MULTIMEDIJESKI SUSTAVI 2

7/24/2019 MULTIMEDIJESKI SUSTAVI 2

1/163

Prikaz i obradamultimedijskih podataka


2/163

Tehnoloka razina i obradamultimedijskih podataka

2. Tehnoloka razina2. Tehnoloka razina

2.1. Razine multimedije2.1. Razine multimedije

2.2. Opis osnovnih problema2.2. Opis osnovnih problema

2.3. Strojna razina2.3. Strojna razina

2.4. Standardi2.4. Standardi

2.. !omunika"ija2.. !omunika"ija2.#. Opera"ijski sustavi2.#. Opera"ijski sustavi

2.$. %naliza slu&ajeva2.$. %naliza slu&ajeva


3/163

'ediji( zvuk i svjetlost

) Per"ep"ija) *oje i osjet boja

) +id i vizualne komunika"ije) ,vuk) Sluanje i komunika"ija zvukom


4/163

Opa-anje i spoznaja

) Opa-anje per"ep"ija/ 0 svjesnost objekata ipodataka kroz medij osjetila.

) Spoznaja 0 mentalni pro"esi vie reda kao slo-eniprikazi zaklju&ivanje tuma&enje koji vode kopa-anju i nakon toa k razumijevanju.


5/163

Podru&ja interesa

) Okolina) olazai podra-aji

) Podru&ja osjetila i peri5eralni neuroni) 'ozak) Sustavi e5ektora) 'otorni odovor


6/163

Opti&ke iluzije


7/163

Slune iluzije

) *a"hove sonate) Ravelov bolero


8/163

1.3. Obrada medija

) 6zradnja visoko kvalitetnih multimedijskih proizvoda6zradnja visoko kvalitetnih multimedijskih proizvoda

po&iva na uspjenoj intera"iji niza razli&itih tipovapo&iva na uspjenoj intera"iji niza razli&itih tipovapodatakapodataka.

) Svaki od dijelova se treba pohraniti i spremiti na svojna&in


9/163

1.3. Obrada medija

Obrada teksta) 7to je tekst

) Standardi prikaza tekstualnih podataka) Prikupljanje i obrada) Opti&ko prepoznavanje znakova) Pohrana u obliku bitmapa) +eli&ina tekstualnih datoteka) *aze podataka


10/163

1.3. Obrada medija

7to je tekst razine/) Rada Ro8 1991 Hypertext: From Text to Expertext

:ondon( '";raill *ook ?ompan8/() :eksi&ka(@za svaku rije& se de5inira zna&enjeA

) Sintakti&ka(@odreBen je subjekt predikat i objektre&eni"eC

) Semanti&ka(@odreBeno je zna&enje re&eni"eA

) Pramati&ka(@veza semanti&ko zna&enja u &itateljevmodel sebe i svijetaA


11/163

1.3. Obrada medija

+eli&ina tekstualnih datoteka

Originalni tekst Pohrana Format datoteke Veliina Kb

'ultimedijski sustavi Tekst Tekst 1 !b

'ultimedijski sustavi Tekst Ri"h TeDt Eormat .RTE/ 2 !b

'ultimedijski sustavi Tekst 'S Ford # $ !b

'ultimedijski sustavi 6mae ;6E 2 !b

'ultimedijski sustavi 6mae GP; !b


12/163

alpeda


13/163

PiktogramiPiktogramiIdeogramiIdeogrami

Pismo u povjesti


14/163

HijeroglifiHijeroglifi LogogramiLogogrami

Rana abecedaRana abeceda CuneiformCuneiform


15/163

Pomina

sloa

!utembergoa"iblija


16/163

AGaramondAGaramond

PalatinoPalatinoBookman Old StyleBookman Old Style

CourierCourier

Footlight MT LightFootlight MT Light

New YorkNew York

+rsta pisma = seri5


17/163

#rial#rial

Arial NarrowArial NarrowCentury GothicCentury Gothic

Franklin !othic "ookFranklin !othic "ook$ras Light I%C$ras Light I%C

pact

pact

+rta pisma = sanseri5


18/163

BalthazarBalthazarBrush cri!t MTBrush cri!t MT

Matisse "TCMatisse "TC

stralstral

Spe"ijalna pismo


19/163

Stilovi pisma

Bold

Italic

#utline

$nderline

hadowhadow

MALL CAP


20/163

Aa AaAaAa Aa Aa

Aa Aa Aa Aa Aa Ahd hd hd hd hd hd

Razli&ita visina veli&ina i irina


21/163

Poravnavanje rubova


22/163

Spe"ijalne tehnike


23/163

1.3. ,vuk

!oritenje u multimediji) muzika

) ovor) zvu&ni e5ekti

) Hnato& jedinstvenom slaanju o zna&aju zvukanjeov doprinos je teko kvanti5i"irati.


24/163

1.3. 7to je zvuk

) ,vukje kontinuirani val koji putuje kroz zrak.) +al &ine promjene tlaka zraka. ,vuk se detektira

mjerenjem tlaka na mjestu primanja.) !ao i svaki val zvuk ima odreBena svojstva

re5leksija rekrak"ija di5rak"ija itd./.


25/163

1.3. Sluanje i komuni"iranje

) Iuti0 prvenstveno 5izi&ki prihvaati zvuk a nesvjesno

) Sluati0 primanje zvuka s pa-njom i razlu&ivanje srazumijevanjem. To je i razmiljanje o zvuku( kvalitetistilu zna&enju i nijansama. Pokuaj razumijevanjato motivira zvuk. To je uklju&ivanje u novo zvu&noiskustvo a ne samo njeovu ja&inu. To je o"jenjivanjevae reak"ije na zvuk u odnosu na rasplo-enje iosjeaje.


26/163

1.3. Per"ep"ija zvuka

) Privikavanje0 JK svih primarnih neurona postajumanje osjetljivi na zvuk ako se zvuk ne mijenja.

'uzi&ari koriste promjene u uoBaju da sprije&e taj5enomen.) +isina zvuka0 odrasli ljudi mou osjetititi zvuk

izmeBu 2L i 2LLLL >z ali tonovi iznad 1#LLL >z seper"ipiraju kao pitanje.

) Promjene s odinamaM kako se starost poveavasmanjuje se raspon &ujnosti.


27/163

1.3. Stvaranje zvuka

Obrada zvukal Erekven"ija0 broj vibra"ija po sekundiN odreBuje

visinu tonal %mplituda0 intenzitet ili ja&ina &ujnosti zvuka ilija&ina sinala kada se zvuk prenosi elektroni&ki

l >armoni"i0 valovi koji su sadr-ani u nekomnepravilnom ali periodi&kom valu zvukaN odnosi se na

sadr-aj tih harmonika kod razli&itih instrumenatakada proizvode isti ton &ak se i isti instrumentirazlikuju u harmoni"ima( svaka violina drua&ijezvu&i/


28/163

1.3. >armoni&ko ibanje

'irovanje

Sa-imanje

RazrjeBivanje

Stvaranje valova


29/163

1.3. 7irenje zvuka


30/163

1.3. Eouriereova analiza

Gean *aptiste Goseph Eourier

l Svaki periodi&ki valni oblik bez obzira kako biokompleksan mo-e se analizirati i dekomponirati uskup jednostavnijih sinusoidalnih valova sizra&unatom 5rekven"ijom i 5aznim kutem.


31/163


*ilo koja 5unk"ija u intervalu = Q se mo-eaproksimirati nizom harmoni&kih 5unk"ija sin i "os/ kojeimaju 5rekven"ije n i amplitude ani bn. Eormule su(

5unk"ija 5D/ se prikazuje5unk"ija 5D/ se prikazujekao niz harmonijskihkao niz harmonijskih

5unk"ija s 5rekven"ijama n u5unk"ija s 5rekven"ijama n uintervalu =intervalu = Q.Q.


32/163



33/163

Sinteza pravokutno sinala pomouharmoni&kih 5unk"ija razli&ite 5rekven"ije


34/163


35/163

e5ini"ija de"ibela

l L d* de"ibela/ se de5inira kao pra&ujnosti i jednak je 1L=12akusti&kih F.!ada se zvu&ni sinal prikazuje kaoelektri&ni sinal od L.$ + na otpornikuod #LL . %ko neki zvuk proizvodi

napon U+/ tada se on &uje saslunom snaom Ipu d* kao() Ip 2L lo U L.$/

H db j


36/163

Hsporedba promjene ude"ibelima i snae

% d" % &nage % d" % &nage' ( () *+

( (,* (- ./

+ (,. +' (''* + *' (0'''

/ +,) /' ('0'''

) *,+ )' (''0'''

. / .' (0'''0'''

1 ) 1' ('0'''0'''

- . -' (''0'''0'''

2 - 2' (0'''0'''0'''

(' (' ('' ('0'''0'''0'''

(( (+ ((' (''0'''0'''0'''

(+ (. (+' (0'''0'''0'''0'''


37/163

!indersle8 9J/!indersle8 9J/

Uastajanje i snimanje zvuka


38/163

Hzorkovanje zvu&no vala

Hzorkovanje zvu&no valal muzika

l ovorl zvu&ni e5ekti

l Hnato& jedinstvenom slaanju o zna&aju zvukanjeov doprinos je teko kvanti5i"irati.

oriinalni zvu&ni valoriinalni zvu&ni val

val predo&enval predo&endiitalnim uzor"imadiitalnim uzor"imazvu&ni valzvu&ni valdobiven iz diitalnodobiven iz diitalnooblikaoblika


39/163

iitaliza"ija zvuka

l 'ikro5oni proizvode analoan sinall Potrebna je pretvodba analono u diitalni %/

l iskretno uzorkovanje vrijeme napon/l Hzorkovanje 0 podjela vremenske dimenzije u

diskretne intervale

l !vantiza"ija 0 dijeljenje vertikalne osi ja&ina sinala/u intervale. Primjenjuje se nelinearna 5unk"ija. J=bitna i 1#=bitna kvantiza"ija/.


40/163

U8Vuistov teorem

l ,a diitaliza"iju bezubitaka brzina uzorkovanjatreba biti najmanje dvostrukau odnosu na maksimalnu

5rekven"iju unutar zvuka kojise snima. 7to vie to bolje.


41/163

1.3. Obrada medija

Smjerni"e za snimanje

vrsta zvuka 5rekven"ija uzorkovanja

ovor 4LLL=JLLL >z

zvuk .manji zahtjevi 11 k>z

zvuk .vii zahtjevi/ 22 k>z

Hzor"i su veli&ine J ili 1# bitova.Stereo ili mono snimanje ovisi o buduem polo-aju slua&a.


42/163

Tipi&ne 5unk"ije obrade

l Promjena ja&ine zvukal Postupna promjena ja&ine zvuka

l Ponavaljanjel Gekal Eiltriranjel %naliza sinalal Sintezal 'ijeanje snimki


43/163

Tipi&ne 5unk"ije obrade

l Promjena ja&ine zvukal Postupna promjena ja&ine zvuka

l Ponavaljanjel Gekal Eiltriranjel %naliza sinalal Sintezal 'ijeanje snimki


44/163

Hsporedba na&ina snimanja

G. S. *a"h( To"ata i 5ua u =molul 4J k>z 1# bitova stereo( ? kvaliteta

l 4J k>z 1# bitova monol 22 k>z 1# bitova mono( radio kvalitetal 22 k>z J bitova monol 11 k>z J bitova mono( tele5onska kvalitetal J k>z J bitova mono


45/163

Hsporedba veli&ina datoteka

l +eli&ina datoteka se ra&unapo 5ormulama(

B f nt mf= 5rekven"ija uzorkovanja >z/

n= broj bajtova za uzorak

t= trajanje snimanja s/m= stereo 2/ ili mono 1/

snimanje

','

+,'

/,'

.,'

-,'(','

(+,'

3"

Stereo Radio Tele5onskaStereo Radio Tele5onska

Trajanje zvuka 1 minuta.Trajanje zvuka 1 minuta.


46/163

1.3. Obrada medija

!valiteta snimljeno zvuka zavisno o parametrimastandard prema Findo


47/163

%udio 5ormati

l Popularni audio 5ormati su .auHniD radnestani"e/ .ai55'%? S;6/ .


48/163

Smanjivanje zvu&no zapisa


49/163

Prenoenje zvuka kroz mre-e

l !ompromis izmeBu tra-ene kvalitete i veli&inedatoteke

l

Problemi irine pojasa brzine prijenosa/ za Feb iostale medijel Potreba za kompresiju datoteka


50/163

Proto&ni audio

l Spremita podataka(

obiti podatke na odreditu prije neo to zatrebaju

Privremeno spremiti u memoriju *u55er/Server hrani spremnik

%plika"ija klijenta &ita spremnikl Tra-i pouzdanu vezu i umjerenu brzinul Spe"ijalizirani klijent proto&ni audio protokol PU' za

real audio/.


51/163

Obrada zvuka

l Spremita podataka(

obiti podatke na odreditu prije neo to zatrebaju

Privremeno spremiti u memoriju *u55er/Server hrani spremnik

%plika"ija klijenta &ita spremnikl Tra-i pouzdanu vezu i umjerenu brzinul Spe"ijalizirani klijent proto&ni audio protokol PU' za

real audio/.


52/163

Obrada zvuka

l Svaka vrsta podataka ima svoje opera"ije za obradul Upr. realni brojevi( 224 224 4=22 422 itd.

l Obrada teksta npr.l "op8 "ut paste 5ind 5ontovi pozi"ioniranje u slou

razmak boja slova veli&ina slova itd.l Obrada ostalih medija poput zvuka ima odreBenu

analoiju uz spe"i5i&nosti za taj medij.


53/163

Eunk"ije za obradu zvuka

l Svaka vrsta podataka ima svoje opera"ije za obradul Upr. realni brojevi( 224 224 4=22 422 itd.

l Obrada teksta npr.l "op8 "ut paste 5ind 5ontovi pozi"ioniranje u slou

razmak boja slova veli&ina slova itd.l Obrada ostalih medija poput zvuka ima odreBenu

analoiju uz spe"i5i&nosti za taj medij.


54/163


l Rad s datotekama( Ue


55/163


l Spe"ial( Re"ord Pla8 Step ;o To Pla8Uormal:ooped Wdit Tempo 'ark 6nOut

l

Pro"ess( ? O55set Eade 6nsert Silen"e 6nvertElip'ute Uormalize Pan Resample Reverse SmoothS


56/163

1.3. Sinteti&ki zvuk

l va na&ina stvaranjazvuka kod ra&unala(diitalni zvuk isinteti&ki zvuk '66/


57/163


l Sinteza s 5rekventnom modula"jom 0 E' EreVuen"8'odulation/ koristila se najje5tinijim karti"ama uranim JL=tim Sound *laster OP:=4 "hip YamahaZ S8nthesiser/ kombina"ija sinteti&ki stvorenihvalova

l Sinteza valnih oblika 0 zvuk se stvara kombina"ijomvalova stvarnih instrumenata

l 'oderni sintetizatori 0 koriste mjeavinu uzoraka isinteze.


58/163

1.3. e5ini"ija pojma '66

l e5ini"ija pojma '66 'usi"al 6nstrument iital6nter5a"e /( protokol koji omouuje ra&unalimasintetizatorima klavijaturama i ostalim muzi&kimureBajima meBusobnu komunika"iju.


59/163

1.3. !reiranje sinteti&kelazbe


60/163


l Sintetizator( enerator zvuka razli&ita visinelasnoe boja tona/

sadr-i mikropro"esor klavijaturu kontrolnu plo&umemoriju itd.

samostalni ureBaj ili osobno ra&unalo

ima jedan ili vie '66 ulaza i izlaza

l Sekven"er(ureBaj ili so5tver koji upravlja izvoBenjem i snimanjem'6i lazbe


61/163


l Staza(

Staze na sekven"ijalnom so5tveru se koriste za oranizairanjezapisa.

'o-e biti uklju&ena ili isklju&ena za snimanje ili sviranjel !anali(

Odvajaju in5orma"ije u '66 sustavu

Postoji 1# '66 kanala po jednom kabelu

!anali su kodiranil 6nstrument timbre/(

!valiteta zvuka 5lauta &elo/

'o-e se dobiti istovremeno sviranje vie instrumenata


62/163


l Hmetak Pit"h/(

muzi&ka nota koju svira instrumentl

;las(je dio sintetizatora koji proizvodi zvuk

6maju vie lasova 12 2L 24 3# et"./l Hmetak pat"h/(

kontrolna postava koja de5nira pojedini instrument


63/163

'PW; 4 strukturirani audio

l Potreba za kompresijom svih multimedijskihpodataka

l

Temeljne ideje kompresije kod 5ormata 'P3 i realaudiol 'PW;=4 kombinira vie prin"ipa kompresije 0

znatnije smanjenje veli&ine datoteka neo klasi&nakompresija bitova


64/163

'PW; 4 strukturirani audio

l Obuhvaen &itav niz diitalno audial ;ovor s malom brzinom bitova u sekundil

Puni opse viskokvalitetno auidal HraBene mjere protiv piratstval Strukturirani aduio


65/163

Strukturirani audio

l OL 4 Stru"tured %udio Or"hestra :anuael &L 4 Stru"tured %udio S"ore :anuael

&"F 4 the Stru"tured %udio Sample *ank Eormatl Skup 3I5I semantike koja opisuje kako se kontrolira

S%O: s '66l ras6ored7 opisuje kako se uzimaju navedeni dijelovi i

stvara zvukl #udio"IF&7 dio *6ES=a koji omouuje izradu audio

zvu&nih staza u 'PW;=4 koritenjem razli&itih alata itehnika za proizvvodnju e5ekata


66/163

Primjer %udio*6ES ra5a

!reiranje jednostavno zvuka preko tri elementarna zvu&na toka
http://www.cs.cf.ac.uk/Dave/Multimedia/AudioBIFS.gif


67/163

1.3. Svjetlost

l 7to je svjetlostl *oje i osjetl

+id i vizualna kominuka"ija


68/163

Priroda svjetla

l Oblik enerijel vostruka priroda svjetla( &esti&na i valna


69/163

Wlektromanetski spektar


70/163

+idljivi spektar


71/163

+idljivi spektar


72/163

:om svjetla


73/163

'jerenje svjetla

l 6ntenzitet ili ja&ina radija"ijel Radija"ija 0 ukupna koli&ina enerije mjerena u FQl

:uminan"ija 0 jakost svjetla opa-ena od ljudsko okal Svjetlina 0 subjektivna mjera koliko se svijetao

prikazuje neki objektl Ga&ina se smanjuje s kvadratom udaljenosti od izvora

svjetla


74/163

*oja

l Osjet reistriran u mozu kada svjetlosni valovirazli&ite duljine padaju na retinu oka uzroku slanjeporuke kroz opti&ki -iva" da bi uzbudili neurone oodreBenim dijelovima moza.


75/163

*oja

l Re5lektirana boja nastaje kada svjetlo osvjetljava nekiobjekt i neki valovi svjetla odreBene duljine bivajure5lektirani a drui apsorbirani.

l Transmisija ili emisija nastaje zbo toa to atomi ilimolekule emitiraju svjetlosnu eneriju karakteristi&nevalne duljine nakon to bivaju uzbuBeni.


76/163

!rivulje emisije i reemisije

!olorimetrija


77/163

'jerenje boja

l *oja M ton opisuje boju kako osjea nae okol ,asienje M koli&ina &iste boje ne "rne ili bijele/l

Svjetlina M intenzitet svjetla neko objekta ukontekstu njeove okolineN koli&ina svjetla


78/163

*oja

l Re5lektirana boja nastaje kada svjetlo osvjetljava nekiobjekt i neki valovi svjetla odreBene duljine bivajure5lektirani a drui apsorbirani.

l Transmisija ili emisija nastaje zbo toa to atomi ilimolekule emitiraju svjetlosnu eneriju karakteristi&nevalne duljine nakon to bivaju uzbuBeni.


79/163

Trikromatsko ledanje

l Suptraktivni prin"ipi boja M za re5lektiranu bojul %ditivno mijeanje boja M za emitiranu bojul Thomas Youn M utvrdio da se oko sastoji od tri

materijala osjetljiva na svjetlostl >ermann von >elmholtz M identi5i"irao je stani"e

retine za tri bojel Youn=>elmholtz Theor8 M tro0komponentna ili

trikromatska teorija vida


80/163

Per"ep"ija boja

l Oko vidi razli&ite valne duljine i jakosti svjetla razli&itol :jubi&asta se jedva vidil

?rvena boja se vidi jako dobrol 're-ni"a je -uta i apsorbira zeleno plavo i ljubi&astol !ako ljudi stare mre-ni"a postaje sve -utija tako da

vide manje zeleno plavo i ljubi&asto


81/163

Psiholoko zna&enje boja

l Opisne 5raze 0 mra&no raspolo-enjeN -uta minutaNza"rvenilo se pred o&ima

l *oje su vrlo subjektivnel *oje se povezuju s osjeajimal Tople boje "rvena i -uta/ pribli-ujul >ladne boje plava i zelena/ udaljuju

l Pastelne boje oputajuN tamne boje razdra-uju


82/163

!ota& boja


83/163


84/163


85/163


86/163

* j & l it


87/163

*oje na ra&unalnom monitoru

* j & l it


88/163

*oje na ra&unalnom monitoru

l Svjetlo zra&enja radija"ije/ i odraza re5leksije/aditivno i suptraktivno mijeanje boja/.

l R;* sustav M Red ;reen *luel ?Y' sustav M ?8an Yello


89/163

8elena

!

9uta

6laa

crenaR

"

crna

sia crta

ljubiasta

tirki8nabijelabijela

!o"ka R;* boja


90/163

T lji b j


91/163

Temelji boje

+idljivi dio spektra

Osjetljivost ljudsko oka na


92/163

j j j boje i svjetlost

R 5 kt


93/163

Re5spektar

?6W dij b j


94/163

?6W dijaram boja

R d k ij bil k j b j


95/163

Reproduk"ija bilo koje boje

ijaram s ih idlji ih boja


96/163

ijaram svih vidljivih boja

:ab model boja


97/163

:ab model boja

Ra&lamba slike u R;* sustav


98/163

Red

;reen

*lue


99/163

Y6X dekompozi"ija


100/163

Y?r?b dekompozi"ija


101/163

R;* i ?'Y ko"ka

Temelji videa


102/163

Temelji videa

l Svaka primarna boja se prikazuje kaoodvojeni video sinal R;* i trans5orma"ijaY6X YH+/

l Uajbolja reproduk"ija bojal obra irina pojasa i sinhroniza"ijal !ompozitni video( sinali o boji i svjetlini se

mjeaju u jednom nosa&u sinalal S=video separated video/( kompromis dvije

linije za prijenos sinala svjetlina i boja/

%ditivno i subtraktivno


103/163

mijeanje boja

%ditivno = emisija Subtraktivno = apsorp"ija

+id i vizualna komunika"ija


104/163


l Eizikalni pro"esM svjetlo se prenosi i re5lektiral Eizioloki pro"esiM svjetlo ulazi u oko pada na

retinu i prenosi se preko opti&ko -iv"al Ueuroloki pro"esM mozak reaira na impulse od

opti&ko -iv"al Psiholoki pro"esM um interpretira in5orma"ije u

mozu



105/163

?amera obs"ura


+izualna pismenost


106/163

+izualna pismenost

l Preduvjet za shvaanje vizualnih medijal Ope konitivne posljedi"el

Svesnost vizualnih manipula"ijal Wstetske vrijednosti

Slika i zna&enje


107/163

Slika i zna&enje

l Osjet = vanjska realnost ozna&ena s nekom slikoml Osjeaj = stav izra-en preko neke slike u odnosu na

izra-enu stvarnostl Raspolo-enje = stav ili poruka koju -eli prenjeti

stvaratelj slikel Uamjera = u&inak koji -eli postii neka slika kod

ledatelja

Slika i zna&enje


108/163

Slika i zna&enje

l ,nak M bilo koji objekt kojem neko drutvo daje nekozna&enje

l Semiotika ili smioloija = prou&avanje znakoval Sini5ier M 5izi&ki entitet koji izra-ava znakl Sini5ied M kon"ept ili emo"ija koja je pripisana

znakul

Sini5i"ation M veza izmeBu izraza i kon"epta

Slika i zna&enje


109/163

Slika i zna&enje

Pramatski poled nad


110/163

analizom zna&enja slike

l Osobna M unutranja reak"ijaN subjektivnal Povjesna M va-nost slike se temeljni na vremenskoj

liniji medijal Tehni&ka M odnos izmeBu svjetla medija za pohranu

i prezenta"ijel Wti&ka M moralna i eti&ka odovornost produ"enta

proizvoBa&a i publikel

!ulturna M analiza radnih simbola koji imaju nekuzna&enje u tom vremenul !riti&ka M predstavljanje slike koja treba dati neku

razumnu ak"iju

'irne slike


111/163

!onkretno %pstraktno

'irne slike

'esarisovih deset lavnih proturje&ja


112/163

izmeBu slika i stvarnosti

l Ue mou reprodu"irati pun raspon svjetlinel Ue mou reprodu"irati &itav raspon bojal Uedostatak in5orma"ija o promjeni svjetline

l Uedostatak in5orma"ija o boji objektal Ue mo-e reprodu"irati stereoskopske e5ektel Ue mo-e reprodu"irati u&inke paralakse kretanjel Ue mo-e prikazati smanjivanje veli&ine poveenjem razmaka od

ledateljal Ue mo-e biti orani&en na jedan poled u isto vrijemel 'o-e sadr-avati velika iskrivljenja svojstaval 'o-e proizvesti nestajanje svojstava objekta

'esarisovih deset lavnih proturje&ja


113/163

izmeBu slika i stvarnosti

l 'esarisova proturje&ja ne predstavljaju zna&ajanproblem za multimediju.

l Od najranije djetinstva ljudi imaju veliku sposobnostprepoznavanja i ispravno pronala-enaj &ak inajstiliziranijih nepotpunih in5orma"ija.

l 'ultimedijske prezenta"ije stoa ne trebaju imativeliki nalasak na tehnolokim atrak"ijama da bi se

to vie pribli-ili stvarnosti ve se treba kon"entriratina bit.

ijelovi oblika


114/163

ijelovi oblika

l To&ka = mali ispunjeni kru-il :inija = niz to&aka tako bliskih jedne druima da se

&ini da ne postoji prostor izmeBu njihl :ikovi

Paraleloram

!ru

Trokut

Raspored to&aka


115/163

?entar pa-nje Uapetostkroz asimetriju

Uapetostkroz podjelu

Punjenjes to&kama

Raspored to&aka

Raspored linija


116/163

Otvoreniprostor

Orani&eniprostor

+ertikalnozaustavljanje

inamikai smjer

Raspored linija

Raspored linija


117/163

Ueuroznadinamika

Snaa ipovjerenje

;ra"ioznosti prozra&nost

Paralelnelinije itekst

Raspored linija

!oritenje likova


118/163

Ueuravnote-enapojava

Hravnote-ena upotreba bijelih nijansi

!oritenje likova

!oritenje likova = kruovi


119/163

!ru dominira plohom !ru privla&i pa-nju

!oritenje likova kruovi

!oritenje likova = trokuti


120/163

Piramida 0simbol snaei stabilnosti

,ailjena piramidasimbolizira"rkveni toranj

6zudu-eni trokutsna-nosuerira smjer

!oritenje likova trokuti

;ra5i&ki primitivi


121/163

;ra5i&ki primitivi

l To&ka M piksel na ekranul :inija M dva ili vie piksela povezanal Polion M zatvorena 5iura s vie od dvije strani"e

smjeetena na nekoj ravninil Ua ra&unalu se ne mou savreno prikazati realni

svijet pomou ravnih linija i eometrijskih 5iura

Iimbeni"i koji daju dojam


122/163

prostora

) Prostor0 okvir u kojem je postavljena neka slika) +eli&ina0 prividne veli&ine objeketa daju dojam

prostora

) *oja0 tople boje pribli-uju 0 suprotno neo hladnekao i kontrastniji objekti

) Osvjetljenje0 razlika u intenzitetu svjetla i sjena dajedojam dubine

)

Teksturalni prijelazi = dojam duljine objekata) +rijeme0 kulturoloka per"ep"ija vremena utje&e nedojam dubine

) Perspektiva0 tehnika "rtanja


123/163


124/163


125/163

Tri vrste perspektive


126/163

Perspektiveiluzije ;eometrijskaperspektiva !on"eptualnaperspektiva

Tri vrste perspektive

Pokret u sli"i


127/163

Pokret u sli"i

) Stvarni pokret =anima"ija i umrtvljivanjeobjekata u pokretu u stvarnom svijetu

) Prividan pokret0 nepokretne slike koje daju

dojam pokreta) Tromost oka 0zaostajanje neke slike umozu za neko vrijeme

) H multimediji broj slika u sekundi ikorisnikova tromost oka odreBujupojavljivanje stvarno kretanja

Pokret u sli"i


128/163

Pokret u sli"i

) ;ra5i&ko kretanje 0mi"anje oka upreledavanju objekta obi&no s lijeva nadesno odozo prema dolje/

) 6mpli"irano kretanje0 iluzija kretanja u mirnojsli"i bez bilo kakvo kretanje slike ili njenihdijelova


129/163

Hmbero *o""ioni( Hspon radaHmbero *o""ioni( Hspon rada


130/163

:uii Russolto( inamizam automobila:uii Russolto( inamizam automobila

1.3. Obrada medija


131/163

j

Hporaba ra5ike

pozadina za zalavlja podnaslove i tekstvizualiza"ija in5orma"ija

tematske boje dizajn i ikone koje daju vizualnikontinuitet

opis mjesta i stvari pomou 5otorealisti&nih slika

ilustra"ije i anima"ije za demonstra"iju pro"edura

uporaba "rtanih 5ilmova za unoenje humora.

1.3. Obrada medija


132/163

j

+rste ra&unalne ra5ikel ra5ika temeljena na %S?66

znakovimal vektorska ra5ikal rasterska ra5ikal metadatoteke

;ra5ika temeljana na %S?66;ra5ika temeljana na %S?66znakovima danas zastarjelaznakovima danas zastarjela

1.3. Obrada medija


133/163

j

+ektorska ra5ikal ?%?%' paketil arhitektonski na"rtil dijarami spajanja u

elektrotehni"il prikaz prometni"a

1.3. Obrada medija


134/163

j

Rasterska ra5ikal 5otora5ije

l slike i "rte-i

l skeniranje dokumenata

Prikaz slike na ra&unalu


135/163

l 'onokromatska "b/ slika( #4L4JL piksela 3$. !*l Siva J bitna slika( #4L4JL piksela 3LL !*l J bitna slika u boji( #4L4JL piksela 3LL !*l 24 bitna slika u boji( #4L4JL piksela 3LL !*

1#.$$$.21# boja #4L4JL piksela 3LL !* 921.# !*l 32 bitne slike u boji( 1 b8te u pikselu slu-i za prikaz

al5a vrijednosti za in5orma"ije o spe"ijalnim e5ektima

1.3. Obrada medija


136/163

j

Wlementi slike pixel/ prikazuje se kao to&ke nazaslonu monitora

1.3. Obrada medija


137/163

j

!valiteta rasterske ra5ike ovisi o(l kvaliteti oriinalal na&inu na koji je slika skeniranal dubini boje slikel ra5i&kom 5ormatul vrsti kompresijel ra5i&koj karti"i u ra&unalul kvaliteti ra&unalno monitoral vidu i svjetlosnim uvjetima korisnika koja djeluje na

njeovu per"ep"ju te slike

1.3. Obrada medija


138/163

j

Primjeri kvalitete dobivene slike ovisno o 5ormatuprikaza(

%lpeda 2# boja ;6E 1# boja ;6E 1# boja ;6E 2# tonova ;6E 1# tonova ;6E 1# tonova ;6E/

Popis 5ormata za prikaz slike


139/163

p p

l ;6E ;6EJ$a ;6EJ9a/ = ;raphi"s 6nter"hane Eormatl GPW; = Goint Photoraphi"s WDperts ;roupl T6EE = Taed 6mae Eile Eormatl atoteke za ra5i&ku anima"iju( E:? E:6 ;:l Posts"riptWn"apsulated Posts"riptl *'P( ra5ika za 'i"roso5t Findo


140/163

p

Hsporedba


141/163

p

Hsporedba


142/163

p

Hsporedba


143/163

Hsporedba


144/163

Temelji videa


145/163

l Svaka primarna boja se prikazuje kaoodvojeni video sinal R;* i trans5orma"ijaY6X YH+/

l Uajbolja reproduk"ija bojal obra irna pojasa i sinhroniza"ijal !ompozitni video( sinali o boji i svjetlini se

mjeaju u jednom nosa&u sinalal S=video separated video/( kompromis dvije

linije za prijenos sinala svjetlina i boja/

1.3. Obrada medija


146/163

6ndeksiranje ra5ike upotrebom metapodataka(l 5otora5l naslov tesktl kateorijal loka"ijal datum unosal kon"eptl autorska praval opis klju&ne rije&i i prikazani ljudil 5otora5ski 5ormat

1.3. Obrada medija


147/163

6ndeksiranje ra5ike upotrebom sadr-aja(l primjer indeksiranja pomou historama

%lpeda/%lpeda/

1.3. Obrada medija


148/163

vo i trodimenzionalna anima"ija(l 2 anima"ija ne nastoji stvarati privid dubine

prostora. Odnos kamere i prostora je

nepromijenjen. Gednostavna je za izradu je5tina imo-e biti u&inkovita.

l 3 anima"ija nastoji stvoriti iluziju prostorauporabom perspektive i pokreta kamere.

l 'oua uporaba tehnika anima"ije u budunosti(holora5ija realisti&no osvjetljenje i sjene iinteraktivna anima"ija prividne stvarnosti.

1.3. Obrada medija


149/163

H&in"i anima"ijel zadr-ava se zanimanje i pa-nja sluateljstval mou se prenositi apstraktni kon"epti i idejel stimuliraju se emo"ionalni odovoril stvaraju se podsvjesne vezel ljudi su zasi&eni in5orma"ijama u tolikoj mjeri da

ubrzo ube zanimanje za in5orma"iju a anima"ijomse posti-e -eljena napetost pa-nje

1.3. Obrada medija


150/163

Ua&in na koje objekti u anima"iji privla&e pa-nju(l subjekt ili objekt se treba pokretati u kadrul treba smanjivati ili pratiti pomi&ni objekt da se

zadr-i u kadrul ostvariti dekomponiranje slike jer je neto dolo ili

otilo iz kadral primijeivanjem promjene u kadrul promjenom tehnike da se neto nalasi.

1.3. Obrada medija


151/163

!ako se posti-u u&in"i anima"ije(l o&i ledatelja se automatski ve-u na objekt u

pokretu &ak iako je prikaz na peri5eriji ekranal pokretni objekti dominiraju mirnim objektima u

kadrul poti"anjem o&iju da se kreu u nekom smjeru.

1.3. Obrada medija


152/163

Hporaba videa(l prikaza zadaa koje je teko prikazati na papiru

l prikaz nakro i mikro svijeta

l prikaz doaBaja vremenski povezanih

l prikaz vjetina

l prikaz niza pro"edura ili djelovanja sustava

l prikaz doaBaja kojima se ne mo-e prisustvovati

l prikaz ubrzanih i usporenih pokreta

1.3. Obrada medija


153/163

Hporaba videa u nadzoru(l nadzor u televizijil poslovna televizijal treninzil video bibliotekel nadzor proizvodnjel bankovni nadzorl bolni&ki nadzorl video kon5eren"ijel sastan"i

1.3. Obrada medija


154/163

Stvaranje 5ormalnih metoda za obradu videa videoalebra/(

l modelirati unije-Bene video strukture poput

snimke s"ene i odsje&akal izra-avati vremenske kompozi"ije poput video

semenatal de5inirati izlazne karakteristike video semenatal spe"i5i"irati viestruko ledanje.

1.3. Obrada medija


155/163

\eli se stvoriti pristup videu temeljen na sadr-ajukoji bi omouivao korisni"ima(

l pridru-ivati in5orma"ije o sadr-aju s loi&kim video

sementimal osiuravati viestruke postojee polede i

tuma&enja istih podatakal osiuravanje asi"ijativnih pristupa temeljenih na

sadr-aju strukturi i vremenskim in5orma"ijama.

Primjer obrade videa


156/163

l Pomou alata %dobe Premiere obraditemo video odsje&ke

l kombina"ija videa sa startom rakete teokretanje Gupitera

l zvu&na pozadina e biti razovor kod

starta rakete i lazba iz >olstovih@PlanetaA @GupiterA/


157/163



158/163

l ,vuk iz >olstovih planeta



159/163

l +ideo isje&ak o lansiranju raketa



160/163

l +ideo isje&ak o Gupiteru



161/163

l Stvaranje novo video isje&kakombina"ijom zvuka te videa o

lansiranju rakete i prikaz Gupitera

1.3. Obrada medija


162/163

Opera"ije video alabre(l !rea"ija de5inira konstruk"iju video izraza iz sirovo

videa.l !ompozi"ija de5inira vremenske odnose izmeBu

komponenata video izraza.l 6zlaz de5inira vremenski raspored i audio izlaz iz

komponeneta video izraza.l Opis pridru-uje atribute sadr-aja s video izrazima.

Operacije Uporaba

StvaranjeKreiraj create name begin end

Zastoj delay time


163/163

jKompozicija

NadovezivanjeE1* E2

Unija E1? E2Presjek E1? E2Razlika E1- E2Paralela E1E2Paralelni kraj E1E2

Uvjetni (test) E1: E2Petlja loop E1time

Rastezanje stretch E1factor

Limitiranje limit E1 time

Prijelaz transition E1E2 type time

Sadri contain E1query

IzlazProzor window E1(x1, y1)-(x2, y2)priority

Documents

MULTIMEDIJESKI SUSTAVI 2