogi drže da to nije dovoljan poka-zatelj za nove garaže u centru.

Srednjoškolsko igralište u Klaićevoj ulici, u blizini nekih fakulteta i srednjih škola, već je više godina u planu za rekonstrukciju, uz prethodno građenje velike garaže ispod njega. To bi uvelike riješilo problem parki-ranja posjetiteljima dječje bolnice. Čini se da oko tog projekta struka i politika nema-ju prijepora.

Nastavlja se drama ispod kaz Neki stručnjaci zbog najave gradnje javne podzemne garaže pokraj Hrvatskog narodnog kazališta pribojavaju se da bi se time mogla bitno narušiti Lenucijeva potkova, kao vrhunski spomenik kulture i pojam zagrebačkog urbanizma

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Zašto se ispod HNK ide gradi-ti garaža koja stoji 250 miliju-na kuna? - upitala je oporbena zastupnica gradonačelnika Mi-lana Bandića u Gradskoj skup-štini, ponukana time što je ne-tom presječen magistralni vo-dovod na Kazališnom trgu dok su se provodila pokusna ispitiva-nja tla budućega gradilišta. Na-stala je prilična šteta, a posljedi-ce će snositi tvrtka koja je izvo-dila radove.

No, gradonačelnik joj nije ostao dužan:

- Kad želimo nešto napraviti, uvijek se stvara problem. A što se tiče kopanja ispod kazališta, ispod crkve Sv. Stjepana u Beču također je garaža.

Zatim se čula i struka. Povje-sničari umjetnosti i arhitekti di-gli su uzbunu ne samo jer, kako kaže Zvonko Maković, “uz pro-jekt podzemne garaže ispod HNK ima niz nepravilnosti”, ne-go i zato što drže da zgrada HNK već sada ima upitnu stabilnost, a uokolo se po pločnicima nazi-ru napuknuća. Zgrada je sagra-đena 1895., a kako tvrdi arhi-tekt Nenad Fabijanić, zbog pro-midžbenih i političkih razloga

dovršavana je velikom brzinom i odmah nakon završetka radova primijetili su se nedostaci u vezi sa stabilnošću. Uzmu li se u ob-zir još i podzemne vode, potok Tuškanac koji se spušta ispod Frankopanske, općenito poro-zno tlo...

- Zgrada HNK traži veliki za-hvat na sanaciji i on bi trebao biti prioritet, a ne garaža ispod zgrade koja je sagrađena 1895., bez betona i na tlu gdje se nala-zi glina - kaže Fabijanić.

Ostali skeptici glede nove ga-raže drže da zgrada HNK statički neće moći izdržati iskopavanje. Po njihovu mišljenju, mnogo je bolje da se realizira započe-ti projekt s garažom na sred-njoškolskom igralištu u Klaiće-voj, što je relativno blizu te spor-ne lokacije.

Neki urbanisti ističu bojazan da bi se općenito mogla bitno narušiti Lenucijeva potkova, kao vrhunski spomenik kulture i po-jam zagrebačkog urbanizma. No, arhitekt Boris Popović iznio je svoje argumente da projekt nije zamišljen baš tako rušilač-ki, da nije riječ o kopanju ispod zgrade HNK te da će Lenucijeva potkova i zelenilo tim projektom ostati nedirnuti.

Hoće li zgrada Hrvatsko narodno kazalište statički izdržati iskopavanje za garažu?

7Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr aktualno

Predlaže se divovska garaža na Strossmayerovu trgu

Najveća garaža na Rebru, najmanja u Palmotićevoj

Prometni institut predlagao još četiri nove garaže

Dok u Zagrebu najveće podzemne javne garaže danas imaju između 500 i 600 par-kirnih mjesta, u budućnosti bismo mogli dočekati i jednu megagaražu. Institut je predložio garažu na Strossmayerovu trgu s čak 1120 parkirnih mjesta, tlocrtne povr-šine 7000 kvadrata (ispod parka). Imala bi dvije ulazne i dvije izlazne rampe.

Zagrebparking trenutačno upravlja s de-vet javnih garaža. Javna garaža na Rebru najveća je od njih. U nju na tri etaže mogu stati 643 vozila, a namijenjena je u prvom redu posjetiteljima bolnice i zaposlenici-ma. Garaža u Palmotićevoj je najmanja, a ima samo 49 mjesta. Inače, na jedno par-kirno mjesto ide 230 Zagrepčana.

Osim garaža koje se grade - Cvjetni prolaz (Varšavska) i Cesarčeva, istočno od Jelačiće-va trga - Institut prometa i veza objavio je Studiju o rješavanju problema parkiranja u središtu grada, s prijedlogom gradnje četi-riju novih javnih garaža u centru: Prerado-vićeva ulica, Gajeva, Trg maršala Tita i Stro-ssmayerov trg.

ališta

U garaži ispod HNK, prema projektu, bilo bi 576 parkirnih mjesta

MAP

E/M

ario

TOP

IĆ

MAP

E/M

ario

TOP

IĆ

Nova garaža ukida parkiranje oko HNK

Garaža će biti sagrađena pokraj kazališta, a ne is-pod njega, a u sklopu projekta obavit će se i neki zahvati na samoj zgradi HNK - kazao je Mate Kra-ljević, direktor Zagrebparkinga, prigodom pred-stavljanja projekta podzemne garaže.Zagrebparking je naručitelj i investitor garaže, a projekt je izradila tvrtka APZ, što će investitore sta-jati šest milijuna kuna. Podzemna garaža, čija će vrijednost u konačnici biti oko 250 milijuna kuna, imala bi 576 parkirnih mjesta. Osim parkinga, bit će tu i trgovački centar, kafić za potrebe HNK i drugi sadržaji. Gradnja garaže navodno je dobila sugla-snost i od Hrvatskog narodnog kazališta, jer i ta ku-ća ima potrebe za dodatnim prostorom, pa je sve zamišljeno da se uskladi kao cjelina. Osim toga, na-kon te gradnje predviđeno je i potpuno ukidanje parkiranja na površini oko kazališta. Inače, garaža s četiri etaže bit će sjeverno od kazališta, u nju će se ulaziti na mjestu današnjeg stajališta taksija, a

izlaziti na istočnoj strani trga, pokraj Kavkaza. Kraljević kaže da se godinama želi modernizirati HNK te da je s njim sve dogovoreno, uvažila su se traženja iz kazališta, a onda su se okrenuli sjevernoj strani trga i gradnji podzemne garaže. Ipak, kako kažu u Zavodu za prostorno planiranje, ovo je tek planiranje pothvata kod HNK. Prije te garaže, mož-da već dogodine, mogao bi početi projekt u Kla-ićevoj ulici, za koji je već gotovo sve spremno što se tiče dokumentacije i potrebnih dozvola. Do tada se dade zaključiti da su građani vjerojat-no svi suglasni da se što prije počne s Klaićevom, a oko HNK su dosta podijeljeni. Prema posljednjim istupima po medijima, čini se da su zagovornici gradnje, osim Zagrebparkinga i Zavoda za prostor-no planiranje, i neke druge institucije te istaknuti arhitekti i prometni stručnjaci, dok su dio arhite-kata i urbanista te povjesničari umjetnosti i zeleni mahom protiv. (jr)

8 od kvarta do kvarta Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Uređenje okoliša OŠ Julija Klovića

Vrtić i dječje igralište za svaki mjesni odbor

Samoborček uskoro dobiva uporabnu dozvolu

Šetnice i klupe oko domova umirovljenika

Oko pola milijuna kuna utro-šit će se u uređenje okoliša Osnovne škole Julija Klovića u Drenovačkoj. Unatoč recesiji, neće se štedjeti na djeci. Ma-nje novca za komunalne akci-je neće obustaviti radove, ne-go će ih samo usporiti.

U četvrti je 10 mjesnih odbo-ra, a na posljednjoj sjednici vi-jećnici su se dogovorili da će u svakom urediti po jedno dječ-je igralište i dječji vrtić. To zna-či da će se u iduće četiri go-dine urediti 20-ak igrališta za najmlađe.

S velikom pažnjom uređen je objekt Mjesne samouprave Samoborček, u kojem je i Dom kulture Joža Vlahović. Uskoro dobiva uporabnu dozvolu, a u obnovu je uloženo 2,5 miliju-na kuna. Prostorije će koristiti i udruge te političke stranke.

Na Trešnjevci su dva doma umi-rovljenika - S. Penkale u Volti-nom naselju te u Drenovačkoj. U planu je uređenje okoliša tih obaju domova za starije. Uredit će se šetnice, postaviti klupe i ograda, rasvjeta i kanali za obo-rinsku vodu.

Velike gužve oko Trešnjevačkog placa, nedostaje prakirališnih mjesta

MAP

E/M

ario

TOP

IĆ

Prvi centar za darovitu djecuZbog gužvi oko trešnjevačkog placa, Doma sportova i Ciboninog tornja te mnogo novih vila i višekatnica sagrađenih na mjestima bivših obiteljskih kuća u četvrti Trešnjevka - sjever nedostaje javnih garaža, a građani žele i više zelenih površina

Dosad se nitko u Zagrebu nije bavio nadarenom djecom. Otva-ranjem dječjeg vrtića Trešnjev-ka u Badalićevoj otvara se i pr-vi razvojni centar za darovite ne samo s Trešnjevke, nego i iz ci-jelog grada. Adaptira se prostor za 80 djece, a imat će dijagno-stiku, informatičko-edukacijske prostore i vježbaonice, gdje će stručno osoblje raditi s djecom. Tu će lako uočiti koliko je dijete inteligentno i talentirano. U vrti-ću će se razvijati te sposobnosti i dijete će se pripremati za dalj-nje obrazovanje. U adaptaciju Centra za darovitu djecu, s kla-sičnim vrtićem, uložena su 2,2

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

milijuna kuna.- Zbog placa, Doma sportova

i Ciboninog tornja te novih vila i višekatnica nedostaju nam jav-ne garaže. Uz to, mnoge obitelji imaju i po dva automobila. Pred-ložit ćemo zato Uredu za izgrad-nju da se sagrade podzemne ili nadzemne. Osim više parkirali-šta, građani traže i više zelenih površina - govori Željko Slado-vić, predsjednik Vijeća GČ Treš-njevke - sjever.

Vratit ćemo trešnje u kvart

Dobre su strane Trešnjevke - sjever u tome što je to visoko-urbanizirano naselje s komplet-no izgrađenom komunalnom infrastrukturom u posljednjih osam godina. Gotovo da nema stanovnika koji nema priključ-ke na gradsku plinsku mrežu, vodovod i odvodnju. Ako nam se i jave neki građani bez toga,

djelujemo urgentno. Negativ-ne su pak strane našeg kvarta u tome što smo s rastućim sta-novništvom od 62 tisuće lju-di po gustoći naseljenosti od-mah iza Donjeg grada - govori predsjednik Vijeća Sladović. - U budućnosti planiramo smanjiti betonizaciju i vratiti trešnje na Trešnjevku.

9od kvarta do kvartaUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Vrtić s naljepšim pogledom

Budući da gradska četvrt Črno-merec u svom sastavu ima do-sta i ruralnih dijelova, nije svug-dje potpuno riješeno pitanje vodovoda i kanalizacije. No, sa-nacijom Velikog potoka završa-va se kanalizacijski sustav za go-tovo cijeli kvart, osim dviju, tri-ju ulice u kojima to nije moguće zbog tehničkih poteškoća. Tu će

se odvodnja izvesti po nekom drugom modelu - govori koor-dinatorica u Vijeću četvrti Zdrav-ka Vučkovac.

Za saniranje Velikog potoka u podsljemenskom području, tj. za gradnju sabirnog kolekto-ra i 7000 metara kanalske mre-že izdvojit će se oko 53 miliju-na kuna.Uz sanirani potok Črnomerc građani se sada mogu i rekreirati

MAP

E/Sa

ša K

OLJA

N

Osim vrtića na Bijeniku, na Črnomercu se radi na školama Pavleka Miškine i Ivana Cankara

Obnova osnovnih škola i grad-nja novih vrtića prioriteti su u svih 17 gradskih četvrti, pa tako i u Gradskoj četvrti Črnomerec. Da bi se adekvatno zbrinula sva predškolska djeca, godišnje se u Zagrebu otvara 50 do 60 novih odgojnih skupina. Iako se uglav-nom radi o gradnji montažnih vrtića, postoji i drugi model, a to je adaptacija starih i napuštenih gradskih objekata.

Trenutačno se u četvrti Črno-merec, točnije na Bijeniku, dovr-šava adaptacija jednog takvog

prostora. Donedavno derutna zgrada na Bijeniku 164 postat će novi, suvremeno opremlje-ni dječji vrtić. Na gotovo 1153 četvorna metra bit će osamde-setak mališana u četiri odgojne skupine. Useljenje u taj područni objekt Dječjeg vrtića Šumska ja-goda planira se za početak 2010. U istu zgradu, u prizemlju, smje-stit će se i mjesna samouprava.

Kvalitetno obrazovanje djeci se može pružiti jedino u kvali-tetno opremljenim i uređenim osnovnim školama. Zbog toga je na Črnomercu u planu nasta-vak gradnje i sanacije OŠ Pavle-ka Miškine na Svetom Duhu,

vrijednih 12 do 15 milijuna ku-na, a radovi bi trebali okončati sredinom 2011.

Posljednja u nizu škola pred-viđenih za sanaciju iz sredstava malih komunalnih akcija je OŠ Ivana Cankara. U njoj je potreb-no obnoviti stolariju, sanitarije i sportsku dvoranu. Predviđeno je da će se za to potrošiti oko 8,5 milijuna kuna. Obnova se pred-viđa do 2012. Inače, za male ko-munalne akcije u 2009. VGČ ras-polaže s oko 12 milijuna kuna. U planu je i uređenje nekih ulica, poput Gornjih Mikulića, koji su potpuno uređeni, sa svom ga-lanterijom za stotinjak kuća.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Vrtić Bijenik u Gradskoj četvrti Črnomerec

MAP

E/Sa

ša K

OLJA

N

U 2010. uređenje glavnih prometnica

U ovoj četvrti već sad se vi-de projekcije za 2010. godi-nu. Na listi prioriteta naći će se dovršetak uređenja Kusto-šijanske ulice, zatim uređenje još jedne velike prometnice kao što su Zamorski breg i Antunovac. Budući da če-tvrt ima osam mjesnih od-bora koji su spona s građa-nima i velika pomoć u rješa-vanju problema, trebalo je za njih otkupiti nove prostore. Zasad se zna da će VGČ Čr-nomerc otkupiti 200 četvor-nih metara u Blajvajsovoj uli-ci. Kako ističe Zdravka Vuč-kovac, predviđa se da će za 2010. VGČ raspolagati s pri-bližno istim sredstvima kao ove godine te da će se nasta-viti gradnja kanalizacije tamo gdje je potrebna.

Saniran Veliki potok

IvanSviđa mi se ka-ko je ove godi-ne okićen grad za božićne i

novogodišnje blagdane, ali u četvrtima je mnogo skromnije

LanaDobro je što je napokon ure-đen Veliki po-tok, sad je gra-

đanima uz njega omogućena i rekreacija

AlenBilo bi dobro kad bi se bolje uredili okretište tramvaja i au-

tobusne stanice na Črnomercu. Ovdje gravitira puno ljudi pa bi trebalo više koševa za smeće

StankoU našem kvar-tu veliki su pro-blem parkira-lišna mjesta,

pogotovo u takozvanom brd-skom djelu u kojem su obitelj-ske kuće

MarijanaDobro je što je uređen još je-dan vrtić, na Bi-jeniku, ali još ih

nedostaje. Vidim da je i moder-no opremljen

IvanaOborinske vo-de nakon obil-nih kiša stvara-ju velike odro-

ne među obiteljskim kućama u Mikulićima, Lukšiću. To bi neka-ko trebalo riješiti

Anketa

10 Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hrdogađaji

Darujte nešto i Kući za djecu

Na Trgu bana Jelačića smreka iz Zaprešića

Bliži se vrijeme darivanja, pa su djelatnici i štićenici Caritasove Kuće za djecu bez odgovarajuće rodi-teljske skrbi pokrenuli ak-ciju “I mi smo tu...”. Poziva-ju sve ljude dobre volje na donaciju kućnih potrep-ština, kućanskih aparata, školskog pribora, higijen-skih potrepština, odjeće i obuće. Mogu im se javiti na tel. 3640 835.

Već tradicionalno, novogodišnji bor koji krasi glavni gradski trg za-pravo je donacija. Ove godine običnu smreku veličine 15 metara darovala je obitelj iz Zaprešića koja je željela ostati anonimna, ot-krio nam je tehnički direktor podružnice Zrinjevac Jure Leko. Da bi se izbjegla sječa stabala, Zrinjevac već godinama provodi akciju u kojoj građani daruju drvo, a Zrinjevac im zauzvrat uredi vrt. Budući da se smreka u Zaprešiću zbog visine našla na putu strujnih vodo-va, trebalo ju je ukloniti. Nakon što su djelatnici Zrinjevca prije ne-koliko mjeseci obišli lokaciju i utvrdili način kako će se smreka sru-šiti, počele su pripreme kojom će se trasom dovesti u Zagreb. Teš-ko je srušiti i prevesti tako visoko stablo, a da se ne ošteti. Njeno postavljanje i kićenje trajalo je gotovo dva sata.

Advent u Zagrebu kao i u BečuVeć godinama u vrijeme adventa dolazimo u Zagreb - govori nam Osječanka Mirjana Šesto, koju smo zatekli na božićno-novogodišnjem sajmu u Gajevoj. - Kao što neki od-laze na advent u Beč, mi dolazimo iz Osijeka u Zagreb. Ovdje nam je jako lijepo, ugođaj je neusporediv s našim. Više je ljudi, a posebno nam se sviđa kako je grad okićen. Imamo ovdje rodbinu pa kod nje prespavamo. Najviše se radujem kupnji darova. Ove godine, kažu mi prodavači, najčešći su obrtnički proizvodi. Sviđaju mi se jaslice, ali malo ima razglednica. Moj suprug

je zapeo za kobase i džemove.- Da, ove godine prevladavaju

darovi koje ne možete kupiti u šo-ping-centrima, to su ručno izrađe-ne kuglice, zvončići od keramike, ukrasi za bor od tkanine. Sve su to osmislili umjetnici pa su to unika-ti - govori nam Miroslav Pupić Ba-krač, pomoćnik direktora Tržnica Zagreb.

- Meni ova Gajeva izgleda kao ulica crvenih svjetiljki u Amsterda-mu - rekla je Goga Tesar, kojoj se ukrasi u obliku crvenih srca ne svi-đaju jer misli da nisu primjereni du-hu Božića.

Oprezno s petardama i ostalom pirotehnikom

Unikatni obrtnički i umjetnički radovi

Hit - kuglice u tehnici decoupage

Prema procjeni Hrvatske obrtničke komore, Hrva-ti će za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana potrošiti između devet i deset milijardi kuna, što je milijardu kuna manje nego lani. Ta blagdanska histerija ne popušta, pa se Hrvatska i ove godine po potrošnji može staviti uz bok bogatim zapadnoe-uropskim zemljama.

Prije nego ikad dosad, već u studenom, počeli su se pro-davati petarde i ostala piro-tehnička sredstva. Ništa nije protuzakonito ako ovlaštene trgovine prodaju rasprskava-juća sredstva prve kategorije koja su prošla provjeru MUP-a. Petarde za najmlađe mogu se kupiti već za pet kuna, a ne-što skuplje prodaju se za 40-ak kuna. Iako ove godine ni jed-no dijete nije stradalo od ne-pravilnog rukovanja petarda-ma, MUP pokreće akciju “Mir i dobro”, kojom se nastoje suz-biti nelegalna prodaja petar-di i pucnjava iz zabranjenog oružja.

Božićno-novogodišnji sajam odvija se u Gajevoj, Bogovi-ćevoj, Petrićevoj i Margaret-skoj. Na 87 prodajnih mjesta zagrebački obrtnici i amater-ski umjetnici unikatnim ruč-nim radovima konkuriraju ko-mercijalnoj robi iz velikih trgo-vačkih centara. Tako se nastoji promovirati blagdane u duhu zagrebačke i hrvatske tradici-je. Štandovi s prigodnim ukra-sima postoje i na svim tržnica-ma, a na Splavnici je desetak štandova s cvijećem.

Svaka godina sa sobom dono-si i nove trendove u ukrašava-nju. Trenutačni su hit kuglice izrađene tehnikom decoupa-ge. Na stiroporne krugove po-sebnim se ljepilom učvršuju dijelovi „počupkane“ salvete i stvara se zamišljena slika. Po-tom se kuglica može ukrasiti detaljima ili posuti šljokicama. Sad već majstorica u toj teh-nici Snježana Drkulec otkriva nam da je u izradi tih ukrasa za bor mašta jedina granica.

Izložba ‘Advent u Ozani’“Advent u Ozani” naziv je ak-cije koju sedmu godinu zare-dom organizira Udruga sa so-cijalno-humanitarnim ciljevi-ma Ozana. Korisnici udruge koju čine osobe s invalidite-tom, njihovi roditelji i vodite-lji izrađivat će prigodne ukra-se koji će biti izloženi na izlož-bi u Starogradskoj vijećnici od 9. do 13. prosinca.

Hrvati vole trošiti

MAP

E/An

toni

o PO

ZOJE

VIĆ

Kralj ulice (Hadži) i zaprešićka kraljica Trga

11gradom, gradomPetak 18. rujna 2009.zagreb.hr

12 Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hrgradom, gradom

Loše mentalno zdravlje nacije

Humanitarni koncert za Igora Eraka

Mentalno zdravlje nacije osnovni je kapital svake drža-ve, a kakav je kapital nacije u Hrvatskoj? Na ta su pitanja na otvorenoj tribini govorili vo-ditelj Veljko Đorđević i njego-vi kolege po struci Vera Folne-gović Šmalc, Miro Jakovljević i Ranko Stevanović. Konstati-rano je da od shizofrenije, ko-ju struka smatra karcinomom među mentalnim bolestima, obolijeva sve više ljudi, naro-čito mladi prosječne dobi 26 godina. Ti bolesnici imaju vi-sok rizik suicidnosti - čak pet posto svih shizofrenika poči-ni suicid. Razina suicidalno-sti je kriterij prema kojemu se određuje kvaliteta psihijatrij-ske skrbi. Ta razina u Hrvatskoj ne stagnira, a lani je čak i po-rasla. Težinu bolesti ilustrira i podatak da dvije trećine obo-ljelih tijekom godinu dana za-vrši na bolničkom liječenju. S tribine je poručeno i da je po-trebno uvoditi u upotrebu no-ve, učinkovitije lijekove s ma-nje nuspojava. (dkb)

Udruga Javna alternativna društvena domena 12. pro-sinca u 20.30 sati organizira u Multimedijalnom centru Stu-dio humanitarni koncert za Igora Eraka, mladića koji je na motociklu doživio prometnu nesreću i teško stradao. Da-nas Igor ima šanse prohoda-ti, ali nema novca za rehabi-litaciju, lječenje te ono što je najhitnije - obnovu kupaonice, za što mu je potrebno 25.000 kuna. U sklopu koncerta osmi-šljenog kao večer dobrog roc-ka organizirala bi se i nagrad-na igra za posjetitelje, uz go-ste iznenađenja i bendove kao što su D Elvis, Problem Child, VIS Peri deri... (tk)

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Dobar san preduvjet za snažan imunitetNačin života koji uključuje pušenje, izostanak tjelesnih aktivnosti i neprimjerenu prehranu drugi je veliki faktor, uz stres, zbog kojeg imunitet slabi

Temelj je zdravlja cijelog orga-nizma dobar imunitet pa je za-to, naročito u ovim danima ko-ji su donijeli brojne viruse, pre-okupacija njegovom snagom posebno izražena. Definiran je kao prirodna sposobnost orga-nizma da prepoznaje strane tva-ri koje ga ugrožavaju i da se od njih brani. To se odnosi na loše bakterije, viruse, parazite, gljivi-ce. Oslabljeni imunitet podloga je za razvoj infekcija. Nažalost, stručnjaci sve češće govore o sve više ljudi s oslabljenim imunite-tom. Prvi i najvažniji razlog je današnji tempo života prepun stresova. Upravo je stres imuni-tetu neprijatelj broj jedan. Uz to su vezani i problemi sa spava-njem, jer da bi „imunitetna voj-ska“ dobro radila, nužno je do-voljno sna i odmora.

Način života kojim danas mnogi žive, a uključuje puše-nje, gotovo nikakve tjelesne ak-tivnosti i neprimjerenu prehra-nu, označen je kao drugi veliki faktor zbog kojeg imunitet sla-bi. No, rijetki su oni koji se ba-rem jednom dnevno ne sretnu s tim nepoželjnim pojavama, bi-lo da je riječ o cigareti, zalogaju brze hrane, svađi sa šefom, gu-bljenju živaca u prometu.

Zbog svega toga neki su se, prije svega s istinskom namje-rom da pomognu ljudima, a

drugi zbog mogućnosti dobre zarade, bacili na otkrivanje pri-pravaka koji će imunitet držati u dobroj formi. Za što se odlučiti - pripravke s polica ljekarni, ljeko-vite gljive, bilje, med, jaja prepeli-ca, homeopatske pripravke, upu-te iz bakine mladosti, pripravke s probioticima - na svakome je od nas da izabere. Nije važno za što ćemo se od ponuđenog odlučiti, jer svrha je stvoriti imunološki su-stav koji neće imati kočnicu kad je u pitanju borba s nečim što bi nam moglo ugroziti zdravlje.

Jačanju imuniteta pripomažu i mnogi pripravci iz ljekarni

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Jedan bioaktiv dnevno jača imunitet

Jeste li znali da naša mliječna industrija - Dukat - jedina u ovom dijelu Europe nudi prirodni proizvod s LGG-om? Riječ je o bakte-riji (LGG) zaslužnoj za jačanje imuniteta. Upravo zbog spominja-nog stresa koji je smanjuje, konzumiranjem samo jednog bioakti-va dnevno organizmu se vraća uništeni dio. Njegovim se uzima-njem obogaćuje i crijevna flora te nadoknađuje šteta napravljena organizmu nepravilnom i neredovitom prehranom.

13gradom, gradomPetak 18. rujna 2009.zagreb.hr

14 gradom, gradom Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Ovrhe prijete, ali se m Gotovo sve banke svojim klijentima nude mogućnost odgode duga i program refinanciranja. Ovrha je zadnje što žele i banke i dužnici

Hrvatska narodna banka ne kontrolira kredite

Ovih dana zastrašile su nas vije-sti o čak 110 milijardi kuna ko-je hrvatski građani duguju ban-kama. Spominje se i 3000 obite-lji za čije je kuće ili stanove već sazvana sudska dražba. Nekret-nine će se prodati u bescjenje, a što će biti s njihovim vlasnicima - neizvjesno je. Građani u te situ-acije dolaze zbog nemogućnosti otplaćivanja kredita, što je naj-češće povezano s gubitkom po-sla, ali i zbog nesavjesnog kartič-nog poslovanja.

Dugova i ovrha bilo je i pri-je recesije. Barata se i brojkom od 6000 nekretnina koje su od 2005. prodavane na dražbi.

Ministarstvo financija opovrgava te navode. Upravo zato razgova-rali smo s vodećim bankama te s Hrvatskom udrugom banaka, da bismo rasvijetlili situaciju.

U HUB-u nam Ivana Prgomet govori da svaka banka, suklad-no svojim prilikama, nastoji na-ći rješenje kako do ovrhe ne bi došlo. Većina banaka omogu-ćuje reprogramiranje duga i re-financiranje, pa sa svakim klije-notom razgovara i sagledavajući njegovu situacija donosi najbo-lje rješenje. Ivana Prgomet tvrdi da banke imaju stotine prolon-ganata, a zanemariv broj ovrha, jedna do dvije. Čak i u procesu ovršnog postupka ima slučaje-va da se klijent i banka dogovo-re i tako izbjegnu najgore.

U Erste banci pogodnosti trudnicama

Odgoda otplate na obostranu korist

Erste banka građanima nudi najbolje pogodnosti, a poseb-no određenim kategorijama kao što su trudnice i rodilje, zatim osobe koje izgube rad-ni odnos te korisnici gotovin-skih, poljoprivrednih, turistič-kih i potrošačkih kredita.

Marko L. ostao je bez posla. Kre-dit za kupnju automobila na se-dam godina nije mogao plaćati. Javio se banci i predložena mu je odgoda dok ne nađe posao, najviše 12 mjeseci. Marko je po-sao našao već za tri i nastavio plaćati kredit.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Prije nije bilo dogovora s ban-kom. Nisam mogao plaćati kre-dit, potkrovlje mi je otišlo na bu-banj i prodano je u bescjenje - iznosi nam svoje iskustvo T. P.

Što se tiče mogućnosti od-gode otplaćivanja kredita, valja znati da je u Privrednoj banci Za-greb uvjet za to da je prije otpla-ćeno šest rata kredita.

RBA nudi mirovanje otplate, produženje roka trajanja kre-dita što rezultira nižom ratom, reprogram duga po tekućem računu odobravanjem kredita s istim mjesečnim anuitetima i slično. Cilj je izbjeći prisilnu na-platu sudskim putem.

Prije - bez dogovora

Raiffeisenbank nudi više rješenja

Nema trga do KvatrićaKvatrić je iz dana u dan sve živ-lji. Već smo najavili da će se pr-vi put na tom trgu čekati No-va godina, a na njegovoj plohi, također prvi put, postavljena je i kućica Djeda Božičnjaka, koji djecu očekuje na velikim drvenim saonicama. Svi koji do 31. prosinca dođu na taj trg moći će se besplatno slikati s omiljenim djedicom. U grija-nom šatoru održavat će se ra-zni programi i prigodne dječ-je predstave., bit će i darova... Umirovljenici svakog utorka od 11 do 13 sati mogu uživa-ti u slavonskim specijalitetima po upola nižim cijenama, a be-ćari i bećaruše u svirci tambu-raša Banda odabrana. Kad se navečer svrati na taj trg, kao da vas dočeka Slavonija u ma-lom, širokog srca, poput rav-nice. Zamirišu čvarci i kuleno-va seka, kuhano vino i rakija, šarani i čobanac. Na trgu je i velika smreka, uz petnaestak manjih, s čijih grana svjetluca-ju lampioni i podsjećaju da su blagdani pred vratima. (kb)

Novi lift na LangićuU Zagrebparkingovoj javnoj garaži na Langovu trgu ovih se dana mijenja lift. Iako i nije toliko star, zbog česte je upo-trebe dotrajao. Radovi će tra-jati do 11. prosinca. Upozora-vaju se stariji građani da će dotad morati koristiti stepe-nište umjesto lifta, a ne treba zaboraviti da garaža na Langi-ću ima čak pet etaža ispod ze-mlje. Vrijednost je novog lifta 200 tisuća kuna. (sk)

15gradom, gradomUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

ogu izbjeći

građanima, ali vodi brigu o nacionalnom bankarskom sustavu

Grad i država u zaštiti dužnika- Država bi trebala privoljeti banke da onima koji kupuju prvi stan da 12 mjeseci počeka, a ci-ljanoj bi skupini trebala pomoći u otplati kredita. Grad bi za svo-je građane trebao učiniti isto - kaže Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu.

Odgoda za stambene kredite 12 mjeseciDražen Dumančić iz PBZ-a ka-že da nema velikih problema u naplati kredita, a stambeni su jedni od najurednijih. I PBZ nudi dogovor, restrukturiranje kredita ili poček do 12 mjese-ci ako je klijent dobio poslov-no uvjetovani otkaz.

Jedan kredit možete zamijeniti drugimU Zagrebačkoj banci klijenti-ma koji imaju teškoće s otpla-tom kredita nude se novi uvje-ti, najčešće produljenje rokova otplate i odgoda dospjelih ra-ta, a kredit odobren u drugoj banci može se zamijeniti kre-ditom u Zagrebačkoj.

Grad darivao djecu za blagdan Sv. NikoleGradski ured za zdravstvo i bra-nitelje, u suradnji s ustanovom Dobri dom, organizirao je za Sv. Nikolu priredbu i podjelu 1400 paketa djeci hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata do 12 godina starosti. U or-ganizaciji Gradskog ureda za so-cijalnu zaštitu i osobe s invalidi-tetom i ustanove Dobri dom, u maloj dvorani Doma sportova

održan je prigodni program uz ples i pjesmu, gdje su slatki pa-keti podijeljeni djeci iz obitelji slabijeg materijalnog statusa. Programu se pridružio i grado-načelnik Milan Bandić.

Otvorena Kuća životaU obnovljenim prostorijama u Vlaškoj 81a otvorena je Kuća ži-vota Zagreb. Kuća života nova je ustanova u Zagrebu iza ko-je stoji suradnja triju udruga -

Udruge ABC hepatitis, Hrvatske udruge bubrež-nih bolesnika na perito-nejskoj dijalizi i Hrvatske udruge Transplant, te Gradskog ureda za zdrav-stvo i branitelje. Kuća je zamišljena kao prostor koji će dopunjavati pro-grame zdravstvenog, so-cijalnog, kulturnog i re-kreativnog sadržaja po-trebnog korisnicima.

U fokusu

Ova će godina biti obilježena zlatnim slovima, jer je naših osam

vina dobilo zlatne medalje u Londonu - rekao je u ime orga-

nizatora Četvrtog međunarodnog festivala vina i kulinarstva

Ivo Ivaniš.

Hotel Esplanade privukao je više od 200 izlagača s više od 800

vina. Smaragdna dvorana bila je premala za posjetitelje koji

su s vinskom čašom u ruci iskušavali merlote, plavce, dinga-

če… Šef Gradskog ureda za poljoprivredu Emil Tuk kazao je

da je ta manifestacija vrlo važna za zagrebački turizam i Grad

će je stalno podupirati.

Jedna od vinskih manekenki, mlada Pelješanka, predstavlja

obiteljsku vinariju Madirazza. Na stolu su joj dingač barrique

iz 2006., plavac mali barrique iz 2007., postup madirazza iz

2006.

- Dosad smo se uglavnom bavili crnim vinima, a od ove godine

imamo i bijelo. Posao je obiteljski nekih petnaestak godina.

Na terasi Oleander, pod šatorom, najbolje hrvatske delicije: pr-

šuti, sirevi, tartufi , pašteta od maslina, bučino ulje… Sve izvor-

no hrvatsko i nije se moglo ne kušati...

Zlatna vina i delicije u Esplanadi

16 reportaža Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Baiersdorf vrtićima darovao 500 guralica

Nagrada i našoj novinarki

Tvrtka Baiersdorf, poznata po svojoj robnoj marki Nivea, od-lučila je svim jasličkim grupa-ma u gradu, uključujući i vjer-ske i privatne, darivati guralice. Poklanja 500 plavih guralica u obliku dupina, koji su djeci po-sebno omiljeni. Cijena gurali-ca je 100 tisuća kuna, a vrtići ih mogu preuzeti u vrtiću Mendo Brundo u Dubravi. Baiersdorf već niz godina sudjeluje u mno-gim humanitarnim akcijama, a osim djece, u blagdansko vrije-me razveseli bolesne i starije u domovima umirovljenika. (kb)

Treću godišnjicu rada i Među-narodni dan volontera 4. pro-sinca u Učilištu Volonter obi-lježili su radno. Nakon pre-davanja i rasprava o značaju organizacija civilnog društva u Hrvatskoj na putu do europ-skih integracija i ulozi obrazo-vanja u razvoju civilnog druš-tva odredili su šest prioriteta na koje bi država morala žur-no reagirati. Među ostalim to je promjena Zakona o volon-terstvu, da bi se građane po-taknulo na snažnije socijalno uključivanje u volonterski rad. Traže se i financijska sredstva za uključivanje u proces cje-loživotnog učenja, posebice za ranjive skupine. Nužno je, istaknuli su, izraditi registar aktivnih organizacija civilnog društva prema područjima djelovanja. Priznanjima i zahvalnicama Učilište Volonter zahvalilo je onima koji mu pomažu u ra-du, a među nagrađenima su gradski uredi za obrazovanje i socijalnu zaštitu te naša no-vinarka Dajana Kos Bučar. (kb)

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Tanka nit od simpatijaPrometni i komunalni redari traženi su kad se radi o prekršajima drugih, ali kad opale i po našem džepu, iz rukava vadimo isprike koje bi trebale omekšati te gradske službenike

Nema mjesta gdje vas nisam hva-lila, a vi mene danas ovako bez srca kažnjavate sa 500 kuna samo zato što sam se nakratko zausta-vila da podignem liječničke nala-ze - ljutila se D. S. na prometnog redara. Ta samo jedna rečenica pokazuje da građani površno

znaju koje su službe zadužene za provedbu komunalnog reda, koje za promet, te da su opravda-nja poput posjeta liječniku me-đu najpopularnijima kad se net-ko pokušava spasiti od kazne.

Sad već kažnjena gospođa priča nam da je prije dvije godi-ne bila zadivljena kad je iz dvo-rišta u Talanima odvezeno čak 600 tona smeća! Susjed im je

godinama zagorčavao život do-vlačeći olupine i smeće. Kaže ka-ko otad koristi svaku priliku da pohvali komunalno redarstvo.

No, nju je kaznio promet-ni redar, zaposlenik nove grad-ske službe. Ukupno 25 promet-nih i 88 komunalnih redara te 15 izvidnika čine zagrebačko redar-stvo. Komunalno i prometno re-darstvo dio su Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne po-slove i promet. Njegov pročel-nik Davor Jelavić objašnjava da je komunalno redarstvo ovlašte-no pokrenuti prekršajni postu-pak ili narediti fizičkoj ili pravnoj osobi radnje u svrhu održavanja komunalnog reda. Prometno re-darstvo zaduženo je ponajprije za red uprometu u mirovanju.

Sliježu gradski oci ramenima i odbijaju komentirati činjeni-cu da je samo osjetnim udara-njem po džepu građana poče-lo uvođenje reda. Odnosi se to prije svega na mogućnosti koje su dobili prometni redari nakon što je Gradu prepušten dio po-licijskih ovlasti.

Prometni redar unosi podatke o prekršaju i fotografira mjesto na kojem je automobil te njegove registracijske tablice

MAP

E/M

ario

TOP

IĆUskoro 225 kamera na 75 lokacija u gradu

Među prvim aktivnostima prometnog redarstva bila je ispomoć u regulaciji prometa na prilazu grobljima za Dan mrtvih. Riješili su i problem s dostavnim vozilima kod Importanne centra koja su če-sto onemogućavala normalno odvijanje javnog gradskog prije-

voza. Pripremaju i drugi dio projekta prometnog redarstva, a riječ je o vi-deonadzoru. U sljedećih godinu dana planira se na 75 mjesta u gradu postaviti po tri kamere. Nakon dojave dežurnog iz kontrolne sobe redari će tako odmah djelova-ti na terenu.

17reportažaUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Obaveza čišćenja snijega i leda

Komunalni izvidnici motre pse

Zagreb ima 88 komunalnih redara raspoređenih po po-dručnim uredima. Glavna im je zadaća osigurati poštivanje odluka predviđenih i zapisa-nih u komunalnom redu. Me-đu njima je, a što bi već sljede-ćih tjedana moglo postati ak-tualno, provođenje odluke o obaveznom uklanjanju snije-ga i leda ispred kuća i zgrada. Tu su pod povećalom poseb-no fi zičke i pravne osobe koje to ne čine ispred svojih zgra-da ili lokala.

Komunalnim redarima u obav-ljanju poslova pomaže 15 ko-munalnih izvidnika. Oni su ras-poređeni oko najvećih grad-skih parkova. Među ostalim, trebali bi voditi brigu o kreta-nju i ponašanju pasa, odnosno postupcima njihovih vlasnika. To se prije svega odnosi na za-branu dovođenja pasa na zna-kom zabrane označene povr-šine te na skupljanje njihova izmeta. Komunalni izvidnici motre i na sve što se događa na pročeljima zgrada.

a do mržnje

Čišćenje i odvoz čak 600 tona smeća iz dvorišta u Talanima

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Prometno redarstvo i Zagre-bparking dvije su potpuno ra-zličite stvari. Ta je podružnica Holdinga samo izvršitelj naloga policije ili prometnog redarstva - odgovara na brojne upite čita-telja načelnik prometnog redar-stva Damir Deka-nić. Prema načel-nikovim riječima, redari su zaduže-ni ponajprije za kontrolu prome-ta u mirovanju, a mogu još pripo-moći u regulaci-ji prometa na ra-skrižjima i izdava-nju naloga pauku za premještanje vozila.

- Procijenjeno je da su prometni

problemi strašno izraženi i da hit-no treba uvesti reda, s naglaskom na povećanje sigurnost u prome-tu. U proteklih mjesec dana ko-liko smo na ulicama ispisano je oko 2700 kazni. Zbog velikog po-dručja koje pokrivamo zasad ne

djelujemo pre-ma zahtjevima građana, primje-rice kad nas zo-vu da njihovu uli-cu raskrčimo od nepropisno zau-stavljenih vozila. Apeliram na gra-đane da se s ta-kvim problemi-ma obrate svojim vijećima gradskih četvrti - poruka je Damira Dekanića sugrađanima.

U mjesec dana - 2700 kazni Prometni redari i kažnjavajuParkiranje na nogostupu, uz pješački prijelaz ili zavoj pro-metni redar kaznit će sa 300 kuna. Nepoštivanje zabrane parkiranja i zaustavljanja sta-jat će vas 500, a 700 kuna je kazna za parkiranje na mjestu označenom i predviđenom za osobe s invaliditetom.

Neke odluke propisane komunalnim redom nisu zaživjele. Jed-

na od njih je zabrana postavljanja klima-uređaja i antena na fa-

sade okrenute prema ulici. Na upozorenja komunalnih redara

građani su burno reagirali, ističući da nemaju alternative. Dola-

skom vrućina prestalo je inzisitiranje na provedbi te odluke.

Klime i antene i dalje na uličnim fasadama

18 ZG info Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Ovakvu pohvalu Mariji Jurić napisal je Fran Supilo. To je na početku 20. stoljeća, kad žene još nisu imale ni elementarna prava, a kamoli na pisanje no-vinskih tekstova i romana, bio kompliment i pol. Koliko se ta sićušna žena, krhke građe, zbi-lja muški i žilavo borila i izborila za mjesto u hrvatskoj pisanoj ri-ječi, pokazalo se u biografskom filmu “Zagorka”.

Svi Zagorkini romani (napisa-la ih je 30-ak, ali svi nisu i tiska-ni) pisani su po narudžbi, a izlazili su u nastavcima u zagrebačkim novinama. Za-gorka je napi-sala i mnogo kazališnih ko-mada. No, ia-ko najčitanija, najgledanija i najpopularnija, Zagorka je bi-la i najnapada-nija, pa će kva-lifikacije “bule-varska” i “šund literatura” biti najčešća naljepni-ca za sve što je izišlo iz njenog pera. Ta nepravda pratit će je de-setljećima. Čak do 50-ih godina prošlog stoljeća, kad se njeni ro-mani počinju objavljivati u roto-svescima.

Čitatelji, zasićeni zamornom literaturom u kojoj seoski učite-lji i studenti, dolaskom iz provin-cije u Zagreb, pišu i objavljuju

romane o svom zavičaju, i to u stilu Jamesa Joycea - što nera-zumljivije, to bolje! - posežu za popularnim sveskama i potaji-ce ih čitaju. Jer, priznati da čitaš “Gričku vješticu” bilo je skandal. Više nego skandalozna, ospo-ravana i napadana bila je i ide-ja nakladničke kuće Stvarnost, koja se početkom 60-ih drznu-la i Zagorku prvi put ukoričila kao “pravu knjigu”. U predgo-voru tvrdo ukoričene “Gričke vještice” Ivo Hergešić, književ-no-kritičarski meritum tih go-

dina, odvažio se Zagorki dati mjesto koje joj pripada: “Fe-nomenu Mari-ja Jurić Zagor-ka pristupimo ozbiljno, s duž-nim poštova-njem, ne boje-ći se aure smi-ješnosti koja za života, pa i na-kon smrti, pra-ti ovu tragič-

nu pojavu”. Suvremeni, mno-go mlađi, također rado čitani pisac Pavao Pavličić čak joj pi-še “otvoreno pismo” (Republika br. 1, 1983.), nazivajući je “svo-jom učiteljicom”.

I sam se Zagorki odužujem. Upravo objavljeni roman za djecu (naklada Školska knjiga) naslovljujem - “Tajna krvavog nosa”.

Zagrebačka plava

Zagorka, vi ste muž na mjestu!

Predložite i vi Zagrepčanku godine!Tko je četvrta u nizu imena - Ana Rukavina Erceg, Slavica Jakobo-vić Fribec, Mirjana Krizmanić? To su tri Zagrepčanke godine, a tko će biti četvrta, otkrit će nam na-tječaj Odbora za javna prizna-nja Gradske skupštine Grada Zagreba raspi-san 5. prosinca 2009. Osim laskave titule, dobitnica će osvojiti i novčanu nagradu koja će joj se uručiti 8. ožuj-ka 2010. godine.

Svi koji prepo-znaju upečatljive aktivnosti poje-dine žene, neke naše sugrađan-ke i njeno posti-gnuće - pojedinci,

udruge, gradski zastupnici, stru-kovne komore, vjerske zajedni-ce - mogu predložiti potencijal-nu dobitnicu nagrade. Važno je da kandidatkinja ima prebivalište u Zagrebu, a rok za prijavu je do

28. prosinca 2009. godine.Nagrada se dodjeljuje Za-

grepčankama koje su prido-nijele afirmaciji žena u druš-tvu i u javnosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i rav-

nopravnosti spolova te postigle prepoznatlji-

ve rezultate na podi-zanju kvalitete živo-ta žena u Zagrebu s gospodarskog, so-cijalnog, humani-tarnog i drugog stajališta. (sm)

Zvonimir Milčec

REPUBLIKA HRVATSKAGRAD ZAGREB

GRADSKA SKUPŠTINAOdbor Gradske skupštine

za javna priznanja

OBAVIJESTo raspisanom Javnom natječaju za podnošenje prijedloga za dodjelu

Nagrade Zagrepčanka godine

Odbor Gradske skupštine Grada Zagreba za javna priznanja na temelju član-ka 23.a Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 8/06 i 16/09), raspisao je 5. prosinca 2009. u

dnevnom tisku (Vjesniku, Večernjem listu i Jutarnjem listu)

JAVNI NATJEČAJ

za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine

u sljedećem tekstu:

“1. Nagrada Zagrepčanka godine dodjeljuje se građankama Grada Zagreba ko-je su svojim djelovanjem znatno pridonijele afirmaciji žena u društvu i u jav-nosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova te postigle prepoznatljive rezultate na podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagre-bu s gospodarstvenog, socijalnog, humanitarnog i drugog stajališta.

2. Kriteriji za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine su:izniman doprinos u praktičnom i teorijskom radu na afirmaciji žena u društvu (javnom, političkom, kulturnom i gospodarskom);posebno uspješno djelovanje na promociji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova u okviru ljudskih prava te senzibiliziranju jav-nosti za probleme koji su zapreka razvijanju solidarnosti i ravnoprav-nih odnosa spolova u svim segmentima života;značajni rezultati u podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagrebu s gospodarskog, socijalnog, humanitarnog i drugog stajališta.

3. Prijedlog za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine mogu podnijeti građa-ni, udruge građana, gradski zastupnici, radna tijela Gradske skupštine, gra-donačelnik, gradska upravna tijela, tijela mjesne samouprave, tijela držav-ne vlasti, ustanove, trgovačka društva, strukovne komore, vjerske zajedni-ce i druge osobe.

4. Prijedlog, odnosno kandidatura, za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine mora sadržavati:

ime, prezime i adresu kandidatkinje;životopis;potvrdu o prebivalištu (ne stariju od 6 mjeseci);obrazloženje prijedloga;raspoloživu dokumentaciju.

5. Rok za podnošenje prijedloga je do 28. prosinca 2009. Nepotpuni pri-jedlozi i prijedlozi podneseni nakon isteka roka neće se razmatrati.

6. Prijedlozi se podnose Odboru Gradske skupštine Grada Zagreba za javna priznanja preko Stručne službe Gradske skupštine Grada Zagreba, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, u zatvorenoj omotnici s napomenom:

PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADE ZAGREPČANKA GODINE – NE OTVARAJ.”

“Ovu pohvalu Zagorki napisal je Fran Supilo, a to je početkom 20. stoljeća za ženu bio kompliment i pol

19ZG infoUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Sve ostalo ostaje isto

Za razliku od hrvatske abecede, koja se sastoji od 30 slova, rom-ska abeceda ima ih čak 37. Tih se-dam znakova više - kh, th, rr, ph, x, ćh, čh - došla su naučiti osnov-noškolska romska djeca da bi pravilno vladala službenim rom-skim jezikom.

- Nećete se začuditi kad vam kažem da Romi ne znaju hrvat-ski, ali ako kažem da Romi ne znaju ni romski jezik, sigurno mi nećete vjerovati. No, to je činjeni-ca - kaže Veljko Kajtazi, predsjed-nik udruge Kali Sara i organizator

Romske čitaonice za djecu.Ta je čitaonica organizirana

prvi put u Zagrebu u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjev-ka, a zapravo je pilot-projekt. Na sam Kurban-bajram u prostori-jama CeKaTea na Trešnjevci oku-pilo se tridesetak osnovnoškola-ca da bi bolje naučili romski je-zik, i to ne samo u govoru, nego i u pismu. Budući da se u zagre-bačkim osnovnim školama gra-divo ne uči dvojezično, na rom-skom i hrvatskom, spomenuta je radionica pokušaj da se održe

tradicija i kultura romskog jezi-ka i romskog naroda. Djeca ko-ja su došla u Čitaonicu dobila su slikovnice što obrađuju priče iz svakodnevnog života, a kroz njih se provlači djevojčica Sara koja je kod liječnika, pa je zaljubljena, pa ide na selo i sl. Na, da tako kaže-mo, prvom satu učili su se korisni izrazi kao što su čestitke, godišnja doba, dani i mjeseci.

- Zbog želje za što bržom in-tegracijom mnogi Romi odbacu-ju svoje podrijetlo i zaboravljaju jezik, pogotovo treća generaci-ja. No, čak i neki roditelji više ne znaju pravilno govoriti. Kad smo roditelje koji su doveli djecu u Či-taonicu upitali kako se na rom-skom kaže i piše hvala, nisu znali - govori Veljko Kajtazi. - Nastojat ćemo da ove čitaonice prerastu u svakodnevni posao, a pokušat ćemo i neromsku djecu animi-rati da počnu učiti romski jezik. Evo, u Čitaonicu su došla i neka neromska djeca koja s Romima prijateljuju ili idu u isti razred. (sk)

Nema točnih podataka o tome koliko romske djece pohađa osnovnu školu u Zagrebu. Na-ime, od prvog do četvrtog ra-zreda otpadne čak 30-40 po-sto školaraca. Zbog vrlo teških socijalnih prilika oni uglav-nom samovoljno odustaju od daljnjeg školovanja. Od petog do osmog razreda odustane ih još 30-40 posto, a do sred-nje škole dođe toliko romske djece da ih se može na prste nabrojiti. Uglavnom djevojči-ce pohađaju srednju školu, a one koje krenu i završe je. O fakultetskom obrazovanju ne-ma jedinstvenih podataka, ali se procjenjuje da studira 10 do 20 Roma.

Na fakultetu samo 10-20 RomaMnogi Romi ne znaju vlastiti jezik

bioAktiv LGG postaje b.Aktiv LGG

Naš najpopularniji funkcionalni jogurt mijenja svoje ime;

bioAktiv LGG postaje b.Aktiv LGG! Iz Dukata potrošačima

poručuju da sve ostalo ostaje isto, i najbolje!

A da je b.Aktiv LGG zaista najbolji izbor za jačanje prirodnog

imuniteta pokazuje i podatak kako Hrvati godišnje popiju

čak 32 milijuna doza b.Aktiva LGG. Vodeći je funkcionalni

jogurt za jačanje prirodnog imuniteta i danas, nakon 11

godina, b.Aktiv LGG drži čak 51 posto udjela na tržištu.

Vole ga podjednako

muškarci i žene. Muškarci

su skloniji natur okusu dok

žene mahom izabiru voćne

varijante ovog zdravog

napitka. LGG je probiotička

baketrija koja klinički

dokazano jača prirodni

imunitet organizma. Više

od 450 znanstvenih radova

potvrđuje učinkovitost

LGG-a i svrstava ga na

mjesto najistraživanijeg

probiotika u svijetu.

I zato jačajte svoj

prirodni imunitet

uz b.Aktiv LGG

i pridružite se

društvu zdravih i

otpornih!

Romska i neromska djeca u Čitaonici u CeKaTeu

ZGBH

R/

20 ZG info Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Kad se pojavila, osamdesetih go-dina, nazvana je kugom moder-nog doba. Stručnjaci je danas svrstavaju u kronične bolesti ko-je se mogu liječiti ako se na vrije-me otkriju. Riječ je o AIDS-u, toč-nije završnom kliničkom stadiju bolesti izazvane virusom HIV-a. Koja je razlika između HIV-a i AIDS-a?

- HIV-infekcija i AIDS dva su različita stadija procesa uzro-kovanog istim virusom. Dan 1. prosinca odabran je za eduka-ciju, podsjećanje na važnost pre-ventive i testiranja u slučaju ri-zičnog ponašanja. Aktivnosti su i ove godine bile usmjerene na destigmatizaciju oboljelih od te bolesti, jer se AIDS ne prenosi socijalnim kontaktom.

Od voditeljice Službe za epi-demiologiju zaraznih bolesti HZZJZ-a prof. dr. sc. Ire Gjene-ro-Margan doznajemo da su od 1985., kad su zabilježeni prvi slu-čajevi zaraze HIV-om, u Hrvat-skoj do danas registrirane uku-pno 784 osobe kojima je dija-gnosticirana HIV-infekcija. Kod njih 298 razvio se AIDS. U istom je razdoblju 161 oboljeli umro. Među zaraženima, 80 posto su muškarci. No, bu-dući da se godišnji broj novooboljelih od AIDS-a kreće u vrijednostima ma-njima od četiri na milijun stanovni-ka, Hrvatska je svr-stana među zemlje niskog rizika zara-ze HIV-om. Una-toč tim umirujućim

podacima, u našoj zemlji u pro-teklih šest godina djeluje deset centara za anonimno i besplat-no savjetovanje i testiranje na HIV. Oni su do kraja 2008. godi-ne pružili 17.000 savjetovanja za 9000 korisnika, a isto toliko oso-ba testirano je na HIV. U prvih šest mjeseci ove godine u cen-trima je pruženo 1740 savjetova-nja za 974 korisnika, a 963 osobe testirale su se na HIV.

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Po savjet u 10 centaraAIDS se ne prenosi socijalnim kontaktom, nego rizičnim ponašanjem. Iako je Hrvatska zemlja niskog rizika, besplatno testiranje i savjetovanje može se obaviti u deset centara

Terapija od 5000 kuna mjesečno kod nas besplatna

Seksualni kontakt s inficiranom osobom, pri čemu su posebno rizične skupine homoseksualni parovi, zajedničko korištenje iga-la za intravensko uzimanje dro-ga, a ponekad čak i transfuzija zaražene krvi - najčešći su pute-vi prijenosa ove bolesti. Uporaba kondoma značajno smanjuje ri-zik od prijenosa HIV-a. Preporu-čuje se da to budu oni proizve-deni od latexa ili poliuretana jer takvi materijali pružaju učinko-vitu mehaničku barijeru za HIV. Konačni je cilj za rješavanje te bolesti, koja je posebno rašire-na u afričkim zemljama, gdje su zbog siromaštva lijekovi nedo-stupni, pronalazak učinkovitog cjepiva. No, zasad takvo što ni-je ni na vidiku. Na tržištu posto-ji dvadesetak lijekova uz pomoć kojih se bolest može liječiti. Na-ravno, ako je otkrivena na vrije-me i ako se uz lijekove disciplini-rano ponaša i hrani. U Hrvatskoj je terapija oboljelih, koja sustav stoji oko 5000 kuna mjesečno, besplatna. (dkb)

21ZG infoUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Dani svemira u Tehničkom muzeju Prije 51 godinu lansiran je prvi umjetni Zemljin satelit. U povo-du toga, ali i zato što je ova godi-na proglašena i godinom astro-nomije, u Tehničkom muzeju održani su već tradicionalni Dani svemira. Besplatna predavanja za učenike, studente, ali i ostale gra-đane mogla su ih poučiti o istra-živanju svemira. No, osobitu je pozornost privuklo predavanje o Einsteinovoj teoriji relativnosti i sustavu navođenja GPS. Inače, ta je teorija nedavno proslavila stotu obljetnicu, jer ju je 21. ruj-na 1909. Albert Einstein prvi put iznio kolegama u Salzburgu na 81. zasjedanju Društva njemač-kih znanstvenika i liječnika. (jr)

Beba u autuAntonija skreće pozor-nost na pjesmu „Beba u autu“. „Ne trubi, ne juri, beba u autu, ma kud ti se žuri“, govori se u pje-smi. Djeca se tako već u najmlađoj dobi uče ka-ko se ponašati u prome-tu. Kažu da to pozitivno djeluju i na roditelje. Antonija od predškol-ske dobi pjeva, pleše i recitira. Pjesma „Gdje je srce tu je dom“ osvoji-la je najviše glasova pu-blike na Dori. Njen prvi samostalni album „An-đele“ dosegnuo je zlat-nu, pa platinastu ploču, a istim putem ide i drugi album „Gdje je srce, tu je dom“. Osvojila je bez-broj nagrada, a potpi-suje i tekst pjesme „Sr-ce nije kamen“ u izvedbi Toše Proeskog. Zapaže-na je i u humanitarnim nastupima...

U Dvorani Vatroslav Lisinski 19. pro-sinca održat će se čak dva koncer-ta. Tradicionalnom božićnom na-stupu Plesnog zbora Zagrepčan-ki i dečki pridružit će se i pjevačica Antonija Šola.

- Djeca su me uvijek privlačila, a i ja njih. Njihova su pisma čude-sna, radoznala, vese-la i zanimljiva, ona su me navela da počnem pjevati dječje pjesme, a na koncu i snimim al-bum “Zemlja sreće”, ko-ji se u izdanju Dallasa i RTL-a može kupiti na svim kioscima, po cije-ni od 79 kuna - veselo će Antonija.

Koncerti su u 10.30 i 12.30 sati, a karte po cijeni od 60 kuna mo-gu se kupiti na blagaj-ni Koncertne dvora-ne Vatroslav Lisinski i u Dallas music shopu u

Masarykovoj 6.- Koncert je humanitarnog karak-

tera, a CD “Zemlja sreće” edukati-van je i odgojan. Roditeljima će ite-kako pomoći u odgoju kroz glazbu, a vjerujem da će i djecu navesti na plesne ili pjevačke aktivnosti - ka-že apsolventica sociologije.

Antonija Šola i Zagrepčanke i dečki nastupaju u Lisinskom

22 tak imam te rad Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

U kapelici Sv. Mihovila, zaštit-nika hrvatske policije, don Jo-sip Stanić uživao je slušajući An-dru Knegu, dok je đakon Željko nudio slatkišima... Veliki ljubi-telj košarke i sam ju je igrao, u društvu Marija Dokmanića, Lu-ke Norca Keve i Mate Topića, ula-zio je u raspre, s jednoglasnim zaključkom:

- Pa tko u Ciboni može odbiti zamolbu Andre Knege za direk-tora kluba čiji je rekorder po bro-ju odigranih utakmica (509) i po-stignutih koševa?

- Može li se ponovno pojaviti takva generacija? - pitao je Luka, dok se Mate prisjećao slavnih na-vijačkih vremena:

- E, baš me zanima koji to Hr-vat u tim vremenima nije živio s Cibonom.

- Treba ići u škole mladima, tra-žiti talente, stvoriti novu genera-ciju. Neće biti lako, ali to je glav-ni način za izlazak iz krize - reći

će don Stanić.- Slažem se, to je jedan od važ-

nih Ciboninih problema, već du-gi niz godina klub nije izbacio igračko ime koje će osvojiti Eu-ropu i svijet. Normalno, uz naj-važniji - financijski, jer u ovom trenutku svašta se spekulira, te dugovi su tol’ki, pa ovol’ki... No, o tom potom, natječaj je u tije-ku, navodno je pet kandidata - govorio je gorostas (206 cm), do-metnuvši: - Tko god dođe za di-rektora, mora znati koliko se i kome duguje.

U Zagrebu od 17. ožujka 1973.

- Pa, ako je klub u krizi, zašto natječaj traje već dva mjeseca? - upitao se Mario.

- A, ne znam, drugi tjedan je razgovor sa svima kandidatima - rekao je, okrenuvši se novina-ru: - Što ste me trebali? Kad sam došao u Zagreb? Pišite, 17. ožuj-ka 1973. Partizan je nudio brda i doline, Split se nije previše zani-mao, a otac je rekao: sine, ideš u Zagreb, u Cibonu! Znao je moju

volju.Prošao je Knego cijeli svijet,

godinu dana živio u Madridu, a osam u Milanu, gdje je posljed-njih pet bio i hrvatski generalni konzul. Kaže da bi mogao živjeti u državama kao što su Argenti-na i Australija, ali morale bi imati

grad kao što je Zagreb.- Dubrovnik i Zagreb ništa ne

može zamijeniti. Nema rezer-vnog grada, Zagreb je prekra-san, pun zelenila, samo u njemu imam potrebni mir. U Europi je malo gradova tako dobro pozici-oniranih, gdje do planine imate

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla

MAP

E/M

ario

TOP

IĆ

Zagreb mi nitko ne može zamijeniti!Mogao bih živjeti u Argentini ili Australiji, no morale bi imati Zagreb - kaže slavni košarkaš Andro Knego, Cibonin rekorder po broju odigranih utakmica (509) i postignutih koševa

Branko Karapandžabranko@ltkmedia.com

Habdelićeva se nekad zvala Jezuitskom ulicom

Nekoć se ta uličica zvala Jezuitska, povezujući Jezuitski trg s Kameni-tom, a od 1928. nosi ime književ-nika i leksikografa Jurja Habdeli-ća, koji je rođen 1609. godine u Starom Čiču, a umro je u Zagre-bu 1678. Ulica ima samo tri kućna broja: 1, 2 i 4. Na broju jedan danas je gimnazija Tituša Brezovačkog, koja je nekoć bila Sjemenište sv. Josipa, kasnije Plemićki konvikt, a zgrada, kao i cijeli kompleks, ubra-ja se među najljepša graditeljska ostvarenja na Gornjem gradu sa

sačuvanim arkadama na sjever-noj strani.To gornjogradsko zdanje ima za-pravo tri adrese: Kamenita 11, Hab-delićeva 1 i Jezuitski trg 3. Preko-puta gimnazije je jednokatna ku-ća s kućnim brojem 2 koja danas s četiri krila zatvara unutrašnje dvo-rište. Zanimljivo je da je vlasnik ku-će sredinom 17. stoljeća bio Ivan Zakmardi, protonotar Kraljevine i osnivač hrvatskog državnog arhi-va, a po njemu su dobile ime stu-be koje iz Radićeve ulice povezuju

Habdelićeva - najmanja gornjogradska ulica

23tak imam te radUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Andro Knego rođen je u Dubrovniku 21. listopada 1956. godine. Za-vršio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, 1998. imenovan je pomoć-nikom ministra prosvjete i športa. Košarku je počeo vježbati po-četkom 1972., već 1973. dolazi u Cibonu, bio je i trener i direktor... Jednu je sezonu igrao za Cajamadrid, tri za talijanski Montecatini. Reprezentativni je centar sa 180 nastupa, na Olimpijskim igrama 1976. osvojio je srebro, u Moskvi 1980. zlato, a 1984. broncu. Svjet-

ski je košarkaški pr-vak 1978, 1982. tre-ći, a na Europskom prvenstvu 1981. drugi. S Cibonom je europski pr-vak 1985., dva pu-ta pobjednik Kupa kupova, četiri puta prvak bivše države, pet puta pobjednik Kupa... Dobitnik je najviše državne sportske nagrade “Franjo Bučar.”

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Jeste li znali?

Olimpijsko zlato, srebro, bronca Vremeplov

Prva javna košarkaška utakmicau Zagrebu odigrana je 1929. između momčadi zagrebačkih hazenskih klu-bova Akademskog športskog kluba i Prvog hrvatskog građanskog šport-skog kluba u dvorani C Zagrebačkog zbora u Martićevoj ulici. Košarka se oz-biljnije počela igrati 1932. na prijedlog Marijana Maržana iz Sokolskog druš-tva Zagreb II. Utakmica je odigrana u dvorani Prve muške realne gimnazi-je na današnjem Roosveltovom trgu.

Gornji grad do jednog od naj-ljepših vidika na Donji grad i Kap-tol. Kada je zgrada 1838. godine preko oglasa ponuđena na pro-daju, doznajemo da je imala 22 sobe i četiri kuhinje, vrt s buna-rom, četiri manja podruma za dr-va, ali tu je bila i staja za četiri ko-nja i četiri krave.Treća kuća u toj maloj ulici ima dva kućna broja, Kamenita 9 i Habde-lićeva 4. U sjevernom prizemnom dijelu je apoteka što nastavlja rad najstarije zagrebačke ljekarne koji se nije prekidao od 1355. Isusovac Juraj Habdelić, po kojemu ulica

nosi ime, zaslužan je za dobivanje diplome kralja Leopolda I. 1669. kojom se gornjogradska klasična gimnazija podiže na stupanj sve-učilišta. Naime, Habdelić je bio profesor na gimnaziji, regens se-minara i rektor kolegija. Habdelić je ujedno jedan od najplodnijih hrvatskih baroknih pisaca kojem se pripisuje osam djela, ali sigur-no je autorom triju: Zercalo Mari-jansko izdano 1662., zatim 1674. Pervi otca našega Adama greh, a njegovo najvažnije leksikografsko djelo je iz 1670. Dikcionar ili reči slovenske.

Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku u Kaštelima

Mario Dokmanić i Andro Knego

Koliko se sjećamo Franje TuđmanaTočno je deset godina otkako se Zagreb oprostio od prvog hrvatskog predsjednika i tri godine otkako je dobio trg po imenu dr. Franje Tuđmana. Ne-ka sjećanja iz Tuđmanova vre-mena kod Zagrepčana ne bli-jede: predizborni skup na Trgu Francuske Republike na Cvjet-nicu 1990., vraćanje spomeni-ka banu Jelačiću, obraćanje na glavnom trgu nakon primitka u UN i usklik s balkona “Ima-mo Hrvatsku”, zadnje pojavlji-vanje na Oltaru domovine na Medvedgradu te posljednji ispraćaj…

Pogreb je bio 13. prosinca 1999. Nezaboravni su prizori ki-lometarski redovi građana duž Pantovčaka koji su htjeli odati počast predsjedniku, te tužno

mnoštvo što je cijelim putem pratilo povorku s Tuđmanovim lijesom prema Mirogoju.

Uz kontradiktorna tumače-nja novije povijesti i preispiti-vanjaTuđmanove uloge, ni za-grebačke vlasti nisu pronalazile sretan trenutak da se odgova-rajuća javna površina preime-nuje u njegovu čast. Bilo je sto-tinu pokušaja. Još 1998. netko je u Skupštini htio trg kod HNK preimenovati u Tuđmanov, ali je sam još živući predsjed-nik to spriječio. Kasnije je u igri 2004. bio i Rooseveltov trg, ali se stranke nisu usuglasile. Ni-su mnogi bili ni za današnje rje-šenje, livadu iza Rudolfovih vo-jarni, ali preostaje nam vidjeti kad će taj prostor dobiti obe-ćani novi izgled. (jr)

20 minuta, a do mora sat i pol.Na pitanje gdje se u slavnim

danima izlazilo spremno će:- Saloon, a gdje bi drugdje. To

je bio naš dom, tu smo trenirali, igrali utakmice. Nogometaši su išli u Karaku, mi još i u Student-ski centar.

Bojali se da će umrijetiVisok je na pradjeda (210 cm),

sestrin sin (206) također je igrao košarku (Zorić). Sa suprugom živi pod Sljemenom, ima dvije kćeri.

- Sretan sam i zadovoljan, kad bih birao, istim bih putem. Mož-da nedostaje NBA-detalj, no u našim vremenima to nije bio glavni cilj. U Europi, a i kod njih,

bila je strašna konkurencija. Kad su iscrpili kvalitetu i oni su došli kod nas po nova imena. Tad no-vac nije bio u prvom planu, igra-lo se zbog ljubavi i slave, zbog pobjeda, pa onda i novca.

I jedan jako zanimljiv detalj:- Rodio sam se sa osam mjese-

ci, bojali su se da ću umrijeti, spa-sila me Gospa... Nisam volio jesti, po dvoje me držalo da bi mi maj-ka u usta ulila riblje ulje...

Izgleda sjajno, ni kilograma viška, pače ima i manjka... Mož-da bi mu i danas trebalo riblje ulje?

- Više volim misno vino - sa smijehom će, pogledavajući pre-ma don Staniću.

24 dnevni red Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE: Prije više od deset godina teško sam stradao u prometnoj nez-godi. Temeljem sudske presude osiguravajuće društvo svaki mjesec upla-ćuje na moj račun rentu s osnova izgubljene zarade. Tijekom godina znatno su se povećale cijene i troš-kovi pa sad s tim iznosom rente jedva preživljavam. Postoji li način da se povi-si iznos rente?

ODGOVOR: Sud mo-že na Vaš zahtjev povisi-ti iznos dosuđene rente, i to pod pretpostavkom da su se znatnije promije-nile okolnosti koje je sud imao na umu pri donoše-nju prijašnje odluke o ren-ti. No, pod istom pretpo-stavkom sud bi mogao na zahtjev štetnika rentu sni-ziti ili ukinuti.

Može se povisiti iznos rente

Na dar računala i zvučna literatura Zaklada “Čujem, vjerujem, vi-dim” svoju prvu obljetnicu ra-da i Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca, sve-čano je obilježila na Tribinama Grada Zagreba.

Zaklada koja je proizišla iz projekta “Soba susreta” au-tora i urednika Mirka Hrka-ča, predstavila je još jednom svoj dosad najveći projekt - pr-vu zvučnu Bibliju u Hrvatskoj. Sastoji se od 11 nosača zvuka i dosad ju je na dar dobilo više

od 500 osoba s invaliditetom. Prezentirala je i 12 novih knji-ga duhovnog sadržaja u zvuč-nom izdanju.

Dvoje studenata s invalidite-tom s Katoličkog bogoslovnog fakulteta te po jedan s Glaz-bene akademije i Filozofskog tom su prilikom dobili prijeno-sna računala.

- Financijski nam u našim pro-jektima najviše pomaže Marko Perković Thompson - naglaša-va Mirko Hrkač. (dkb)

Vika na osobu s invalidUmjesto da u Fininoj poslovnici u koju uvijek ide naiđe na poštovanje i razumijevanje, osoba s invaliditetom Dunja Sabo doživjela je da galame na nju kao da je nešto skrivila

Svake godine osobe s invaliditetom zajedno proslave dan svoje udruge, ove godine slavili su na Bundeku

Već je stara stvar da se u tram-vaju mladi ne ustaju da bi ustu-pili sjedalo starijima ili osobama s invaliditetom. No, kao da smo oguglali, svatko gleda svoja po-sla. Ali, kad neugodu doživite u državnim službama, nemalo se iznenadite.

- Uvijek plaćam račune u Fini - govori nam osoba s in-validitetom Dunja Sabo, ko-ja zbog problema s kukovima

pri hodanju mora koristiti obje štake. - I tog dana uputila sam se u najbližu poslovnicu. Do-lazim na ulazna vrata, a ljuba-zni zaštitar uputi me na šalter lijevo jer, kaže, osobe s inva-liditetom imaju prednost. Za šalterom sam prva u redu, a s druge strane stakla sjedi služ-benica zadubljena u papire. Stojim i čekam nekoliko minu-ta, a ona ni da me pogleda, pa je upitam mogu li platiti raču-ne. Kobna greška! Odjednom je počela viku na mene što ja

tu tražim kad je red za šalte-rom pored. Ja ljubazno kažem da sam osoba s invaliditetom i da me zaštitar uputio tu. Na to će ona meni neka čekam u re-du kao i svi ostali. Navru mi su-ze na oči i shvatim da službe-nica neće uvažiti moju bolest. Suznih očiju zatražim razgo-vor s voditeljicom poslovnice - govori Dunja Sabo. - No, ni od nje nije bilo isprike, nego samo uvjeravanja da nisam u pravu. Tek kad sam zaprijetila mediji-ma, dobila sam ispriku.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Planinska 2, 01/555-13-50redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistem

Urednik fotografije:Mario Periša

Novinari:Katarina Butković, Goran Ivanović, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić (fotoreporter), Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Tina Žagar

ISSN 1847-0394

Denis Bajs, dipl.iur.

25dnevni redUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Ovih dana kolege glumaca Sla-vice Knežević i Marka Torjanca pokrenuli su niz akcija za njiho-vog sina Jana, koji je doživio teš-ku nesreću na pješačkom prije-lazu. U Gavelli je održan koncert “Glumci pjevaju za Jana, Slavi-cu i Marka”. Planet art je u pro-sincu pripremio niz predstava či-ji će sav prihod od ulaznica ići za Janovu rehabilitaciju i opo-ravak. Kupnjom ulaznice za ne-ku od predstava u iznosu od 60 kuna i vi možete pomoći i pri-ključiti se toj akciji.

Glumci u akciji za Jana Zlatna medalja sljemenskim jaslicamaProšlo je 15 godina otkako su dje-latnici Hrvatskih šuma i postavili velike drvene jaslice na Sljemenu kod Stare lugarnice. Jaslice od ja-vora djelo su akademskog kipara Željka Belića. Svake godine jasli-ce su na svjetskoj izložbi u Rimu, na prijedlog Etnografskog muze-ja grada Zagreba. Ove godine na-građene su zlatnom medaljom, koju je 21. studenog veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Emilio Marin uručio kustosu Etnografskog mu-zeja Frlanu Damodaru. (kb)

ditetom

ZGhr

/Sin

iša

KOSI

Ć

S invaliditetom 10 % građanaPrema neslužbenim po-dacima, u Zagrebu ži-vi oko 80 tisuća osoba s invaliditetom, a podjed-nako ih je među muš-karcima i ženama. Da-kle, takve osobe čine oko deset posto stanov-ništva metropole. Naj-više je onih čija je inva-lidnost posljedica neke bolesti - čak 36.615 gra-đana. Invalida rada ima oko 22 tisuće, gotovo če-tiri tisuće građana inva-liditet imaju od rođenja, oko dvije tisuće su invali-di iz drugog svjetskog ra-ta, a gotovo sedam tisu-ća Zagrepčana su invalidi Domovinskog rata i nje-govih posljedica. Oni či-ne 15 posto u ukupnom broju osoba s invalidite-tom u Hrvatskoj prema tom uzroku. Što se tiče godina starosti, najviše je osoba s invalidnošću u Zagrebu u dobi izme-đu 60 i 64 godine.

26 Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hrkultura i zabava

Eduakcija očekuje reakciju

Zagrepčani vole muzeje

Zbog velikog interesa publi-ke, MSU prima predbilježbe za grupne posjete, kao i posjete uz vodstvo na engleskom je-ziku. Postoje i druge moguć-nosti za razgledavanje muze-ja po tzv. programu Eduakcije, gdje mladi suradnici Eduakci-je na neformalan način vode posjetitelje muzejom, nasto-jeći ih potaknuti na reakciju, raspravu ili polemiku. Grupni posjeti mogu se prijaviti na e-mail adresu: grupa@msu.hr ili na tel. 6052-735.

Zagreb ima 30-ak muzeja i 60-ak galerija, a u nadležnosti Grada ih je deset. Je li to do-voljno, mogu reći posjetitelji, a noć muzeja pokazala je da ih Zagrepčani vole. Najposjeće-niji su Etnografski, Muzej gra-da, Muzej za umjetnost i obrt i Klovićevi dvori.

Trodnevno slavljeMuzej suvremene umjetnosti otvara se 11. prosinca, a otvorit će ga premijerka Kosor i gradonačelnik Bandić

Zagreb i Hrvatska kulturna su sila

Po mjerilima struke

Duško Ljuština, savjetnik grado-načelnika za kulturu, u povodu otvorenja MSU-a, rekao je:

- Muzej suvremene umjet-nosti jedan je od najznačajni-jih kulturnih projekata ove ze-mlje, najveća kulturna investici-ja od osamostaljenja Republike Hrvatske. Time su se grad Za-greb i Hrvatska svrstali u red

velikih svjetskih kulturnih sila. Treba naglasiti da Zagreb prvi put u svojoj povijesti ima mu-zej suvremene umjetnosti i da je otvoren za mandata grado-načelnika MIlana Bandića, na dobrobit svih kulturnih djelat-nika, a posebno likovnih. To je veliki prozor u svijet hrvatske suvremene umjetnosti.

Arhitekt je zgrade MSU-a, ko-ji ima bogatu umjetničku gra-đu od 14.000 djela, Igor Franić, koji kaže da Zagreb dobiva zdanje sagrađeno po mjerili-ma struke.

- To je ujedno i prva velika kulturna institucija čije se sje-dište s Gornjeg grada premje-šta u Novi Zagreb.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Duško Ljuština ponosan je na MSU

Nakon šest godina gradnje Mu-zej suvremene umjetnosti spek-takularno će biti otvoren 11. pro-sinca u 20 sati, na Aveniji Du-brovnik 17, uz trodnevno slavlje. Očekuje se 5000 uglednika iz ci-jelog svijeta, a muzej će otvoriti Jadranka Kosor i gradonačelnik Milan Bandić.

Zagreb, Hrvatska, Europa i svi-jet dobili su velebni objekt, hram kulture, koji su Zagrepčani čeka-li 121 godinu. Toliko dugo se, na-ime, u Zagrebu nije otvorio ni je-dan muzej. Posljednji je bio Mu-zej za umjetnost i obrt, otvoren 1888. godine. Muzej suvremene umjetnosti prostire se na 14.500

četvornih metara, a stajao je oko 300 milijuna kuna.

Prvi dan otvorenja bit će spek-takularan, najavljuje redatelj Kre-šimir Dolenčić, a posjetitelji će, osim uz kestenje i kuhano vino, moći uživati i u vatrometu. Sa-mo otvorenje koštat će oko 500 tisuća kuna.

Od brojnih zbivanja ispred i iznad zgrade te u njoj izdvajamo nekoliko: otvorenje instalacije “Tobogan” umjetnika svjetskog glasa Carstena Holera, ispred juž-nog ulaza otvorenje instalacije poljskog umjetnika Miroslawa Balke “Oči pročišćenja”, na krov-noj terasi prikaz instalacije Dali-bora Martinisa itd. Istovremeno će na mnogim mjestima svirati poznati glazbenici i skupine.

Muzej suvremene

umjetnosti poziva po-

sjetitelje da i sami po-

stanu dio njegova

otvorenja. U subotu

12. prosinca, od 12 do

19 sati, trajat će akcija

“Potpisujem sve što je

plavo”.

Potrebno je donijeti

plavi predmet, plavu sliku, plavi balon ili plavu pjesmu na pla-

vom papiru, čak se može dovesti curu ili dečka s plavim očima ili

parkirati plavi automobil. Oni koji nemaju auto mogu doći ZET-

ovim plavim tramvajem ili plavim busom. Svoj “rad” trebate osta-

viti ispred muzeja i dobit ćete simboličan dar plave boje. Radi se

o umjetničkoj akciji Ante Jerkovića, o čemu će biti govora na kre-

ativnoj radionici u nedjelju od 11 do 13 sati.

Projekt Tobogani Carstena Ho-llera dosad je postavljen u Nje-mačkoj, Finskoj, Italiji i SAD-u. Tih pet golemih tobogana u londonskom Tate Modernu u sedam je mjeseci, koliko su bili tamo, privuklo je četiri miliju-na posjetitelja. Novi tobogani, dizajnirani za zagrebački mu-zej, donijet će radost i nemir, uzbuđenje i buku, ali i inova-ciju u umjetničkom smislu, ka-žu stručnjaci.

Potpisujem sve što je plavo

Tobogani donose radost i nemir

U središtu pozornosti bit će zasigurno prvi stalni postav na-zvan “Zbirke u pokretu” kusto-sa MSU-a Nade Beroš i Tihomira

27Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr kultura i zabava

Muzej smo čekali pola stoljećaPreseljenje starog muzeja u novi počelo je prije tri mjese-ca, kaže direktorica Snježana Pintarić.

- Sad smo svi sretni, jer smo to čekali pola stoljeća, a najljep-še je bilo kad smo stavljali slike na zidove, jer smo tad shvatili da MSU više nije gradilište. Završni radovi počeli su proljetos

Muzej suvremene umjetnosti

prostire se na 14.500 četvornih

metara, a stajao je oko 300

milijuna kuna

MAP

E/M

ario

PER

IŠA

Najveći kulturni pothvat od osamostaljenjaIvica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, kaže kako sama činjenica da je nakon 121 godinu ponovno otvoren muzej u Zagrebu govori puno.

- Mnogi su to pokušavali, ali smo mi uspjeli. Novi Muzej suvre-mene umjetnosti nadilazi zagrebačke i hrvatske okvire. Upoznali smo srednjoeuropsku javnost s tim ostvarenjem i svugdje naiš-li na veliko zanimanje.

Investitori Muzeja su Grad Zagreb i Hrvatska vlada, pola-pola, s tim da je grad darovao zemljište.

Kamen temeljac za novi Muzej suvremene umjetnosti položen je 17. studenog 2003. godine. Riječ je o najvećoj hrvatskoj kulturnoj investiciji od osamostaljenja.

Milovca. Uz to, posjetitelje oče-kuju i mnoge druge, jednako za-nimljive izložbe. Sva događanja bit će popraćena projekcijama

video-mapinga na zgradi mu-zeja, a na ekranu na zapadnoj fasadi moći će se pratiti zbiva-nja u unutrašnjosti.

28 kultura i zabava Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

U 20 godina 8000 predstava i 80 premijeraVitomira Lončar i Ivica Šimić, osni-vači kazališta Mala scena na Med-veščaku, u povodu Sceninog 20. rođendana, kažu da su to dva de-setljeća njihova djeteta koje je odraslo u nešto zrelo i veliko, baš onako kako su priželjkivali. U tih

dvadeset godina na daskama tog kazališta odigrano je oko 8000 predstava, a premijera je bilo 80-ak, oko četiri godišnje. Zanimlji-vo je da Mala scena već dvadeset godina nema ni jednog zaposle-nog glumca. (kb) U dvadeset godina Mala scena postala je veliko kazalište

Veliki glumci o Maloj sceniNada Subotić bila je jedna od malobrojnih na otvorenju novog kazališta na Medveščaku i ostala mu vjerna do danas

Vitomira Lončar i Ivica Zadro u predstavi Život x tri

Mala scena ovih je dana prosla-vila 20 godina rada. Osnivači Vi-tomira Lončar i Ivica Šimić odlu-čili su slavlje uveličati filmom o kazalištu, redatelja Zvonka Iliji-ća, prikazanim dan uoči rođen-dana, 7. prosinca. Ilijić je pred ka-meru posjeo poznata lica koja su se prisjetila svojih uloga i surad-nje s Malom scenom: Natašu Ja-njić, Ivicu Zadru, Darka Janeša, Ines Bojanić,Tarika Filipovića, Jo-sipu Lisac, Nadu Subotić i mno-ge druge.

Nada Subotić je Malu scenu pratila od početaka, a podari-la joj je dva iznimna glumač-ka ostvarenja u predstavama

Letice i Ljubilist te u Ljepotici iz Leenaea. Ivica Zadro prijatalj je tog kazališta gotovo cijeli život. U Maloj sceni odigrao je mno-ge briljantne uloge, posebno u predstavama Život x tri i Dokaz na Večernjoj sceni, za koju je no-miniran za nagradu Hrvatskog glumišta zajedno s Natašom Ja-njić. Nataša je, osim u Dokazu, glumila i u predstavi Život x tri, gdje je odigrala vrlo zapaženu ulogu Sonie.

Na sam rođendan kazališta, 8. prosinca, Vitomira Lončar i Ivica Šimić predstavili su bogatu mo-nografiju o Maloj sceni koju je napisala kazališna kritičarka Ka-tarina Kolega. Svi uzvanici po-željeli su Maloj sceni još puno rođendana.

Humanitarni koncert Josea Carrerasa

Darko Rundek, Pušenje i Parni valjak

Velesajam kulture u znaku ‘Svemira’

Human Rights Film Festival u kinu Europa

Humanitarni koncert Josea Carrerasa bit će 19. prosinca u Areni. Nastupit će u pratnji so-pranistice Celine Byrnete i Za-grebačke filharmonije. Akciju “Korak u život” podržat će i To-ni Cetinski te zborovi Ivan Go-ran Kovačić i Zvjezdice.

Darko Rundek & Cargo orke-star nastupit će na Rokaj Par-tyju u subotu 18. prosinca u Boogaloou. Zabranjeno puše-nje će 11. prosinca u Tvornici promovirati album “Muzej re-volucije”, a Parni valjak će 16. prosinca nastupiti u Areni.

U organizaciji Kulture pro-mjene, od 10. do 15. prosinca u SC-u će se održati 6. Vele-sajam kulture. Tematska oko-snica je “Svemir”. Očekuju vas predavanja te književni, kaza-lišni, likovni, filmski, glazbeni, modni i plesni programi.

U kinu Europa od 7. do 13. pro-sinca održat će se Human Rights Film Festival, a u fokusu mu je borba za socijalna prava. Festi-val će tu temu približiti igranim i dokumentarnim filmovima, pre-davanjima i izložbom o borbi za gradski prostor.

katarina butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

29kultura i zabavaUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

U novoj Disneyjevoj ko-mediji dvojici najboljih prijatelja - netom ra-zvedenom, nesretno za-ljubljenom Robinu Wi-lliamsu i za-bavnom ne-ženji Johnu Travolti - ži-voti se pot-puno preokrenu kad se odjednom moraju poče-ti brinuti za šestogodišnje blizance...

Mickey i Minnie u Areni ZagrebU Areni će se od 11. do 13. pro-sinca održati glazbeno-scen-ski spektakl na ledu “Čudesno putovanje Mickey i Minnie”. Tri dana publika će uživati u šest dvosatnih nastupa i uprizore-nju Disneyjevih priča “Kralj la-vova”, “Petar Pan”, “Lillo i Stit-ch” te “Mala sirena”.

Prihod od ulaznica za Jana TorjancaMala scena se priključila akciji - Vitomira Lončar i Ivica Šimić ci-jeli prihod od izvedbe najdugo-vječnije predstave “Kraljevna na zrnu graška” darovali su za lije-čenje Jana Torjanca, sina Marka Torjanca i Slavice Knežević. (kb)

Izložba ‘Kljaković kod Meštrovića’U Atelijeru Meštrović do 31. si-ječnja možete pogledati izlož-bu „Kljaković kod Meštrovića“. Istaknuta su pojedina djela iz stalnoga postava, dopunjena s nekoliko posuđenih te publi-kacijama, katalozima, karika-turama i plakatima.

Preporuke

Godine 1958. grupa uče-nika dobiva zadatak na-praviti crteže o tome ka-ko oni vide budućnost. Pola stoljeća kasnije, no-va generacija učenika proučava sadržaj kapsu-la, a profesor astrofi zike John Koestler (Nicolas Ca-ge) zapanjen je šifriranim porukama...

“Ljubav-ni žar” Feri-duna Zaimo-glua njego-vo je najbolje djelo. Prota-gonist roma-na je njemač-

ki broker turskog porijekla koji se povlači s burze ma-lo prije njena kraha i kreće u nove izazove...

Proročanstva

Stari frajeri

Ljubavni žar

DVD

FILM

KNJIGA

‘Heidi’ i ‘Zvuk pokreta’ u CeKaTeuU Centru za kulturu Trešnjevka ansambl od 20 plesača i glaz-benika predstavlja se u ple-sno-glazbenoj predstavi “Zvuk pokreta” 9. prosinca u 20 sati.

Cijena ulaznice je 30 kuna. U Te-atru na Trešnjevci 13. prosinca u 11.30 sati bit će besplatna dječ-ja predstave “Heidi”, a ulaznice se mogu rezervirati na telefon 3027-411 ili 3695-457.

’Pjevajte zborovi svijeta’ U povodu Međunarodnog dana zborskog pjevanja, u CeKaTeu će 13. prosinca u 19 sati nastupiti zbor Zagrebački dječaci, Oratorijski zbor crkve Sv. Marka, klapa Čežnja i mnogi drugi. Osim toga, 20. prosinca u 18 sati bit će i koncert tradicionalnih hrvatskih i stranih božićnih pjesama.

Besplatni adventski programi Zagrebački kulturni centri pri-premili su za građane cjelod-nevne besplatne programe pod nazivom “Advent u za-grebačkim kulturnim centri-ma” koji će trajati do 13. pro-sinca. Posjetitelji će moći svoje slobodno vrijeme provesti na božićnim radionicama, pred-stavama, koncertima, izložba-ma i ostalim događanjima. Sve informacije mogu se dobiti na tel. 3027-411.

U fokusu

U Muzeju za umjetnost i obrt do 31. siječnja traje izložba “Od

Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja”. U suradnji s Muze-

jom organizira je Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a pružit će

uvid u bogatstvo i raznovrsnost više od 1000 djela hrvatskih i

stranih umjetnika nastalih od 16. do 20. stoljeća.

Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja

Auto

r slik

e

30 vodič Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb -

KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICE

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767SANITETSKI PRIJEVOZ, 4600 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJA

Mirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i

ispraćaje izvan radnog vremena:- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani,

Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale gradske urede

Odbor za predstavke i pri-tužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920

31vodičUtorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 11. 12. 22.00 Chew the Fat! A122.00 Delicious Delivery: Peppelino & Fer BR A2 Subota, 12. 12. A222.00 Shapeshifters Četvrtak, 17. 12. A222.00 Prti Bee Gee/Ajs Nigrutin Petak, 18. 12. 21.00 Manalive w/ Goncalo M & Ivee A122.00 80’s classics A2Subota, 19. 12. A1+A222.00 J&B - Start a party!

BOOGALO CLUBSubota, 12. 12. Brucošijada Filozofskog fakultetaNedjelja, 13. 12. VNV NationPetak, 18. 12. Rokaj Party - Darko Rundek & Cargo orkestarSubota, 19. 12. Led Zeppelin Tribute by rock MatersTHE BESTPetak, 11. 12.Aca LukasSubota, 12. 12.ShowtekČetvrtak, 17. 12.David Guetta

KSETSrijeda, 9. 12. 20.00 BIG A little aČetvrtak, 10. 12. 20.00 Harpoon Blues Band & Olovni plesPetak, 11. 12. 20.00 Beatles Revival BandSubota, 12. 12. 22.00 Eclipse - Tribute To Pink FloydUtorak, 15. 12. 20.00 Jazz Caffe - Kvintet Martina BrnetićČetvrtak, 17. 12. 20.00 WilovanjePetak, 18. 12. 20.00 Plesaonica KSET CaffeSubota, 19. 12. 22:00 Plesaonica Humanitarni Xmas JabbaTonPonedjeljak, 21. 12. 20.00 Effatha & Božje ovčice

PURGERAJSrijeda, 9. 12. Robert Johnson’s Backbone Utorak, 15. 12. Dusted Crutch + Scroll Srijeda, 16. 12. Small House Brown Četvrtak, 17. 12. Songkillers: live snimanje spota Ponedjeljak, 21. 12. Zoran Predin & Gypsy Swing Trio Utorak, 22. 12. Essaii + Ž/BUKA

PAUK SKUCČetvrtak, 10. 12. Dufus + Berth Control (SAD)Petak, 11. 12. Solander (Švedska) Subota, 12. 12. KID606 (SAD)Nedjelja, 13. 12. NEUZ!

TVORNICA KULTUREČetvrtak, 10. 12. 21.00 Yolanda Duke & Tito Puente Orchestra Petak, 11. 12. 21.00 Zabranjeno pušenje22. i 23.12. 21.00 Damir Urban & 4

SAXSrijeda, 9. 12. Borna Šercar’s Jazziana CroaticaČetvrtak, 10. 12.

Bez zvuka, Grim, 108 i, SKAZPetak, 11. 12. Flyer Subota, 12. 12. The second hand band Ponedjeljak, 14. 12. Ljetno kinoUtorak, 15. 12. Arthur, Nuna Do, VervetSrijeda, 16. 12. Weepers Circus (Francuska) Četvrtak, 17. 12. Voxoul, Punker Faust, Forest Gump Petak, 18. 12. Živa legenda Subota, 19. 12. Cry Babies

SIRUPPetak, 11. 12. Steve Rachmad (Music Man, Delsin/NL)Subota, 12. 12.Bizarre Anual

ARENA ZAGREBSrijeda, 16. 12. 20.00 Karlovačko live - Parni valjakSubota, 19. 12. José Carreras i Zagrebačka filharmonija

DOM SPORTOVANedjelja, 20. 12.20.00 Zvijezde Hit Recordsa

MMC STUDIOČetvrtak, 10. 12. 20.30 Comedy stand up, Studio smijehaPetak, 11. 12. 20.00 Humanitarni koncert za Igora Eraka Subota, 12. 12. 21.00 Plesno-koncertna večer Studio 92Ponedjeljak, 14. 12. 21.00 Završni koncert polaznika radionice Djembe 2009.Četvrtak, 17. 12. 20.30 Comedy stand up, Studio smijehaPetak, 18. 12. 21.00 Koncert Studio jazzaSubota, 19. 12. 21.00 Plesno-koncertna večer Studio 92

KONCERTIVATROSLAV LISINSKISrijeda, 9. 12. 20.00 (VD) Gregorian u ZagrebuČetvrtak, 10. 12. 20.00 (MD) Tamburaški ansambl Sv. Marko20.00 (VD) Volim IstruPetak, 11. 12. 19.30 (VD) Ususret Božiću - Opera gala!20.00 (MD) RogonjeSubota, 12. 12.19.30 (VD) SAX+ Itamar Golan20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuNedjelja, 13. 12. 11.00 (VD) Božićni vlakić17.30 (VD) The Best of Cats, Hair, Cabaret, Chicago...20.00 (MD) Ženikovi jadi20.00 (VD) The Best of Cats, Hair, Cabaret, Chicago...Ponedjeljak, 14. 12. 20.00 (VD) Božić s Danijelom20.00 (MD) Mladi u Lisinskom & HDGUMila Lapov i Josip DragnićUtorak, 15. 12.20.00 (MD) Judith FrenchSrijeda, 16. 12. 20.00 (VD) Simfonijski puhački orkestar OS RH 20.00 (MD) Glazbena škola Blagoje BersaPetak, 18. 12. 20.00 (MD) Hotel BabilonSubota, 19. 12. 10.30 i 12. 30 (VD) Zagrepčanke i dečki19.00 (VD) Hoffmannove priče20.00 (MD) Rogonje

Nedjelja, 20.12. 20.00 (MD) Gudački kvartet CadenzaPonedjeljak, 21. 12. 20.30 (VD) Glumci u LisinskomUtorak, 22. 12. 20.00 (MD) Glava gore ljudima punim ljubavi

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 9. 12. 19.30 (B) OrašarČetvrtak, 10. 12. 19.30 (B) Orašar Petak, 11. 12. 19.30 (B) Orašar Subota, 12. 12. 18.00 (B) Orašar Ponedjeljak, 14. 12. 19.30 (B) Orašar Utorak, 15. 12. 19.30 (D) Građanin plemić Srijeda, 16. 12. 19.30 (D) Građanin plemić Petak, 18. 12. 19.30 (O) La Boheme (P) Subota, 19. 12. 18.00 (O) La Boheme Nedjelja, 20. 12. 11.00 (O) Božićni koncert Nedjeljna matineja uz kavu Ponedjeljak, 21. 12. 19.30 (B) Orašar Utorak, 22. 12. 19.30 (O) La Boheme

GAVELLASrijeda, 9. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Četvrtak, 10. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha (P) Petak, 11. 12. 19.30 Barbelo, o psima i djeci Subota, 12. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Ponedjeljak, 14. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Utorak, 15. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Srijeda, 16. 12. 19.30 Barbelo, o psima i djeci Četvrtak, 17. 12. 19.30 Život je san Petak, 18. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Subota, 19. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Ponedjeljak, 21. 12. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Utorak, 22. 12. 19.30 Slučajevi običnog ludila

KOMEDIJASrijeda, 9. 12. 19.30 Dobri vojak Švejk Četvrtak, 10. 12. 19.30 Dobri vojak Švejk Subota, 12. 12. 10.00 Djed Božićnjak u Komediji Nedjelja, 13. 12. 18.00 Godišnji koncert KUD-a BukovacPonedjeljak, 14. 12. 19.30 Odlazak Utorak, 15. 12. 19.30 Odlazak Srijeda, 16. 12. 19.30 Tuđe pjesme, moji snovi Četvrtak, 17. 12. 19.00 Tuđe pjesme, moji snovi Petak, 18. 12. 19.30 S ljubavlju, JanisSubota, 19. 12. 20.00 U sve vrime godišta - Đani Stipaničev Nedjelja, 20. 12. 19.30 Dok vani pada snijeg - FidesPonedjeljak, 21. 12. 19.30 Briljantin Utorak, 22. 12. 19.30 Briljantin

HISTRIONSKI DOMSrijeda, 9. 12.20.00 Garderobijer Četvrtak, 10. 12.20.00 Kelkope: Plesna večer Petak, 11. 12. 20.00 Kelkope: Plesna večer Subota, 12. 12. 20.00 Garderobijer Nedjelja, 13. 12. 19.00 Noćas ću...Ponedjeljak, 14. 12. 20.00 I Miss Communism, Ines Wurth & Mark Soper Utorak, 15. 12. 20.00 Djeca sa CNN-a Srijeda, 16. 12. 20.00 Zagrebački orkestar Četvrtak, 17. 12. 20.00 Zagrebački orkestar Petak, 18. 12. 20.00 Garderobijer Subota, 19. 12. 20.00 Garderobijer Nedjelja, 20. 12. 19.00 Noćas ću...

KEREMPUHSrijeda, 9. 12.20.00 Švejk u II. svjetskom ratuČetvrtak, 10. 12.19.00 Šepavi Jura od KravarskogPetak, 11. 12.20.00 Šepavi Jura od KravarskogSubota, 12. 12.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonNedjelja, 13. 12.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonUtorak, 15. 12.20.00 MetastazeSrijeda, 16. 12.20.00 Vuci i ovceČetvrtak, 17. 12.20.00 Švejk u II. svjetskom ratu Petak, 18. 12.20.00 Šepavi Jura od Kravarskog Subota, 19. 12.20.00 Bitange i princezeNedjelja, 20. 12.20.00 Jebote, kolko nas ima!Ponedjeljak, 21. 12. 20.00 Koncert Đorđa BalaševićaUtorak, 22. 12.20.00 Koncert Đorđa Balaševića

VIDRAČetvrtak, 10. 12. 20.00 Od E do ZPetak, 11. 12.20.00 IzumiteljSubota, 12. 12.20.00 Zečja rupa Nedjelja, 13. 12.20.00 Zečja rupaPonedjeljak, 14. 12.19.00 Božićni koncert OŠ. S. S. KranjčevićaUtorak, 15. 12. 20.00 UdovicaSrijeda, 16. 12.20.00 Od E do ZČetvrtak, 17. 12.19. 30. Božićni koncertPetak, 18. 12.20.00 Izumitelj Subota, 19. 12.20.00 Od E do ZNedjelja, 20. 12. 20.00 Velika zvjerkaPonedjeljak, 21. 12.13.00 Crveno-bijela kapicaUtorak, 22. 1220.00 Od E do Z

EXITČetvrtak, 10. 12.20.00 Kao misliš mene nema?! Petak, 11. 12.Balon Teatar 2000 i Teatar EXIT u koprodukciji (P) Subota, 12. 12.20.00 To samo Bog zna

Utorak, 15. 12.20.00 Kauboji Srijeda, 16. 12. 20.00 SHAKEspeare na EXit Četvrtak, 17. 12.20.00 Glumac... je glumac... je glumacPetak, 18. 12.20.00 Balon Subota, 19. 12.20.00 Balon Utorak, 22. 12.20.00 Kako misliš mene nema?

TEATAR ITD10.-15.12. - Velesajam kultureUtorak, 16. 12.21.00 Garbage epicSrijeda, 17. 12. 20.00 Ekstravagancija 21.00 Garbage epic Petak, 18. 12. 20.00 Ekstravagancija

MALA SCENAČetvrtak, 10. 12.18.30 Rock’n’roll za dva mišaPetak, 11. 12. 12.00 Vanda Subota, 12. 12. 11.00, 17.00 i 19.00 Krava Ružica Nedjelja, 13. 12. 10.00 , 12.00, 17.00 i 19.00 Krava Ružica Utorak, 15. 12. 18.00 Krava RužicaSrijeda, 16. 12. 10.00 VandaPetak, 18. 12. 9.30 i 11.00 Roda i lisacSubota, 19. 12. 10.00 Rock’n’roll za dva miša16.00 Kraljevna na zrnu graška17.00 i 19.00 Krava RužicaNedjelja, 20. 12. 10.00 i 12.00 Pale sam na svijetu16. 00 Rock’n’roll za dva miša17.00 i 19.00 Krava RužicaPonedjeljak, 21. 12. 10.00 Krava RužicaUtorak, 22. 12. 10.00 i 11.15 Roda i lisac18.00 Kraljevna na zrnu graška

ZKLSrijeda, 9. 12.20.00 Promocija albumaKaliopi i Edin KaramazovČetvrtak, 10. 12. 18.00 Vuk i sedam kozlićaPetak, 11. 12. 18.00 Ježeva kućicaSubota, 12. 12.10.00 Darujmo djeci kazalište18.00 Umišljena mišicaNedjelja, 13. 12.11.00 Umišljena mišica11.00 Ribar Palunko i njegova ženaČetvrtak, 17. 12.18.00 Ježeva kućicaPetak, 18. 12.18.00 Pismo iz ZelengradaSubota, 19. 12.10.00 Darujmo djeci kazalište18.00 Ježeva kućicaNedjelja, 20. 12. 11.00 Ježeva kućica11.00 Scena I. B. MažuranićPonedjeljak, 21. 12.19.00 Francuska alijansa - koncert

ZKMSrijeda, 9. 12. 20.00 Brak Marije Braun Četvrtak, 10. 12. 13.00 Zabranjena vrata Petak, 11. 12. 20.00 Generacija 91.-95. Subota, 12. 12. 20.00 Sedam dana u Zagrebu - Projekt Orient Express Nedjelja, 13. 12. 20.00 Sedam dana u Zagrebu - Projekt Orient Express Utorak, 15. 12. 20.00 12/2 - Projekt 12

32 zadnja stranica Utorak, 8. prosinca 2009.zagreb.hr

Vrijeme

Nakon jedne od četiri-pet najtoplijih jeseni u po-sljednjih stotinjak godina, otkad postoje mjerenja u Zagrebu i okolici, dok ovo čitate u Kopenhagenu se pregovara o okvirnoj kon-venciji UN-a o promjeni klime. Jedan od njezinih ciljeva je dogovoriti akcije nakon završetka protoko-la Kyoto te nastaviti sma-njivanje koncentracije sta-kleničkih plinova na razi-nu 1990. do 2000.

7.-13. 12. TOPLO

Premda će i dalje biti to-plije nego je uobičajeno u ovo doba godine, uz po-vremenu kišu, u najvišem gorju i malo snijega, to-pla jakna dobro će doći, napose u danima s jutar-njim mrazom.

14.-20. 12. PROSJEČNIJE

Vrlo je malo vjerojat-no da će predblagdanski ugođaj ukrasiti i pahulje snijega u nizinama, ali na-da još postoji. Natprosječ-na temperatura malo će popustiti, no velike hlad-noće još nema.

Piše Zoran Vakula

Blagdansko ozračje raduje sve, najviše djecuNa Trgu bana Josipa Jelačića gori već druga adventska svi-jeća. Prvu je upalio gradonačel-nik Milan Bandić. S Trga od su-bote vozi i ZET-ov Božićni vla-kić, a na Kvatriću je kao nikad dosad - za sve zabave napretek,

najviše za djecu... Zagrebač-ki mališani održali su tradici-onalne koncerte za Sv. Nikolu, a u Lisinskom je bila i premije-ra Mozartove “Čarobne frule”. U povodu 340. obljetnice Sve-učilišta u Zagrebu izveli su je

studenati Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti te Tekstilno-tehnološkog fakul-teta (njih 270). “Čarobna frula” opet će “svirati” u Lisinskom 20. prosinca.