MTV-02 вертолет

POGI*VZJE 3

UPUTA POSADI ZA UPRAVLJANJE Helikopterom Mi-8 MTV

POGLAVLJE 3

PRIPREMA ZA LET

Stranica

3.1.Proraun leta29

3.1.1.Openito29

3.1.2.Polazni podaci za proraun29

3.1.3.Izbor postroja i najpogodnijeg reima leta30

3.1.4.Odreivanje potrebne koliine goriva31

3.1.5.Odreivanje maksimalno doputene mase polijetanja helikoptera33

3.1.6.Odreivanje maksimalno doputene mase slijetanja helikoptera36

3.1.7.Odreivanje komercijalnog tereta37

3.1.8.Zavrni proraun mase polijetanja helikoptera39

3.1.9.Proraun vremena, puta i potronje goriva po etapama leta helikoptera39

3.1.10.Proraun granice povratka (doleta)49

3.1.11.Proraun centrae helikoptera50

3.2.Tehnika priprema za let87

3.2.1.Openito87

3.2.2.Vanjski pregled helikoptera88

3.2.3.Pregled unutar helikoptera94

3.2.4.Priprema za startanje motora99

3.2.5.Priprema za izrulavanje102

3.1.PRORAUN LETA

3.1.1.Openito

Prije svakog leta posada helikoptera je obavezna izvriti proraun leta, koji se sastoji od sljedeih elemenata:

dobijanje polaznih materijala za proraun,

odreivanje najpogodnijeg postroja i brzine leta,

odreivanje potrebne koliine goriva,

odreivanje maksimalno doputene mase helikoptera za polijetanje i za slijetanje,

proraun centrae helikoptera,

odreivanje komercijalnog optereenja,

proraun vremena, puta i potronje goriva po etapama leta helikoptera,

proraun doleta (granice povratka).

3.1.2.Polazni podaci za proraun

Za izvrenje prorauna leta posada helikoptera mora imati sljedee polazne podatke:

rastojanje po marruti od aerodroma (helidroma) polijetanja do aerodroma odredita,

rastojanje od aerodroma odredita do najudaljenijeg alternativnog aerodroma-helidroma (u granicama njegovog dosega),

podatke o rasporedu vjetra i temperature zraka po visinama,

stvarne ili prognozirane meteoroloke uvjete na aerodromima polijetanja, aerodromu odredita i alternativnom aerodromu (pravac i brzina vjetra, tlak i temperatura zraka),

masu opremljenog helikoptera i njegovu centrau po formularu,

parametre ploha (helidroma) polijetanja i slijetanja,

podatke o masama i gabaritima tereta koji se prevoze, a takoer i koordinate rasporeda njihovog centra teita.

3.1.3.Izbor postroja i najpogodnijeg reima leta

3.1.3.1.Izbor postroja leta helikoptera

U sluajevima kada postoji praktina mogunost izbora postroja leta, posada helikoptera duna je odrediti najpogodniju (po potronji goriva) visinu sa uzimanjem u obzir stvarnih okolnosti: meteorolokih uvjeta, brzinu i pravac vjetra po visinama, rastojanja po marruti leta. Pri letovima u uvjetima bezvjetrice potronja goriva se smanjuje s poveenjem visine, dostiui minimalnu vrijednost na visini 3.000 m pri masama polijetanja helikoptera bliskim normalnoj masi polijetanja (11.100 kg) helikoptera, i 2.000 m pri masama polijetanja helikoptera bliskim maksimalnoj masi polijetanja helikoptera (13.000 kg). S toke gledita utjecaja vjetra najpogodnija visina leta helikoptera biti e ona visina na kojoj je promjena putne brzine pod utjecajem vjetra najpovoljnija (najvee poveanje ili najmanje smanjenje putne brzine).

3.1.3.2.Izbor najpogodnije brzine leta helikoptera

Za horizontalni let helikoptera brzina se odabire na temelju zahtjeva i uvjeta zadae: to jest, radi li se o letu helikoptera s postizanjem najveeg doleta ili pak o letu helikoptera najveeg trajanja. Duge letove se preporuuje izvravati na krstareim reimima ili na brzinama leta helikoptera bliskim njima u granicama 10 km/h. Pri tome reim rada motora mora u letu odgovarati (priblino) krstareem reimu (Pododjeljak 8.2.2.). Maksimalno vrijeme zadravanja helikoptera u zraku (maksimalno trajanje leta helikoptera) dostie se pri letu na brzinama 120 ...... 140 km/h.

Maksimalna daljina leta helikoptera dostie se pri brzinama, koje odgovaraju maksimalnim potronjama goriva po kilometrai i koje se odreuju za konkretne uvjete leta po grafikonima na slikama 3.1.14. - 3.1.20. Brzine maksimalnog doleta i maksimalnog trajanja leta helikoptera (krstaree i ekonomine) navedene su u Tablici 7.5.1.

Brzina prevoenja tereta na vanjskom ovjesu odreuje se uvjetima njegovog ponaanja. S poveanjem brzine u dijapazonu preporuenih brzina za prevoenje tereta na vanjskom ovjesu, daljina leta helikoptera se poveava. Na taj nain se brzina leta odreuje u zavisnosti od letne zadae za konkretni let i od uvjeta izvrenja leta.

3.1.4.Odreivanje potrebne koliine goriva3.1.4.1.Ako se let izvrava na krstareoj brzini u uvjetima MSA (meunarodne standardne atmosfere), onda se potrebna koliina goriva odreuje po grafikonima daljine leta, koji su dani na slikama 3.1.7. - 3.1.13.

Naena koliina goriva po grafikonima u sebi sadri gorivo, koje se troi u letu od polijetanja do slijetanja, i aeronavigacijsku koliinu goriva za let u trajanju od 30 minuta na danoj visini i krstareoj brzini.

Potrebna koliina goriva uz uzimanje u obzir vjetra, odreuje se pomou istih grafikona po zranom putu, koji helikopter prolazi pri letu na zadanu daljinu pod djelovanjem vjetra. Redosljed prorauna zranog puta helikoptera navodi se u toki 3.1.9.7a. Uzimanje u obzir razlike temperature vanjskog zraka od standardne, a isto tako i odvoda zraka i snage motora za sustave helihoptera (sustav za sprjeavanje zaleivanja i ureaj za zatitu od praine) ostvaruje se putem poveanja potrebite koliine goriva, odabranog po grafikonu, u suglasnosti s preporukama danim u podtokama 3.1.97b i 7c.

Redosljed koritenja grafikonima daljine leta:

odabrati grafikon koji odgovara visini leta,

iz toke koja odgovara daljini leta (zranom putu) provesti horizontalu do presjeka s crtom mase polijetanja helikoptera,

po toki presjeka horizontalne crte s grafikonom daljine nalazi se na horizontalnoj osi potrebna koliina goriva, Mg, kg.

Na primjer, zadana je visina leta H = 500 m, aeronavigacijska koliina (rezerva) goriva za 30 minuta na krstareoj brzini, atmosferski uvjeti standardni. To odgovara grafikonu praktine daljine doleta, slika 3.1.8. Zadana masa polijetanja helikoptera iznosi 13 tona i praktina daljina leta u bezvjetrici Lpr = 500 km. Iz toke, koja odgovara Lpr =500 km povlai se horizontalna crta do presjeka s grafikonom daljine za Mpol = 13 tona i iz toke presjeka na horizontalnoj osi nalazi se potrebna koliina goriva za polijetanje Mg.pol = 1.760 kg i obratno, znajui koliinu goriva u danim uvjetima (na primjer, Mg = 1.600 kg) i masu polijetanja helikoptera (na primjer, Mpol = 12 tona), koristei se s grafikonom, slika 3.1.8, odreuje se praktina daljina L = 460 km na visini H = 500 m s aeronavigacijskom rezervom goriva za 30 minuta leta na krstareoj brzini u standardnim atmosferskim uvjetima.

3.l.4.2.Koliina napunjenog goriva u spremniku helikoptera mora biti vea za 50 kg od potrebne, koja je odreena po grafikonu (potronja goriva na zemlji 30 kg, neutroeni ostatak 20 kg).

3.1.4.3.Ako se let izvrava na brzinama niim ili viim od krstareih, s transportom tereta na vanjskom ovjesu s poveanom aeronavigacijskom rezervom goriva, i tako dalje, onda se potrebna koliina goriva odreuje redosljednim proraunom po etapama leta helikoptera (vidi pododjeljak 3.1.9.).

3.1.4.4.Puna koliina goriva za helikopter odreuje se volumenom gorivnih spremnika. Punjenje gorivnih spremnika vri se otvorenim nainom kroz ulivna grla.

U tablici 3.1.1. dani su podaci o volumenu gorivnog sustava helikoptera.

Tablica 3.1.1.

SpremniciVolumen, litaraMasa, kg

pri = 0,775 kg/l

Osnovni (potroni i podvjesni)26152027

Osnovni i jedan dopunski35302737

3.1.5.Odreivanje maksimalno doputene mase polijetanja helikoptera

3.1.5.1.Maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera zavisi od nadmorske visine na kojoj se nalazi aerodrom (helidrom), od temperature vanjskog zraka, visine lebdenja iznad helidroma i odreuje se po nomogramima, slika 3.1.1 3.1.6.

3.1.5.2.Nomogrami na slici 3.1.1 i 3.1.3 su izraeni za rad motora TV3-117VM na reimima polijetanja.

Maksimalno doputena masa u polijetanju (slijetanju) helikoptera, odreena po nomogramima, slika 3.1.1. i 3.1.3. mora se smanjiti:

za 200 kg pri ukljuenju ureaja za zatitu od praine na visinama od 0 do 3 km zakljuno,

za 1000 kg pri ukljuenju sustava za sprjeavanje zaleivanja motora i rotora.

3.1.5.3.Pri polijetanju helikopterom uz koritenje utjecaja "zranog jastuka" na helikopterski nain, maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera odreuje se po nomogramima na slici 3.1.3, a bez koritenja utjecaja "zranog jastuka", masa polijetanja helikoptera odreuje se po nomogramu na slici 3.1.1.

Maksimalno doputena masa u polijetanju helikoptera, koja osigurava moganost izvrenja horizontalnog leta na najpogodnijoj brzini na visini koja nadmauje visinu helidroma polijetanja za 300 m, pri otkazu jednog motora i pri radu drugog motora na izvanrednom reimu, odreuje se po nomogramu na slici 3.1.5.

U sluaju da se treba penjati vertikalnom brzinom leta helikoptera Vy = 0,8 m/s, u sluaju otkaza jednog motora i pri radu drugoga motora na izvanrednom reimu, maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera za let na najpogodnijoj visini na visini koja nadmauje visinu helidroma polijetanja za 300 m, mora se odreivati po nomogramu na slici 3.1.6.

3.1.5.4.Pri polijetanju sa zatravanjem (kao s avionom) odreivanje doputene mase polijetanja helikoptera mora se vriti po nomogramu, prikazanom na slici 3.1.3. s tim da se dobijena vrijednost mase polijetanja povea za 500 kg.

3.1.5.5.Prirast doputne maksimalne mase helikoptera pri polijetanju i slijetanju pod utjecajem vjetra na helidromu odreuje se po grafikonima na slici 3.1.2 i 3.1.4. Pri odreivanju maksimalno doputene mase s uzimanjem u obzir utjecaja vjetra mora se imati u vidu da se pravac i brzina vjetra mogu mijenjati u procesu polijetanja i slijetanja. Glede toga se pri odreivanju maksimalno doputene mase pri nestabilnom vjetru mora uzimati u obzir maksimalna vrijednost maksimalno doputene mase za mogui dijapazon izmjene vjetra. U svim sluajevima granina masa ne smije nadmaivati maksimalnu masu polijetanja helikoptera 13.000 kg.

3.1.5.6.Redosljed odreivanja maksimalno doputene mase polijetanja helikoptera po nomogramima naveden je u Primjerima 1, 2, 3 i 4.

PRIMJER 1.

Odrediti maksimalno doputenu masu polijetenja helikoptera, ako je temperatura vanjskog zraka na helidromu -100 C. Helidrom se nalazi na visini 2.000 m iznad razine mora, a veliina plohe za polijetnje i zrani prilazi na njoj doputaju da se izvri polijetanje i slijetanje bez koritenja utjecja "zranog jastuka". Na helidromu pue vjetar s lijeve strane prema pravcu polijetanja, a brzina vjetra je 7 m/s.

RJEENJE:

Po nomogramu na slici 3.1.1. na skali temperatura vanjskog zraka nai toku koja odgovara temperaturi -100 C i povui horizontalnu crtu do linije visine 2.000 m. U tom sluaju na osi masa polijetanja maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera pri bezvjetrici biti e ravna 12.780 kg. Po grafikonu na slici 3.1.2., odredi se, da pri vjetru s lijeve strane i brzini 7 m/s maksimalna masa polijetanja helikoptera mora biti poveana za 440 kg, te prema tome ona iznosi 12.780 + 440 =13.200 kg, ali ne vie od 13.000 kg, sukladno toki 3.1.5.6. Prema tome, masa polijetanja helikoptera za ovaj sluaj mora biti 13.000 kg.

PRIMJER 2.

Odrediti maksimalnu doputenu masu polijetanja helikoptera, ako je temperatura vanjskog zraka +150 C, visina helidroma je 1.500 m iznad razine mora, veliine i zrani prilazi ka helidromu omoguavaju izvrenje polijetanja i slijetanja na helihopterski nain uz koritenje utjecaja "zranog jastuka". Na helidromu pue leni vjetar u odnosu na pravac polijetanja, a brzina vjetra je 4 m/s.

RJEENJE:

Po nomogramu na slici 3.1.3. na skali temperatura vanjskog zraka pronai toku koja odgovara temperaturi +150 C i povui horizontalnu crtu do presjeka s krivuljom visine 1.500 m.

Iz toke presjeka spustiti okomitu crtu na crtu skale masa polijetanja helikoptera i odrediti maksimalno doputenu masu polijetanja helikoptera u uvjetima bezvjetrice. Ova masa mora biti 14.160 kg. Po grafikonu na slici 3.1.4 odredi se to da pri lenom vjetru od 4 m/s masa polijetanja helikoptera mora biti umanjena za 1.300 kg. Prema tome ona iznosi 14100 1.300kg = 12.860 kg.

PRIMJER 3.

Odrediti maksimalno doputenu masu polijetanja helikoptera ako temperatura vanjskog zraka na helidromu iznosi -150 C, helidrom se nalazi na visini 4.000 m iznad razine mora, veliina helidroma i prilazi ka njemu omoguavaju izvrenje polijetanja i slijetanja sa zatravanjem-protravanjem.

RJEENJE:

Po grafikonu slika 3.1.3 na skali temperatura nai toku koja odgovara temperaturi -150 C i povui horizontalnu crtu do presjeka s krivuljom visine 4.000 m. Iz toke presjeka spustiti okomitu crtu na liniju skale masa polijetanja helikoptera i odrediti maksimalno doputenu masu polijetanja helikoptera pri polijetanju na helikopterski nain uz koritenje utjecaja "zranog jastuka" i ona iznosi 12.050 kg. Za dobijanje mase polijetanja helikoptera pri polijetanju sa zatravanjem mora se poveati ta vrijednost za 500 kg, te sada masa polijetanja helikoptera u danim uvjetima pri polijetanju sa zatravanjem iznosi 12.050 + 500 kg = 12.550 kg.

PRIMJER 4.

Odrediti maksimalno doputenu masu polijetanja helikoptera, koja osigurava mogunost izvrenja horizontalnog leta na najpogodnijoj brzini, na visini koja nadmauje visinu helidroma za 300 m, pri otkazu jednog motora i pri radu drugog motora na izvanrednom reimu, ako je temperatura vanjskog zraka -300 C, helidrom se nalazi na visini 1.500 m iznad razine mora.

RJEENJE:

Po grafikonu na slici 3.1.5. na skali temperatura pronai toku koja odgovara temperi od -300 C i povui horizontalnu crtu do presjeka s krivuljom visine 1.500 m. Iz toke presjeka spustiti okomito crtu na crtu skale masa polijetanja i nai traenu masu. Ona iznosi 12.580 kg.

Preporuke po odreivanju suglasnosti vue noseeg rotora helikoptera po nomogramima u Uputi posadi za upravljanje helikopterom Mi-8 MTV dane su u Poglavlju 9.

3.1.6.Odreivanje maksimalno doputene mase slijetanja helikopteraMaksimalno doputena masa slijetanja helikoptera odreuje se istim redosljedom i po istim nomogramima, kao i maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera (vidi pododjeljak 3.1.5.).

Ukoliko nema podataka o temperaturi vanjskog zraka za mjesto pretpostavljenog slijetanja za proraun maksimalno doputene mase slijetanja helikoptera uzeti u obzir sljedee sluajeve:

a - ako je visina helidroma, na koji se pretpostavlja slijetanje, ista s visinom helidroma polijetanja, onda se temperatura vanjskog zraka uzima da je ista kao i na helidromu (aerodromu) polijetanja,

b - pri raznim visinama helidroma polijetanja i helidroma slijetanja promjena vanjske temperature procjenjuje se u suglasnosti s meunarodnom standardnom atmosferom (MSA), to jest, (za svako poveanje visine za 1.000 m temperatura se smanjuje za 6,50 C). Ako nema podataka o vjetru i ako ne postoji mogunost odreivanja njegovog pravca pri slijetanju, proraun maksimalno doputene mase se vri za najpovoljniji sklop brzine i pravca vjetra (vjetar leni s brzinom 4-6 m/s).

3.1.7.Odreivanje komercijalnog tereta

3.1.7.1.Veliina mase komercijalnog tereta Mk.e , ako nije zadana uvjetima leta, odreuje se po formuli:

Mk.e. = Mpol. - Mop - Mg

(3.1.1.)

gdje je

- Mpol. - zadana ili maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera,

- Mop - masa opremljenog helikoptera i

- Mg - masa potrebne koliine goriva.

Maksimalno doputena masa polijetanja helikoptera odreuje se u suglasnosti s pododjeljkom 3.1.5.

Potrebna koliina goriva nalazi se u suglasnosti s pododjeljkom 3.1.4.

3.1.7.2.Vrijednosti masa opremljenog helikoptera i komponenti njihovih elemenata navedene su u Tablici 3.1.2. Ako se opremanje konkretnog helikoptera razlikuje od navedenog u Tablici 3.1.2. za raun dopunskog eksploatacijskog opremanja, onda se ta promjena mora uzimati u obzir.

Tablica 3.1.2.

s teretom unutar trupas teretom na vanjskom ovjesus prevoenim ljudimanatjecateljski s jednim dopunskim spremnikom

Opremljeni helikopter i to:7.4487.4387.4527.461

- prazan helikopter *7.0777.0777.0777.077

- posada (3 osobe)240240240240

- ulje, potpuno punjenje72727272

- ostatak neiskoritenog goriva20202020

- ulazne ljestve7777

- teretne rampe (2 kom)32---

- vanjski ovjes za noenje tereta-22--

- dopunski spremnik s privrenjem i ureajima---45

- sjedala s remenima za privrenje, za 22 sjedala---

* toni podaci se daju u formularu (Tehnikoj knjiici) helikoptera.

3.1.8.Zavrni proraun mase polijetanja helikoptera

Zavrni proraun mase polijetanja helikoptera vri se nakon odreivanja potrebne koliine goriva i mase komercijalnog tereta po formuli:

Mpol. = Mop + Mg + Mk.e.

(3.1.2.)

Proraunata masa polijetanja helikoptera po formuli 3.1.2. ne smije biti vea od maksimalno doputene mase, koja je odreena po grafikonu slike 3.1.1. ... 3.1.5. za stvarne uvjete polijetanja.

3.1.9.Proraun vremena, puta i potronje goriva po etapama leta helikoptera

3.1.9.1.Proraun se sastoji u redosljednom odreivanju koliine goriva na svakoj dionici marrute prijeenog puta i provedenog vremena.

Prije poetka prorauna marruta se razbija na slijedee karakteristine dionice leta:

a) polijetanje i penjanje,

b) sputanje, zalaz glede slijetanja i slijetanje,

c) dionice horizontalnog leta na stalnoj visini, sa stalnom brzinom,

d) i druge dionice (na primjer, sputanje i slijetanje u meupunktu marrute glede uzimanja tereta, optereenje helikoptera s narednim polijetanjem i penjanjem).

Proraun poinje od dionice za koju je u jednoj od graninih toaka poznata masa polijetanja helikoptera. Po pravilu, to e biti dionica polijetanja i penjanja pri poznatoj masi polijetanja helikoptera (zadanoj, proraunatoj ili maksimalno doputenoj). No, ponekad se proraun vri od kraja leta, kada se masa polijetanja helikoptera odreuje na kraju, to jest, kako bi se kao rezultat prorauna nala potrebna koliina goriva. Karakteristika svake dionice marrute odreuje se uz uzimanje u obzir povoljnih (na primjer, leni vjetar) i nepovoljnih imbenika koji utjeu na potronju goriva.

3.1.9.2.Polijetanje i penjanje

Prijeeni put, vrijeme leta i potronja goriva pri polijetanju i penjanju na reimu maksimalne brzine kretanja (reim rada motora pri penjanju - nominalni, brzina po instrumentu - u suglasnosti s preporukama danim u Poglavlju 7) odabiru se iz tablice 3.1.3.

Tablica 3.1.3.

Visina leta, m

Vrijeme, minPut,

kmPotronja, kgVrijeme, minPut,

kmPotronja, kg

Lebdenje1-151-15

Zalijetanje, uspostavljanje reima i penjanje

1001,5-201,5-20

5002,0-252,0130

1.0002,54,0353,0540

2.0004,07,0555,51070

3.0006,010,0758,015100

4.0007,015,09511,530140

4.800---18,040215

5.0009,520,0115---

6.00015,030,0170

PRIMJEDBA:

Pri prevoenju tereta na vanjskom ovjesu vrijeme lebdenja i potronja goriva za spajanje tereta s ureajem ovjesa za noenje tereta preporuuje se uzimati 75 kg i 5 minuta.

3.1.9.3.Sputanje zalaz za slijetanje i slijetanje

Prijeeni put, vrijeme leta i potronja goriva pri sputanju i slijetanju (bez uzimanja u obzir vremena i potronje goriva pri zalazu za slijetanje) odabiru se iz tablice 3.1.4.

Tablica 3.1.4.

Visina poetka sputanja, mInstrumentalna brzina km/hVertikalna brzina sputanja m/sMg.spkgLspkmtspmin

6.0001003-41905827

5.0001203-41404521

4.0001203-41003516

3.000140-1505-6652411

2.000140-1505-645157

1.000140-1505-63084

500140-1505-62553

100120-1302-420-2

Koenje

Lebdenje--15-1

PRIMJEDBE:

1. Pri prevoenju terata na vanjskom ovjesu vrijeme lebenja i potronja goriva za odvajanje tereta od ureaja vanjskog ovjesa, uzima se 5 minuta i 75 kg.

2. Pri zalazu za slijetanje po maloj pravokutnoj marruti (brzina po instrumentu 160 km/h, visina 300 m) vrijeme leta i potronja goriva uzimaju se 6 minuta i 130 kg. U tom sluaju karakteristike sputanja uzimati iz tablice do visine 300 m.

3.1.9.4.Ostali reimi leta

Pri radu helikoptera u reimu lebdenja izvan utjecaja "zranog jastuka" potronja goriva se proraunava u zavisnosti od trajanja lebdenja uz koritenje tablice 3.1.5.

Tablica 3.1.5.

Masa helikoptera pri lebdenju, kg

05001.0002.0003.0004.000

9.000660665670685700725

10.000715725730745775805

11.000780790795825850895

12.000835845860900940-

13.000875905935---

Kilometarska (q) i srednja potronja goriva na sat (Q) u horizontalnom letu pri jednom iskljuenom motoru odreuje se po tablici 3.1.6.

Tablica 3.1.6.

qQqQqQqQqQ

805,74445,264414,814384,524344,34438

1004,034273,904223,764173,524123,39417

1203,354193,244153,134102,964082,85413

1402,924242,834202,734152,584132,51421

1602,654342,574312,494282,384302,33442

1802,474552,414532,344512,27460--

2002,934852,354892,31492----

1004,644924,454824,25472----

1203,824773,734773,634763,47479--

1403,284753,204743,114732,99479--

1602,934802,874812,804812,72492--

1802,704962,50484------

Potronja goriva pri radu motora na zemlji sastoji se od:

potronje goriva pri startanju i zagrijavanju motora,

rulanju na start - 30 kg za 5 minuta (po 6 kg/min),

potronje goriva pri radu motora AI-9V na mrei helikoptera do startanja motora (po 1,25 kg/min).

3.1.9.5.Krstarei let

a) Duina horizontalne dionice marrute Lh.1. proraunava se po formuli:

Lh.1. = L - (Lpenj + Lsp)

(3.1.3.)

gdje je - L - opa duina marrute izmeu aerodroma polijetanja i aerodroma odredita (odreuje se kao rezultat spajanja dionica marrute), Lpenj.- prijeeni put pri penjanju (tablica 3.1.3), Lsp - prijeeni put pri sputanju (tablica 3.1.4.)

b) Vrijeme leta na horizontalnoj dionici marrute th1 proraunava se o formuli:

th.1. = T - (tleb.1 + tpenj + tsp +tzal + tleb2)

(3.1.4.)

gdje je

- T - zadano ope vrijeme leta helikoptera,

- tleb.1 - vrijeme lebdenja na polijetanju (vidi tablicu 3.1.3.)

- tpenj - vrijeme penjanja (vidi tablicu 3.13.),

- tsp - vrijeme sputanja (vidi tablicu 3.1.4.),

- tzal. - vrijeme zalaza za slijetanje (proraunava se u zavisnosti od usvojene sheme zalaza).

- tleb.2 - vrijeme lebdenja na slijetanju (vidi tablicu 3.1.5.).

Ako je vrijeme T zadano, onda se vrijeme leta na horizontalnoj dionici marrute izraunava po formuli:

th.1. =

(3.1.5.)

gdje je - Vstv. - stvarna brzina leta helikoptera,

- UE - brzina ekvivalentnog vjetra (vidi tablicu 3.1.8.).

c) Potronja goriva na horizontalnoj dionici marrute Mg.d proraunava se po formuli:

Mg.d = q Lh.1

(3.1.6.)

gdje je - q - potronja goriva po jednom kilometru.

Veliina q odabire se iz grafikona na slici 3.1.14. - 3.1.20 za srednju masu polijetanja helikoptera na dionici horizontalnog leta.

Srednja masa polijetanja helikoptera nalazi se na jedan od naina:

ako je poznata masa na kraju dionice horizontalnog leta Mkr i zadana duina dionice horizontalnog leta, onda je:

Msr = Mkr + K qkr Lh.1

(3.1.7.)

pri Lh.1 100 km

K = 0,5,

pri 100 km Lh.1 600 kmK = 0,51,

pri Lh.1 600 km

K = 0,52.

Pri tome se qkr, odreuje za Mkr.

ako je poznata masa helikoptera na poetku dionice horizontalnog leta Mpo i zadana Lh.1, onda je:

Msr = Mpo - Kqpo Lh.1

(3.1.8.)

gdje je - K - 0,48; qpo se odreuje za Mpo..

ako je poznata masa helikoptera na poetku i na kraju dionice horizontalnog leta (Mpo, Mkr), tada je:

Msr = 0,5(Mpo + Mkr)

(3.1.9.).

Proraun goriva u letu pri jednom iskljuenom motoru bira se iz tablice 3.1.6.

Satna potronja goriva Q = q Vstv za bilo koju od brzina i visine odreuje se iz grafikona na slici 3.1.20. - 3.l.27. Vrijednosti q i Q na brzinama najveeg doleta (krstareim) za razliite mase u letu dane su u tablici 7.5.2.

3.1.9.6.Proraun daljine i trajanja leta helikoptera s teretom na vanjskom ovjesu

Metodika prorauna daljine i trajanje leta helikoptera s teretom na vanjskom ovjesu ne razlikuje se od obine. Brzine horizontalnog leta pri prevoenju tereta na vanjskom ovjesu zavise od veliine povrine najveeg poprenog presjeka (srednjeg poprenog presjeka tereta) tereta koji se prevozi (dopunskog tetnog otpora). Minimalne ekonomine brzine horizontalnog leta s teretom na vanjskom ovjesu ne razlikuju se od minimalnih i ekonomskih brzina u obinom letu helikoptera. Maksimalne i krstaree brzine leta s teretom na vanjskom ovjesu pri razliitim masama polijetanja helikoptera i pri razliitim veliinama povrina poprenih presjeka tereta za visine leta do praktinog plafona (stvarne i po instrumentu) predstavljene su na slici 3.1.28 - 3.1.32.

Prirataj potronje goriva na jedan kilometar pri prevoenju tereta na vanjskom ovjesu, iji je popreni presjek 1 m2 u usporedbi s potronjom goriva na jedan kilometar pri letu helikoptera bez tereta na vanjskom ovjesu u zavisnosti od instrumentalne brzine leta dan je u tablici 3.1.7. i na slici 3.1.33.

Tablica 3.1.7.

Prirataj potronje goriva na jedan kilometar q pri prevoenju tereta na vanjskom ovjesu, ija je povrina poprenog presjeka 1m2 zavisi od instrumentalne brzine letenja helikoptera.

Vpr, km/h100110120130140150160

q, %/m211,31,72,12,53,03,6

Vpr, km/h170180190200210220230240

q, %/m24,35,05,86,47,38,29,110,1

Pri tome se srednja masa polijetanja helikoptera za odreivanje potronje goriva na jedan kilometar uzima uz uzimanje u obzir i mase tereta koji se prevozi na vanjskom ovjesu. Pri prevoenju tereta na vanjskom ovjesu s povrinom poprenog presjeka koja se razlikuje od 1 m2, odreivanje prirataja potronje goriva po jednom kilometru vri putem poveanja postotka njegovog prirasta q pri prevoenju tereta na vanjskom ovjesu s povrinom presjeka 1 m2 (vidi tablicu 3.1.7.) na stvarnu povrinu poprenog presjeka tereta koji se prevozi.

Pri proraunu daljine i trajanja leta helikoptera s teretom na vanjskom ovjesu mora se dopunski uzimati u obzir:

potronja goriva i vrijeme pri polijetanju i pri spajanju tereta s ureajem vanjskog ovjesa za prevoenje - 60 kg, 4 minute,

potronja goriva i vrijeme pri izboru povrine za sputanje tereta, odvajanje tereta od ureaja ovjesa i pri slijetanju - 50 kg, 5 minuta.

3.1.9.7.Uzimanje u obzir utjecaja imbenika za proraun karakteristika leta

Proraun leta mora se vriti uz uzimanje u obzir vjetra, razlike temperature vanjskog zraka od standardne. Isto tako se mora uzeti u obzir brzina okretanja noseeg rotora, te odvoenje snage motora na sustav helikoptera.

a/ Pravac i brzina vjetra

Uzimanje u obzir utjecaja vjetra preporuljivo je ostvarivati pomou ekvivalentnog vjetra, uzetog i utvrenog po mjerilima Meunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (IKAO). Pod ekvivalentnim vjetrom podrazumjeva se uvijek fiktivni vjetar koji se poklapa s marrutom leta, koji daje istu vrijednost putne brzine kao i stvarni vjetar.

Brzina ekvivalentnog vjetra odreuje se po tablici 3.1.8. u zavisnosti od brzine i pravca stvarnog vjetra. S dovoljnom tonou za praksu moe se tablica 3.1.8. koristiti za cjelokupni dijapazon brzina helikoptara. Proraun potronje goriva u letu sa uzimanjem u obzir vjetra, preporuljivo je vriti prema zranom putu, koji helikopter proe pri letu na zadanu daljinu pod djelovanjem ekvivalentnog vjetra, eonog ili lenog. Vrijeme leta na dionici (etapi) marrute moe se odrediti ili prema zranom putu i stvarnoj brzini, ili po stvarnoj duini dionice puta i putne brzine. Zrani put helikoptera odreuje se pomou grafikona na slici 3.1.34.

Redosljed koritenja grafikona na slici 3.1.34:

iz toke koja odgovara duini horizontalne dionice (na primjer, toka C - duina dionice 710 km), crtu paralelnu krivulji lenog ili eonog vjetra do presjeka s crtom koja odgovara brzini ekvivalentnog vjetra (na primjer, toka D - eoni vjetar brzine 29 km/h; toka E - leni vjetar brzine 29 km/h),

iz toke presjeka povui horizontalnu crtu i nai zrani put; prema uvjetima primjera - 630 km (toka D) i 820 km (toka E).

U onim sluajevima, kada je zadana daljina bez vjetra i kada se treba nai stvarni put helikoptera s uzimanjem u obzir vjetra, redosljed koritenja grafikonom na slici 3.1.34. je drugaiji:

iz toke, koja odgovara daljini bez utjecaja vjetra (na primjer, toka A - daljina 568 km), povui horizontalnu crtu do presjeka s crtom, koja odgovara brzini ekvivalentnog vjetra (na primjer, toka B - vjetar 23 km/h),

iz te toke presjeka povui liniju, koja je paralelna krivulji lenog ili eonog vjetra, i nai stvarni put helikoptera (na primjer, 520 km pri eonom vjetru od 23 km/h).

Tablica 3.1.8.

Brzina ekvivalentnog vjetra pri brzini stvarnog vjetra

Vjetar

1020304050607080

Leni03601020304050607080

103501020303949596978

20340919283746556473

30330917253442495765

40320815222935424954

50310612182328333741

6030059131720222426

702903681011121212

8028012321111

eoni9027001247101418

1002602471115202531

11025048121823293643

120240511172330374554

130230613212836445362

140220816243241505968

150210917263645546474

160200919283847576777

1701901020303949596979

1801801020304050607080

b/ Temperatura vanjskog zraka

Na krstareim brzinama leta pri konstantnoj brzini okretanja noseeg rotora daljina leta pri poveanju temperature vanjskog zraka mijenja se malo u odnosu na standardnu temperaturu.

Pri smanjenju temperature u odnosu na standardnu za svakih 10 stupnjeva, poveavaju se potronja: goriva na jedan kilometar, a daljina leta se smanjuje za 3%.

Na ekonominim brzinama promjena temperature vanjskog zraka praktino ne utjee na daljinu i trajanje leta.

c/ Odvoenje snage od motora za rad sustava helikoptera.

U zavisnosti od uvjeta izvrenja leta na helikopteru se ukljuuju sustavi, koji za svoj rad trebaju odvoenje snage od pogonske grupe. Potronje moraju biti poveane u odnosu na navedene na grafikonima slika 3.1.14. - 3.1.21. za:

3 % pri ukljuenju sustava za sprijeavanje zaleivanja uvodnika zraka i ulaznog usmjeravajueg aparata motora,

2 % pri ukljuenju sustava za sprijeavanje zaleivanja noseeg rotora i rotora pravca.

Pri ukljuenju ejektora ureaja za zatitu od praine pri lebdenju helikoptera satna potronja goriva poveava se u odnosu na vrijednosti navedene u tablici 3.1.4.

Poveanje iznosi 3 %.

3.1.9.8.Proraun koliine potrebnog goriva i koliine goriva koju je potrebno napuniti

Potrebna koliina goriva proraunava se kao zbir potronji goriva po etapama leta helikoptera i aeronavigacijske rezerve. Potrebnoj koliini goriva dodaju se oekivana potronja goriva na zemlji, ostatak neiskoritenog goriva i tako se dobije koliina goriva koja je potrebna za punjenje spremnika helikoptera.

3.1.10.Proraun granice povratka (doleta)

Granicom povratka helikoptera naziva se toka na marruti leta, od koje je mogu siguran povratak helikoptera na helidrom polijetanja ili na rezervni (alternativni) helidrom s uzimanjem u obzir stvarnog ostatka goriva.

Za povratak na helidrom polijetanja toka povratka mora se nalaziti na rastojanju polumjera djelovanja helikoptera. U sluajevima, kada se helikopter s marrute leta usmjerava na rezervni helidrom, toka povratka mora se nalaziti na takvom odstojanju od helidroma, da zrani put helikoptera ne premauje preostalu daljinu leta glede stvarnog ostatka goriva.

Daljina do toke povratka helikoptera na helidrom polijetanja proraunava se po formuli:

Lt.p. =

(3.1.9.)

gdje je- Lt.p. - daljina do toke povratka,

- Lbv - daljina leta helikoptera s danom koliinom goriva bez utjecaja vjetra,- Lp - put helikoptera za vrijeme povratka na suprotni kurs (pri izvrenju standardnog zaokreta prijeeni put se uzima jednakim duini krunice, vidi tablicu 3.1.9.),

- UE - brzina ekvivalentnog vjetra,

- Vstv - stvarna brzina leta helikoptera.

Tablica 3.1.9.

Put helikoptera za vrijeme zaokreta na suprotni kurs, Lp. km

V, km/h100120140160180200220240260

= 15 stupnjeva11,41,92,53,13,94,75,56,5

= 20 stupnjeva0,711,41,72,22,83,344,6

= 30 stupnjeva0,50,70,91,11,41,82,12,52,9

3.1.11.Proraun centrae helikoptera

Pravilan razmjetaj i privrenje tereta na helikopteru potreban je glede osiguranja sigurnosti leta helikoptera. U svim sluajevima optereenja helikoptera teretom centraa helikoptera ne smije izlaziti izvan doputenih granica.

Razmjetaj tereta u teretnoj kabini helikoptera mora se vriti suglasno "Uputi za optereenje i centrau helikoptera" u suglasnosti s oznakama koje su nanijete na desnoj strani teretne kabine helikoptera. Opi centar teita svih tereta mora se nalaziti izmeu crvene i plave strijelice, koje odgovaraju masi prevoenih tereta.

U poprenom pravcu transportna kabina helikoptera mora se optereivati simetrino. Ako to nije mogue izvriti, onda se teret mora rasporediti tako da njegov momenat ne premauje 900 kg u odnosu na sredinu poda teretne kabine helikoptera.

Nakon razmjetaja tereta u teretnoj kabini helikoptera mora se uvjeriti u to, da se uzduna centraa helikoptera nalazi u doputenim granicama, a da centraa pri utroku goriva tijekom leta helikoptera ne izae izvan doputenih granica. Promjena poloaja centra teita helikoptera u zavisnosti od mase u polijetanju helikoptera i utroka goriva tijekom leta helikoptera navedena je u grafikonu na slici 3.1.37.

Proraun i kontrola centrae vri se u suglasnosti s materijalima i preporukama, danim u "Uputi za optereenje i centrau helikoptera Mi-8MTV".

Odgovornost za prijam tereta u helikopter, za kontrolu koliine tereta, za razmjetaj tereta uz uzimanje u obzir centrae i optereenja na podu teretne kabine, helikoptera snosi leta-mehaniar (leta-tehniar).

Slika 3.1.1. Nomogram za odreivanje maksimalno doputene mase helikoptera pri polijetanju i slijetanju na helikopterski nain bez iskoritenja utjecaja zranog jastuka (reim rada motora u polijetanju, ureaj za zatitu od praine ugraen - iskljuen).

Pri ukljuenju ejektora ureaja za zatitu od praine na visinama 0 3 km masa polijetanja helikoptera mora biti umanjena za 200 kg. Pri ukljuenju sustava za sprijeavanje zaleivanja motora, noseeg rotora i rotora pravca masa polijetanja helikoptera mora biti umanjena za 1.000 kg.

Slika 3.1.2.Nomogram za odreivanje prirataja mase helikoptera u zavisnosti od brzine i pravca vjetra pri polijetanju i slijetanju bez iskoritenja utjecaja zranog jastuka.

Slika 3.1.3. Nomogram za odreivanje maksimalno doputene mase helikoptera pri polijetanju i slijetanju na helikopterski nain s koritenjem utjecaja zranog jastuka (reim rada motora u polijetanju, ureaj za zatitu od praine ugraen - iskljuen).

Pri ukljuenju ejektora ureaja za zatitu od praine na visinama 0 3 km masa polijetanja helikoptera mora biti umanjena za 200 kg. Pri ukljuenju sustava za sprijeavanje zaleivanja motora, noseeg rotora i rotora pravca masa polijetanja helikoptera mora biti umanjena za 1.000 kg.

Slika 3.1.4.Nomogram za odreivanje prirataja mase helikoptera u zavisnosti od brzine i pravca vjetra pri polijetanju i slijetanju bez koritenja utjecaja zranog jastuka

Slika 3.1.5.Nomogram za odreivanje maksimalno doputene mase polijetanja helikoptera, koji osigurava mogunost izvrenja horizontalnog leta na najpovoljnijoj brzini, na visini koja nadmauje visinu helidroma polijetanja za 300 m, pri otkazu jednog motora i pri radu drugog motora na izvanrednom reimu (ureaj za zatitu od praine ugraen - iskljuen).

Slika 3.1.6.Nomogram za odreivanje maksimalno doputene mase polijetanja helikoptera, koji osigurava mogunost izvrenja penjanja s Vy = 0,8 m/s na najpovoljnijoj brzini, na visini, koja nadmauje visinu helidroma polijetanja za 300 m, pri otkazu jednog motora i pri radu drugog motora na izvanrednom reimu (ureaj za zatitu od praine ugraen - iskljuen).

Slika 3.1.7. Praktina daljina leta







Slika 3.1.14. Potronja goriva na jedan kilometar blizu zemlje

Slika 3.1.15. Potronja goriva na jedan kilometar

na visini 500 metara


na visini 1.000 metara





Slika 3.1.19. Potronja goriva na visini 4.000 metara

Slika 3.1.20. Potronja goriva na jedan kilometar na visini 5.000 metara

Slika 3.21. Satna potronja goriva na zemlji

Slika 3.1.22. Satna potronja goriva na visini 500 metara

Slika 3.1.23. Satna potronja goriva na visini 1.000 metara

Slika 3.1.24. Satna potronja goriva na 2.000 metara




Slika 3.1.28. Zavisnost brzine leta od povrine poprenog presjeka

tereta, koji se prevozi na vanjskom ovjesu









Slika 3.1.33. Prirataj potronje goriva na jedan kilometar pri transportu

tereta poprenog presjeka 1m2 na vanjskom ovjesu

u zavisnosti od instrumentalne brzine leta.

Slika 3.1.34. Grafikon zavisnosti daljine i polumjera leta

od ekvivalentnog vjetra

Slika 3.1.35. Razlika stvarne temperature zraka od

uzete temperature po MSA.

Slika 3.1.36. Prevoenje barometarskog tlaka na visinu

aerodroma (helidroma)

Slika 3.1.37. Promjena uzdune centrae helikoptera u zavisnosti

od potronje goriva u letu

polijetanje sa maksimalnom masom polijetanja 13t

polijetanje sa nominalnom masom polijetanja 11,1t

(centar teita tereta - na osi noseeg rotora)

polijetanje sa maksimalnim punjenjem goriva

(helikopter bez tereta)

000Karakteristika masa u kg po varijantama primjene:

Naziv masa

Masa polijetanja, kg

vie od 11100

11100 i manje

Satna potronja goriva (kg/h) na visini

na kojoj se nalazi helidrom, m

H = 3.000 m

H = 2.000 m

H = 1.000 m

H = 500 m

H = 0 m

Vdr.

km/h

m = 11.100 kg

m = 13.000 kg

Brzina stvarnog vjetra, km/h

Kut vjetra, stupnjevi

zanoenje u lijevo

zanoenje u desno

Brzina ekvivalentnog vjetra, km/h

PAGE 86

_978436111.unknown

_947445608.unknown

Documents

MTV-02 вертолет