MUSLIMANSKI SVIJET - POPULACIJA I RELIGIOZNOST - priredili Azra Mulović & Hikmet Karčić

Priredili: Azra Mulović i Hikmet Karčić

Izdavači:entar za napredne studije, Sarajevoentar za civilizacije Balkana - BALMED, IstanbulSarajevo, 2013.

Redaktura:Muhamed Jusić i Munir Mujić

Urednik: Ahmet Alibašić

Lektura:Hurija Imamović

DTP:Suhejb Djemailji

Mišljenja iznesena u tekstu nisu nužno stavovi izdavača i priređivača.

I - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

314.156:28](100)

MUSLIMANSKI svijet : populacija i religioznost/ priredili Azra Mulović, Hikmet Karčić. -Sarajevo : entar za napredne studije ; Istanbul :entar za civilizacije Balkana, BALMED, 2013. -167 str. : graf. prikazi ; 24 cm

Bibliografske i druge bilješke uz tekst.

ISBN 978-9958-0935-2-4 (entar za naprednestudije)1. Mulović, AzraBISS.BH-ID 20539910

MUSLIMANSKI SVIJETPOPC RGOZO

Sarajevo, 2013/1434. god. po H.

POPC RGOZOMUSLIMANSKI SVIJET

PrirediliAzra Mulović i Hikmet Karčić

MUSLIMANSKI SVIJET / POPC RGOZO

5

RGOOR

va publikacija sažima rezultate četiri velika istraživanja koja je u periodu 2009-2012. godine provela poznata istraživačka kuća “ew esearch enter – Forum on eligion and ublic Life” iz Washingtona. iječ je o slijedeća četiri istraživanja:

Mapping the Global Muslim Population: A Report on theSize and Distribution of the World’s Muslim Population,oktobar 2009.

The Future Global Muslim Population: Projections for2010-2030, januar 2011.

The World’s Muslims: Unity and Diversity, august 2012. The World’s Muslims: Religion, Politics and Society, april

2013. godine.

Čitaocu koji nije naviknut na statističke zamke skrećemo pažnju da treba biti oprezan s izvođenjem zaključaka iz ponuđenih podataka. Naime, ovakva međunarodna istraživanja nezahvalna su jer isto pitanje nerijetko bude različito shvaćeno u različitim sredinama. Tako “religiozan” ne znači isto u Turskoj i u Bosni i Hercegovini. U nekim sredinama se poistovjećuje davanje zekata i sadekatu-l- tra, dok se u drugima to ne čini. Ako to dvoje ne razdvojite, dobit ćete neuporedive podatke. Konačno, mnogo je onih koji poste samo nekoliko dana ali ne i cijeli amazan. Takve suptilne razlike u ovim istraživanjima su zanemarene. bog svega rečenog treba biti oprezan prilikom tumačenja datih podataka. Ipak, s obzirom da su ovo rijetko stručne demografske procjene i komparativna istraživanja religioznosti u muslimanskom svijetu, smatrali smo korisnim predstaviti ih bosansko-hercegovačkoj javnosti.

Izdavači


5

RGOOR

va publikacija sažima rezultate četiri velika istraživanja koja je u periodu 2009-2012. godine provela poznata istraživačka kuća “ew esearch enter – Forum on eligion and ublic Life” iz Washingtona. iječ je o slijedeća četiri istraživanja:

Mapping the Global Muslim Population: A Report on theSize and Distribution of the World’s Muslim Population,oktobar 2009.

The Future Global Muslim Population: Projections for2010-2030, januar 2011.

The World’s Muslims: Unity and Diversity, august 2012. The World’s Muslims: Religion, Politics and Society, april

2013. godine.

Čitaocu koji nije naviknut na statističke zamke skrećemo pažnju da treba biti oprezan s izvođenjem zaključaka iz ponuđenih podataka. Naime, ovakva međunarodna istraživanja nezahvalna su jer isto pitanje nerijetko bude različito shvaćeno u različitim sredinama. Tako “religiozan” ne znači isto u Turskoj i u Bosni i Hercegovini. U nekim sredinama se poistovjećuje davanje zekata i sadekatu-l- tra, dok se u drugima to ne čini. Ako to dvoje ne razdvojite, dobit ćete neuporedive podatke. Konačno, mnogo je onih koji poste samo nekoliko dana ali ne i cijeli amazan. Takve suptilne razlike u ovim istraživanjima su zanemarene. bog svega rečenog treba biti oprezan prilikom tumačenja datih podataka. Ipak, s obzirom da su ovo rijetko stručne demografske procjene i komparativna istraživanja religioznosti u muslimanskom svijetu, smatrali smo korisnim predstaviti ih bosansko-hercegovačkoj javnosti.

Izdavači


7

IRŽ ČO CR EW

Istraživački centar ew (ew esearch enter) je nevladina, nepro tna organizacija eksperata koja prikuplja i analizira informacije, stavove i trendove koji oblikuju savremeni svijet. odružnica su velike grupacije fondova koju je osnovala američka porodica ew, sa svrhom rješavanja nekih od najizazovnijih problema današnjice. Sprovode ispitivanja jav-nog mnijenja, objavljuju demografske studije, analize sadržaja i prave druga empirijska istraživanja u društvenim naukama.

entar ew djeluje kroz nekoliko istraživačkih projekata u razli-čitim područjima: američku politiku istražuje Istraživački centar za narod i medije; medije rojekt za vještine u žurnalizmu; za internet i tehnologije postoji rojekat istraživanja interneta i američkog života; za religiju Forum za pitanja religije i javnog života; za hispano-ame-ričku populaciju Istraživački hispanički centar; za međunarodno javno mnijenje rojekat o globalnim stavovima; tu je i rojekat za društvene trendove, kao i entar za administraciju i izdavaštvo.

Forum za pitanja vjerskog i javnog života (Forum on eligon and ublic Life, u daljem tekstu Forum ew) je projekt Istraživačkog centra ew, pokrenut 2001. godine u svrhu dubljeg razumijevanja pitanja re-ligije i društvenih odnosa. Forum ew djeluje kao ekspertna grupa koja periodično objavljuje nepristrane činjenice o različitim aspektima vjer-skih i javnih poslova, bazirane na njihovim anketama, demografskim analizama i drugim istraživanja od značaja za vjerski i društveni život u Sjedinjenim Američkim Državama i svijetu.


7

IRŽ ČO CR EW

Istraživački centar ew (ew esearch enter) je nevladina, nepro tna organizacija eksperata koja prikuplja i analizira informacije, stavove i trendove koji oblikuju savremeni svijet. odružnica su velike grupacije fondova koju je osnovala američka porodica ew, sa svrhom rješavanja nekih od najizazovnijih problema današnjice. Sprovode ispitivanja jav-nog mnijenja, objavljuju demografske studije, analize sadržaja i prave druga empirijska istraživanja u društvenim naukama.

entar ew djeluje kroz nekoliko istraživačkih projekata u razli-čitim područjima: američku politiku istražuje Istraživački centar za narod i medije; medije rojekt za vještine u žurnalizmu; za internet i tehnologije postoji rojekat istraživanja interneta i američkog života; za religiju Forum za pitanja religije i javnog života; za hispano-ame-ričku populaciju Istraživački hispanički centar; za međunarodno javno mnijenje rojekat o globalnim stavovima; tu je i rojekat za društvene trendove, kao i entar za administraciju i izdavaštvo.

Forum za pitanja vjerskog i javnog života (Forum on eligon and ublic Life, u daljem tekstu Forum ew) je projekt Istraživačkog centra ew, pokrenut 2001. godine u svrhu dubljeg razumijevanja pitanja re-ligije i društvenih odnosa. Forum ew djeluje kao ekspertna grupa koja periodično objavljuje nepristrane činjenice o različitim aspektima vjer-skih i javnih poslova, bazirane na njihovim anketama, demografskim analizama i drugim istraživanja od značaja za vjerski i društveni život u Sjedinjenim Američkim Državama i svijetu.

R O

BUDUĆNST LBALNE MUSLIMANSKE ULAIJE

odine 2009. ew Forum za pitanja religijskog i javnog života obja-vio je publikaciju Mapiranje globalne muslimanske populacije, gdje je procijenjeno da u svijetu živi više od milijardu i po muslimana. Forum je napravio korak naprijed, pa je 2011. godine u izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije - projekcije za period 2010-2030. godine korištenjem standardnih demografskih metoda, usprkos broj-nim neizvjesnostima, napravio procjenu koliko će do 2030. godine mu-slimana živjeti u svih 2321 zemlje u svijetu.

vaj izvještaj daje demografske projekcije koje se zasnivaju na aktuelnim podacima o populaciji i pretpostavkama o demografskim trendovima. Te se projekcije odnose na ono što će se desiti ukoliko su sadašnji podaci tačni, a trendovi se nastave prema očekivanjima. Me-đutim, brojni su faktori koji mogu promijeniti demografske trendove na nepredvidiv način: imigracioni zakoni, ekonomski uvjeti, prirodne katastrofe, oružani sukobi, naučna otkrića, društveni pokreti, politička previranja itd. bog toga je ovaj izvještaj ograničen na skromni vre-menski period od 20 godina. Međutim, i pored toga, ne postoji nikakva garancija da će muslimanska populacija rasti baš ovim predviđenim

1 Izvještaj govori o 232 zemlje i teritorije u svijetu, iako će se naći da je broj zemalja u svijetu manji (192, 195, 196). od “teritorijom” se podrazumijeva geografski entitet koje Ujedinjene nacije još nisu priznale kao neovisnu državu, ali koje imaju zasebne podatke o populaciji u izvještajima djela UN-a za ekonomska i socijalna pitanja. U ovom izvještaju među teritorijama su npr. Hong Kong i Makao (posebna administrativna područja Kine), renland (autonomni sastavni dio Kraljevine Danske), uerto ico (slobodna pridružena država SAD-a), itd. adi lakšeg predstavljanja podataka, u ovom izvještaju se riječ “zemlja” koristi kao obuhvatan pojam i za zemlje i za teritorije.


8

Forum ew istražuje ulogu religije u svjetskim odnosima kroz se-riju istraživačkih proizvoda, od velikih anketa javnog mnijenja o reli-giji i društvu do detaljnih demografskih analiza trenutne distribucije i budućeg rasta značajnijih religijskih grupa. Forum ew također vrši istraživanja koja dokumentiraju domet vladinih i društvenih restrikcija koje se tiču religije širom svijeta

U periodu od 2009. do 2013. godine Forum ew izdao je nekoli-ko publikacija u kojima se nastoji dati sadržajan demografski portret muslimanske populacije u svijetu danas i predvidjeti promjene u toj populaciji do 2030. godine. lavninu naše publikacije čine informacije iz četiri njihova izvještaja: Budućnost globalne muslimanske popula-cije. Projekcije za period 2010-2030. iz 2011. g., Muslimani svijeta: jedinstvo i raznolikost iz 2012. g. i Muslimani svijeta: religija, politika i društvo iz 2013. godine.

R O

BUDUĆNST LBALNE MUSLIMANSKE ULAIJE

odine 2009. ew Forum za pitanja religijskog i javnog života obja-vio je publikaciju Mapiranje globalne muslimanske populacije, gdje je procijenjeno da u svijetu živi više od milijardu i po muslimana. Forum je napravio korak naprijed, pa je 2011. godine u izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije - projekcije za period 2010-2030. godine korištenjem standardnih demografskih metoda, usprkos broj-nim neizvjesnostima, napravio procjenu koliko će do 2030. godine mu-slimana živjeti u svih 2321 zemlje u svijetu.

vaj izvještaj daje demografske projekcije koje se zasnivaju na aktuelnim podacima o populaciji i pretpostavkama o demografskim trendovima. Te se projekcije odnose na ono što će se desiti ukoliko su sadašnji podaci tačni, a trendovi se nastave prema očekivanjima. Me-đutim, brojni su faktori koji mogu promijeniti demografske trendove na nepredvidiv način: imigracioni zakoni, ekonomski uvjeti, prirodne katastrofe, oružani sukobi, naučna otkrića, društveni pokreti, politička previranja itd. bog toga je ovaj izvještaj ograničen na skromni vre-menski period od 20 godina. Međutim, i pored toga, ne postoji nikakva garancija da će muslimanska populacija rasti baš ovim predviđenim

1 Izvještaj govori o 232 zemlje i teritorije u svijetu, iako će se naći da je broj zemalja u svijetu manji (192, 195, 196). od “teritorijom” se podrazumijeva geografski entitet koje Ujedinjene nacije još nisu priznale kao neovisnu državu, ali koje imaju zasebne podatke o populaciji u izvještajima djela UN-a za ekonomska i socijalna pitanja. U ovom izvještaju među teritorijama su npr. Hong Kong i Makao (posebna administrativna područja Kine), renland (autonomni sastavni dio Kraljevine Danske), uerto ico (slobodna pridružena država SAD-a), itd. adi lakšeg predstavljanja podataka, u ovom izvještaju se riječ “zemlja” koristi kao obuhvatan pojam i za zemlje i za teritorije.


10

tempom, niti da na njen rast neće utjecati nepredviđene okolnosti ka-kve su političke odluke o imigracionim kvotama ili nacionalne kampa-nje da se osnivaju veće ili manje porodice.

Važeći podaci o populacijama koji su temelj ovog izvještaja pri-kupljeni su iz najboljih izvještaja za sve 232 zemlje i teritorije za koje djel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija, tj. djel za populaciju, daje procjene. Dakle, izvori izvještaja su: podaci Ujedinje-nih nacija i međunarodnih agencija za istraživanja, popisi, demograf-ske studije, generalna istraživanja populacije, svjetska baza podataka o religijama (WD), te različiti izvori podataka za svaku zemlju po-naosob. pći pregled rezultata iz izvještaja Foruma ew o budućnosti muslimanske populacije koji slijedi temelji se na završnom izvještaju ove publikacije. otom su analizirani faktori koji podstiču rast musli-manske populacije (glavni i indirektni) i dat je pregled regionalne ra-sprostranjenosti muslimanske populacije.


11

Amerike 0,3%Evropa 2,7%

Podsaharsk a Afrika 15%

Bliski Istok-Sjev erna Afrika

19,9% 62,1%

Amerike

Bliski Istok-Sjeverna Afrika

Podsaharska Afrika

Evropa

MUSLIMANSKA POPULACIJA PO REGIJAMAU PROCENTIMA ZA 2010. GODINU

ew esearch enter’s Forum on eligion & ublic Life The Future of the lobal Muslim opulation, januar 2011.

ZEMLJE SA NAJBROJNIJOM MUSLIMANSKOM POPULACIJOM 2010. I 2030. GODINE

10 zemalja sa najvećom populacijom

muslimana 2010. godine

10 zemalja sa najvećom populacijom

muslimana 2030. godine

Zemlja Procijenjena populacija muslimana Zemlja Projicirana populacija

muslimana

Indonezija 204.847.000 Pakistan 256.117.000Pakistan 178.097.000 Indonezija 238.833.000Indija 177.286.000 Indija 236.182.000Bangladeš 148.607.000 Bangladeš 187.506.000Egipat 80.024.000 Nigerija 116.832.000Nigerija 75.728.000 Egipat 105.065.000Iran 74.819.000 Iran 89.626.000Turska 74.660.000 Turska 89.127.000Alžir 34.780.000 Afganistan 50.527.000Maroko 32.381.000 Irak 48.350.000

Procjene broja stanovnika zaokružene su na hiljade.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Amerike 0,3%Evropa 2,7%

Podsaharska

Afrika 15%

Bliski Istok-

Sjeverna Afrika

19,9%

62,1%

Podsaharska Afrika

Evropa

Amerike

Bliski Istok-S jeverna Afrika


13

PĆ PRG

čekuje se da će u narednih 20 godina muslimanska populacija u svi-jetu porasti za oko 35% tj., prema procjenama Foruma za religijska i javna pitanja entra ew, broj muslimana će se sa 1,6 milijardi, koliko ih je bilo 2010. godine, povećati na 2,2 milijardi 2030 godine.

retpostavlja se da će u naredne dvije decenije muslimanska po-pulacija dvostruko brže rasti u odnosu na nemuslimansku: prosječna godišnja stopa rasta za muslimane je 1,5%, a za nemuslimane 0,7%. Ukoliko se trenutni trend rasta nastavi, 2030. godine će u ukupnoj svjetskoj populaciji, koja će po projekcijama brojati 8,3 milijarde, mu-slimani činiti 26,4%, dok su, prema podacima iz 2010, od 6,9 milijardi svjetskog stanovništva muslimani činili 23,6%.

UDIO MUSLIMANSKE POPULACIJE U SVJETSKOJ OD 1990. DO 2030. GODINE �U MILIJARDAMA�

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijska osnova uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Osjenčenim poljima predstavljene su projekcije.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

1,119,9%

1,321,6%

1,623,4%

1,924,9%

2,226,4%

4.24.8

5.35.8

6.1

0

2

4

6

8

10

1990. 2000. 2010. 2020. 2030.

Nemuslimanska

Muslimanska

1,1

19,9%

1,3

21,6%

1,6

23,4%

1,9

24,9%

2,2

26,4%

4.2 4.8 5.3 5.8 6.1

0

2

4

6

8

10

1990. 2000. 2010. 2020. 2030.

Nemuslimanska

Muslimanska


14

Bez obzira što će muslimanska populacija u svijetu rasti brže nego nemuslimanska, pretpostavlja se da će ona ipak rasti sporijim tempom nego u protekle dvije decenije. U periodu od 1999. do 2010. godine, muslimanska populacija rasla je prosječnom godišnjom stopom od 2,2%, dok je očekivana stopa za period od 2010. do 2030. godine 1,5%.

vo su neki od glavnih zaključaka opsežnog izvještaja o veličini, ra-sprostranjenosti i rastu svjetske muslimanske populacije. U izvještaju Foruma ew za pitanja religijskog i javnog života nastoje se ažurirati procjene o broju muslimana u svijetu za 2010. godinu i predvidjeti rast muslimanske populacije od 2010. do 2030. godine. rojekcije su bazi-rane kako na ranijim demografskim trendovima, tako i na pretpostav-kama da će se ovi trendovi nastaviti u narednim godinama. ravljenje ovakvih procjena neizostavno podrazumijeva neizvjesnosti, uključujući i one političke prirode. Na primjer, promjene političke klime u SAD-u i u evropskim državama mogle bi dramatično utjecati na obrasce mi-gracija muslimana.

Međutim, ukoliko se trenutni trend rasta nastavi, broj zemalja sa milion i više muslimana do 2030. godine će porasti sa današnjih 72 na 79. Većina muslimana (oko 60%) i dalje će živjeti u azijsko-paci čkoj regiji, dok će njih oko 20%, kao i danas, živjeti na Bliskom istoku i Sje-vernoj Africi. čekuje se da će akistan prestići Indoneziju, kao zemlju sa najvećom muslimanskom populacijom na svijetu. retpostavlja se da će populacija muslimana u odsaharskoj Africi rasti; na primjer, za dvadeset godina će vjerovatno više muslimana živjeti u Nigeriji nego u Egiptu. Muslimani će i dalje ostati manjina u Evropi i na dva američka kontinenta, ali se očekuje da će njihov udio u ukupnoj populaciji ovih regija rasti.


15

MUSLIMANSKA POPULACIJA PO REGIJAMA

2010. 2030.

PROCIJENJENI BROJ PRIPADNIKA

MUSLIMANSKE POPULACIJE


MUSLIMANSKE POPULACIJE U PROCENTIMA

PROJICIRANI BROJ PRIPADNIKA


PROJICIRANI BROJ MU�

SLIMANSKE POPULACIJE U PROCENTIMA

Svijet 1.619.314.000 100% 2.190.154.000 100,0%

Azija – Paci k 1.005.507.000 62,1 1.295.625.000 59,2

Bliski Istok - Sjeverna Afrika

321.860.000 19,9 439.453.000 20,1

Podsaharska Afrika

242.544.000 15,0 385.939.000 17,6

Evropa 44.138.000 2,7 58.209.000 2,7

Sjeverna i Južna Amerika

5.256.000 0,3 10.927.000 0,5

Procijenjeni brojevi pripadnika populacije zaokruženi su na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Zbog zaokruživanja, iznosi se ne moraju tačno poklapati .Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Na primjer, projekcije pokazuju da će se u naredne dvije decenije u Sjedinjenim Državama broj muslimana više nego udvostručiti, te da će porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigracija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. retpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a (odrasli i djeca) porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini, čime će se izjednačiti broj muslimana s današnjim brojem Jevreja ili episkopalaca. Iako će u nekim evropskim zemljama živjeti znatno veći procent muslimana, pretpostavlja se da će u SAD-u do 2030. godine živjeti više muslimana nego u bilo kojoj evropskoj zemlji, izuzev usije i Francuske.

redviđa se da će u naredne dvije decenije udio muslimanskog sta-novništva u cjelokupnoj populaciji Evrope porasti za skoro jednu treći-nu, čime će broj muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika ove regije porasti sa 6% iz 2010. godine na 8% u 2030. godini. rikazano


15

MUSLIMANSKA POPULACIJA PO REGIJAMA

2010. 2030.




MUSLIMANSKE POPULACIJE U PROCENTIMA

PROJICIRANI BROJ PRIPADNIKA


PROJICIRANI BROJ MU�

SLIMANSKE POPULACIJE U PROCENTIMA

Svijet 1.619.314.000 100% 2.190.154.000 100,0%

Azija – Paci k 1.005.507.000 62,1 1.295.625.000 59,2


321.860.000 19,9 439.453.000 20,1

Podsaharska Afrika

242.544.000 15,0 385.939.000 17,6

Evropa 44.138.000 2,7 58.209.000 2,7


5.256.000 0,3 10.927.000 0,5

Procijenjeni brojevi pripadnika populacije zaokruženi su na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Zbog zaokruživanja, iznosi se ne moraju tačno poklapati .Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Na primjer, projekcije pokazuju da će se u naredne dvije decenije u Sjedinjenim Državama broj muslimana više nego udvostručiti, te da će porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigracija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. retpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a (odrasli i djeca) porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini, čime će se izjednačiti broj muslimana s današnjim brojem Jevreja ili episkopalaca. Iako će u nekim evropskim zemljama živjeti znatno veći procent muslimana, pretpostavlja se da će u SAD-u do 2030. godine živjeti više muslimana nego u bilo kojoj evropskoj zemlji, izuzev usije i Francuske.

redviđa se da će u naredne dvije decenije udio muslimanskog sta-novništva u cjelokupnoj populaciji Evrope porasti za skoro jednu treći-nu, čime će broj muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika ove regije porasti sa 6% iz 2010. godine na 8% u 2030. godini. rikazano


16

u apsolutnim brojevima, evropska muslimanska populacija će porasti sa 44,1 milion iz 2010. godine na 58,2 miliona u 2030. godini. Najveći porast – uzrokovan prvenstveno neprestanim migracijama - najvjero-vatnije će se desiti u apadnoj i Sjevernoj Evropi, gdje će se u nekoliko zemalja procent muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika pri-bližiti dvocifrenom broju. čekuje se da će u Ujedinjenom Kraljevstvu muslimani činiti 8,2% populacije u 2030. godini, što je znatan porast u odnosu na današnje procjene od 4,6%. retpostavlja se da će 2030. broj muslimana u Austriji dosegnuti 9,3%, u odnosu na današnjih 5,7% od ukupnog broja stanovnika zemlje; u Švedskoj će taj broj porasti na 9,9% (sa današnjih 4,9%); u Belgiji će muslimani činiti 10,2% populacije (u odnosu na današnjih 6%), a u Francuskoj 10,3% (sa današnjih 7,5%).

Na brži rast broja muslimana u odnosu na nemuslimane u cijelom svijetu utječe nekoliko faktora. Muslimani obično imaju veće stope fer-tiliteta (više djece po ženi) od nemuslimanske populacije. sim toga, veliki dio muslimanske populacije već je, ili će to uskoro biti, u najbo-ljoj reproduktivnoj dobi (15─29 godina). Također, poboljšanje zdrav-stvenih i ekonomskih uvjeta u zemljama s muslimanskom većinom dovelo je do natprosječnog pada mortaliteta novorođenčadi i djece, a prosječan ljudski vijek se produžuje više u zemljama s muslimanskom većinom nego u drugim manje razvijenim zemljama.

Muslimanska populacija raste, ali stopa njenog rasta opadaast globalne muslimanske populacije ne bi trebalo da zasjeni još je-dan važan demografski trend: stopa rasta muslimanske populacije u posljednjih nekoliko decenija je u opadanju i vjerovatno će se nasta-viti snižavati u narednih dvadeset godina, što pokazuje donji gra kon. U periodu od 1990. godine do 2000. godine muslimanska populacija je rasla prosječnom godišnjom stopom od 2,3%. Stopa rasta je spala na 2,1% od 2000. do 2010. godine; pretpostavlja se da će od 2010. do 2020. godine opasti i do 1,7%, a od 2020. do 2030. godine na 1,4% (ili 1,5% godišnje u 20-godišnjem periodu od 2010. do 2030. godine).


17

GODIŠNJA STOPA RASTA MUSLIMANSKE I NEMUSLIMANSKE POPULACIJE

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijsku osnovu uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Osjenčenim poljima predstavljene su projekcije.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Stopa rasta opada prvenstveno zbog pada stope fertiliteta u mno-gim većinskim muslimanskim zemljama, među kojima su i takve mno-goljudne nacije poput Indonezije i Bangladeša. Stopa plodnosti (ferti-liteta) opada jer se sve više žena u ovim zemljama sve duže obrazuje, raste životni standard, a ljudi se sele iz ruralnih područja u gradove.

Usporeni rast muslimanske populacije najizraženiji je u azijsko-paci čkoj regiji, na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi i u Evropi, dok je u odsaharskoj Africi manje vidljiv. Jedina područja gdje će, kao rezul-tat imigracije, rast muslimanske populacije biti ubrzan jesu Sjeverna i Južna Amerika.

Nemuslimani 1,2%

1,00.9

0.6

Muslimani 2,3% 2.1

1.7

1.4

0

0.5

1

1.5

2

2.5

1990.-2000. 2000.-2010. 2010.-2020. 2020.-2030.

Nemuslimani

Muslimani

Nemuslimani 1,2%

1,00.9

0.6

Muslimani 2,3% 2.1

1.7

1.4

0

0.5

1

1.5

2

2.5

1990.-2000. 2000.-2010. 2010.-2020. 2020.-2030.

Nemuslimani

Muslimani


18

GODIŠNJA STOPA RASTA POPULACIJE MUSLIMANA PO REGIJAMA

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijsku osnovu uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Isprekidanom linijom predstavljene su projekcije.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

padanje stope fertiliteta dovest će do značajnih promjena u dob-noj strukturi muslimanske populacije. Današnja svjetska muslimanska populacija prilično je mlada, što se u statističkom predstavljanju nazi-va “ispupčenjem mladosti” (youth bulge): to znači da je procent mladih u dobi do 30-te godine dosegnuo vrhunac oko 2000. i od tada se nalazi u opadanju. odine 1990. više od dvije trećine ukupnog broja stanov-nika u većinski muslimanskim zemljama činili su mlađi od 30 godina. Danas mlađi od 30 čine 60% populacije u ovim zemljama, a projekcije su da će ih do 2030. biti manje od 50%.

Istodobno, u mnogim većinski muslimanskim zemljama stanov-ništvo će biti sve starije: u periodu od 2010. do 2030. broj ljudi starijih od 30 godina porast će sa 40% na 50%, a broj starijih od 60 godina će se skoro udvostručiti - porast će sa 7% na 12%.

1,8

1,4

Azija-Pacifik 1,1

2,2

1,6

Evropa 1,2

2,42,1

1,8 Bliski Istok-Sjeverna Afrika

1,4

2,6

3 2,5 Podsaharska

Afrika 2,2

2,1

4,1

3,6

Amerike 3,3

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

1990.-2000. 2000.-2010. 2010.-2020. 2020.-2030.

Azija-Pacifik

Evropa


PodsaharskaAfrika

Amerike

1,8

1,4

Azija-Pacifik 1,1

2,2

1,6

Evropa 1,2

2,42,1

1,8 Bliski Istok-

Sjeverna Afrika

1,4

2,6

3 2,5 Podsaharska

Afrika 2,2

2,1

4,1

3,6

Amerike 3,3

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

1990.-2000. 2000.-2010. 2010.-2020. 2020.-2030.

Azija-Pacifik

Evropa


PodsaharskaAfrika

Amerike


19

PROCENTI ODABRANIH DOBNIH SKUPINA U VEĆINSKI MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA

Analiza Foruma Pew na temelju UN-ovih procjena po zemljama, tako da mnogoljudnije zemlje više utječu na prosjek od onih sa manje stanovnika. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Međutim, to što je stanovništvo sve starije nije problem samo ze-malja sa muslimanskom većinom. S obzirom na to da u cijelom svijetu natalitet opada, a ljudi sve duže žive, fenomen sve starijeg stanovništva uočljiv je svugdje u svijetu. ato će, komparativno promatrano, musli-manska populacija biti mlada još decenijama. rosječna dob u većinski muslimanskim zemljama porasla je sa 19 (kolika je bila 1990.) na 24 godine (kolika je bila 2010.), a očekuje se da će se do 2030. popeti na 30 godina. Međutim, još uvijek će to biti niža prosječna dob od one u Sjevernoj Americi, Evropi i drugim razvijenim regijama, gdje je od 1990. do 2010. porasla sa 34 na 40 godina, a očekuje se da će 2030. biti 44 godine. Do tada će, prema projekcijama, troje od 10 mladih (29,1% populacije u dobi 15-29 godina) biti muslimani, što je više u odnosu na 2010. kada ih je bilo 25,8% i 1990. kada ih je bilo 20,0%.

stali zaključci do kojih se došlo u istraživanju su:

0-20 godina

50,4%

0-20 godina

60,4%

0-20 godina

68,4%

30+ godina

49,6%

30+ godina

39,6%

30+ godina

31,6%

0

20

40

60

80

100

1990. 2010. 2030.(projekcije)

30+ godina

0-20 godina0-20 godina

50,4%

0-20 godina

60,4%

0-20 godina

68,4%

30+ godina

49,6%

30+ godina

39,6%

30+ godina

31,6%

0

20

40

60

80

100

1990. 2010. 2030.

(projekcije)

30+ godina

0-20 godina


20

lobalna slika

Sunije će do 2030. godine i dalje biti nadmoćna većina međumuslimanima (87-90%). Proporcija šiijskih muslimana bi mogla lagano opadati, ponajviše zbog niske stope fertiliteta u Iranu, gdje živi više od trećine svjetske šiijske muslimanske populacije.

Oko tri četvrtine (74,1%) muslimanske populacije živi u 49 zemalja,gdje muslimani čine većinu stanovništva. Više od petine (23,3%) muslimana živi u zemljama sa nemuslimanskom većinom, u zemljama u razvoju. Oko 3% muslimana živi u najrazvijenijim regijama kao što su Evropa, Sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland i Japan.

Stopa fertiliteta u većinski muslimanskim zemljama usko je povezana sa nivoom obrazovanja žena. U osam većinski muslimanskih zemalja, gdje se djevojčice najkraće školuju, prosječna stopa fertiliteta (5,0 djece po jednoj ženi) je više nego dvostruko veća od prosječne stope u devet muslimanskih zemalja gdje djevojčice najduže idu u školu. Izuzetak su teritorije Palestine (u daljem tekstu Palestina) gdje je prosječna stopa fertiliteta (4,5 djece po ženi) relativno visoka, iako tamo danas rođene djevojčice mogu očekivati da steknu 14 godina formalnog obrazovanja.

Manje od polovine (47,8%) udatih žena u dobi od 15 do 49 godinau zemljama sa muslimanskom većinom koristi neku vrstu kontrole rađanja. Poređenja radi, u manje razvijenim zemljama sa većinskim nemuslimanskim stanovništvom skoro dvije trećine (63,3%) svih udatih žena iste dobne skupine koristi neki oblik kontrole rađanja.


21

OR O POČ R POPC

lavni faktori koji, prema mišljenju autora istraživanja, podstiču rast populacije su:

fertilitet; očekivani životni vijek (trajanje života); migracije i dobna struktura.

Fertilitet

U mnogim zemljama sa muslimanskom većinom tokom posljednjih decenija stopa fertiliteta je opadala i nastavlja opadati, pa ipak je u prosjeku i dalje viša od stope drugih zemalja manje razvijenog svijeta i značajno viša od zemalja razvijenog svijeta. To je i glavni razlog zašto se očekuje da će globalna muslimanska populacija rasti i u apsolutnom broju i u proporcijama unutar cjelokupne svjetske populacije. Uzevši u cjelini, razvijene zemlje Evrope, Amerike i Australije, te Japan, imaju totalnu stopu fertiliteta (TF)2 oko 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da populacija ostane stabilna.

Totalna stopa fertiliteta u svih 49 većinski muslimanskih zemalja će pasti sa 4,3 u 1990-im na 2,9 u 2010-im godinama, a onda i dalje padati: na 2,6 u 2020-im i 2,3 u 2030-im godinama. Međutim, visoka

2 Standardna mjera fertiliteta u ovom izvještaju je totalna stopa fertiliteta (Total Fertilty ate, TF), koja se de nira kao ukupan broj djece koji jedna prosječna žena ima tokom svog života, ukoliko se ne promijene obrasci fertiliteta. TF se računa tako što se zbroji stopa rađanja među ženama svih životni dobi u konkretnoj zemlji i konkretnom periodu - sažeto: to je obrazac plodnosti na jednom mjestu i u jednom vremenskom periodu.


21

OR O POČ R POPC



Fertilitet





22

stopa fertiliteta u prošlosti stvorila je jednu demografsku pokretačku silu koja će osigurati brzi rast populacije i u sljedeće dvije decenije, čak i kada broj rađanja po ženi opada.

Najveći broj djece po jednoj ženiU zemljama sa muslimanskom većinom

Najmanji broj djece po jednoj ženiU zemljama sa muslimanskom većinom

Zemlja 2010-2015.

2030-2035.

Zemlja 2010-2015.

2030 -2035.

Niger 6,9 5,3 Iran 1,7 1,9Afganistan 6,3 4,4 Tunis 1,8 1,9Somalija 6,2 4,3 Albanija 1,9 1,9Čad 5,8 3,8 Liban 1,9 1,9Burkina Faso 5,6 3,6 UAE* 1,9 1,9

Izvor: Total Ferti lity Rate, UNRangovi su određeni iz nezaokruženih brojeva. Palesti na i Senegal su precizno izjednačeni, a druge zemlje zbog zaokruživanja.

Izvor: Total Ferti lity Rate, UNRangovi su određeni iz nezaokruženih brojeva. Liban i Albanija su pre-zicno izjednačeni, a druge zemlje zbog zaokruživanja.

pći trend fertiliteta, međutim, može zamaskirati velike razlike od zemlje do zemlje. Najveću stopu trenutno imaju Niger, Afganistan i So-malija, a najnižu Iran, Tunis, Albanija i Liban.

I u zemljama sa muslimanskom većinom i u drugim zemljama, ra-zlozi opadanja stope fertiliteta su isti: ekonomski razvoj, poboljšani ži-votni standard, duže školovanje, sklapanje braka u kasnijim godinama, sve brža urbanizacija i sve veća primjena kontrole rađanja. Na stopu fertiliteta općenito utječu razni kulturni, društveni, politički, ekonom-ski i historijski činioci.

Što se tiče dobi kada se sklapa brak, između zemalja sa musliman-skom većinom i drugih manje razvijenih zemalja nema značajne razli-ke, ali ima u odnosu na razvijenije zemlje: žene u zemljama sa musli-manskom većinom brak sklapaju u prosjeku u dobi od 21,6 godina, u drugim manje razvijenim zemljama u dobi od 22 godine, a u razvije-nom svijetu sa 26,2 godine.

Utjecaj religije, međutim, složeno je pitanje: ne smije se samo na osnovu činjenice da je u zemljama sa muslimanskom većinom stopa fer-tiliteta veća nego u drugim manje razvijenim zemljama zaključiti da su

* Ujedinjeni Arapski Emirati

Pew Research Center’s Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

MUSLIMANSKI SVIJET / POP C R G OZ O

23

tomu razlog islamska učenja. Mnogi muslimani, naime, žive u zemljama sa natprosječnom stopom siromaštva, slabom zdravstvenom zaštitom, manjim mogućnostima za obrazovanje i većom ruralnom populacijom, a svi ti faktori su povezani sa višom stopom fertiliteta.

noO što bi se moglo zaključiti iz istraživanja religioznosti u svim religijskim tradicijama jest da generalno religioznost, a ne konkretno islam, može podstaći više rađanja. Ukratko: islamska učenja mogu di-rektno ili indirektno utjecati na veličinu porodice, ali religija ne djeluje neovisno o drugim društvenim silama. Fertilitet pokreće složena mje-šavina kulturnih, socijalnih, ekonomskih, religijskih i drugih faktora.

čekivani životni vijek

Muslimani danas žive mnogo duže nego nekoliko generacija ranije. ro-cjenjuje se da će se prosječni životni vijek (očekivano trajanje života) u zemljama sa muslimanskom većinom, koji je 1990-95. bio 62 godine, pro-dužiti na 68, a da će 2030-35. dosegnuti 73 godine. Prosječan životni vijek u zemljama sa muslimanskom većinom i manje razvijenim zemljama pri-bližno je isti, dok ljudi u razvijenim zemljama žive srazmjerno duže: 1990-95. njihov životni vijek bio je 74 godine, a do 2030-35. bit će 81 godinu.

TRENDOVI U OČEKIVANOJ DUŽINI ŽIVOTNOG VIJEKAOčekivani broj godina koliko će, u prosjeku, živje novorođenče

IzIIzvor: Očekivani životni vijek, analiza Foruma Pew na osnovu podataka UN-a. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Popula on, januar 2011.

7270

62

7371

6866

63

818078

7674

60

70

80

90

1990.-1995.

2000.-2005.

2010.-2015.

2020.-2025.

2030.-2035.

Zemlje samuslimanskom

Manje razvijenezemlje sanemuslimansko

Razvijenijezemlje sanemuslimanskom

O


21

OR O POČ R POPC



Fertilitet




MUSLIMANSKI SVIJET / POP C R G OZ O

23

tomu razlog islamska učenja. Mnogi muslimani, naime, žive u zemljama sa natprosječnom stopom siromaštva, slabom zdravstvenom zaštitom, manjim mogućnostima za obrazovanje i većom ruralnom populacijom, a svi ti faktori su povezani sa višom stopom fertiliteta.

noO što bi se moglo zaključiti iz istraživanja religioznosti u svim religijskim tradicijama jest da generalno religioznost, a ne konkretno islam, može podstaći više rađanja. Ukratko: islamska učenja mogu di-rektno ili indirektno utjecati na veličinu porodice, ali religija ne djeluje neovisno o drugim društvenim silama. Fertilitet pokreće složena mje-šavina kulturnih, socijalnih, ekonomskih, religijskih i drugih faktora.

čekivani životni vijek

Muslimani danas žive mnogo duže nego nekoliko generacija ranije. ro-cjenjuje se da će se prosječni životni vijek (očekivano trajanje života) u zemljama sa muslimanskom većinom, koji je 1990-95. bio 62 godine, pro-dužiti na 68, a da će 2030-35. dosegnuti 73 godine. Prosječan životni vijek u zemljama sa muslimanskom većinom i manje razvijenim zemljama pri-bližno je isti, dok ljudi u razvijenim zemljama žive srazmjerno duže: 1990-95. njihov životni vijek bio je 74 godine, a do 2030-35. bit će 81 godinu.

TRENDOVI U OČEKIVANOJ DUŽINI ŽIVOTNOG VIJEKAOčekivani broj godina koliko će, u prosjeku, živje novorođenče

IzIIzvor: Očekivani životni vijek, analiza Foruma Pew na osnovu podataka UN-a. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Popula on, januar 2011.

7270

62

7371

6866

63

818078

7674

60

70

80

90

1990.-1995.

2000.-2005.

2010.-2015.

2020.-2025.

2030.-2035.




O

TRENDOVI U O EKIVANOJ DUŽINI ŽIVOTNOG VIJEKAO ekivani broj godina koliko e, u prosjeku, živje novoro en e

IzIIzvor: O ekivani životni vijek, analiza Foruma Pew na osnovu podataka UN-a. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Popula on, januar 2011.

7270

62

7371

6866

63

818078

7674

60

70

80

90

1990.-1995.

2000.-2005.

2010.-2015.

2020.-2025.

2030.-2035.





21

OR O POČ R POPC



Fertilitet





24

a duži životni vijek zaslužno je nekoliko faktora, npr. kvalitetnija zdravstvena zaštita, bolja prehrana, veća primanja i razvoj infrastrukture. Jedna od mjera kvaliteta zdravstvene zaštite je procent porođaja kojima pri-sustvuje kvali cirani stručnjak. U 1990-im godinama, u većinski musliman-skim zemljama 48% porođaja obavljeno je uz stručnu pomoć, a od 2000. do 2008. već ih bilo 63% (analiza podataka Svjetske zdravstvene organizacije).

Kako razvoj infrastrukture utječe na dužinu života pokazuje pri-stup čistoj pitkoj vodi. U većinski muslimanskim zemljama koje imaju bolji pristup pitkoj vodi očekivani životni vijek je duži nego u onim gdje je pristup pitkoj vodi loš. U pet zemalja sa najslabijim pristupom pitkoj vodi očekivana prosječna dužina života je svega 55 godina.

sim toga, usprkos poboljšanim uvjetima života, smrtnost novo-rođenčadi u većinski muslimanskim zemljama veća je od smrtnosti no-vorođenčadi u većinski nemuslimanskim manje razvijenim zemljama. Najvišu smrtnost novorođenčadi na svijetu ima Afganistan: od 1.000 novorođenčadi umre njih 147.

Afganistan ima i najkraći prosječni očekivani životni vijek: procje-na za 2010-15. iznosi 45 godina, a tek 2030-35. dosegnut će 53 godi-ne. Međutim, kako su razlike među zemljama i ovom pogledu velike, neke muslimanske zemlje, poput Bruneja, Majota ili Malezije, imaju stopu smrtnosti novorođenčadi poput razvijenih zemalja. Najduži ži-votni vijek u zemljama sa muslimanskom većinom imaju Kuvajćani - za 2010-15. procijenjen je na 78 godina.

Migracije

U prosjeku, više ljudi napušta zemlje sa muslimanskom većinom nego što u njih imigrira. Iako stopa napuštanja opada od 1990-ih, još uvijek te zemlje gube dio svoje populacije zbog emigracije, a takav trend će se nastaviti i u narednih 20 godina. Migracija iz zemalja sa musliman-skom većinom u razvijenije zemlje je i glavni razlog što raste procent muslimana u Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji.


25

Donedavno, 1990-95. iz zemalja sa muslimanskom većinom, na 100.000 ljudi godišnje odlazilo je njih 160, u ovom periodu se taj broj prepolovio, a projekcije za 2030-35. su da će godišnje odlaziti 47 na 100.000 ljudi. Međutim, to umnogome ovisi o ekonomskim uvjetima: budu li oni loši u zemljama sa muslimanskom većinom, to će motivirati ljude na odlazak. bratno, ako se pogoršaju uvjeti u razvijenim zemlja-ma, to će demotivirati ljude na odlazak.

Kao i kad je o drugim faktorima riječ, razlike među zemljama su velike. Iz zemalja sa muslimanskom većinom ne odlaze samo musli-mani - na Bliskom Istoku, npr. odlaze i kršćani, a ponekad i u većem procentu nego religijska većina. otom, muslimani migriraju iz jedne u drugu većinsku muslimansku zemlju, posebno u zemlje aliva, a zna-čajna “interna” migracija odvija se i na Bliskom Istoku, gdje ljudi iz jedne zemlje u drugu prelaze u potrazi za poslom ili u izbjeglištvo.

NAJVEĆI GUBICI I NAJVEĆI DOBICI ZBOG MIGRACIJA U ZEMLJAMA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM, 2010�15.

Zemlje iz kojih se najviše emigrira Zemlje u koje se najviše imigrira

ZemljaProsjek godišnje neto

migracije na 100.000 ljudi



Jordan -521 UAE +808Sirija -508 Katar +637Albanija -311 Kuvajt +622Mali -283 Bahrein +355Komori -274 Bruneji +165

Izvor: U.N. Zemlje u kojima su trajali kon ikti i teritorije sa veoma malom populacijom su isključene. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Dobna struktura

ovoreći uopćeno, zemlje sa muslimanskom većinom imaju veoma mladu populaciju. Već je spomenut podatak da je 2010. oko 60% mu-slimanske populacije bilo mlađe od 30 godina, što je znatno više od po-pulacije razvijenijih zemalja, gdje mladi ispod 30 čine oko jedne trećine


25

Donedavno, 1990-95. iz zemalja sa muslimanskom većinom, na 100.000 ljudi godišnje odlazilo je njih 160, u ovom periodu se taj broj prepolovio, a projekcije za 2030-35. su da će godišnje odlaziti 47 na 100.000 ljudi. Međutim, to umnogome ovisi o ekonomskim uvjetima: budu li oni loši u zemljama sa muslimanskom većinom, to će motivirati ljude na odlazak. bratno, ako se pogoršaju uvjeti u razvijenim zemlja-ma, to će demotivirati ljude na odlazak.

Kao i kad je o drugim faktorima riječ, razlike među zemljama su velike. Iz zemalja sa muslimanskom većinom ne odlaze samo musli-mani - na Bliskom Istoku, npr. odlaze i kršćani, a ponekad i u većem procentu nego religijska većina. otom, muslimani migriraju iz jedne u drugu većinsku muslimansku zemlju, posebno u zemlje aliva, a zna-čajna “interna” migracija odvija se i na Bliskom Istoku, gdje ljudi iz jedne zemlje u drugu prelaze u potrazi za poslom ili u izbjeglištvo.

NAJVEĆI GUBICI I NAJVEĆI DOBICI ZBOG MIGRACIJA U ZEMLJAMA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM, 2010�15.

Zemlje iz kojih se najviše emigrira Zemlje u koje se najviše imigrira





Jordan -521 UAE +808Sirija -508 Katar +637Albanija -311 Kuvajt +622Mali -283 Bahrein +355Komori -274 Bruneji +165

Izvor: U.N. Zemlje u kojima su trajali kon ikti i teritorije sa veoma malom populacijom su isključene. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Dobna struktura

ovoreći uopćeno, zemlje sa muslimanskom većinom imaju veoma mladu populaciju. Već je spomenut podatak da je 2010. oko 60% mu-slimanske populacije bilo mlađe od 30 godina, što je znatno više od po-pulacije razvijenijih zemalja, gdje mladi ispod 30 čine oko jedne trećine


26

stanovništva. Mladi ljudi u najboljoj reproduktivnoj dobi su također demografska pokretačka sila koja slabi tek nakon smjene više od jedne generacije, tako da će i 2030. oko 50% muslimanske populacije biti ispod 30. godine, odnosno bit će više od 540 miliona mladih.

retpostavlja se da će većinski muslimanske zemlje sa najvećim pro-centom mladog stanovništva (od 15 do 29 godina) 2030. godine biti Bur-kina Faso, Senegal, Siera Leone, Mali, Čad, ambija, alestina, Jemen, vineja, Afganistan i Mauritanija, a one su i sada zemlje sa najbrojnijom mladom populacijom (u malo drugačijem poretku). Međutim, “najmla-đu” populaciju (mjereno medijanom) za 2010. godinu ima Niger - ova zemlja ima najviše stanovnika u dobi od 15 godina. Burkina Faso, Afga-nistan i Čad su na drugom mjestu, gdje je medijana 16 godina.

Međutim, procent starijih će se povećavati, pa će 2030. trećina po-pulacija biti starija od 60 godina. Najveći procent stanovništva iznad 60 godina imaju Albanija, Tunis, Kazahstan i Liban, a do 2030, osim ovih, među većinski muslimanskim zemljama sa najstarijim stanovništvom naći se i Azerbejdžan, Indonezija, Turska, Malezija, Maroko i Kuvajt. “Najstariju” populaciju mjereno medijanom 2010. godine, međutim, imali su Ujedinjeni Arapski Emirati, i ona je iznosila 32 godine; Kuvajt je na drugom mjestu sa 31 godinom, a slijede Katar i Albanija sa po 30.

PROSJEČNA DOB U ZEMLJAMA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM

Zemlje sa najstarijom populacijom Zemlje sa najmlađom populacijom

Zemlja Prosječna dob Zemlja Prosječna dob

UAR 32 Niger 15Kuvajt 31 Burkina Faso 17Katar 30 Afganistan 17Albanija 30 Čad 17Kazahstan 29 Mali 18

Izvor: U.N. Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.


27

Fenomen velike proporcije mladih u ukupnoj muslimanskoj po-pulaciji (statistički - “ispupčenje”) doživio je vrhunac sredinom 20. stoljeća i od tada opada. Kao povezana pojava, povećava se populacija u dobi između 30 i 44 godine i ostaje prilično stabilna u promatranom periodu.


27

Fenomen velike proporcije mladih u ukupnoj muslimanskoj po-pulaciji (statistički - “ispupčenje”) doživio je vrhunac sredinom 20. stoljeća i od tada opada. Kao povezana pojava, povećava se populacija u dobi između 30 i 44 godine i ostaje prilično stabilna u promatranom periodu.


28

IR OR O Č R POPC

Sljedeći faktori nisu direktno povezani sa projekcijama, ali osiguravaju dobre pretpostavke za razumijevanje načina promjene stope fertiliteta i promjene muslimanske populacije uopće.

brazovanje

Kao i drugdje u svijetu, stope fertiliteta i u većinski muslimanskim ze-mljama su obratno povezane sa obrazovnim nivoima. Žene nastoje od-goditi rađanje dok ne završe više nivoe školovanja.

Veza dužine školovanja i stope fertiliteta je obrnuto proporcional-na. ecimo, Niger ima vrlo visoku stopu fertiliteta (6,9 djece po ženi), a djevojčice ondje rođene mogu očekivati da će pohađati školu svega četiri godine, dok će se u Libiji, sa stopom fertiliteta 2,5, djevojčice vje-rovatno školovati u prosjeku 17 godina. Izuzetak od ovog pravila je a-lestina, gdje je stopa fertiliteta relativno visoka, a za očekivati je da se djevojčice obrazuju u prosjeku 14 godina.


29

Zemlje sa muslimanskom većinom gdje se djevojčice najduže školuju

Zemlje sa muslimanskom većinom gdje se djevojčice najkraće školuju

Zemlja Očekivane godine školovanja

Broj djece po ženi


Broj djece po ženi

Libija 17 2,5 Niger 4 6,9Kazahstan 15 2,2 Sudan 4 3,7Iran 15 1,7 Džibuti 4 3,5Baherin 15 2,1 Čad 4 5,8Tunis 15 1,8 Afganistan 5 6,3Katar 15 2,3 Burkina Faso 6 5,5Brunei 14 2,0 Siera Leone 6 5,0Liban 14 1,9 Pakistan 6 3,6Palesti na 14 4,5

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE15 2,3

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE5 5,0

Izvor: Schooling, UN, 2010; Total Ferti lity Rate, UN, 2010-15. Ran-govi su određeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje mogu biti izjednačene zbog zaokruživanja. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.

Izvor: Schooling, UN, 2010.; Total Ferti lity Rate, UN, 2010-2015. Sudan je izuzetak jer obuhvata i mušku djecu. Rangovi su odre-đeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje mogu biti izjedna-čene zbog zaokruživanja. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.

Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

Ekonomsko stanje

U zemljama sa muslimanskom većinom, kao i u drugim zemljama, ni-zak ekonomski standard povezan je sa rapidnim rastom populacije. Iz podataka UN-a za 24 većinski muslimanske zemlje uočava se: što je više siromašnih stanovnika, viša je stopa fertiliteta. Važi i obrnuto: što je standard viši, stopa fertiliteta je niža.

Brojni su razlozi zašto je fertilitet veći u siromašnijim zemljama: u društvima gdje dominira poljoprivreda, visoka stopa fertiliteta poveza-na je sa težnjama porodice da ima više radnika. odaci UN za zemlje sa muslimanskom većinom (izuzimajući zemlje aliva) to i dokazuju. U 10 zemalja sa muslimanskom većinom koje imaju najveći broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva, prosječna stopa fertiliteta je 4,5. Među-tim, u 10 većinski muslimanskih zemalja koje imaju najmanji procent siromašnog stanovništva, skoro dvostruko je niža stopa fertiliteta (2,4).


29

Zemlje sa muslimanskom većinom gdje se djevojčice najduže školuju

Zemlje sa muslimanskom većinom gdje se djevojčice najkraće školuju


Broj djece po ženi


Broj djece po ženi

Libija 17 2,5 Niger 4 6,9Kazahstan 15 2,2 Sudan 4 3,7Iran 15 1,7 Džibuti 4 3,5Baherin 15 2,1 Čad 4 5,8Tunis 15 1,8 Afganistan 5 6,3Katar 15 2,3 Burkina Faso 6 5,5Brunei 14 2,0 Siera Leone 6 5,0Liban 14 1,9 Pakistan 6 3,6Palesti na 14 4,5

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE15 2,3

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE5 5,0

Izvor: Schooling, UN, 2010; Total Ferti lity Rate, UN, 2010-15. Ran-govi su određeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje mogu biti izjednačene zbog zaokruživanja. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.

Izvor: Schooling, UN, 2010.; Total Ferti lity Rate, UN, 2010-2015. Sudan je izuzetak jer obuhvata i mušku djecu. Rangovi su odre-đeni iz nezaokruženih brojeva; neke zemlje mogu biti izjedna-čene zbog zaokruživanja. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije zemlje.


Ekonomsko stanje

U zemljama sa muslimanskom većinom, kao i u drugim zemljama, ni-zak ekonomski standard povezan je sa rapidnim rastom populacije. Iz podataka UN-a za 24 većinski muslimanske zemlje uočava se: što je više siromašnih stanovnika, viša je stopa fertiliteta. Važi i obrnuto: što je standard viši, stopa fertiliteta je niža.

Brojni su razlozi zašto je fertilitet veći u siromašnijim zemljama: u društvima gdje dominira poljoprivreda, visoka stopa fertiliteta poveza-na je sa težnjama porodice da ima više radnika. odaci UN za zemlje sa muslimanskom većinom (izuzimajući zemlje aliva) to i dokazuju. U 10 zemalja sa muslimanskom većinom koje imaju najveći broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva, prosječna stopa fertiliteta je 4,5. Među-tim, u 10 većinski muslimanskih zemalja koje imaju najmanji procent siromašnog stanovništva, skoro dvostruko je niža stopa fertiliteta (2,4).


30

Zemlje sa muslimanskom većinom sa najvećim procentom stanovnika ispod

granice siromaštvaZemlje sa muslimanskom većinom sa najmanjim procentom stanovnika ispod granice siromaštva

Zemlja

Procent stanovnika

ispod granice siromaštva

Broj djece po ženi Zemlja

Procent stanovnika

ispod granice siromaštva

Broj djece po ženi

Siera Leone 70,2% 5,0 Tunis 7,6% 1,8Čad 64,0 5,8 Jordan 14,2 2,8Mali 63,8 5,2 Kazahstan 15,4 2,2Niger 63.0 6,9 Egipat 16,7 2,7Gambia 61,3 4,6 Indonezija 16,7 2,0Azerbejdžan 49,6 2,1 Alžir 22,6 2,3Burkina Faso 46,4 5,5 Albanija 25,4 1,9Mauritanija 46,3 4,1 Turska 27,0 2,0Tadžikistan 44,4 3,1 Uzbekistan 27,5 2,2Kirgistan 43,1 2,4 Pakistan 32,6 3,6

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE55,2% 4,5

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE20,6% 2,4

Izvor: Poverty, UN. Najnoviji podaci potječu iz perioda od

2000. do 2006.; UN nema podatke za zemlje Zaliva. Total Fer-

ti lity Rate, UN, 2010-15. Prosjek nije podešavan prema veličini

populacije zemlje.

Izvor: Poverty, UN. Najnoviji podaci potječu iz perioda od 2000.

do 2006.; UN nema podatke za zemlje Zaliva. Total Ferti lity Rate,

UN, 2010-15. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije

zemlje.


Danas su većinski muslimanske zemlje među najsiromašnijim ze-mljama na svijetu, ako se mjeri i bruto domaći proizvod po stanovni-ku: medijana za većinski muslimanske zemlje je 4.000$ godišnje, što je oko osam puta manje od medijane za razvijene zemlje svijeta (33.000$ godišnje), a nešto više od medijane za manje razvijene zemlje sa nemu-slimanskom većinom (3.300$). Međutim, kad je u pitanju ova mjera, razlike među samim zemljama sa muslimanskom većinom su ogromne: naftom bogate zemlje aliva imaju BD viši od američkog. Tri od deset najbogatijih zemalja svijeta su zemlje sa muslimanskom većinom: Katar, Kuvajt i Bruneji, ali i tri od deset najsiromašnijih zemalja svijeta su ta-kođer zemlje sa muslimanskom većinom: Afganistan, Niger i Somalija.


31

Kontracepcija i planiranje porodice

Kontrola rađanja je daleko slabija u većinski muslimanskim zemlja-ma nego u drugim zemljama svijeta, što direktno doprinosi višoj stopi fertiliteta. Manje od polovine (47,8%) udatih žena u dobi od 15 do 49 godina u zemljama sa muslimanskom većinom koristi neku vrstu kon-trole rađanja. oređenja radi, u manje razvijenim zemljama sa većin-skim nemuslimanskim stanovništvom skoro dvije trećine (63,3%) svih udatih žena iste dobne skupine koristi neki oblik kontrole rađanja.

Neke muslimanske zemlje, poput akistana, Bangladeša, Indonezije, Irana i Turske, već decenijama imaju programe planiranja porodice, ali je upotreba modernih formi kontrole rađanja bila zanemariva sve do 1990-ih. Danas je kontrola rađanja legalna i dostupna u mnogim većinski musli-manskim zemljama, a postoje i vladini programi planiranja porodice. Iako se neki muslimani suprotstavljaju planiranju porodice, vjerski autoriteti se uveliko slažu da islamski propisi ne zabranjuju kontrolu rađanja.

U mnogim većinski muslimanskim zemljama rijetko su dostupni podaci o učestalosti abortusa. Međutim, mnoge zemlje sa muslimanskom većinom ilizabranjuju abortus ili ga dopuštaju pod vrlo strogim ograničenjima.

PRAVNI PROPISI O ABORTUSU U VEĆINSKI MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA

Pravni uvje kad je abortus dopušten ZEMLJA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM

Potpuno zabranjen (ne postoji eksplicitni izuze-tak u slučaju kad je život majke ugrožen)

Egipat, Irak, Mauritanija, Oman, Senegal i Somalija

Samo u slučaju kada treba spasiti život majkeAfganistan, Bangladeš, Brunei, Indonezija, Iran, Liban, Libija, Mali, Palesti na, Sudan, Sirija, Ujedi-njeni Arapski Emirati , Jemen

Sačuvati zičko zdravlje ili spasiti život majkeBurkina Faso, Čad, Komori, Džibuti , Gvineja, Jordan, Kuvajt, Maldivi, Maroko, Niger, Pakistan, Katar i Saudijska Arabija

Sačuvati mentalno ili zičko zdravlje ili spasiti život majke

Alžir, Gambija, Malezija i Sijera Leone

Bez ograničenja u pogledu razloga, ali sa gestacij-skim i drugim limiti ma

Albanija, Azerbejdžan, Bahrein, Kazahstan, Kir-gistan, Tadžikistan, Tunis, Turska, Turkmenistan i Uzbekistan

Izvor: Gutt macher Insti tute, 2009.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.


31

Kontracepcija i planiranje porodice

Kontrola rađanja je daleko slabija u većinski muslimanskim zemlja-ma nego u drugim zemljama svijeta, što direktno doprinosi višoj stopi fertiliteta. Manje od polovine (47,8%) udatih žena u dobi od 15 do 49 godina u zemljama sa muslimanskom većinom koristi neku vrstu kon-trole rađanja. oređenja radi, u manje razvijenim zemljama sa većin-skim nemuslimanskim stanovništvom skoro dvije trećine (63,3%) svih udatih žena iste dobne skupine koristi neki oblik kontrole rađanja.

Neke muslimanske zemlje, poput akistana, Bangladeša, Indonezije, Irana i Turske, već decenijama imaju programe planiranja porodice, ali je upotreba modernih formi kontrole rađanja bila zanemariva sve do 1990-ih. Danas je kontrola rađanja legalna i dostupna u mnogim većinski musli-manskim zemljama, a postoje i vladini programi planiranja porodice. Iako se neki muslimani suprotstavljaju planiranju porodice, vjerski autoriteti se uveliko slažu da islamski propisi ne zabranjuju kontrolu rađanja.

U mnogim većinski muslimanskim zemljama rijetko su dostupni podaci o učestalosti abortusa. Međutim, mnoge zemlje sa muslimanskom većinom ilizabranjuju abortus ili ga dopuštaju pod vrlo strogim ograničenjima.

PRAVNI PROPISI O ABORTUSU U VEĆINSKI MUSLIMANSKIM ZEMLJAMA

Pravni uvje kad je abortus dopušten ZEMLJA SA MUSLIMANSKOM VEĆINOM

Potpuno zabranjen (ne postoji eksplicitni izuze-tak u slučaju kad je život majke ugrožen)

Egipat, Irak, Mauritanija, Oman, Senegal i Somalija

Samo u slučaju kada treba spasiti život majkeAfganistan, Bangladeš, Brunei, Indonezija, Iran, Liban, Libija, Mali, Palesti na, Sudan, Sirija, Ujedi-njeni Arapski Emirati , Jemen

Sačuvati zičko zdravlje ili spasiti život majkeBurkina Faso, Čad, Komori, Džibuti , Gvineja, Jordan, Kuvajt, Maldivi, Maroko, Niger, Pakistan, Katar i Saudijska Arabija

Sačuvati mentalno ili zičko zdravlje ili spasiti život majke

Alžir, Gambija, Malezija i Sijera Leone

Bez ograničenja u pogledu razloga, ali sa gestacij-skim i drugim limiti ma

Albanija, Azerbejdžan, Bahrein, Kazahstan, Kir-gistan, Tadžikistan, Tunis, Turska, Turkmenistan i Uzbekistan

Izvor: Gutt macher Insti tute, 2009.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.


32

Urbanizacija

Nešto više od polovine stanovnika zemalja sa muslimanskom većinom žive u ruralnim područjima, ali se sele u gradove mnogo brže nego u drugim zemljama svijeta. Kako stanovnici gradova generalno imaju manje djece od onih na selu, ovaj trend značajno doprinosi ukupnom opadanju stope fertiliteta među muslimanima. U zemljama sa musli-manskom većinom postoji veza urbanizacije i fertiliteta: što je više sta-novnika u gradovima, to je niža stopa fertiliteta.

Najviše urbanizirane zemlje sa muslimanskom većinom

Najmanje urbanizirane zemlje sa muslimanskom većinom

Zemlja Procent koji živi u gradovima

Broj djece po ženi Zemlja Procent koji živi

u gradovimaBroj djece

po ženiKuvajt 98% 2,1 Niger 17% 6,9Katar 96 2,3 Burkina Faso 20 5,6Bahrein 89 2,1 Afganistan 24 6,3Džibuti 88 3,5 Čad 27 5,8Liban 87 1,9 Tadžikistan 27 3,1

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE85% 2,4

PROSJEK ZA NAVEDENE

ZEMLJE27% 4,8

Izvor: Stanovništvo u gradovima, UN, 2009. Total Ferti lity Rate, UN, 2010-15. Libija i Ujedinjeni Arapski Emirati su precizno izjed-načeni. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije.

Izvor: Stanovništvo u gradovima, UN, 2009. Total Ferti lity Rate, UN, 2010-15. Čad i Tadžikistan su precizno izjednačeni, kao i Ban-gladeš i Komori. Prosjek nije podešavan prema veličini populacije


Konverzija

ijetki su statistički podaci o konverziji u islam i iz islama. no malo podataka kojima se raspolaže ne pokazuje da globalno postoji neki zna-čajan gubitak, ali ni povećanje populacije zbog konverzije. Konverzija, međutim, indirektno utječe na projekcije zato što su i oni koji su prešli na islam uvršteni - iako se ne broje zasebno - u popise i ankete.

Brojni su razlozi što o konverziji nema podataka: najvažniji je da se u popisima i anketama ljude pita koje su religije, a ne i da li su kon-vertovali. sim toga, za brojne muslimane islam nije samo religija, već etnički i kulturni identitet koji ne ovisi o tome da li neko aktivno prak-ticira vjeru. To znači da se i oni koji ne prakticiraju vjeru i sekularni muslimani smatraju muslimanima.


33

G O RPRORO

ezultati izvještaja o budućnosti muslimanske populacije po regijama dati su prema brojnosti, počev od najbrojnije (azijsko-paci čke), do re-gije sa najmanjim brojem muslimana (američki kontinenti).

Azijsko-paci čka regija

Broj muslimana u azijsko-paci čkoj regiji će, pretpostavlja se, sa 1 mi-lijarde u 2010 -oj, porasti na 1,3 milijarde 2030. godine. Skoro troje od 10 ljudi koji budu živjeli u azijsko-paci čkoj regiji 2030. godine bit će muslimani, što je porast sa oko četvrtine (24,8%) u 2010. i približno petine (21,6%) u 1990. godini.

Više od polovine svih muslimana azijsko-paci čke regije živi u juž-noj Aziji, u kojoj su tri od pet zemalja sa najmnogoljudnijom musli-manskom populacijom u svijetu (akistan, Indija i Bangladeš). stala muslimanska populacija ove regije podijeljena3 je na jugoistočnu Aziju (Indonezija, Malezija i Kina) i centralno-zapadni dio Azije (Afganistan, Iran i Turska). U Australiji, na Novom elandu i drugim dijelovima paci čke regije živi vrlo malo muslimana.

U azijsko-paci čkoj regiji živi više od polovine svih muslimana svijeta, a u Aziji se nalazi šest od 10 zemalja sa najvećim brojem muslimana na svi-jetu (prema podacima iz 2010.): Indonezija, akistan, Indija, Bangladeš, Iran i Turska. retpostavlja se da će akistan 2030. godine prestići Indo-neziju kao zemlju sa najbrojnijom muslimanskom populacijom u svijetu.

3 vakva podjela po regijama odnosi se samo na ovo istraživanje Foruma ew (2010.). a istraživanje iz 2011. muslimanske zemlje su grupirane po regijama na drugi način.


33

G O RPRORO

ezultati izvještaja o budućnosti muslimanske populacije po regijama dati su prema brojnosti, počev od najbrojnije (azijsko-paci čke), do re-gije sa najmanjim brojem muslimana (američki kontinenti).

Azijsko-paci čka regija

Broj muslimana u azijsko-paci čkoj regiji će, pretpostavlja se, sa 1 mi-lijarde u 2010 -oj, porasti na 1,3 milijarde 2030. godine. Skoro troje od 10 ljudi koji budu živjeli u azijsko-paci čkoj regiji 2030. godine bit će muslimani, što je porast sa oko četvrtine (24,8%) u 2010. i približno petine (21,6%) u 1990. godini.

Više od polovine svih muslimana azijsko-paci čke regije živi u juž-noj Aziji, u kojoj su tri od pet zemalja sa najmnogoljudnijom musli-manskom populacijom u svijetu (akistan, Indija i Bangladeš). stala muslimanska populacija ove regije podijeljena3 je na jugoistočnu Aziju (Indonezija, Malezija i Kina) i centralno-zapadni dio Azije (Afganistan, Iran i Turska). U Australiji, na Novom elandu i drugim dijelovima paci čke regije živi vrlo malo muslimana.

U azijsko-paci čkoj regiji živi više od polovine svih muslimana svijeta, a u Aziji se nalazi šest od 10 zemalja sa najvećim brojem muslimana na svi-jetu (prema podacima iz 2010.): Indonezija, akistan, Indija, Bangladeš, Iran i Turska. retpostavlja se da će akistan 2030. godine prestići Indo-neziju kao zemlju sa najbrojnijom muslimanskom populacijom u svijetu.

3 vakva podjela po regijama odnosi se samo na ovo istraživanje Foruma ew (2010.). a istraživanje iz 2011. muslimanske zemlje su grupirane po regijama na drugi način.


34

Muslimani čine svega 2% ukupnog broja stanovnika Kine, ali, budući se radi o najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, očekuje se da će 2030. njena muslimanska populacija biti 19. u svijetu po brojnosti. Do 2030. godine Indija će imati oko 236,2 miliona muslimana, pri-bližno koliko i Indonezija i bit će treća zemlja po brojnosti musliman-ske populacije u Aziji.

Stopa fertiliteta muslimanske populacije u regiji će opadati, ali će u apsolutnom broju ona ipak rasti. Međutim, procent te populacije u odnosu na ukupnu populaciju pojedinih zemalja neće se značajnije mijenjati. Najveću stopu fertiliteta u regiji ima Afganistan, gdje žena tokom života ima u prosjeku šestero djece. Muslimani u Afganistanu, međutim, imaju i najkraće očekivano trajanje života.

U prosjeku, više ljudi emigrira iz zemalja azijsko-paci čke regije, nego što imigrira u njih. azlike među zemljama su i u ovom pogledu izrazite: iz akistana, na primjer, godišnje emigrira 185.000 ljudi. Ne-koliko zemalja sa muslimanskom većinom, međutim, može očekivati priliv imigranata u naredne dvije decenije: npr. ranije je stanovništvo iz Turske više odlazilo, nego što se useljavalo, međutim, kako se eko-nomska situacija u zemlji poboljšava, populacijski dobici su veći od gu-bitaka i obuhvataju i Turke povratnike iz inostranstva.

I u ovoj regiji zemlje sa muslimanskom većinom imaju mlađu po-pulaciju od drugih zemalja regije: u 15 većinski muslimanskih zemalja regije ispod 30 godina je oko 58% populacije.


35

AZIJSKO�PACIFIČKA REGIJAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU

ZemljaProcijenjena

populacija muslimana

2010.

Projicirana populacija muslimana

2030.Pretpostavljeni porast

Pakistan* 178.097.000 256.117.000 78.021.000Indija 177.286.000 236.182.000 58.897.000Bangladeš* 148.607.000 187.506.000 38.898.000Indonezija* 204.847.000 238.833.000 33.985.000Afganistan* 29.047.000 50.527.000 21.480.000* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade.Pew Research Center's Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

AZIJSKO�PACIFIČKA REGIJAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA

ZemljaProcijenjena

populacija muslimana2010.


2030.

Pretpostavljeni

porast

Novi Zeland 41.000 101.000 146,9%Australija 399.000 714.000 78,9Afganistan* 29.047.000 50.527.000 73,9Filipini 4.737.000 7.094.000 49,8Pakistan* 178.097.000 256.117.000 43,8

* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih brojeva. Napo-mena: Zemlje sa muslimanskom populacijom manjom od 5.000 nisu prikazane.Pew Research Center's Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011


redviđa se da će muslimanska populacija u regiji Bliski Istok-Sjever-na Afrika tokom sljedećih 20 godina porasti za trećinu, a u odnosu na 1990. godinu će se udvostručiti. d 10 ljudi koji danas žive u ovoj regiji, devet su muslimani. Muslimani Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike čine petinu populacije muslimana svijeta.

d svih regija analiziranih u izvještaju, ova regija će i dalje imati najveći procent većinski muslimanskih zemalja. retpostavlja se da će 2030. u svih 20 zemalja i teritorija u ovoj regiji, osim u Izraelu, mu-slimani činiti bar 50% ukupnog broja stanovnika. Njih 17 (izuzetak su Izrael, Liban i Sudan) će imati više od 75% muslimana.


35

AZIJSKO�PACIFIČKA REGIJAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU

ZemljaProcijenjena

populacija muslimana

2010.


2030.Pretpostavljeni porast

Pakistan* 178.097.000 256.117.000 78.021.000Indija 177.286.000 236.182.000 58.897.000Bangladeš* 148.607.000 187.506.000 38.898.000Indonezija* 204.847.000 238.833.000 33.985.000Afganistan* 29.047.000 50.527.000 21.480.000* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade.Pew Research Center's Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

AZIJSKO�PACIFIČKA REGIJAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA

ZemljaProcijenjena



2030.

Pretpostavljeni

porast

Novi Zeland 41.000 101.000 146,9%Australija 399.000 714.000 78,9Afganistan* 29.047.000 50.527.000 73,9Filipini 4.737.000 7.094.000 49,8Pakistan* 178.097.000 256.117.000 43,8

* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih brojeva. Napo-mena: Zemlje sa muslimanskom populacijom manjom od 5.000 nisu prikazane.Pew Research Center's Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011


redviđa se da će muslimanska populacija u regiji Bliski Istok-Sjever-na Afrika tokom sljedećih 20 godina porasti za trećinu, a u odnosu na 1990. godinu će se udvostručiti. d 10 ljudi koji danas žive u ovoj regiji, devet su muslimani. Muslimani Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike čine petinu populacije muslimana svijeta.

d svih regija analiziranih u izvještaju, ova regija će i dalje imati najveći procent većinski muslimanskih zemalja. retpostavlja se da će 2030. u svih 20 zemalja i teritorija u ovoj regiji, osim u Izraelu, mu-slimani činiti bar 50% ukupnog broja stanovnika. Njih 17 (izuzetak su Izrael, Liban i Sudan) će imati više od 75% muslimana.


36

opulacija muslimana Bliskog Istoka raste brže od populacije mu-slimana Sjeverne Afrike, a najveću stopu fertiliteta ima Jemen - 4,7 djece po ženi. Jemen, međutim, ima populaciju sa najkraćim očeki-vanim životnim vijekom (65 godina), a najduži očekivani životni vijek imaju Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati (78 godina).

I iz ove regije se više odlazi, nego što se migrira u nju. Iako su ze-mlje aliva imale svojevrsne populacijske dobitke, ekonomski pad i ov-dje uvjetuje i opadanje broja imigranata. egiju Bliski Istok - Sjeverna Afrika također karakteriziraju emigracije zbog kon iktnih stanja u po-jedinim zemljama: katkada su to migracije samo u susjedne zemlje, ali značajan broj odlazi i u treće zemlje.

BLISKI ISTOK � SJEVERNA AFRIKAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU

ZemljaProcijenjena populaci-

ja muslimana2010.


2030.

Pretpostavljeni porast

Egipat 80.024.000 105.065.000 25.041.000Irak 31.108.000 48.350.000 17.243.000Jemen 24.023.000 38.973.000 14.949.000Sudan 30.855.000 43.573.000 12.718.000Saudijska Arabija 25.493.000 35.497.000 10.004.000Procijenjena populacija zaokružena na hiljade.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

BLISKI ISTOK � SJEVERNA AFRIKAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA


ja muslimana2010.


2030.


Palesti na 4.298.000 7.136.000 66,0%Izrael 1.287.000 2.135.000 65,9Jemen 24.023.000 38.973.000 62,2Irak 31.108.000 48.350.000 55,4Zapadna Sahara 528.000 816.000 54,5Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih iznosa. Rangovi određeni iz nezaokruženih brojeva. Izrael je jedina zemlja sa nemuslimanskom većinom u tabeli.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011


37

Međutim, jedina zemlja koja će imati procentualno iznimno veliki porast muslimanske populacije je Izrael. Skoro četvrtina (23,2%) izra-elskog stanovništva 2030. godine bit će muslimani, što je porast u od-nosu na 17,7% iz 2010. i 14,1% iz 1990. godine. Tokom posljednjih 20 godina, muslimanska populacija u Izraelu se više nego udvostručila, što pokazuje porast sa 0,6 miliona iz 1990. na 1,3 miliona 2010. godine. čekuje se da će 2030. broj muslimana u Izraelu (uključujući Jerusa-lem, ali ne i ojas aze i apadnu balu) dosegnuti 2,1 milion.

ribližno jedna četvrtina svih muslimana ove regije živi u Egiptu. Egipat, Alžir i Maroko trenutno imaju najveće (u apsolutnim broje-vima) muslimanske populacije u regiji Bliski Istok - Sjeverna Afrika. Međutim, a predviđa se da će do 2030. godine druga zemlja po broju muslimana biti Irak, ispred kog će biti samo Egipat - uglavnom zbog toga što Irak ima veću stopu fertiliteta od Alžira i Maroka.

odsaharska Afrika

retpostavlja se da će u narednih 20 godina muslimanska populacija u odsaharskoj Africi porasti za 60%, odnosno sa 242,5 miliona iz 2010. na 385,9 miliona u 2030. godini. ošto u toj regiji i nemuslimanska popu-lacija ubrzano raste, očekuje se da će muslimani 2030. činiti samo malo veći udio (31,0%) u ukupnoj populaciji u odnosu na 2010. godinu (29,6%).

Muslimani čine većinu samo na zapadu odsaharske Afrike. Naj-veću muslimansku populaciju (i, uopće, najviše stanovnika odsahar-ske Afrike) ima Nigerija, gdje, prema podacima iz 2010. godine, živi 75,7 miliona muslimana. Te godine je, pretpostavlja se, broj musli-mana i kršćana bio približno jednak, iako različita istraživanja daju različite podatke o brojnosti vjerskih grupa u Nigeriji. vo je zemlja koja će vjerovatno imati najveći porast muslimanske populacije u na-rednih dvadeset godina. redviđa se da će do 2030. godine muslimani u Nigeriji činiti većinu (51,5%).


37

Međutim, jedina zemlja koja će imati procentualno iznimno veliki porast muslimanske populacije je Izrael. Skoro četvrtina (23,2%) izra-elskog stanovništva 2030. godine bit će muslimani, što je porast u od-nosu na 17,7% iz 2010. i 14,1% iz 1990. godine. Tokom posljednjih 20 godina, muslimanska populacija u Izraelu se više nego udvostručila, što pokazuje porast sa 0,6 miliona iz 1990. na 1,3 miliona 2010. godine. čekuje se da će 2030. broj muslimana u Izraelu (uključujući Jerusa-lem, ali ne i ojas aze i apadnu balu) dosegnuti 2,1 milion.

ribližno jedna četvrtina svih muslimana ove regije živi u Egiptu. Egipat, Alžir i Maroko trenutno imaju najveće (u apsolutnim broje-vima) muslimanske populacije u regiji Bliski Istok - Sjeverna Afrika. Međutim, a predviđa se da će do 2030. godine druga zemlja po broju muslimana biti Irak, ispred kog će biti samo Egipat - uglavnom zbog toga što Irak ima veću stopu fertiliteta od Alžira i Maroka.

odsaharska Afrika

retpostavlja se da će u narednih 20 godina muslimanska populacija u odsaharskoj Africi porasti za 60%, odnosno sa 242,5 miliona iz 2010. na 385,9 miliona u 2030. godini. ošto u toj regiji i nemuslimanska popu-lacija ubrzano raste, očekuje se da će muslimani 2030. činiti samo malo veći udio (31,0%) u ukupnoj populaciji u odnosu na 2010. godinu (29,6%).

Muslimani čine većinu samo na zapadu odsaharske Afrike. Naj-veću muslimansku populaciju (i, uopće, najviše stanovnika odsahar-ske Afrike) ima Nigerija, gdje, prema podacima iz 2010. godine, živi 75,7 miliona muslimana. Te godine je, pretpostavlja se, broj musli-mana i kršćana bio približno jednak, iako različita istraživanja daju različite podatke o brojnosti vjerskih grupa u Nigeriji. vo je zemlja koja će vjerovatno imati najveći porast muslimanske populacije u na-rednih dvadeset godina. redviđa se da će do 2030. godine muslimani u Nigeriji činiti većinu (51,5%).


38

PODSAHARSKA AFRIKAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U APSOLUTNOM BROJU


ja muslimana2010.


2030.


Nigerija 75.728.000 116.832.000 41.104.000Niger* 15.627.000 32.022.000 16.395.000Eti opija 28.721.000 44.466.000 15.745.000Burkina Faso* 9.600.000 16.480.000 6.881.000Mali* 12.316.000 18.840.000 6.525.000* Zemlje sa muslimanskom većinom do 2010. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade.Pew Research Center's Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

PODSAHARSKA AFRIKAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA


ja muslimana2010.


2030.


Niger* 15.627.000 32.022.000 104,9%Ruanda 188.000 363.000 92,8Kenija 2.868.000 5.485.000 91,3Burkina Faso* 9.600.000 16.480.000 71,7Gabon 145.000 244.000 68,2* Zemlje sa muslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti izračunati iz nezaokruženih brojeva. Rangovi određeni po nezaokruženim brojevima.Pew Research Center's Forum on Religion & Public LifeThe Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

Što se tiče procentualnog porasta, očekuje se da će se musliman-ska populacija u Nigeru povećati za više od 100%. Niger ima i najveću stopu fertiliteta - 6,9 djece po ženi - među svim zemljama sa musli-manskom većinom na svijetu. Niger ima i, prema medijani, najmlađe stanovništvo (najviše stanovnika je u dobi od 15 godina). Inače, popu-lacija odsaharske Afrike, i muslimanska i nemuslimanska, u prosjeku je mnogo mlađa od populacije u drugim regijama.

Iako varira od zemlje do zemlje, očekivana dužina trajanja života u odsaharskoj Africi danas je u prosjeku 54 godine, a do 2030. će po-rasti na 62 godine. rosječni životni vijek muslimanske populacije ove regije neznatno je duži od prosjeka nemuslimanske populacije, a kao


39

jedan od mogućih razloga (prema podacima UN-a) navodi se to što je u zemljama sa muslimanskom većinom niža rasprostranjenost HIV-a.

Evropa

Broj muslimana u Evropi je sa 29,6 miliona 1990. porastao na 44,1 mi-lion 2010. godine. retpostavlja se da će populacija muslimana 2030. biti preko 58 miliona i činiti 8% ukupne evropske populacije, što je povećanje u odnosu na 6% za 2010. godinu. U Evropi živi manje od 3% svih muslimana svijeta, a tako će ostati i tokom narednih 20 godina.

Muslimanska populacija u Evropi će rasti, najviše zbog toga što u svakoj zemlji, osim u Bosni i Hercegovini, ima veću stopu fertiliteta od nemuslimanske populacije (muslimanke imaju u prosjeku 2,2 djece, a nemuslimanke 1,5). Najveći porast populacije muslimana u apsolut-nom broju imat će zemlje apadne i Sjeverne Evrope: Ujedinjeno Kra-ljevstvo, Francuska, Njemačka, Holandija.

Subregija Južne Evrope, koja obuhvata balkanske zemlje, te Italiju, Španiju i ortugal, ima najveći procent muslimana (6,9%), međutim, najviše evropskih muslimana i dalje će živjeti u Istočnoj Evropi. Dok su muslimani apadne i Sjeverne Evrope imigranti (ili su djeca ili unuci imigranata), istočnoevropski muslimani su višestoljetna populacija te subregije. U zemljama Južne Evrope, poput Albanije, Bosne i Hercego-vine i Kosova, također žive višestoljetne muslimanske zajednice.

usija ima najveću (u apsolutnim brojevima) muslimansku po-pulaciju u Evropi, a imat će je i 2030. godine. redviđa se da će broj muslimana u ovoj zemlji porasti sa 16,4 miliona u 2010. na 18,6 mili-ona 2030. godine. retpostavlja se da će tokom sljedeće dvije decenije godišnja stopa rasta muslimanske populacije u usiji iznositi 0,6%. S druge strane, uz istu godišnju stopu rasta, ruska nemuslimanska popu-lacija će se smanjivati. ovećanju ruske muslimanske populacije dopri-nose i imigranti iz bivših sovjetskih republika, koji dolaze u potrazi za boljim ekonomskim mogućnostima.


39

jedan od mogućih razloga (prema podacima UN-a) navodi se to što je u zemljama sa muslimanskom većinom niža rasprostranjenost HIV-a.

Evropa

Broj muslimana u Evropi je sa 29,6 miliona 1990. porastao na 44,1 mi-lion 2010. godine. retpostavlja se da će populacija muslimana 2030. biti preko 58 miliona i činiti 8% ukupne evropske populacije, što je povećanje u odnosu na 6% za 2010. godinu. U Evropi živi manje od 3% svih muslimana svijeta, a tako će ostati i tokom narednih 20 godina.

Muslimanska populacija u Evropi će rasti, najviše zbog toga što u svakoj zemlji, osim u Bosni i Hercegovini, ima veću stopu fertiliteta od nemuslimanske populacije (muslimanke imaju u prosjeku 2,2 djece, a nemuslimanke 1,5). Najveći porast populacije muslimana u apsolut-nom broju imat će zemlje apadne i Sjeverne Evrope: Ujedinjeno Kra-ljevstvo, Francuska, Njemačka, Holandija.

Subregija Južne Evrope, koja obuhvata balkanske zemlje, te Italiju, Španiju i ortugal, ima najveći procent muslimana (6,9%), međutim, najviše evropskih muslimana i dalje će živjeti u Istočnoj Evropi. Dok su muslimani apadne i Sjeverne Evrope imigranti (ili su djeca ili unuci imigranata), istočnoevropski muslimani su višestoljetna populacija te subregije. U zemljama Južne Evrope, poput Albanije, Bosne i Hercego-vine i Kosova, također žive višestoljetne muslimanske zajednice.

usija ima najveću (u apsolutnim brojevima) muslimansku po-pulaciju u Evropi, a imat će je i 2030. godine. redviđa se da će broj muslimana u ovoj zemlji porasti sa 16,4 miliona u 2010. na 18,6 mili-ona 2030. godine. retpostavlja se da će tokom sljedeće dvije decenije godišnja stopa rasta muslimanske populacije u usiji iznositi 0,6%. S druge strane, uz istu godišnju stopu rasta, ruska nemuslimanska popu-lacija će se smanjivati. ovećanju ruske muslimanske populacije dopri-nose i imigranti iz bivših sovjetskih republika, koji dolaze u potrazi za boljim ekonomskim mogućnostima.


40

EVROPAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U APSOLUTNOM BROJU

ZemljaProcijenjena



2030.


UK* 2.869.000 5.567.000 2.698.000Rusija 16.379.000 18.556.000 2.177.000Francuska 4.704.000 6.860.000 2.156.000Italija 1.583.000 3.199.000 1.617.000Njemačka 4.119.000 5.545.000 1.426.000Zemlje sa nemuslimanskom većinom. Procijenjena populacija zaokružena na hiljade.Pew Research Center's Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

EVROPAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010.-2030. U PROCENTIMA


ja muslimana2010.


2030.


Irska 43.000 125.000 187,7%Finska 42.000 105.000 148,9Norveška 144.000 359.000 148,7Švedska 451.000 993.000 120,2Italija 1.583.000 3.199.000 102,1Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

lavni faktor rasta muslimanske populacije u Evropi posljednjih de-cenija bio je veliki priliv imigranata iz Južne Azije, Sjeverne Afrike, Turske i drugih zemalja u razvoju. Francuska je 2010. imala očekivani neto pri-liv od 66.000 imigranata, prvenstveno iz Sjeverne Afrike. rocijenjeno je da su prošle godine muslimani činili dvije trećine svih novih imigranata u Francuskoj. čekivalo se da će u 2010. Španija imati neto priliv od 70.000 imigranata muslimana, ali oni čine mnogo manji procent svih novih imi-granata u Španiji (13,1%). rognoziralo se da će priliv muslimana imigra-nata u Ujedinjeno Kraljevstvo u prošloj godini (64.000) biti približno jed-nak broju imigranata u Francusku. rocjenjuje se da su 2010. muslimani činili više od jedne četvrtine (28,1%) svih novih imigranata u UK.

* Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske


41

redviđa se da će muslimani do 2030. godine činiti više od 10% ukupnog broja stanovnika u 10 evropskih zemalja: na Kosovu (93,5%), u Albaniji (83,2%), BiH (42,7%), Makedoniji (40,3%), rnoj ori (21,5%), Bugarskoj (15,7%), usiji (14,4%), ruziji (11,5%), Francuskoj (10,3%) i Belgiji (10,2%).


U 51 zemlji Sjeverne i Južne Amerike 2010. godine živjelo je 5,3 mili-ona muslimana. rocjenjuje se da će se taj broj u narednih 20 godina više nego udvostručiti (porasti na 10,9 miliona). Međutim, muslimani će u toj regiji i dalje biti vrlo mala manjina: 2010. su činili 0,6% ukupne populacije regije, a 2030. će činiti 1%. I udio muslimanske populacije oba američka kontinenta u globalnoj muslimanskoj populaciji je vrlo mali (0,3%), a do 2030. će i ostati nizak (0,5%).

retpostavlja se da će se broj muslimana u Kanadi skoro utrostručiti u sljedećih 20 godina, tj. porast će sa 940.000 u 2010. na blizu 2,7 miliona u 2030. godini. redviđa se da će tada muslimani činiti 6,6% od ukupnog broja stanovnika, što je porast u odnosu na sadašnjih 2,8%. Vjerovatno će Argentina imati treću po brojnosti muslimansku populaciju u obje Ameri-ke, nakon SAD-a i Kanade. Argentina je sada, sa oko 1 milion muslimana prema podacima iz 2010, na drugom mjestu, odmah iza SAD-a.

I u Sjedinjenim Državama broj muslimana će se povećati, zapravo više nego udvostručiti, i porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigra-cija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. retpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini.

Djeca ispod 15 godina danas čine relativno malu proporciju u po-pulaciji muslimana u SAD-u. Samo 13,1% muslimana su u dobnoj sku-pini od 0 do 14 godina. U ovome se ogleda činjenica da je najveći broj muslimana u SAD došao u odrasloj dobi. Međutim, očekuje se da će do 2030. godine većina ovih imigranata osnovati porodice. Ukoliko se


41

redviđa se da će muslimani do 2030. godine činiti više od 10% ukupnog broja stanovnika u 10 evropskih zemalja: na Kosovu (93,5%), u Albaniji (83,2%), BiH (42,7%), Makedoniji (40,3%), rnoj ori (21,5%), Bugarskoj (15,7%), usiji (14,4%), ruziji (11,5%), Francuskoj (10,3%) i Belgiji (10,2%).


U 51 zemlji Sjeverne i Južne Amerike 2010. godine živjelo je 5,3 mili-ona muslimana. rocjenjuje se da će se taj broj u narednih 20 godina više nego udvostručiti (porasti na 10,9 miliona). Međutim, muslimani će u toj regiji i dalje biti vrlo mala manjina: 2010. su činili 0,6% ukupne populacije regije, a 2030. će činiti 1%. I udio muslimanske populacije oba američka kontinenta u globalnoj muslimanskoj populaciji je vrlo mali (0,3%), a do 2030. će i ostati nizak (0,5%).

retpostavlja se da će se broj muslimana u Kanadi skoro utrostručiti u sljedećih 20 godina, tj. porast će sa 940.000 u 2010. na blizu 2,7 miliona u 2030. godini. redviđa se da će tada muslimani činiti 6,6% od ukupnog broja stanovnika, što je porast u odnosu na sadašnjih 2,8%. Vjerovatno će Argentina imati treću po brojnosti muslimansku populaciju u obje Ameri-ke, nakon SAD-a i Kanade. Argentina je sada, sa oko 1 milion muslimana prema podacima iz 2010, na drugom mjestu, odmah iza SAD-a.

I u Sjedinjenim Državama broj muslimana će se povećati, zapravo više nego udvostručiti, i porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigra-cija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. retpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini.

Djeca ispod 15 godina danas čine relativno malu proporciju u po-pulaciji muslimana u SAD-u. Samo 13,1% muslimana su u dobnoj sku-pini od 0 do 14 godina. U ovome se ogleda činjenica da je najveći broj muslimana u SAD došao u odrasloj dobi. Međutim, očekuje se da će do 2030. godine većina ovih imigranata osnovati porodice. Ukoliko se


42

trenutni trend nastavi, broj američkih muslimana ispod 15 godina će se više nego utrostručiti, tj. porast će sa 500.000 u 2010. na 1,8 miliona u 2030. godini. rocjenjuje se da će broj muslimanske djece u dobi do 4 godine koja žive u SAD-u porasti sa manje od 200.000 u 2010. na preko 650.000 u 2030. godini.

ko dvije trećine muslimana koji danas žive u SAD-u (64,5%) prva su generacija imigranata (rođeni u inostranstvu), a nešto više od jedne treći-ne američkih muslimana (35,5%) rođeno je u SAD-u. Međutim, do 2030. četiri od 10 (44,9%) muslimana bit će rođeni u SAD-u. Najviše muslimana koji žive u SAD-u emigriralo je iz akistana i Bangladeša, a očekuje se da će i 2030. najviše useljenika muslimana biti porijeklom iz ove dvije zemlje.

SJEVERNA I JUŽNA AMERIKAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U APSOLUTNOM BROJU


ja muslimana2010.


2030.


Sjedinjene Države 2.595.000 6.216.000 3.621.000Kanada 940.000 2.661.000 1.721.000Argenti na 1.000.000 1.233.000 233.000Venecuela 95.000 121.000 26.000Brazil 204.000 227.000 23.000Procijenjena populacija zaokružena na hiljade.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011

SJEVERNA I JUŽNA AMERIKAZemlje koje će imati najveći očekivani porast broja muslimana 2010-2030. U PROCENTIMA


ja muslimana2010.


2030.


Kanada 940.000 2.661.000 183,1%Sjedinjene Države 2.595.000 6.216.000 139,5Honduras 11.000 15.000 37,8Panama 25.000 32.000 27,9Venecuela 95.000 121.000 27,9Procijenjena populacija zaokružena na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Rangovi određeni iz nezaokruženih broje-va; neke zemlje se doimaju izjednačenim zbog zaokruživanja. Napomena: Zemlje sa manje od 5.000 muslimana nisu uvrštene.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011


43

S Š

Sunijski i šiijski muslimani pripadnici su dva glavna ogranka u islamu. Sunije su 2010. predstavljali većinu muslimanske populacije (87-90%), a pretpostavlja se da će tako biti i 2030. godine. redviđanja su da će se sa sadašnjih 1,4 milijarde, broj sunija povećati na skoro 2 milijarde. Broj šiija je procijenjen u rasponu od 162 miliona i 211 miliona 2010, a za očekivati je da će ih biti između 219 i 285 miliona 2030. godine.

Četiri zemlje u svijetu imaju većinsku šiijsku populaciju: Iran (oko 93%), Azerbejdžan (oko 70%), Bahrein (oko 70%) i Irak (67%). Iračka šiij-ska populacija će u narednih 20 godina rasti bržim tempom od one u Iranu.

Rast šiijske populacije u četi ri zemlje sa najvećom šiijskom populacijom

Rast sunijske populacije u četi ri zemlje sa najvećom sunijskom populacijom

ZemljaProcijenjena šiij-

ska populacija2010.

Očekivana šiijska populacija

2030.Zemlja

Procijenjena sunijska

populacija2010,

Očekivana sunijska

populacija2030.

Iran 69.208.000 82.904.330 Indonezija 203.823.000 237.639.000Irak 20.998.000 32.638.000 Pakistan 155.834.000 224.103.000Azerbejdžan 6.156.000 7.113.000 Bangladeš 147.864.000 186.568.000Bahrein 459.000 617.000 Egipat 79.624.000 104.539.000Procjene su rađene u rasponima; dati iznos je prosjek.


odišnja stopa rasta sunijske i šiijske populacije bila je identična 1990-2000, ali će u narednih 20 godina obje opadati, s tim što će stopa rasta šiijske populacije biti nešto niža od sunijske. lavni razlog tomu je niska stopa fertiliteta u Iranu, gdje živi više od trećine šiija svijeta.


43

S Š

Sunijski i šiijski muslimani pripadnici su dva glavna ogranka u islamu. Sunije su 2010. predstavljali većinu muslimanske populacije (87-90%), a pretpostavlja se da će tako biti i 2030. godine. redviđanja su da će se sa sadašnjih 1,4 milijarde, broj sunija povećati na skoro 2 milijarde. Broj šiija je procijenjen u rasponu od 162 miliona i 211 miliona 2010, a za očekivati je da će ih biti između 219 i 285 miliona 2030. godine.

Četiri zemlje u svijetu imaju većinsku šiijsku populaciju: Iran (oko 93%), Azerbejdžan (oko 70%), Bahrein (oko 70%) i Irak (67%). Iračka šiij-ska populacija će u narednih 20 godina rasti bržim tempom od one u Iranu.

Rast šiijske populacije u četi ri zemlje sa najvećom šiijskom populacijom

Rast sunijske populacije u četi ri zemlje sa najvećom sunijskom populacijom

ZemljaProcijenjena šiij-

ska populacija2010.

Očekivana šiijska populacija

2030.Zemlja

Procijenjena sunijska

populacija2010,

Očekivana sunijska

populacija2030.

Iran 69.208.000 82.904.330 Indonezija 203.823.000 237.639.000Irak 20.998.000 32.638.000 Pakistan 155.834.000 224.103.000Azerbejdžan 6.156.000 7.113.000 Bangladeš 147.864.000 186.568.000Bahrein 459.000 617.000 Egipat 79.624.000 104.539.000Procjene su rađene u rasponima; dati iznos je prosjek.


odišnja stopa rasta sunijske i šiijske populacije bila je identična 1990-2000, ali će u narednih 20 godina obje opadati, s tim što će stopa rasta šiijske populacije biti nešto niža od sunijske. lavni razlog tomu je niska stopa fertiliteta u Iranu, gdje živi više od trećine šiija svijeta.


44

GODIŠNJA STOPA RASTA POPULACIJE SUNIJSKIH I ŠIIJSKIH MUSLIMANA

Predstavljeni iznosi su izračunati iz godišnjih prosjeka tokom 10 godina. Uzima se u obzir to da osnova za rast populacije obuhvata rast tokom prethodne godine. Podaci su dati na osnovu nezaokruženih brojeva. Isprekidane linije predstavljaju očekivane iznose.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

2

1,6

1,3

2,3Šiije

Sunije 2,1

1,7

1,4

0

0.5

1

1.5

2

2.5

1990.-2000. 2000.-2010. 2010.-2020. 2020.-2030.

Šiije

Sunije

GODIŠNJA STOPA RASTA POPULACIJE SUNIJSKIH I ŠIIJSKIH MUSLIMANA

Predstavljeni iznosi su izra una iz godišnjih prosjeka tokom 10 godina. Uzima se u obzir to da osnova za rast populacije obuhvata rast tokom prethodne godine. Podaci su da na osnovu nezaokruženih brojeva. Isprekidane linije predstavljaju o ekivane iznose.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Popula on, januar 2011.

2

1,6

1,3

2,3Šiije

Sunije 2,1

1,7

1,4

0

0.5

1

1.5

2

2.5

1990 .-2000 . 2000 .-2010. 2010 .-2020. 2020 .-2030 .

Šiije

Sunije


45

O Ć O

U svijetu je 49 zemalja u kojima muslimani čine više od 50% stanov-ništva. U tim zemljama živi 1,2 milijarde svih muslimana svijeta (74%). redviđa se da će do 2030. Nigerija postati 50. većinski muslimanska zemlja. Te godine će u većinski muslimanskim zemljama živjeti 78% globalne muslimanske populacije. Sve većinski muslimanske zemlje nalaze se u manje razvijenim regijama svijeta, izuzev Albanije i Koso-va, koje su u Evropi.

GDJE ŽIVE MUSLIMANI

Procenti možda ne daju zbir 100 zbog zaokruživanja. Osjenčena polja označavaju projicirane brojke.Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life The Future of the Global Muslim Populati on, januar 2011.

74.178.1

23.3 19

2.7 2.9

0

20

40

60

80

100

2010. 2030.

Većinski nemuslimanske,razvijene

Većinski nemuslimanske,manje razvijene

Većinski muslimanske


46

Više od jedne petine muslimana živi u većinski nemuslimanskim zemljama manje razvijenog svijeta. Samo oko 3% globalne musliman-ske populacije živi u većinski nemuslimanskim, razvijenim zemljama.4 I među zemljama razvijenog svijeta i među manje razvijenim zemljama postoje ogromne razlike u očekivanoj dužini života, prihodima, obrazo-vanju, kao i u drugim faktorima rasta.

4 Termin “više razvijena” (razvijena) i “manje razvijena” (u razvoju, nerazvijena) u ovom izvještaju koristi se onako kako ih UN de nira. Ti su termini određeni prema kategorijama očekivana dužina trajanja života, obrazovanje i prihodi; to su kategorije koje, prema statističkim konvencijama, ne izražavaju sud o političkom ili društvenom sistemu neke konkretne zemlje ili regije.

D R G O

MUSLIMANI SVIJETA: JEDINSTV I ANLIKST

d svojih početaka na Arabijskom poluotoku u 7. stoljeću n.e., islam je izrastao u svjetsku religiju sa više od milijardu i 600 miliona pripad-nika, što čini skoro četvrtinu svjetskog stanovništva. Danas muslimani žive na svim naseljenim kontinentima i obuhvataju široki spektar rasa, etnija i kultura. Kakva vjerovanja i praksa sjedinjuje ovako različite ljude u jednu jedinstvenu religijsku zajednicu ili ummet? I koliko se njihova uvjerenja i obredi razlikuju?

U izvještaju Foruma ew za pitanja religije i javnog života objav-ljenom u Washingtonu 2012. godine nastoji se opisati jedinstvo i razli-čitosti unutar te globalne populacije, i tako je i naslovljen - Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikost (The World’s Muslims: Unity and Di-versity). Dio tog izvještaja vam donosimo u nastavku.

ZEMLJE ANKETIRANE 2011�2012. I VELIČINA UZORKA

ZemljaBroj mu-

slimana u uzorku

Ukupno ispitanika u

uzorkuZemlja

Broj mu-slimana u

uzorku

Ukupno ispitanika u

uzorkuAfganistan 1.509 1.509 Liban 551 979Albanija 788 1.032 Malezija 1.244 1.983Azerbejdžan 996 1.000 Maroko 1.472 1.474Bangladeš 1.918 2.196 Niger 946 1.002BiH5 1.007 1.605 Pakistan 1.450 1.512Egipat 1.798 2.000 Palesti na 994 1.002Indonezija 1.880 2.000 Rusija 1.050 2.704Irak 1.416 1.490 Tadžikistan 1.453 1.470Jordan 966 1.000 Tajland 1.010 1.010Kazahstan 998 1.469 Tunis 1.450 1.454Kirgistan 1.292 1.500 Turska 1.485 1.501Kosovo 1.266 1.485 Uzbekistan 965 1.000

5 a Bosnu i Hercegovinu i usiju primjenjeno je “preuzorkovanje”, tj. obavljeni su intervjui u zemaljskom uzorku uz dodatnih 505 intervjua među muslimanima.

D R G O

MUSLIMANI SVIJETA: JEDINSTV I ANLIKST

d svojih početaka na Arabijskom poluotoku u 7. stoljeću n.e., islam je izrastao u svjetsku religiju sa više od milijardu i 600 miliona pripad-nika, što čini skoro četvrtinu svjetskog stanovništva. Danas muslimani žive na svim naseljenim kontinentima i obuhvataju široki spektar rasa, etnija i kultura. Kakva vjerovanja i praksa sjedinjuje ovako različite ljude u jednu jedinstvenu religijsku zajednicu ili ummet? I koliko se njihova uvjerenja i obredi razlikuju?

U izvještaju Foruma ew za pitanja religije i javnog života objav-ljenom u Washingtonu 2012. godine nastoji se opisati jedinstvo i razli-čitosti unutar te globalne populacije, i tako je i naslovljen - Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikost (The World’s Muslims: Unity and Di-versity). Dio tog izvještaja vam donosimo u nastavku.

ZEMLJE ANKETIRANE 2011�2012. I VELIČINA UZORKA

ZemljaBroj mu-

slimana u uzorku

Ukupno ispitanika u

uzorkuZemlja

Broj mu-slimana u

uzorku

Ukupno ispitanika u

uzorkuAfganistan 1.509 1.509 Liban 551 979Albanija 788 1.032 Malezija 1.244 1.983Azerbejdžan 996 1.000 Maroko 1.472 1.474Bangladeš 1.918 2.196 Niger 946 1.002BiH5 1.007 1.605 Pakistan 1.450 1.512Egipat 1.798 2.000 Palesti na 994 1.002Indonezija 1.880 2.000 Rusija 1.050 2.704Irak 1.416 1.490 Tadžikistan 1.453 1.470Jordan 966 1.000 Tajland 1.010 1.010Kazahstan 998 1.469 Tunis 1.450 1.454Kirgistan 1.292 1.500 Turska 1.485 1.501Kosovo 1.266 1.485 Uzbekistan 965 1.000

5 a Bosnu i Hercegovinu i usiju primjenjeno je “preuzorkovanje”, tj. obavljeni su intervjui u zemaljskom uzorku uz dodatnih 505 intervjua među muslimanima.


48

ZEMLJE ANKETIRANE 2008�2009. I VELIČINA UZORKAZemlja Broj muslimana

u uzorkuUkupno

ispitanika u uzorku

Zemlja Broj muslima-na u uzorku

Ukupno ispitanika u

uzorku

Čad 811 1.503 Liberija 279 1.500DR Kongo 185 1.519 Mali 901 1.000Džibuti 1.452 1.500 Mozambik 340 1.500Eti opija 453 1.500 Nigerija 818 1.516Gana 339 1.500 Senegal 891 1.000Gvineja Bisao

373 1.000 Tanzanija 539 1.504

Kamerun 245 1.503 Uganda 321 1.040Kenija 340 1.500


49

PĆ PRG

Izvještaj Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikost je zasnovan na više od 38.000 individualnih intervjua, vođenih na 80 jezika u 39 ze-malja u kojima živi više od dvije trećine (67%) svih muslimana svijeta. Istraživanjem su obuhvaćene sve zemlje u kojima živi više od 10 mi-liona muslimana, osim onih u kojima se, zbog političke atmosfere ili sigurnosnih pitanja, sprječava ispitivanje javnog mnijenja među musli-manima (kakve su Kina, Indija, Iran, Saudijska Arabija i Sirija).

Jedinstvo i različitosti su teme prirodno iznikle iz rezultata anketa. Kad je riječ o onome što se smatra “stubovima” vjere6, širom svijeta na-ilazilo se na istovjetne odgovore. Milijardu i 600 miliona muslimana ši-rom svijeta jedinstveni su u vjerovanju u Boga i oslanika Muhamme-da, a vezuju ih i vjerska praksa, poput posta tokom mjeseca amazana i davanje milostinje siromašnima. Međutim, u mnogim drugim aspek-tima vjere oni se uveliko razlikuju, počev od toga koliku ulogu religija ima u njihovom svakodnevnom životu, preko shvatanja ko se smatra muslimanom, pa do pitanja šta je prihvatljivo, a šta ne u islamu.

Uočljive razlike nađene su u važnim pitanjima, kao što su privrženost vjeri, otvorenosti prema različitim interpretacijama njihove vjere ili pri-hvatanju pripadnika drugih pravaca, sekti, škola ili pokreta u islamu. a-zlike se uočavaju između regija, generacija, kao i među spolovima. Istraži-vanje također ukazuje i na to da se mnogi muslimani ne smatraju pripad-nicima neke posebne denominacije ili neke sekte: čak četvrtina ispitanika se nisu identi cirali ni kao sunije, ni kao šiije, već kao “samo muslimani”.

eneracijske razlike su također vidljive. U svim regijama stari-ji muslimani daju više značaja religiji, češće idu u džamiju, više uče Kur’an itd. Jedina iznimka je usija gdje je ovaj opći obrazac obrnut: ondje mladi ljudi mnogo više drže do vjere od starijih. ostoje i značaj-

6 Kolokvijalno u Bosni nazivani šarti.


49

PĆ PRG

Izvještaj Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikost je zasnovan na više od 38.000 individualnih intervjua, vođenih na 80 jezika u 39 ze-malja u kojima živi više od dvije trećine (67%) svih muslimana svijeta. Istraživanjem su obuhvaćene sve zemlje u kojima živi više od 10 mi-liona muslimana, osim onih u kojima se, zbog političke atmosfere ili sigurnosnih pitanja, sprječava ispitivanje javnog mnijenja među musli-manima (kakve su Kina, Indija, Iran, Saudijska Arabija i Sirija).

Jedinstvo i različitosti su teme prirodno iznikle iz rezultata anketa. Kad je riječ o onome što se smatra “stubovima” vjere6, širom svijeta na-ilazilo se na istovjetne odgovore. Milijardu i 600 miliona muslimana ši-rom svijeta jedinstveni su u vjerovanju u Boga i oslanika Muhamme-da, a vezuju ih i vjerska praksa, poput posta tokom mjeseca amazana i davanje milostinje siromašnima. Međutim, u mnogim drugim aspek-tima vjere oni se uveliko razlikuju, počev od toga koliku ulogu religija ima u njihovom svakodnevnom životu, preko shvatanja ko se smatra muslimanom, pa do pitanja šta je prihvatljivo, a šta ne u islamu.

Uočljive razlike nađene su u važnim pitanjima, kao što su privrženost vjeri, otvorenosti prema različitim interpretacijama njihove vjere ili pri-hvatanju pripadnika drugih pravaca, sekti, škola ili pokreta u islamu. a-zlike se uočavaju između regija, generacija, kao i među spolovima. Istraži-vanje također ukazuje i na to da se mnogi muslimani ne smatraju pripad-nicima neke posebne denominacije ili neke sekte: čak četvrtina ispitanika se nisu identi cirali ni kao sunije, ni kao šiije, već kao “samo muslimani”.

eneracijske razlike su također vidljive. U svim regijama stari-ji muslimani daju više značaja religiji, češće idu u džamiju, više uče Kur’an itd. Jedina iznimka je usija gdje je ovaj opći obrazac obrnut: ondje mladi ljudi mnogo više drže do vjere od starijih. ostoje i značaj-

6 Kolokvijalno u Bosni nazivani šarti.


50

ne rodne razlike: u Srednjoj i Južnoj Aziji, u većini zemalja žene izjav-ljuju da nikada ne idu u džamiju. vakav disparitet je rezultat određe-nih kulturnih normi ili običaja. Ali, recimo, kada je riječ o navici sva-kodnevnog učenja Kur’ana, razlike među spolovima gotovo da i nema.

Što se tiče pogleda na pravovjerje, većina muslimana vjeruje da po-stoji samo jedno pravo tumačenje islama, ali takav stav nije univerza-lan. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi veliki broj ispitanika, nekad čak i više od polovine, vjeruju da je islamska učenja moguće tumačiti na više načina.

azlike među pripadnicima ogranaka i sekti islama

U istraživanju se od ispitanika tražilo da se identi ciraju po granama islama, kao i da iskažu svoj stav prema pripadnicima drugih pravaca.

Muslimani na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi najsvjesniji su razlika između pripadnika dva glavna ogranka islama - sunija i šiija. Sunije nerijetko određene običaje ukorijenjene kod šiija smatraju ne-prihvatljivim u islamu. onekad se kod sunija uočava konfuzan stav da li su šiije uopće muslimani. Čak četiri od 10 muslimana na Bliskom Istoku smatraju da šiije nisu muslimani. Izuzetak su dvije zemlje gdje velike populacije sunija i šiija žive zajedno - Irak, gdje 82% sunija pri-hvata šiije kao svoju sabraću i Liban, gdje je 77% sunija takvoga stava.

U drugim dijelovima svijeta ova pripadnost ima mnogo manji zna-čaj. U mnogim zemljama Srednje Azije mnogi se muslimani identi -ciraju kao “samo musliman”. Sličan obrazac će se naći i u evropskim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, gdje se, zbog višedecenijske ko-munističke vlasti, za podjelu na sunije i šiije i ne zna: njima su sektaški identiteti, a posebno razlike između sunija i šiija, nevažni ili nepoznati.

U istraživanju su ispitani i stavovi prema drugim grupama, pr-venstveno prema su jama i alevijama i oni variraju po regijama i ze-mljama. Su je su najprihvaćenije u Južnoj Aziji, gdje 77% muslimana prihvata su je kao muslimane. U drugim regijama procenti su manji, što se može objasniti nepoznavanjem grana, pravaca i sekti u islamu:


51

mnogi naprosto nikada nisu čuli za su je. I stavovi prema drugim gru-pama, regionalnim ili lokalnim, su pomiješani.

Temelji vjerovanja

Muslimani, po tradiciji, prihvataju šest temeljnih istina, stubova vje-rovanja (“imanski šartovi”): vjerovanje u jednog Boga; u Božje mele-ke (anđele); u Božje knjige; u Božje poslanike; u Sudnji dan; i u Božje određenje (predestinaciju, sudbinu).

Vjera u Boga i Njegovog oslanika Muhammeda je skoro univer-zalna, kako je već rečeno. itanje da li je Kur’an Božja riječ postavljeno je samo u regiji odsaharske Afrike, i tu su već vidljive razlike među zemljama: npr. u ima onih gdje do 93% ispitanika vjeruju da je Kur’an Božija riječ (Kamerun), ali i zemalja gdje ih je 54% (D Kongo).

Vjerovanje u Božje meleke (anđele) se razlikuje od regije do regije: od skoro stoprocentnog u Jugoistočnoj Aziji, do 55% u Jugoistočnoj Evropi.

Izraz “Inšallah” (“ako Bog da”) uobičajen je među muslimanima. U njemu se re ektira muslimansko tradicionalno vjerovanje da je sudbi-na svijeta i pojedinca u Božjim rukama. U četiri od pet regija obuhvaće-nim istraživanjem procent pojedinaca koji vjeruju u predodređenje je iznad 80%, osim u Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje iznosi 57%.

U istraživanju je postavljeno pitanje o postojanju Dženneta (raja) i Džehennema (pakla). U svih šest regija, najmanje sedmero od 10 ispita-nika vjeruje da one koji su živjeli ispravnim životom čeka raj, a nešto ma-nje ih vjeruje da one koji nisu tako živjeli, a nisu se pokajali, čeka pakao.

Jedna vjera, različiti stepeni opredijeljenosti

ašto su za mnoge muslimane principi islama i jasni i univerzalni može se objasniti zajedničkom praksom i uvjerenjima. Međutim, iako je sama ideja vjere tako općeprihvaćena, muslimani se značajno razlikuju u tome koliku važnost daju vjeri u životu, kao i u stavovima prema for-mama bogoštovlja koje bi trebali prihvatiti kao dio vjere.


51

mnogi naprosto nikada nisu čuli za su je. I stavovi prema drugim gru-pama, regionalnim ili lokalnim, su pomiješani.

Temelji vjerovanja

Muslimani, po tradiciji, prihvataju šest temeljnih istina, stubova vje-rovanja (“imanski šartovi”): vjerovanje u jednog Boga; u Božje mele-ke (anđele); u Božje knjige; u Božje poslanike; u Sudnji dan; i u Božje određenje (predestinaciju, sudbinu).

Vjera u Boga i Njegovog oslanika Muhammeda je skoro univer-zalna, kako je već rečeno. itanje da li je Kur’an Božja riječ postavljeno je samo u regiji odsaharske Afrike, i tu su već vidljive razlike među zemljama: npr. u ima onih gdje do 93% ispitanika vjeruju da je Kur’an Božija riječ (Kamerun), ali i zemalja gdje ih je 54% (D Kongo).

Vjerovanje u Božje meleke (anđele) se razlikuje od regije do regije: od skoro stoprocentnog u Jugoistočnoj Aziji, do 55% u Jugoistočnoj Evropi.

Izraz “Inšallah” (“ako Bog da”) uobičajen je među muslimanima. U njemu se re ektira muslimansko tradicionalno vjerovanje da je sudbi-na svijeta i pojedinca u Božjim rukama. U četiri od pet regija obuhvaće-nim istraživanjem procent pojedinaca koji vjeruju u predodređenje je iznad 80%, osim u Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje iznosi 57%.

U istraživanju je postavljeno pitanje o postojanju Dženneta (raja) i Džehennema (pakla). U svih šest regija, najmanje sedmero od 10 ispita-nika vjeruje da one koji su živjeli ispravnim životom čeka raj, a nešto ma-nje ih vjeruje da one koji nisu tako živjeli, a nisu se pokajali, čeka pakao.

Jedna vjera, različiti stepeni opredijeljenosti

ašto su za mnoge muslimane principi islama i jasni i univerzalni može se objasniti zajedničkom praksom i uvjerenjima. Međutim, iako je sama ideja vjere tako općeprihvaćena, muslimani se značajno razlikuju u tome koliku važnost daju vjeri u životu, kao i u stavovima prema for-mama bogoštovlja koje bi trebali prihvatiti kao dio vjere.


52

Što se tiče odlaska u džamiju, regionalne slike su slične. U Tur-skoj četiri od 10 muslimana idu u džamiju bar jednom nedjeljno, dok u Tadžikistanu i BiH to čini tri od 10 muslimana. U ostalim regijama većina stanovnika ide u džamiju više od jednom nedjeljno. Međutim, treba imati na umu, da bez obzira na niži nivo vjerskog prakticiranja, i u Srednjoj Aziji i u Južnoj i Istočnoj Evropi većina muslimana se pri-država suštinskih načela islama, a u velikom broju izvršavaju i vjerske dužnosti poput posta i zekata.

MUSLIMANI U SREDNJOJ AZIJI, JUŽNOJ I ISTOČNOJ EVROPI: MANJE IH SE LIČNO ANGAŽIRA, ALI MNOGI POŠTUJU KLJUČNE OBREDE

Regija / zemlja

Procent onih koji...

Klanjaju više puta

dnevno

Idu u dža-miju bar jednom

nedjeljno

Daju zekat

Poste tokom

mjeseca Ramazana

Južna i Istočna Evropa 28 21 56 66Kosovo 43 22 69 76Rusija 36 19 39 56Bosna i Hercegovina 19 30 81 75Albanija 7 5 43 44Srednja Azija 30 17 69 52Azerbejdžan 70 1 59 43Turska 43 44 72 84Tadžikistan 42 30 66 88Kirgistan 18 23 77 53Uzbekistan 18 9 73 50Kazahstan 4 10 36 30PEW RESEARCH CENTER Q61, Q34 i Q64e-f


53

R PO OGRC

Većina muslimana u svijetu opredjeljuju se kao sunije ili kao šiije. Međutim, ima onih koji će se izjasniti kao “samo muslimani”. Druge pripadnosti, poput pripadnosti su jskom redu, mogu se preklapati sa sunijskom i šiijskom. gromna većina ljudi koji se identi ciraju kao muslimani odgajani su u islamskoj vjeri. U odsaharskoj Africi su ze-mlje sa najvećim procentom onih koji su prešli na islam, bilo iz kršćan-stva, bilo iz tradicionalnih afričkih religija.

eligijsko identi ciranje muslimana u istraživanju

U 20 zemalja obuhvaćenih istraživanjem više od polovine muslimana se identi ciraju kao sunije.

IZJAŠNJAVAJU SE KAO SUNIJEProcent stanovništva po regijama koji se izjašnjavaju kao sunije

21

27

48

67

75

90

0 20 40 60 80 100

Srednja Azija

Južna i Istočna Evropa

Podsaharska Afrika


Jugoistočna Azija

Južna Azija

Svi podaci za Podsaharsku Afriku su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa”.Pew Research Center q31


54

U 38 zemalja u kojima je postavljeno ovo pitanje vrlo malo mu-slimana opredjeljuju se kao šiije i oni su koncentrirani u Iraku, Liba-nu, Azerbejdžanu, Afganistanu, akistanu, usiji i u 10 podsaharskih zemalja. Također, jedan broj ispitanika izjavljuje da pripada sektama koje se klasi ciraju kao ogranci šiizma: 5% muslimana u Turskoj su alevije, a 2% kosovskih muslimana bektašije.

sim ovih, u istraživanju je nađen značajan procent onih koji se opredjeljuju kao pripadnici raznih drugih sekti: mnogi muslimani, po-sebno u odsaharskoj Africi, izjašnjavaju se kao ahmedije.

“Samo muslimani”: U 22 od 38 zemalja u kojima je postavljeno pitanje opredijeljenosti, barem jedna petina se identi cirala kao “samo musliman”. To naročito važi za Južnu i Istočnu Evropu, kao i za Sred-nju Aziju, gdje se čak 50% i više muslimana identi cira kao “samo mu-sliman”, a ne kao sljedbenik određenog pravca u islamu.

IZJAŠNJAVAJU SE KAO “SAMO MUSLIMANI”Procent stanovništva po regijama koji se izjašnjavaju kao “samo muslimani”


4

12

18

23

50

56

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Južna Azija


Jugoistočna Azija

Podsaharska Afrika

Srednja Azija



55

SEKTAŠKO IZJAŠNJAVANJE MUSLIMANAProcent onih koji se izjašnjavaju kao...

Zemlja Sunije ŠiijeNešto drugo

Samo mu-slimani

Bez odgo-vora

Prevladavaju sunijeJordan 93 0 0 7 0Bangladeš 92 0 0 4 2Afganistan 90 7 0 3 0Turska 89 1 5 2 4Egipat 88 0 0 12 0Tadžikistan 87 3 0 7 2Tajland 87 0 0 3 8Palesti na 85 0 0 15 0Pakistan 81 6 1 12 0Džibuti 77 2 0 8 13Malezija 75 0 0 18 8Kenija 73 8 4 8 7Eti opija 68 2 2 23 4Maroko 67 0 0 30 3Niger 59 7 11 20 3Tunis 58 0 0 40 2Senegal 55 0 7 27 12Gana 51 8 16 13 11DR Kongo 50 10 6 14 20Čad 48 21 4 23 4Mješavina sunija i šiijaLiban 52 48 0 0 0Irak 42 51 0 5 1Prevladavaju “samo muslimani”Kazahstan 16 1 0 74 10Albanija 10 0 13 65 12Kirgistan 23 0 0 64 12Kosovo 24 1 2 58 15Indonezija 26 0 5 56 13Mali 20 0 3 55 21BiH 38 0 0 54 7Uzbekistan 18 1 0 54 26Azerbejdžan 16 37 0 45 2Rusija 30 6 0 45 19Bez dominantnog sektaškog identi tetaGvineja Bisao 40 6 2 36 16Tanzanija 40 20 16 20 4Uganda 40 7 4 33 16Liberija 38 9 10 22 21Nigerija 38 12 5 42 4Kamerun 27 3 17 40 14Procenti možda ne daju svugdje zbir 100 zbog zaokruživanja brojeva. Procenti su zasnovani na izjašnjavanju ispitanika. Procenti koji pre-laze 44 smatraju se prevladavajućim. Svi podaci za Podsaharsku Afriku su su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa”. Podaci za Tajland su samo iz pet južnih provincija. Alevije i bektašije se općenito smatraju šiijskim sektama, ali su ovdje uvršteni pod “nešto drugo”. Pew Research Center Q 31


55

SEKTAŠKO IZJAŠNJAVANJE MUSLIMANAProcent onih koji se izjašnjavaju kao...

Zemlja Sunije ŠiijeNešto drugo

Samo mu-slimani

Bez odgo-vora

Prevladavaju sunijeJordan 93 0 0 7 0Bangladeš 92 0 0 4 2Afganistan 90 7 0 3 0Turska 89 1 5 2 4Egipat 88 0 0 12 0Tadžikistan 87 3 0 7 2Tajland 87 0 0 3 8Palesti na 85 0 0 15 0Pakistan 81 6 1 12 0Džibuti 77 2 0 8 13Malezija 75 0 0 18 8Kenija 73 8 4 8 7Eti opija 68 2 2 23 4Maroko 67 0 0 30 3Niger 59 7 11 20 3Tunis 58 0 0 40 2Senegal 55 0 7 27 12Gana 51 8 16 13 11DR Kongo 50 10 6 14 20Čad 48 21 4 23 4Mješavina sunija i šiijaLiban 52 48 0 0 0Irak 42 51 0 5 1Prevladavaju “samo muslimani”Kazahstan 16 1 0 74 10Albanija 10 0 13 65 12Kirgistan 23 0 0 64 12Kosovo 24 1 2 58 15Indonezija 26 0 5 56 13Mali 20 0 3 55 21BiH 38 0 0 54 7Uzbekistan 18 1 0 54 26Azerbejdžan 16 37 0 45 2Rusija 30 6 0 45 19Bez dominantnog sektaškog identi tetaGvineja Bisao 40 6 2 36 16Tanzanija 40 20 16 20 4Uganda 40 7 4 33 16Liberija 38 9 10 22 21Nigerija 38 12 5 42 4Kamerun 27 3 17 40 14Procenti možda ne daju svugdje zbir 100 zbog zaokruživanja brojeva. Procenti su zasnovani na izjašnjavanju ispitanika. Procenti koji pre-laze 44 smatraju se prevladavajućim. Svi podaci za Podsaharsku Afriku su su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa”. Podaci za Tajland su samo iz pet južnih provincija. Alevije i bektašije se općenito smatraju šiijskim sektama, ali su ovdje uvršteni pod “nešto drugo”. Pew Research Center Q 31


56

ripadnost su jama

a neke muslimane, pripadnost su jskom redu (ili tarikatu) je dodatni “sloj” u njihovom muslimanskom identitetu. Su je se smatraju i bra-tovštinom; njihov red predstavlja jedan mistički pokret unutar islama koji naglašava mogućnost stjecanja izravne spoznaje o Bogu kroz eufo-rične molitve i druge forme bogoštovlja. Među su jama mogu se naći i sunije i šiije.

Najznačajniju identi kaciju sa su zmom istraživanje nalazi u od-saharskoj Africi: u 11 od 15 zemalja te regije više od četvrtine muslima-na kaže da pripada su jskom redu. U Senegalu je čak 92% ispitanika izjavilo da pripada su jskom bratstvu. U ovoj regiji bar jedan od 10 muslimana izjavljuje da pripada tidžanijskom redu, a mogu se naći i kadirije i muradije.

U ostalim zemljama nije toliko uobičajeno su jsko opredjeljenje. ijetke su zemlje sa gdje se više od jedne desetine muslimana identi- cira sa su jama: Bangladeš (26%), usija (19%), Tadžikistan (18%), akistan (17%), Malezija (17%), Albanija (13%) i Uzbekistan (11%). U pojedinim zemljama neki su redovi češće prisutni, npr. nakšibendije u Tadžikistanu, čištije u Bangladešu, te bektašije u Albaniji.

PRIPADNOST SUFIJSKIM REDOVIMA NAJUČESTALIJA U PODSAHARSKOJ AFRICIProcent stanovništva po regijama koji izjavljuje da pripada nekom su jskom redu


7

7

3

9

17

35

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100


Srednja Azija

Jugoistočna Azija


Južna Azija

Podsaharska Afrika


57

Nizak stupanj konverzije

U istraživanju je nađeno da je većina odraslih muslimana (devet od 10) i odgajana u islamskoj vjeri. U Južnoj Aziji, na Bliskom Istoku i Sje-vernoj Africi skoro 100% muslimana su rođeni i odrasli u musliman-skoj porodici. U Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi prelazak na islam je nešto uobičajeniji, ali i dalje u niskom procentu. Najviše ih je u Kazahstanu: 10% muslimana su odrastali u nemuslimanskoj porodici (vjerski neidenti ciranoj ili ateističkoj). Tako je i u odsaharskoj Africi, sa izuzetkom D Konga, gdje je čak 24% muslimana odrastalo u nekoj drugoj vjeri. U odsaharskoj Africi na islam prelaze iz tradicionalnih afričkih religija ili iz kršćanstva.

Intrareligijske promjene: relasci sa sunizma na šiizam ili obrat-no su relativno rijetki. Mala promjena nađena je u Liberiji, gdje 30% muslimana izjavljuje da su odrastali kao sunije, a 38% da su sunije (po-javljuje se “novih” 8% sunija). Na Kosovu je također nađeno da je od 58% koji se izjašnjavaju kao “samo muslimani”, odrastalo u tom iden-titetu njih 41%, ali značajan procent Kosovara izjavljuje da ne zna svoju vjersku pripadnost u djetinjstvu.


57

Nizak stupanj konverzije

U istraživanju je nađeno da je većina odraslih muslimana (devet od 10) i odgajana u islamskoj vjeri. U Južnoj Aziji, na Bliskom Istoku i Sje-vernoj Africi skoro 100% muslimana su rođeni i odrasli u musliman-skoj porodici. U Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi prelazak na islam je nešto uobičajeniji, ali i dalje u niskom procentu. Najviše ih je u Kazahstanu: 10% muslimana su odrastali u nemuslimanskoj porodici (vjerski neidenti ciranoj ili ateističkoj). Tako je i u odsaharskoj Africi, sa izuzetkom D Konga, gdje je čak 24% muslimana odrastalo u nekoj drugoj vjeri. U odsaharskoj Africi na islam prelaze iz tradicionalnih afričkih religija ili iz kršćanstva.

Intrareligijske promjene: relasci sa sunizma na šiizam ili obrat-no su relativno rijetki. Mala promjena nađena je u Liberiji, gdje 30% muslimana izjavljuje da su odrastali kao sunije, a 38% da su sunije (po-javljuje se “novih” 8% sunija). Na Kosovu je također nađeno da je od 58% koji se izjašnjavaju kao “samo muslimani”, odrastalo u tom iden-titetu njih 41%, ali značajan procent Kosovara izjavljuje da ne zna svoju vjersku pripadnost u djetinjstvu.


58

R RŽO R

Kao i temeljima vjerovanja, islam se de nira i temeljnim obredima (“islamski šartovi”, “stubovi vjere”) obaveznim za sve članove islamske za-jednice, zički sposobnima da ih obavljaju. To su: svjedočenje vjere (šeha-det); dnevna molitva (namaz); post tokom mjeseca amazana; izdvajanje iz imovine u korist siromašnih (zekat) i hodočašće u Meku (hadž).

Svjedočenje vjere

Svjedočenje da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov oslanik je prvi i najvažniji od pet stubova islama. Udio muslimana po regijama koji potvrđu-ju šehadet uvijek je iznad 90%, osim u Južnoj i Istočnoj Evropi. U toj regiji, međutim, izdvaja se Bosna i Hercegovina, sa 96% muslimana koji potvrđuju svoje uvjerenje da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov oslanik.

VJERA U BOGA I POSLANIKA MUHAMMEDA JE SKORO UNIVERZALNAProcent stanovništva po regijama koji vjeruju u jednog Boga i u Poslanika Muhammeda

Pew Research Center q43j

85

96

97

97

98

100

75 80 85 90 95 100


Podsaharska Afrika

Srednja Azija

Južna Azija

Jugoistočna Azija



59

Važnost religije

Iako je prihvatanje temeljnog vjerovanja ujedinjujuće za muslimane ši-rom svijeta, to ne znači da je vjera svima jednako važna, da ima središnje mjesto u njihovim životima. azlike u tome koliko je religija važna su uočljive na regionalnom nivou: osam od 10 muslimana u odsaharske Afrike, Južne i Jugoistočne Azije izjavljuje da je religija veoma važna u njihovu životu. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi religija je veoma važna za šest od 10 muslimana (najmanje u Libanu, 57%).

Međutim, za neke muslimane, religija nema takav značaj - npr. u ze-mljama koje su tek izašle iz komunizma, tj. u zemljama u Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi. sim Turske, gdje je religija veoma važna za dvije trećine muslimana, u ovim regijama vjera je od centralne važnosti za po-lovinu i manje muslimana: npr. u Kazahstanu za 18%, a u Albaniji za 15%.

VAŽNOST VJERE U ŽIVOTU MUSLIMANA VARIRA PO REGIJAMAProcent stanovništva po regijama koji smatraju da je vjera veoma važna u njihovim životi ma

Pew Research Center q36

Što se tiče generacijskih razlika, u skoro svim zemljama je muslimanima starijim od 34 godine vjera važnija nego mlađim muslimanima. Upečatljiv primjer je Liban: 42% mlađih od 35 godina smatraju vjeru važnom, a to sma-tra čak 71% starijih od 35 godina. d svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem,

79

34

42

89

89

93

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija


Južna Azija

Jugoistočna Azija

Podsaharska Afrika


60

samo u usiji imamo ovaj obrazac obrnut: muslimani u dobi od 18 do 34 go-dine (njih 48%) daju veću važnost vjeri od onih sa 35 i starijih (41%).

Učestalost obavljanja namaza

Namaz (salat, molitva) je najučestalija praksa kroz koju muslimani iskazuju svoju vjeru. S obzirom da je univerzalno dostupno (za razliku od odlaska u džamiju ili mogućnosti davanja zekata), nevezano za spol, prihode ili obrazovanje, obavljanje molitve, tj. klanjanje namaza je iz-vrstan indikator privrženosti vjeri kod muslimana bilo gdje u svijetu.

U anketiranima zemljama regija odsaharske Afrike, Jugoistoč-ne i Južne Azije, na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi procent onih koji klanjaju barem jednom dnevno je uvijek iznad 50%. Izuzetak su Mozambik (41%), Tanzanija (48%) i Bangladeš (39%). Najveći procent nađen je u ani, gdje bar jedan dnevni namaz klanja 94% ispitanika.

Međutim, u zemljama Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope situaci-ja je drugačija: manje je od 50% onih koji klanjaju: svega 7% u Albaniji i 4% u Kazahstanu. Izuzetak je Azerbejdžan, gdje većina (70%) klanja više od jednom dnevno, ali i u Azerbejdžanu svih pet namaza klanja 21%.

MUSLIMANI VIŠE PUTA DNEVNO OBAVLJAJU MOLITVUProcent muslimana ispitanika po regijama koji klanjaju dnevno svih pet namaza i onih koji klanjaju manje od pet namaza


64

11

12

73

71

15

20

53

5

5

6

7

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija

Južna Azija


Podsaharska Afrika

Jugoistočna Azija

Svih petnamaza

Manje odpet namaza


61

dlasci u džamiju

Kao i u drugim religijama i u islamskoj tradiciji molitva se može obav-ljati individualno i u zajednici. etak je dan u sedmici kada se musli-mani u cijelom svijetu sastanu u lokalnoj džamiji da klanjaju zajedno (namaz petkom ili džuma). U potrazi za mjerom vjerske privrženosti, ispitanicima je postavljeno pitanje ne samo da li prisustvuju džumi na-mazu nego i da li idu u džamiju drugim danima u sedmici.

dgovori na pitanje koliko često sedmično odlaze u džamiju slič-ni su odgovorima na pitanje o učestalosti namaza. odsaharska Afrika prednjači i ovdje: u velikom broju zemalja procent ljudi koji bar jed-nom sedmično odlaze u džamiju je iznad 80%, a ana je opet na vrhu sa skoro 100%. U zemljama drugih regija stupanj odlazaka u džami-ju je niži, uglavnom ispod 60%: izuzetak su Indonezija (72%), Jordan (65%), te Afganistan i Egipat sa po 61%.

U regijama Južne i Istočne Evrope i Srednje Azije najmanje je onih koji odlaze u džamiju bar jednom sedmično i, istodobno, najviše onih koji nikada ne idu u džamiju.

MUSLIMANI IDU U DŽAMIJUProcent muslimana ispitanika po regijama koji idu u džamiju više puta sedmično i samo jednom, petkom


44

12

11

62

42

7

8

32

14

25

19

26

0 20 40 60 80 100

Srednja Azija



Južna Azija

Jugoistočna Azija

Podsaharska Afrika

Više putasedmično

Samojednom, nadžumu


62

Rodne razlike u odlascima u džamiju

U svih šest regija nađeno je da muškarci i žene pridaju istu važnost religiji u svakodnevnom životu. Sličnosti su nađene u mnogočemu: u učestalosti obavljanja molitve, učenja i čitanja Kur’ana, itd. Jedino u čemu je nađena značajna razlika je odlazak u džamije: mnogo više žena će se naći koje nika-da ne idu u džamiju. Najveći jaz među spolovima uočen je u Južnoj Aziji. U akistanu, na primjer, oko 77% žena izjavilo je da nikada nisu išle u džami-ju, u odnosu na samo 1% muškaraca koji nikada nisu otišli u džamiju.

azlika između muškaraca i žena u odlascima u džamiju u drugim regijama znatno je manja, a u Jugoistočnoj Aziji i odsahraskoj Africi skoro beznačajna, što znači da u te dvije regije muškarci i žene jednako često idu u džamiju.

U zemljama dviju regija, Južne i Istočne Evrope i Srednje Azije, ve-liki procent muslimana (u odnosu na druge zemlje) nikada ne ide u dža-miju. U Uzbekistanu je najviše onih koji nikada ne idu u džamiju: 71%.

Učenje ili slušanje Kur’ana

Učenje ili slušanje Kur’ana je još jedna praksa kroz koju muslimani a rmiraju svoju vjeru u Boga, oslanika Muhammeda i druga temeljna vjerovanja. Ispitanici u istraživanju odgovarali su da li uče ili slušaju Kur’an svakodnevno, barem jednom sedmično ili to nikada ne čine.

raksa učenja ili slušanja Kur’ana je uobičajena na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, gdje živi najveći broj muslimana kojima je maternji jezik arapski, jezik Kur’ana. azlike između muškaraca i žena u ovoj praksi gotovo da i nema.

Davanje milostinje

odišnje izdvajanje za zekat u visini od 2,5% posebnog dijela imetka pojedinca također se naširoko prakticira (doduše, nešto manje nego


63

post). o tradiciji, svi odrasli sposobni muslimani dužni su davati zekat na akumulirano bogatstvo (ne na godišnji prihod) u korist siromašnih, bolesnih i drugih kojima je pomoć potrebna.7

VEĆINA MUSLIMANA U SVIJETU DAJE ZEKATProcent stanovništva po regijama koji daje zekat

Pew Research Center q64e

U nekim zemljama, kao što su Malezija i akistan, zekat skuplja-ju vladine agencije, ali, u većini slučajeva on se daje preko džamija ili religijskih organizacija. Velika većina muslimana u svim regijama daje zekat. Iako se u regijama Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope nešto manje prakticira, ipak značajan procent muslimana u tim zemljama izvršava ovu svoju obavezu.

ost tokom amazana

Uzdržavanje od hrane i pića tokom dana, sve do zalaska sunca, prak-sa je koja se vezuje za sveti mjesec amazan. Istraživanje je pokazalo da tokom mjeseca amazana posti veliki broj muslimana, u četiri re-gije čak više od 94%, u Južnoj i Istočnoj Evropi 66%, a u Srednjoj Aziji

7 rema islamskoj tradiciji zekat se izdvaja jednom godišnje i to na novac, zlato, srebro, trgovačku robu, stoku, poljoprivredne proizvode, rudna bogatstva i to u slučaju da iznos tih dobara prelazi nisab ili šerijatom određenu količinu preko kojeg se imovina smatra viškom.

56

69

77

79

89

93

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija

Podsaharska Afrika


Južna Azija

Jugoistočna Azija

MUSLIMANSKI SVIJET / POPULACIJA I RELIGIOZNOST

64

55% ispitanika.8 Zanimljivo je da skoro 100% muslimana Tajlanda posti

tokom Ramazana. U Jugoistočnoj Aziji se i u drugim zemljama u veli-

kom procentu pridržavaju propisa o postu: Malezija (99%) i Indonezija

(99%).

POST TOKOM MJESECA RAMAZANA JE UOBIČAJENProcent stanovništva po regijama koji posi tokom Ramazana Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and ChrisPew Research Center q64f

Osim u Albaniji, u zemljama Južne i Istočne Evrope tokom Ra-

mazana posti više od polovine ispitanika. Iako u prosjeku muslimani

ove regije poste u većem procentu od muslimana Srednje Azije, razlike

među zemljama su velike.

Hodočašće u Meku

Prema islamskoj tradiciji, svi odrasli muslimani dužni su obaviti hadž

(hodočašće) u Meku, barem jednom u životu, ukoliko su f zički i f nan-

sijski u mogućnosti. Za muslimane koji žive daleko od Saudijske Ara-

bije, putovanje zahtijeva velike troškove i napor, tako da je vrlo malo

muslimana u svih 39 zemalja obuhvaćenih istraživanjem obavilo hadž;

8 U anketnom pitanju nije razlu čeno: posti li ispitanik svaki dan ili samo nekoliko dana Ramazana.

52

66

94

94

96

99

0 20 40 60 80 100

Srednja Azija



Podsaharska Afrika

Južna Azija

Jugoistočna Azija

ianity in Sub-Saharan Africa”.

MUSLIMANSKI SVIJET / POPULACIJA I RELIGIOZNOST

65

zapravo, niti u jednoj zemlji hadž nije obavilo više od 50% ispitanika9.

Hadž je obavilo najviše muslimana iz regije Bliskog Istoka i Sje-

verne Afrike (17%), a ključni razlog za to je blizina Saudijske Arabije.

Vjerovatnije je da će više muslimana iz Egipta (njih 20% po anketnim

rezultatima) obaviti hadž, nego iz Maroka (6%). Zanimljivo je da, iako

regija u prosjeku ima manje hadžija, u Podsaharskoj Africi ima neko-

liko zemalja sa relativno velikim procentom onih koji su obavili ho-

dočašće u Meku: Džibuti sa 48% (također zbog blizine Arabljanskom

poluotoku), ali i 32% iz Liberije i 28% iz Čada.

ODLAZAK U MEKU JE RIJEDAK DOGAĐAJProcent stanovništva po regijama koji su obavili hadž Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Chrisi anity in Sub-Saharan Africa”.Pew Research Center q63c

9 Prilikom analiziranja ovih rezultata treba imati na umu da je broj hadžija koje iz jedne zemlje mogu obaviti hadž ograničen, a sve zbog ograničenosti kapaciteta svetih mjesta, odlukom O rganizacija islamske konferencije (danas se ta organizacija zove Organizacija islamske saradnje) i uredbama saudijskog Ministarstva hadža tako da na hiljadu muslimana jedan u jednoj godini može obaviti hadž, što znatno, i pored većeg interesovnja u brojnim zemljama, limitira broj onih koji obavljaju ovu islamsku dužnost.

3

3

6

8

13

17

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija

Južna Azija

Jugoistočna Azija

Podsaharska Afrika



66

T RO

Muslimani imaju šest temeljnih vjerovanja: da je Bog jedan; da je slao brojne poslanike i da je Muhammed posljednji među njima; da su lju-dima date bjave u Božjim knjigama, među kojima je Kur’an najuzvi-šenija; da postoje Božji meleki (anđeli); da će doći Sudnji dan i da je sudbina čovjeka predodređena, mada on ima i slobodnu volju.

Vjerovanje u meleke

U Kur’anu se na više mjesta spominju Božji meleki (anđeli) i grupno i po-jedinačno, kao u slučaju Džibrila (abrijela). Stoga ne iznenađuje što u zemljama obuhvaćenim istraživanjem mnogi muslimani vjeruju u meleke.

MNOGI PRIHVATAJU POSTOJANJE MELEKAProcent stanovništva po regijama koji vjeruju u Božje meleke

55

72

83

96

97

98

0 20 40 60 80 100


Podsaharska Afrika

Srednja Azija


Južna Azija

Jugoistočna Azija

Pew Research Center q43C

U tri regije, Južnoj Aziji, Jugoistočnoj Aziji i na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi preko 90% muslimana vjeruje u meleke. U odsa-harskoj Africi procenti ponešto variraju od zemlje do zemlje, pa tako


67

u Džibutiju 52%, a u Tanzaniji čak 97% vjeruje u meleke. U zemljama Srednje Azije u svim zemljama procent je iznad 60%, u Turskoj čak 96%. U zemljama Južne i Istočne Evrope, međutim, najmanje je onih koji vjeruju u meleke.

Vjerovanje u predodređenje

Muslimani u četiri regije, od pet u kojima je postavljeno pitanje da li vjeruju u sudbinu, odgovorili su da vjeruju u ogromnoj većini - oko 90%. Izuzimajući Kazahstan sa 59%, Kirgistan sa 71% i Bangladeš sa 74% onih koji vjeruju u predodređenje, u svim ostalim zemljama ove četiri regije preko 80% muslimana prihvata ovaj imanski šart.

VJEROVANJE U SUDBINU JE ŠIROKO RASPROSTRANJENOProcent muslimana po regijama koji vjeruju u predodređenje

57

88

89

91

93

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija

Jugoistočna Azija

Južna Azija


Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center q43f

Samo je u Južnoj i Istočnoj Evropi je taj udio mnogo manji - 57% u prosjeku, s tim što Bosna i Hercegovina ima relativno visok procent muslimana koji vjeruju u predodređenje - 78%.


68

agrobni život

U Kur’anu stoji da će Bog svakom pojedincu suditi prema njegovim djelima i da one koji su živjeli čestitim životom čeka Džennet (raj), a one koji nisu čeka Džehennem (pakao). Vjerovanje u život poslije smrti je široko rasprostranjeno među muslimanima.

DžennetVjerovanje u Džennet je skoro univerzalno: u većini zemalja pet regija obu-hvaćenih istraživanjem preko 80% muslimana vjeruje u Džennet, sa izu-zetkom Kazahstana (70%). Samo u Južnoj i Istočnoj Evropi su ti procenti manji, osim Bosne i Hercegovine gdje 83% ispitanika vjeruje u Džennet.

DžehennemIako veliki dio muslimana vjeruje i u Džehennem, procenti su nešto niži po zemljama pojedinih regija u odnosu na vjerovanje u Džennet: nekoliko zemalja odsaharske Afrike i Kazahstan imaju ispod 80% sta-novnika koji vjeruju u Džehennem. pet je regija Južne i Istočne Evro-pe sa najnižim procentima i opet je Bosna i Hercegovina izuzetak ove regije, sa 81% muslimana koji vjeruju u Džehennem.

VEĆINA MUSLIMANA VJERUJE U NAGRADU I KAZNU U ZAGROBNOM ŽIVOTUProcent muslimana po regijama koji vjeruju u Džennet, odnosno Džehennem

67

85

85

95

90

93

74

90

95

96

97

98

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija

Podsaharska Afrika

Jugoistočna Azija


Južna Azija

Vjeruju udžennet

Vjeruju udžehennem

Pew Research Center q43a i Q43b


69

Sudnji dan

rema islamskoj tradiciji, Mehdi će osloboditi svijet od nepravde, a njegov povratak - skupa sa Isusovim povratkom - prethodit će Sud-njem danu. Ispitanicima u 23 zemlje postavljeno je pitanje da li vjeruju da će se Mehdi vratiti za njihova života. Slično pitanje postavljeno je o Isaovom (Isusovom) povratku, ali u 22 zemlje.

Povratak MehdijaVjerovanje u skori povratak Mehdija rasprostranjenije je među šiija-ma, nego među sunijama, odnosno, kad je riječ o anketi - u zemljama sa brojnijom šiijskom populacijom (Afganistan 83%, Irak 72%)10. U Južnoj i Istočnoj Evropi je i u ovom slučaju najmanji procent onih koji vjeruju u Mehdijev brzi povratak.

Povratak Isaa (Isusa)Vjerovanje u povratak Isaa korespondira sa vjerovanjem u Mehdijev povratak, sa nešto malo nižim procentima po zemljama, i sa neznatnim razlikama. Izuzetak je Uzbekistan, gdje je ta razlika značajnija: nešto više ljudi vjeruje u Isaov povratak (31%), nego u Mehdijev (22%).

10 U principu sunije i šiije imaju nešto drugačije vjerovanje o Mehdiju koji je kod velikog broja šiita „Skriveni imam“ koji će se vratiti na emlju, dok je kod sunija on tek jedan od predznaka Sudnjeg dana i, prema njihovom vjerovanju, on se neće „vratiti“ nego će biti čovjek koji će se roditi i na zemlji uspostaviti pravdu i dobro nakon što je njom dugo vremena vladala nepravda. Možda je ovo i razlog različitih rezultata do kojih se došlu u istraživanju.


69

Sudnji dan

rema islamskoj tradiciji, Mehdi će osloboditi svijet od nepravde, a njegov povratak - skupa sa Isusovim povratkom - prethodit će Sud-njem danu. Ispitanicima u 23 zemlje postavljeno je pitanje da li vjeruju da će se Mehdi vratiti za njihova života. Slično pitanje postavljeno je o Isaovom (Isusovom) povratku, ali u 22 zemlje.

Povratak MehdijaVjerovanje u skori povratak Mehdija rasprostranjenije je među šiija-ma, nego među sunijama, odnosno, kad je riječ o anketi - u zemljama sa brojnijom šiijskom populacijom (Afganistan 83%, Irak 72%)10. U Južnoj i Istočnoj Evropi je i u ovom slučaju najmanji procent onih koji vjeruju u Mehdijev brzi povratak.

Povratak Isaa (Isusa)Vjerovanje u povratak Isaa korespondira sa vjerovanjem u Mehdijev povratak, sa nešto malo nižim procentima po zemljama, i sa neznatnim razlikama. Izuzetak je Uzbekistan, gdje je ta razlika značajnija: nešto više ljudi vjeruje u Isaov povratak (31%), nego u Mehdijev (22%).

10 U principu sunije i šiije imaju nešto drugačije vjerovanje o Mehdiju koji je kod velikog broja šiita „Skriveni imam“ koji će se vratiti na emlju, dok je kod sunija on tek jedan od predznaka Sudnjeg dana i, prema njihovom vjerovanju, on se neće „vratiti“ nego će biti čovjek koji će se roditi i na zemlji uspostaviti pravdu i dobro nakon što je njom dugo vremena vladala nepravda. Možda je ovo i razlog različitih rezultata do kojih se došlu u istraživanju.


70

VJEROVANJE U SUDNJI DANProcent muslimana po regijama koji vjeruju u brzi povratak Mehdija, odnosno Isaa.

17

28

37

43

34

19

33

47

53

57

0 20 40 60 80 100

Južna i IstočnaEvropa

Srednja Azija

JugoistočnaAzija


Južna Azija

Vjeruju ubrzipovratakMehdija

Vjeruju ubrzipovratakIsaa

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center q43i i Q43h


71

DRG RO PR

I Kur’an i Hadis spominju vračanje, urokljivo oko, kao i natprirodna bića znana kao džini. Anketom se pokušalo saznati koliko je raspro-stranjeno vjerovanje u razne natprirodne sile. U cjelini gledano, u veći-ni zemalja obuhvaćenih istraživanjem (uz nekoliko izuzetaka) u razne natprirodne sile vjeruje znatno manje od polovine ljudi.

Islamska tradicija nalaže muslimanima da se oslanjaju samo na Božju zaštitu, te da ne nose razne predmete (hamajlije i slično), niti da se obraćaju vjerskim iscjeliteljima, i većina ih se pridržava toga.

VJEROVANJE U RAZNE NATPRIRODNE POJAVE

Regija

Procent onih koji izjavljuju da...

Vjeruju u džine

Vjeruju u vradžbine

Nose hamaj-lije

Idu vjerskim iscjeliteljima

Južna Azija 77 35 26 55Podsaharska Afrika -- 35 -- 44Bliski Istok-Sjeverna Afrika 69 26 18 41Jugoistočna Azija 53 49 3 40Južna i Istočna Evropa 30 31 24 23Srednja Azija 19 21 20 45

Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa”.PEW RESEARCH CENTER Q43d, Q43g, Q64a i Q64c

Vjerovanje u džine

rema Kur’anu, Bog je stvorio džine kao što je stvorio i ljude i meleke. U 13 od 23 zemlje, u kojima je postavljeno pitanje o vjerovanju u džine, više od polovine ispitanika izjavljuje da vjeruje u njih. Uočena je ten-


71

DRG RO PR

I Kur’an i Hadis spominju vračanje, urokljivo oko, kao i natprirodna bića znana kao džini. Anketom se pokušalo saznati koliko je raspro-stranjeno vjerovanje u razne natprirodne sile. U cjelini gledano, u veći-ni zemalja obuhvaćenih istraživanjem (uz nekoliko izuzetaka) u razne natprirodne sile vjeruje znatno manje od polovine ljudi.

Islamska tradicija nalaže muslimanima da se oslanjaju samo na Božju zaštitu, te da ne nose razne predmete (hamajlije i slično), niti da se obraćaju vjerskim iscjeliteljima, i većina ih se pridržava toga.

VJEROVANJE U RAZNE NATPRIRODNE POJAVE

Regija

Procent onih koji izjavljuju da...

Vjeruju u džine

Vjeruju u vradžbine

Nose hamaj-lije

Idu vjerskim iscjeliteljima

Južna Azija 77 35 26 55Podsaharska Afrika -- 35 -- 44Bliski Istok-Sjeverna Afrika 69 26 18 41Jugoistočna Azija 53 49 3 40Južna i Istočna Evropa 30 31 24 23Srednja Azija 19 21 20 45

Svi podaci za Podsaharsku Afriku, osim za Niger, iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa”.PEW RESEARCH CENTER Q43d, Q43g, Q64a i Q64c

Vjerovanje u džine

rema Kur’anu, Bog je stvorio džine kao što je stvorio i ljude i meleke. U 13 od 23 zemlje, u kojima je postavljeno pitanje o vjerovanju u džine, više od polovine ispitanika izjavljuje da vjeruje u njih. Uočena je ten-


72

dencija da su oni koji klanjaju više puta dnevno skloniji vjerovanju u džine od onih koji rjeđe klanjaju.

d pet regija (pitanje nije postavljeno u odsaharskoj Africi), vjero-vanje u džine najraširenije je u Južnoj Aziji, te na Bliskom Istoku i u Sje-vernoj Africi. Međutim, među zemljama postoje velike razlike, tako da, npr. u džine vjeruje 88% Marokanaca, a 55% Iračana. rema podacima ankete, u Srednjoj Aziji je ovo vjerovanje vrlo malo rašireno (19%), ali Turska je izuzetak: u toj zemlji 63% muslimana vjeruje u džine.

Vjerovanje u vradžbine

Iako istraživanje pokazuje veliku raznolikost među zemljama, može se reći da većina muslimana smatra da vjerovanje u vradžbine nije u skla-du sa islamskim učenjima. Kolike su razlike najbolje pokazuje primjer odsaharske Afrike, gdje je vjerovanje u vračanje najraširenije: npr. u Tanzaniji u vradžbine vjeruje 92% ispitanika, a u Etiopiji svega 15%.

Što se tiče drugih zemalja, u vradžbine vjeruje velika većina musli-mana u Tunisu (89%), u Indoneziji (69%), a u Evropi, u odnosu na druge anketirane zemlje, u Albaniji je ovo vjerovanje nešto raširenije (43%).

Uočen je i zanimljiv obrazac: oni koji češće klanjaju, skloniji su vje-rovati u vradžbine. d ovog obrasca odstupaju samo ispitanici u Kirgi-stanu i u Egiptu: u te dvije zemlje muslimani manje vjeruju u vradžbi-ne, što češće klanjaju.

Vjerovanje u urokljivo oko

rema Hadisu, urokljivo oko, koje se izrodi iz zavisti i ljubomore, može načiniti zlo i donijeti nesreću. U 20 od 39 zemalja više od polovina ispi-tanika vjeruje u urokljivo oko - ovo je vrlo rasprostranjeno vjerovanje.

eneralno, najrasprostranjenije je u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika, gdje u većini zemalja većina stanovnika vjeruje u uroke (izuzetak je Liban


73

sa 50%). U odsaharskoj Africi su razlike opet velike i opet Tanzanija ima najveći procent muslimana koji vjeruju u urokljivo oko (83%), a Kenija najniži (20%). Čak je i u Južnoj i Istočnoj Evropi procent muslimana koji prihvataju ovo vjerovanje relativno visok: u usiji je 59%, a u Albaniji 54%.

U većini zemalja obuhvaćenih anketom, više muslimana vjeruje u postojanje urokljivog oka, nego u postojanje vradžbina. Izuzetak su zemlje Jugoistočne Azije, gdje se približno jednako vjeruje u oba nat-prirodna fenomena.

Hamajlije

Neki hadisi osuđuju nošenje talismana (hamajlija, zapisa i raznog ka-menja), za koje oni koji ih nose vjeruju da imaju magične moći. S ob-zirom da je osuđeno kao neislamska praksa, nošenje talismana je, u odnosu na druge običaje, slabo rašireno: u većini zemalja manje od tre-ćine muslimana to prakticira.

animljivo je da je ovaj običaj izrazito rasprostranjen samo u dvije zemlje: u akistanu sa 41% i Albaniji sa 39% onih koji nose hamajlije. egija u kojoj se najmanje vjeruje u zaštitnu moć raznih talismana je Jugoistočna Azija: Indonezija ima 4%, a Malezija 3% onih koji prihva-taju ovo vjerovanje. va praksa je u drugim regijama relativno ujedna-čeno raširena.

Zaštita kuća od urokaIako je u istraživanju nađeno da većina muslimana ne nosi talismane, postoji izuzetak kad je u pitanju zaštita njihovih domova: u 14 od 23 zemlje gdje je postavljeno ovo pitanje, mnogo više muslimana izjavljuje da posjeduje predmete koji od kuće odbijaju uroke.

Najveća razlika nađena je u Azerbejdžanu, gdje svega 10% ispita-nika nosi talismane, a čak 74% ima u kući predmet za odbijanje uroka. Također je uočeno da su šiije skloniji ovoj praksi od sunija, osim u Li-banu, gdje je se jednako pridržavaju.


73

sa 50%). U odsaharskoj Africi su razlike opet velike i opet Tanzanija ima najveći procent muslimana koji vjeruju u urokljivo oko (83%), a Kenija najniži (20%). Čak je i u Južnoj i Istočnoj Evropi procent muslimana koji prihvataju ovo vjerovanje relativno visok: u usiji je 59%, a u Albaniji 54%.

U većini zemalja obuhvaćenih anketom, više muslimana vjeruje u postojanje urokljivog oka, nego u postojanje vradžbina. Izuzetak su zemlje Jugoistočne Azije, gdje se približno jednako vjeruje u oba nat-prirodna fenomena.

Hamajlije

Neki hadisi osuđuju nošenje talismana (hamajlija, zapisa i raznog ka-menja), za koje oni koji ih nose vjeruju da imaju magične moći. S ob-zirom da je osuđeno kao neislamska praksa, nošenje talismana je, u odnosu na druge običaje, slabo rašireno: u većini zemalja manje od tre-ćine muslimana to prakticira.

animljivo je da je ovaj običaj izrazito rasprostranjen samo u dvije zemlje: u akistanu sa 41% i Albaniji sa 39% onih koji nose hamajlije. egija u kojoj se najmanje vjeruje u zaštitnu moć raznih talismana je Jugoistočna Azija: Indonezija ima 4%, a Malezija 3% onih koji prihva-taju ovo vjerovanje. va praksa je u drugim regijama relativno ujedna-čeno raširena.

Zaštita kuća od urokaIako je u istraživanju nađeno da većina muslimana ne nosi talismane, postoji izuzetak kad je u pitanju zaštita njihovih domova: u 14 od 23 zemlje gdje je postavljeno ovo pitanje, mnogo više muslimana izjavljuje da posjeduje predmete koji od kuće odbijaju uroke.

Najveća razlika nađena je u Azerbejdžanu, gdje svega 10% ispita-nika nosi talismane, a čak 74% ima u kući predmet za odbijanje uroka. Također je uočeno da su šiije skloniji ovoj praksi od sunija, osim u Li-banu, gdje je se jednako pridržavaju.


74

rikazivanje kur’anskih ajeta

Daleko češći običaj od nošenja talismana ili držanja predmeta za za-štitu od uroka u kući je prikazivanje kur’anskih citata u kućama (lev-he). U svim zemljama tri regije (Jugoistočna Azija, Južna Azija i Bliski Istok-Sjeverna Afrika) najmanje 70% stanovnika ističe kur’anskih ajete u svojim domovima.

Čak i u regijama koje, po pravilu imaju niži procent u većini kate-gorija, Srednjoj Aziji i Južnoj i Istočnoj Evropi vrlo visok procent mu-slimana se drži ove prakse, a najviše u Tadžikistanu (78%) i Bosni i Hercegovini (77%).

U MUSLIMANSKIM KUĆAMA ČESTO SE STAVLJAJU LEVHEProcent muslimana po regijama koji u svojim kućama postavljaju prikaze kur’anskih ajeta

46

61

78

90

93

0 20 40 60 80 100


Srednja Azija

Južna Azija


Jugoistočna Azija

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center q64d

Tradicionalni vjerski iscjelitelji

Veliki broj muslimana u anketom obuhvaćenim zemljama izjavljuje da će se u slučaju bolesti člana porodice obratiti tradicionalnom vjerskom iscjelitelju. va je praksa najučestalija u Južnoj Aziji (npr. u Afganistanu 66% muslimana odlazi vjerskim iscjeliteljima po pomoć) i odsaharskoj Africi, iako i tu postoje značajne razlike među zemljama: u Senegalu 73% muslimana traži vjerske iscjelitelje, a u Keniji svega 13%.


75

emlje Južne i Istočne Evrope imaju relativno mali procent onih koji se obraćaju vjerskim iscjeliteljima, a također i zemlje Srednje Azi-je, sa izuzetkom Tadžikistana, gdje im se obraća 66%.

Egzorcizam

U anketi je postavljeno pitanje da li su ispitanici nekada prisustvovali činu istjerivanja zloduha (ili džina) iz neke osobe, činu egzorcizma. U svim regijama, osim u odsaharskoj Africi, vrlo malo ispitanika govori o takvom iskustvu (od 2% u nekoliko zemalja, do 21% u Bangladešu).U odsaharskoj Africi taj je običaj raširen, od 15% ispitanika koji suprisustvovali činu egzorcizma u ani, do čak 48% u Etiopiji.


75

emlje Južne i Istočne Evrope imaju relativno mali procent onih koji se obraćaju vjerskim iscjeliteljima, a također i zemlje Srednje Azi-je, sa izuzetkom Tadžikistana, gdje im se obraća 66%.

Egzorcizam

U anketi je postavljeno pitanje da li su ispitanici nekada prisustvovali činu istjerivanja zloduha (ili džina) iz neke osobe, činu egzorcizma. U svim regijama, osim u odsaharskoj Africi, vrlo malo ispitanika govori o takvom iskustvu (od 2% u nekoliko zemalja, do 21% u Bangladešu).U odsaharskoj Africi taj je običaj raširen, od 15% ispitanika koji suprisustvovali činu egzorcizma u ani, do čak 48% u Etiopiji.


76

RC ROG

Ko se smatra muslimanom, a ko ne? Koja vjerovanja i prakse se sma-traju islamskim, a koja ne? Muslimani širom svijeta imaju čvrste stavo-ve o ovim pitanjima. Većina muslimana smatra da postoji samo jedno pravo tumačenje islama. Istodobno, na pitanje ko se pridržava tog pra-vog tumačenja dobije se čitav spektar odgovora.

Tumačenja islamskih učenja

U istraživanju je postavljeno pitanje muslimanima vjeruju li da postoji samo jedan pravi način tumačenja islama ili ih može biti više. U 32 od 39 zemalja, više od polovine ispitanika odgovorilo je da postoji samo jedno pravo tumačenje.

Takav stav, međutim, nije univerzalan. Na Bliskom Istoku i u Sje-vernoj Africi veliki broj ispitanika, nekad čak i više od polovine, vjeruju da je islamska učenja moguće tumačiti na više načina. U ostalim regi-jama tih je ispitanika oko trećine. Muslimani u SAD-u, njih čak 57%, poput Tunižana ili Marokanaca vjeruju u mogućnost višestrukih tuma-čenja islamskih učenja.

emlje sa najvećim procentom stanovnika koji vjeruju da postoji samo jedno pravo tumačenje islamskih učenja su Egipat sa 78%, Jor-dan i Tadžikistan sa po 76% i Bosna i Hercegovina sa 75%.


77

DA LI SE PRIHVATA SAMO JEDNO ILI VIŠE TUMAČENJA ISLAMA?

Zemlje sa najvećim procentom muslimana koji vjeruju da je samo jedno tumačenje islama

ispravno

Zemlje sa najvećim procentom muslimana koji dozvoljavaju da je više tumačenja islama

ispravno

Zemlja Procent ispitanika Zemlja Procent ispitanikaEgipat 78 Maroko 58Jordan 76 Tunis 58Tadžikistan 76 SAD11 57BiH 75 Palesti na 49Tajland 73 Liban 45


rihvatanje sunija

Više od polovine ispitanika u 17 od 23 zemlje obuhvaćene anketom smatra da su sunije muslimani. Logično, ovakav stav najčešći je u ze-mljama sa sunijskom većinom, poput Egipta, Jordana, Maroka. I u nekim drugim zemljama, neovisno o tome kako se izjašnjavaju njeni stanovnici, sunije su prihvaćeni kao muslimani u velikom procentu: npr. Tadžikistan (98%), Azerbejdžan (91%) itd. a i u zemljama gdje su velike populacije i šiija i sunija, sunije prihvataju kao muslimane: u Iraku 98% i u Libanu 97%.11

U nekoliko zemalja gdje se sunije ne prihvataju kao muslimani, radi se, najčešće, o tome da njeni stanovnici ili nisu uopće čuli za suni-je, ili ne znaju da li su sunije muslimani, a to su najčešće zemlje Srednje Azije, npr. Uzbekistan sa 72% i Kirgistan sa 50%, ili zemlje Južne Evro-pe, npr. Albanija sa 49% ili Kosovo sa 38% ispitanika koji nisu čuli za sunije ili ne znaju da su sunije muslimani.

rihvatanje šiija

U 13 od 23 zemlje obuhvaćene istraživanjem više od polovine ispitani-ka smatra da su šiije muslimani. Međutim, to nije baš općeprihvaćen 11 SAD nisu bile obuhvaćene istraživanjem na globalnom planu, već su ovo podaci zasebnog

istraživanja Foruma ew provedenog 2007. i 2011. godine među američkim muslimanima.


77

DA LI SE PRIHVATA SAMO JEDNO ILI VIŠE TUMAČENJA ISLAMA?

Zemlje sa najvećim procentom muslimana koji vjeruju da je samo jedno tumačenje islama

ispravno

Zemlje sa najvećim procentom muslimana koji dozvoljavaju da je više tumačenja islama

ispravno

Zemlja Procent ispitanika Zemlja Procent ispitanikaEgipat 78 Maroko 58Jordan 76 Tunis 58Tadžikistan 76 SAD11 57BiH 75 Palesti na 49Tajland 73 Liban 45


rihvatanje sunija

Više od polovine ispitanika u 17 od 23 zemlje obuhvaćene anketom smatra da su sunije muslimani. Logično, ovakav stav najčešći je u ze-mljama sa sunijskom većinom, poput Egipta, Jordana, Maroka. I u nekim drugim zemljama, neovisno o tome kako se izjašnjavaju njeni stanovnici, sunije su prihvaćeni kao muslimani u velikom procentu: npr. Tadžikistan (98%), Azerbejdžan (91%) itd. a i u zemljama gdje su velike populacije i šiija i sunija, sunije prihvataju kao muslimane: u Iraku 98% i u Libanu 97%.11

U nekoliko zemalja gdje se sunije ne prihvataju kao muslimani, radi se, najčešće, o tome da njeni stanovnici ili nisu uopće čuli za suni-je, ili ne znaju da li su sunije muslimani, a to su najčešće zemlje Srednje Azije, npr. Uzbekistan sa 72% i Kirgistan sa 50%, ili zemlje Južne Evro-pe, npr. Albanija sa 49% ili Kosovo sa 38% ispitanika koji nisu čuli za sunije ili ne znaju da su sunije muslimani.

rihvatanje šiija

U 13 od 23 zemlje obuhvaćene istraživanjem više od polovine ispitani-ka smatra da su šiije muslimani. Međutim, to nije baš općeprihvaćen 11 SAD nisu bile obuhvaćene istraživanjem na globalnom planu, već su ovo podaci zasebnog

istraživanja Foruma ew provedenog 2007. i 2011. godine među američkim muslimanima.


78

stav, jer, npr. čak četiri od 10 muslimana na Bliskom Istoku smatraju da šiije nisu muslimani. Većina takvih je u Egiptu sa 52% i Maroku sa 51% onih koji šiije ne smatraju muslimanima.

Najtolerantniji prema šiijama su muslimani Iraka, gdje ih 92% pri-hvata šiije kao braću muslimane i muslimani Libana, gdje šiije prihvata 88% ispitanika. To su i zemlje sa većom populacijom šiija, a toleran-tniji stav se logično bilježi i u drugim zemljama sa velikom šiijskom populacijom, kao što je Azerbejdžan sa 97% onih koji šiije smatraju muslimanima.

Što se tiče zasebnog sunijskog stava prema šiijama, osim Azerbej-džana, najveći procent sunija koji šiije smatraju muslimanima zabilje-žen je u usiji sa 85% i u Afganistanu sa 83%.

Međutim, tamo gdje je najmanji procent muslimana koji šiije pri-hvataju kao suvjernike, poput Uzbekistana sa 14% ili Kirgistana sa 15%, radi se o tome da veliki dio ispitanika nikada nije čuo za šiije ili ne zna da li su oni muslimani. natan procent kosovskih muslimana (43%) također nije čuo za šiije ili ne zna da li su oni muslimani. Samim tim su svaki nalazi u takvim sredinama upitni.

NA BLISKOM ISTOKU I U SJEVERNOJ AFRICI NAJSVJESNIJI SU RAZLIKA IZMEĐU SUNIJA I ŠIIJA Procent muslimana Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike koji kažu da šiije jesu, odnosno nisu muslimani

Pew Research Center q41b

37

38

42

46

54

77

8214

11

20

23

15

65

22

-100 -50 0 50 100

Maroko

Palestina

Egipat

Jordan

Tunis

Liban

Irak

Šiije jesumuslimani

Šiije nisumuslimani


79

Stavovi prema su jama

Kad je riječ o tome da li su su je dio islamske tradicije, u nekim zemlja-ma ih prihvataju kao braću muslimane, dok u mnogima nisu ni čuli za njih. Među onima koji jesu čuli za su je mišljenja su podijeljena.

rihvatanje su ja je najrasprostranjenije u Južnoj Aziji: u Bangla-dešu sa 83% onih koji smatraju su je muslimanima, Afganistanu sa 77% i akistanu sa 70%. Takav stav dijeli pola muslimana Bliskog Isto-ka i Sjeverne Afrike. U drugim regijama procenti su manji: u usiji i na Balkanu 32% muslimana uvažava su je kao suvjernike, u Jugoistočnoj Aziji 24%, a u Srednjoj Aziji 18%.

JESU LI SUFIJE MUSLIMANI? Procent muslimana po regijama koji su je prihvata kao muslimane

18

24

32

50

77

0 20 40 60 80 100

Srednja Azija

Južna Azija



Južna Azija

Pew Research Center q41a

Stavovi prema drugim grupama

Stavovi prema drugim, regionalnim ili lokalnim grupama, su širokog spektra. U Južnoj i Jugoistočnoj Aziji vrlo malo muslimana prihvata ahmedije kao sljedbenike islamske vjere; jedini izuzetak je Bangladeš, gdje ih prihvata četvoro od 10 muslimana. Mistički pokret Aliran Ke-percayaan prihvata svega 9% Malezijaca i 5% Indonežana.

Međutim, u Turskoj većina (69%) uvažava alevije kao suvjernike muslimane. I u Libanu većina (57%) izjavljuje da su alaviti muslimani, ali za Druze to kaže mnogo manje libanskih muslimana (37%).


80

RC R PR

U istraživanju se od ispitanika tražilo da kažu da li smatraju određene vjerske i druge običaje prihvatljivim u islamu.

bičaji bogoštovlja

U 23 zemlje, gdje je postavljeno pitanje o određenim vjerskim običaji-ma, većina smatra posjete svetištima legitimnim. a veliki broj ispita-nika prihvatljivo je i recitiranje poezije i pjevanje pjesama u slavu Boga, dok je derviški ples (sema) široko prihvaćen u Turskoj.

POSJETE SVETIŠTIMA, RECITIRANJE RELIGIJSKE POEZIJE I MOLITVENI PLES

Regija

Procent muslimana koji kaže da je u islamu dopušteno...

Posjete sveti šti ma

Religijska poezija

Plesanje prilikom zikra

Jugoistočna Azija 89 31 4Srednja Azija 88 58 17Južna Azija 73 35 10Južna i Istočna Evropa 63 55 32Bliski Istok-Sjeverna Afrika 37 72 12

Pitanja o ovim običajima nisu postavljena u Podsaharskoj AfriciPEW RESEARCH CENTER Q42a, b, c

Posjete svetištimasim hodočašća u Meku, Kur’an ne spominje druga hodočašća. Među-tim, pojedini hadisi podstiču posjete svetim mjestima, među kojima je jerusalemska džamija Al-Aksa, u sunijskoj tradiciji, i svetište Imama Huseina u Kerbeli u Iraku, u šiijskoj tradiciji. U cjelini, istraživanjem je nađeno da mnogi muslimani smatraju da su posjete svetim mjestima za islam prihvatljiva praksa.


81

To posebno važi za Jugoistočnu Aziju, gdje 99% muslimana Tajlan-da, na primjer, odobrava ovakvu praksu, 89% indonežanskih i 81% ma-lezijskih. Među regijama ne postoje izrazite razlike, ali među pojedinim zemljama iste regije postoje: npr. u Libanu 99% muslimana prihvata kao islamsku praksu posjećivanja svetih mjesta, a u Jordanu svega 4%.

Recitiranje poezije u slavu Boga i Poslanika MuhammedaMnogi muslimani smatraju prihvatljivim recitiranje poezije i pjevanje u slavu Boga i oslanika Muhammeda (religijska poezija, ilahije i kasi-de, mevlud itd.). U 17 od 23 zemlje gdje je pitanje o recitiranju poezije postavljeno, više od polovine muslimana smatra taj običaj u skladu sa islamskom tradicijom.

U Libanu čak 91% muslimana podržava recitiranje poezije, Afgani-stanu 88%, a među anketiranim treća zemlja po broju ispitanika koji imaju pozitivan stav prema ovoj praksi je usija, sa 79%. dnos prema ovoj praksi vezan je sa učestalošću klanjanja: što češće klanja, ispitanik je skloniji i praksi recitiranja i pjevanja pjesama u slavu Boga.

SemaU odnosu na posjete svetištima i recitiranje poezije, relativno mali broj muslimana prihvata nabožni ples kao bogoštovnu praksu. U većini zemalja, manje od četiri od 10 ispitanika ima pozitivan stav o ovome. Izuzetak je Turska, gdje 72% muslimana smatra da sema spada u po-dručje islama. To ne iznenađuje s obzirom na to kako u turskoj kulturi istaknuto mjesto zauzimaju mevlevijski “vrteći derviši”.

rizivanje umrlih, džina i vračanje

a razliku od posjeta svetim mjestima, recitiranja poezije i molitvenog plesa, koji muslimani smatraju pozitivnom praksom, a često i formom islamskog bogoštovlja, običaji kao što su prizivanje umrlih, prizivanje džina i vradžbine skoro univerzalno se smatraju praksom koja spada izvan granica islamske tradicije.


81

To posebno važi za Jugoistočnu Aziju, gdje 99% muslimana Tajlan-da, na primjer, odobrava ovakvu praksu, 89% indonežanskih i 81% ma-lezijskih. Među regijama ne postoje izrazite razlike, ali među pojedinim zemljama iste regije postoje: npr. u Libanu 99% muslimana prihvata kao islamsku praksu posjećivanja svetih mjesta, a u Jordanu svega 4%.

Recitiranje poezije u slavu Boga i Poslanika MuhammedaMnogi muslimani smatraju prihvatljivim recitiranje poezije i pjevanje u slavu Boga i oslanika Muhammeda (religijska poezija, ilahije i kasi-de, mevlud itd.). U 17 od 23 zemlje gdje je pitanje o recitiranju poezije postavljeno, više od polovine muslimana smatra taj običaj u skladu sa islamskom tradicijom.

U Libanu čak 91% muslimana podržava recitiranje poezije, Afgani-stanu 88%, a među anketiranim treća zemlja po broju ispitanika koji imaju pozitivan stav prema ovoj praksi je usija, sa 79%. dnos prema ovoj praksi vezan je sa učestalošću klanjanja: što češće klanja, ispitanik je skloniji i praksi recitiranja i pjevanja pjesama u slavu Boga.

SemaU odnosu na posjete svetištima i recitiranje poezije, relativno mali broj muslimana prihvata nabožni ples kao bogoštovnu praksu. U većini zemalja, manje od četiri od 10 ispitanika ima pozitivan stav o ovome. Izuzetak je Turska, gdje 72% muslimana smatra da sema spada u po-dručje islama. To ne iznenađuje s obzirom na to kako u turskoj kulturi istaknuto mjesto zauzimaju mevlevijski “vrteći derviši”.


a razliku od posjeta svetim mjestima, recitiranja poezije i molitvenog plesa, koji muslimani smatraju pozitivnom praksom, a često i formom islamskog bogoštovlja, običaji kao što su prizivanje umrlih, prizivanje džina i vradžbine skoro univerzalno se smatraju praksom koja spada izvan granica islamske tradicije.


82

Prizivanje umrlihVrlo malo muslimana u zemljama u kojima su postavljana ova pitanja (u ze-mljama odsaharske Afrike nisu) smatra da je u islamu dozvoljeno prizivati umrle i obraćati im se za pomoć. vu praksu najviše prihvataju muslimani Srednje Azije: u Kazahstanu čak njih 51%, u Uzbekistanu 38%. Međutim, i u zemljama Južne i Istočne Evrope se donekle prihvata ova praksa: BiH je na trećem mjestu među svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, sa 36% muslimana koji odobravaju prizivanje umrlih za pomoć.

Prizivanje džinarema Kur’anu, Bog je stvorio i neljudska stvorenja nazvana džinima, i mnogi muslimani potvrđuju njihovo postojanje. Međutim, malo je muslimana koji vjeruju da je prizivanje (dobrih) džina dio islamske tradicije. d svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem u Ban-gladešu najviše - više od četvrtine muslimana (28%) smatra ovaj obi-čaj dijelom islamske tradicije. stale zemlje gdje ta praksa nešto raši-renija su: usija (18%), Kazahstan (15%), Bosna i Hercegovina (12%) i Afganistan (10%). U drugim zemljama neznatan broj muslimana smatra prizivanje džina prihvatljivim.

VradžbineIako nemali broj muslimana vjeruje u postojanje vradžbina, skoro uni-verzalan je stav među muslimanima da je vračanje izvan dopuštenog u islamu. Ispitivanje mišljenja o ovome nije provedeno u odsaharskoj Africi, gdje je vjerovanje u postojanje vradžbina najrasprostranjenije. Vrlo malo je zemalja gdje procent onih koji smatraju da su vradžbine dopustive prelazi 10%: to su Tajland (22%), Kazahstan (10%) i Albanija (12%). animljivo je da i u svim ostalim anketiranim zemljama Južne i Istočne Evrope sa tim stavom ima po 8% muslimana, po čemu je to prva regija u svijetu.


83

Stavovi sunija i šiija o prihvatljivim i neprihvatljivim običajima

U većini zemalja, razlike u stavovima sunija i šiija prema raznim običa-jima bogoštovlja i drugim običajima su neznatne, gotovo da ih i nema. Istraživanjem je nađen dosljedan obrazac sektaških razlika samo u jed-nom: vjerovanju da je obraćanje umrlima prihvatljivo - šiije su mnogo skloniji tom vjerovanju od sunija.

azlike koje su uočljive između zemalja na nivou regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, a prema posjetama svetim mjestima, u samim zemljama u kojima zajedno žive sunije i šiije te se razlike gube. Takve su zemlje Liban i Irak (te Azerbejdžan iz regije Srednje Azije), a kao razlog navodi se blaži stav tamošnjih sunija prema raznim formama bogoštovlja koje su karakteristične za šiije. Na primjer, dok sunije u drugim zemljama ove regije smatraju da hodočašća svetim mjestima ne pripadaju islamskoj tradiciji, u Libanu (njih 98%) i Iraku (65%) vje-ruju da je taj običaj prihvatljiv u islamu.

azlike ponekad postoje među samim sunijama, ako se radi o ra-zličitim etničkim grupama: npr. u Iraku Arapi sunije i Kurdi sunije imaju donekle različite stavove prema nekim vjerskim običajima, ali ni te razlike nisu izrazite.


83

Stavovi sunija i šiija o prihvatljivim i neprihvatljivim običajima

U većini zemalja, razlike u stavovima sunija i šiija prema raznim običa-jima bogoštovlja i drugim običajima su neznatne, gotovo da ih i nema. Istraživanjem je nađen dosljedan obrazac sektaških razlika samo u jed-nom: vjerovanju da je obraćanje umrlima prihvatljivo - šiije su mnogo skloniji tom vjerovanju od sunija.

azlike koje su uočljive između zemalja na nivou regije Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, a prema posjetama svetim mjestima, u samim zemljama u kojima zajedno žive sunije i šiije te se razlike gube. Takve su zemlje Liban i Irak (te Azerbejdžan iz regije Srednje Azije), a kao razlog navodi se blaži stav tamošnjih sunija prema raznim formama bogoštovlja koje su karakteristične za šiije. Na primjer, dok sunije u drugim zemljama ove regije smatraju da hodočašća svetim mjestima ne pripadaju islamskoj tradiciji, u Libanu (njih 98%) i Iraku (65%) vje-ruju da je taj običaj prihvatljiv u islamu.

azlike ponekad postoje među samim sunijama, ako se radi o ra-zličitim etničkim grupama: npr. u Iraku Arapi sunije i Kurdi sunije imaju donekle različite stavove prema nekim vjerskim običajima, ali ni te razlike nisu izrazite.

T R Ć O

MUSLIMANI SVIJETA: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV

Forum za pitanja religijskog i javnog života ew je u aprilu 2013. obja-vio izvještaj o rezultatima istraživanja političkih i društvenih stavova muslimana u svijetu pod nazivom Muslimani svijeta: religija, politika i društvo. I ovo istraživanje je sprovedeno u 39 zemalja Afrike, Azije i Evrope (iste zemlje obuhvaćene istraživanjem o jedinstvu i raznolikosti muslimanske populacije u svijetu); obavljeno je 38.000 individualnih intervjua na 80 jezika i dijalekata svijeta. Istraživanje je, u neku ruku, nastavak istraživanja o jedinstvu i različitosti muslimanske populaci-je iz 2012. godine, koje se fokusiralo na religijska vjerovanja i praksu; rezultati tog istraživanja objavljeni su u izvještaju entra ew iz 2012. Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikosti (također predstavljenim u ovoj publikaciji). I u ovom novom izvještaju se javljaju teme jedinstva i raznolikosti.

Istraživanje stavova prema religioznosti, društvu i politici među muslimanima je (kao i prethodno istraživanje) vođeno u dvije faze: u 15 podsaharskih zemalja sa velikim muslimanskim populacijama istraživa-nje je sprovedeno 2008-2009., a glavni rezultati ovog dijela istraživanja objavljeni su u izvještaju entra ew iz 2010 Tolerancija i tenzije: islam i kršćanstvo u Podsaharskoj Africi. U preostale 24 zemlje Evrope, Azije i Bliskog Istoka istraživanje je sprovedeno 2011-2012. godine.

Novi izvještaj fokusira se na društvene i političke stavove mu-slimana i obuhvata zaključke obiju faza istraživanja. Izvještaj Foruma ew o religiji, politici i društvu analizira široki spektar novih tema: od islamskog prava preko nauke i popularne kulture, pa do uloge žene. Također se bavi stavovima o religijskom ekstremizmu i o religijskim kon iktima u pojedinim zemljama.

T R Ć O

MUSLIMANI SVIJETA: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV

Forum za pitanja religijskog i javnog života ew je u aprilu 2013. obja-vio izvještaj o rezultatima istraživanja političkih i društvenih stavova muslimana u svijetu pod nazivom Muslimani svijeta: religija, politika i društvo. I ovo istraživanje je sprovedeno u 39 zemalja Afrike, Azije i Evrope (iste zemlje obuhvaćene istraživanjem o jedinstvu i raznolikosti muslimanske populacije u svijetu); obavljeno je 38.000 individualnih intervjua na 80 jezika i dijalekata svijeta. Istraživanje je, u neku ruku, nastavak istraživanja o jedinstvu i različitosti muslimanske populaci-je iz 2012. godine, koje se fokusiralo na religijska vjerovanja i praksu; rezultati tog istraživanja objavljeni su u izvještaju entra ew iz 2012. Muslimani svijeta: Jedinstvo i raznolikosti (također predstavljenim u ovoj publikaciji). I u ovom novom izvještaju se javljaju teme jedinstva i raznolikosti.

Istraživanje stavova prema religioznosti, društvu i politici među muslimanima je (kao i prethodno istraživanje) vođeno u dvije faze: u 15 podsaharskih zemalja sa velikim muslimanskim populacijama istraživa-nje je sprovedeno 2008-2009., a glavni rezultati ovog dijela istraživanja objavljeni su u izvještaju entra ew iz 2010 Tolerancija i tenzije: islam i kršćanstvo u Podsaharskoj Africi. U preostale 24 zemlje Evrope, Azije i Bliskog Istoka istraživanje je sprovedeno 2011-2012. godine.

Novi izvještaj fokusira se na društvene i političke stavove mu-slimana i obuhvata zaključke obiju faza istraživanja. Izvještaj Foruma ew o religiji, politici i društvu analizira široki spektar novih tema: od islamskog prava preko nauke i popularne kulture, pa do uloge žene. Također se bavi stavovima o religijskom ekstremizmu i o religijskim kon iktima u pojedinim zemljama.


87

PĆ PRG

U novom istraživanju entra ew nađeno je da većina sljedbenika dru-ge po brojnosti svjetske religije duboko privržena svojoj vjeri, te da želi da vjera ne oblikuje samo njihove lične živote, već i društvo i politiku. Izuzev u nekoliko zemalja, od 39 obuhvaćenih istraživanjem, većina muslimana izjavljuje da je islam jedina prava vjera, koja vodi vječnom životu na onom svijetu i da je vjera u Boga nužna da bi čovjek bio mo-ralan. Mnogi misle i da bi njihove vjerske vođe morale imati bar malo utjecaja na politiku. A mnogi iskazuju i svoju želju da se šerijat – tra-dicionalno islamsko pravo – prihvati kao važeće državno pravo u nji-hovoj zemlji.

rocenti muslimana koji kažu da bi željeli da šerijat bude „važeće pravo njihove zemlje“ drastično se razlikuju od zemlje do zemlje, od manje od desetine (8%) u Azerbejdžanu do skoro potpune saglasno-sti u tom pitanju u Afganistanu (99%). Međutim, i većina ispitanika u mnogim zemljama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, odsaharske Afri-ke, Južne Azije i Jugoistočne Azije su za uspostavljanje šerijata, među kojma 71% u Nigeriji, 72% u Indoneziji, 74% u Egiptu i 89% u alestini.

Međutim, u istraživanju je nađeno da u isto vrijeme, u tim istim ze-mljama gdje postoji jaka podrška šerijatu, mnogi muslimani podržava-ju religijske slobode pripadnika drugih vjera. U akistanu, na primjer, tri četvrtine muslimana kažu da su nemuslimani potpuno slobodni prakticirati svoju vjeru, a čak 96% ih smatra da je to „dobra stvar“. U isti mah, 84% pakistanskih muslimana bi željelo uspostavljanje šerija-ta. vaj, naizgled protivrječan stav, možda se djelomično može obja-sniti time da većina pristalica šerijata u akistanu – kao i u mnogim drugim zemljama – smatra da se islamsko pravo treba primjenjivati samo na muslimane. sim toga, muslimani širom svijeta sasvim razli-čito shvataju šta šerijat u praksi znači.


87

PĆ PRG

U novom istraživanju entra ew nađeno je da većina sljedbenika dru-ge po brojnosti svjetske religije duboko privržena svojoj vjeri, te da želi da vjera ne oblikuje samo njihove lične živote, već i društvo i politiku. Izuzev u nekoliko zemalja, od 39 obuhvaćenih istraživanjem, većina muslimana izjavljuje da je islam jedina prava vjera, koja vodi vječnom životu na onom svijetu i da je vjera u Boga nužna da bi čovjek bio mo-ralan. Mnogi misle i da bi njihove vjerske vođe morale imati bar malo utjecaja na politiku. A mnogi iskazuju i svoju želju da se šerijat – tra-dicionalno islamsko pravo – prihvati kao važeće državno pravo u nji-hovoj zemlji.

rocenti muslimana koji kažu da bi željeli da šerijat bude „važeće pravo njihove zemlje“ drastično se razlikuju od zemlje do zemlje, od manje od desetine (8%) u Azerbejdžanu do skoro potpune saglasno-sti u tom pitanju u Afganistanu (99%). Međutim, i većina ispitanika u mnogim zemljama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, odsaharske Afri-ke, Južne Azije i Jugoistočne Azije su za uspostavljanje šerijata, među kojma 71% u Nigeriji, 72% u Indoneziji, 74% u Egiptu i 89% u alestini.

Međutim, u istraživanju je nađeno da u isto vrijeme, u tim istim ze-mljama gdje postoji jaka podrška šerijatu, mnogi muslimani podržava-ju religijske slobode pripadnika drugih vjera. U akistanu, na primjer, tri četvrtine muslimana kažu da su nemuslimani potpuno slobodni prakticirati svoju vjeru, a čak 96% ih smatra da je to „dobra stvar“. U isti mah, 84% pakistanskih muslimana bi željelo uspostavljanje šerija-ta. vaj, naizgled protivrječan stav, možda se djelomično može obja-sniti time da većina pristalica šerijata u akistanu – kao i u mnogim drugim zemljama – smatra da se islamsko pravo treba primjenjivati samo na muslimane. sim toga, muslimani širom svijeta sasvim razli-čito shvataju šta šerijat u praksi znači.


88

Istraživanje je pokazalo da muslimani lakše prihvataju mogućnost primjene šerijata u privatnoj sferi, u rješavanju porodičnih ili imovin-skih sporova. U većini zemalja ankete, daleko manje se podržava stro-go kažnjavanje, kao što je odsjecanje šaka lopovima ili smaknuća ljudi koji konvertuju iz islama u neku drugu vjeru. Ali, čak i u porodičnim pitanjima, među muslimanima postoje značajne razlike u shvatanju da li su poligamija (višeženstvo), razvod ili planiranja porodice moralno prihvatljivi, te u tome da li kćeri trebaju dobiti isti dio nasljedstva kao i sinovi.

U većini zemalja obuhvaćenih anketom, većina muslimanki, baš kao i većina muslimana, slažu se da je žena obavezna slušati muža. a-pravo, više od devet od 10 muslimana, u Iraku (92%), u Maroku (92%), Tunisu (93%), Indoneziji (93%), Afganistanu (94%) i Maleziji (96%) takvog je stava. Istovremeno, većina ispitanika većine zemalja izjavlju-je da bi žena trebala sama odlučiti da li da se pokrije ili ne.

lobalni zaključak istraživanja je da većina muslimana ne nalazi inherentnih tenzija između pobožnosti i življenja u savremenom svije-tu, niti vide ikavog kon ikta između religije i nauke. Mnogi preferiraju demokratiju nad autoritarnom vlašću, vjeruju da su ljudi i druga živa bića evoluirali kroz vrijeme, te da lično uživaju u zapadnjačkim lmovi-ma, muzici i televizijskim programima, bez obzira što ih većina smatra da zapadnjačka popularna kultura podriva javni moral.

Novo istraživanje omogućava određene usporedbe sa prijašnjim istraživanjima muslimana u SAD-u. oput mnogih muslimana svijeta, američki muslimani općenito su privrženi vjeri i ne vide sukob pobož-nosti i savremenog života. Ali, u odnosu na druge muslimane svijeta, američki muslimani će češće imati bliskog prijatelja koji nije njihove vjere i mnogo su otvoreniji za ideju da i druge vjere – ne samo islam – mogu dovesti do vječnog života na drugom svijetu. Istovremeno, ame-rički muslimani su mnogo manje skloni vjerovati u evoluciju od njiho-vih savjernika drugdje u svijetu; po tim stavovima su bliži kršćanima.

Vrlo malo muslimana SAD-a podržava samoubilačke bombaške na-pade i druge oblike nasilja prema civilima koji se čine u ime islama; 81%


89

ih kaže da ovakvi akti nikada nisu opravdani, a manje od desetine sma-tra ili da su takvi akti često opravdani (1%), ili da su ponekad opravdani (7%). Muslimani širom svijeta također osuđuju samoubilačke bombaš-ke napade i druge napade na civile (BiH je u vrhu zemalja koje snažno osuđuju nasilje u ime islama). Međutim, manjina, ali značajna, u nekim zemljama izjavljuje da su takvi akti barem nekad opravdani: 26% u Ban-gladešu, 29% u Egiptu, 39% u Afganistanu i 40% u alestini.stali ključni nalazi su: Barem polovina muslimana izjavljuje da su zabrinuti zbog grupa

religijskih ekstremista u svojim zemljama: u Egiptu (67%), Tunisu (67%), Iraku (68%), vineji Bisao (72%) i Indoneziji (78%). Uopće, mnogo više ih zabrinjavaju islamski, nego kr-šćanski ekstremisti.

Velika većina muslimana svugdje u svijetu smatra određena pona-šanja – među kojima su prostitucija, homoseksualnost, samo-ubistvo, abortus, eutanazija i pijenje alkohola – nemoralnim. Međutim, kad je riječ o poligamiji, razvodu i kontroli rađanja, stavovi znatno variraju. Na primjer, poligamija je prihvatljiva za samo 4% muslimana u Bosni i Hercegovini i isto toliko u Azerbejdžanu; za oko polovine muslimana u alestini (48%) i Maleziji (49%); i ogromnoj većini muslimana u nekoliko zema-lja osaharske Afrike, kao što su Senegal (86%) i Niger (87%).

U većini zemalja gdje je postavljeno pitanje o tzv. „ubistvu iz časti“, za većinu muslimana takva ubistva nisu opravdana. Samo u dvije zemlje, Afganistanu i Iraku, većina bi oprostila bespravno pogubljenje žena koje su, navodno, osramotile svoje porodice stupanjem u predbračne seksualne odnose ili preljubom.

elativno malo muslimana smatra da napetosti između više i ma-nje religioznih muslimana nisu neki veliki problem u njihovoj zemlji. U većini zemalja gdje je ovo pitanje postavljeno, musli-mani ne vide neke neke veće tenzije između sunija i šija, osim što u akistanu 34% i u Libanu 38% ispitanika smatra da je sunijsko-šiijski kon ikt veliki problem.


89

ih kaže da ovakvi akti nikada nisu opravdani, a manje od desetine sma-tra ili da su takvi akti često opravdani (1%), ili da su ponekad opravdani (7%). Muslimani širom svijeta također osuđuju samoubilačke bombaš-ke napade i druge napade na civile (BiH je u vrhu zemalja koje snažno osuđuju nasilje u ime islama). Međutim, manjina, ali značajna, u nekim zemljama izjavljuje da su takvi akti barem nekad opravdani: 26% u Ban-gladešu, 29% u Egiptu, 39% u Afganistanu i 40% u alestini.stali ključni nalazi su: Barem polovina muslimana izjavljuje da su zabrinuti zbog grupa

religijskih ekstremista u svojim zemljama: u Egiptu (67%), Tunisu (67%), Iraku (68%), vineji Bisao (72%) i Indoneziji (78%). Uopće, mnogo više ih zabrinjavaju islamski, nego kr-šćanski ekstremisti.

Velika većina muslimana svugdje u svijetu smatra određena pona-šanja – među kojima su prostitucija, homoseksualnost, samo-ubistvo, abortus, eutanazija i pijenje alkohola – nemoralnim. Međutim, kad je riječ o poligamiji, razvodu i kontroli rađanja, stavovi znatno variraju. Na primjer, poligamija je prihvatljiva za samo 4% muslimana u Bosni i Hercegovini i isto toliko u Azerbejdžanu; za oko polovine muslimana u alestini (48%) i Maleziji (49%); i ogromnoj većini muslimana u nekoliko zema-lja osaharske Afrike, kao što su Senegal (86%) i Niger (87%).

U većini zemalja gdje je postavljeno pitanje o tzv. „ubistvu iz časti“, za većinu muslimana takva ubistva nisu opravdana. Samo u dvije zemlje, Afganistanu i Iraku, većina bi oprostila bespravno pogubljenje žena koje su, navodno, osramotile svoje porodice stupanjem u predbračne seksualne odnose ili preljubom.

elativno malo muslimana smatra da napetosti između više i ma-nje religioznih muslimana nisu neki veliki problem u njihovoj zemlji. U većini zemalja gdje je ovo pitanje postavljeno, musli-mani ne vide neke neke veće tenzije između sunija i šija, osim što u akistanu 34% i u Libanu 38% ispitanika smatra da je sunijsko-šiijski kon ikt veliki problem.


90

Vjerovatnije je da će muslimani u odsaharskoj Africi posjećivati međuvjerske skupove i učiti o drugim vjerama nego muslimani u drugim regijama. Ali, značajan procent muslimana u odsa-harskoj Africi smatra da postoji neprijateljstvo između musli-mana i kršćana. Na primjer, u vineji Bisao 41% muslimana izjavljuje da je „većina“ ili „mnogo“ kršćana neprijateljski na-strojeno prema muslimanima, a 49% ih kaže da je „većina“ ili „mnogo“ muslimana neprijateljski nastrojena prema kršćani-ma.

U pola zemalja gdje je pitanje postavljeno, većina muslimana želi da njihove vjerske vođe imaju „bar malo utjecaja“ u politici, dok manjina (ali značajna) u nekim zemljama Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike smatra da bi vjerske vođe trebale imati veliki politički utjecaj. Na primjer, 37% muslimana u Jordanu, 41% u Maleziji i čak 53% u Afganistanu izjavilo je da njihove vjerske vođe trebaju imati „ogromnu“ ulogu u politici.

odrška stavu da bi šerijat trebao biti zvanično pravo u nekoj zem-lji veća je u zemljama poput akistana (84%) i Maroka (83%), gdje ustavi i drugi temeljni državni zakoni već preferiraju islam u odnosu na druge religije.

U mnogim zemljama će muslimani koji više puta dnevno klanja-ju vjerovatnije zagovarati šerijat kao državni zakon od musli-mana koji rjeđe klanjaju. U usiji, Libanu, alestini i Tunisu, na primjer, muslimani koji više puta dnevno klanjaju za 25% više podržavaju uspostavljanje šerijata od muslimana koji rjeđe klanjaju. Međutim, razlike u dobi, rodne i obrazovne razlike ne utječu mnogo na stav o uvođenju šerijata.


91

SO PR ŠR

rema istraživanju Istraživačkog centra ew, nadmoćna većina mu-slimana u mnogim zemljama obuhvaćenim istraživanjem željeli bi da islamsko pravo (šerijat)12 bude zvanično pravo u zemlji. Međutim, ve-ćina pristalica šerijata izjavljuje da bi se on trebao primjenjivati samo na muslimansko stanovništvo u njihovoj zemlji.

sim toga, muslimani nisu jednako otvoreni za sve aspekte šerija-ta: dok je većina za to da se religijsko pravo koristi u porodičnim i imo-vinskim sporovima, vrlo malo ih podržava primjenu teških kazni, kao što su bičevanje ili odsjecanje šake u kaznenom pravu. Istraživanje je pokazalo i da među muslimanima postoje velike razlike i u tome kako tumačiti različite aspekte šerijata, na primjer da li su razvod ili planira-nje porodice moralno prihvatljivi.

Regionalne razlikeStavovi prema šerijatu znatno variraju od regije do regije. odrška uvođenju šerijata je najveća u Južnoj Aziji (84%). a uspostavljanje šerijata kao državnog prava je i barem šest od deset muslimana i u od-saharskoj Africi (64%), regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (74%) i u Jugoistočnoj Aziji (77%). Međutim, u dvije regije je daleko manje mu-slimana smatra da njihove vlasti trebaju uvesti islamsko pravo: u Juž-noj i Istočnoj Evropi (18%) i Srednjoj Aziji (12%).

12 Šerijat, ili islamsko pravo, daje moralne i pravne vodiče za skoro sve aspekte života: od braka i razvoda, preko naslijeđa i ugovora, do krivičnog prava. Šerijat, šire de niran, odnosi se na etičke principe postavljene u islamskoj svetoj knjizi (Kur’an) i primjeru oslanika Muhammeda (Sunnet). Islamska jurisprudencija koja proizlazi iz ljudske primjene kodi ciranih i interpretiranih ovih principa poznata je kao kh. Muslimanski vjerski učenjaci i pravnici i dan-danas raspravljaju o granicama između šerijata i kha, kao i ostalim aspektima islamskog prava.


91

SO PR ŠR

rema istraživanju Istraživačkog centra ew, nadmoćna većina mu-slimana u mnogim zemljama obuhvaćenim istraživanjem željeli bi da islamsko pravo (šerijat)12 bude zvanično pravo u zemlji. Međutim, ve-ćina pristalica šerijata izjavljuje da bi se on trebao primjenjivati samo na muslimansko stanovništvo u njihovoj zemlji.

sim toga, muslimani nisu jednako otvoreni za sve aspekte šerija-ta: dok je većina za to da se religijsko pravo koristi u porodičnim i imo-vinskim sporovima, vrlo malo ih podržava primjenu teških kazni, kao što su bičevanje ili odsjecanje šake u kaznenom pravu. Istraživanje je pokazalo i da među muslimanima postoje velike razlike i u tome kako tumačiti različite aspekte šerijata, na primjer da li su razvod ili planira-nje porodice moralno prihvatljivi.

Regionalne razlikeStavovi prema šerijatu znatno variraju od regije do regije. odrška uvođenju šerijata je najveća u Južnoj Aziji (84%). a uspostavljanje šerijata kao državnog prava je i barem šest od deset muslimana i u od-saharskoj Africi (64%), regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (74%) i u Jugoistočnoj Aziji (77%). Međutim, u dvije regije je daleko manje mu-slimana smatra da njihove vlasti trebaju uvesti islamsko pravo: u Juž-noj i Istočnoj Evropi (18%) i Srednjoj Aziji (12%).

12 Šerijat, ili islamsko pravo, daje moralne i pravne vodiče za skoro sve aspekte života: od braka i razvoda, preko naslijeđa i ugovora, do krivičnog prava. Šerijat, šire de niran, odnosi se na etičke principe postavljene u islamskoj svetoj knjizi (Kur’an) i primjeru oslanika Muhammeda (Sunnet). Islamska jurisprudencija koja proizlazi iz ljudske primjene kodi ciranih i interpretiranih ovih principa poznata je kao kh. Muslimanski vjerski učenjaci i pravnici i dan-danas raspravljaju o granicama između šerijata i kha, kao i ostalim aspektima islamskog prava.


92

MNOGI PODRŽAVAJU UVOĐENJE ŠERIJATAProcent ispitanika koji su za uvođenje šerijata

12

18

64

74

77

84

0 20 40 60 80 100

Srednja Azija


Podsaharska Afrika


Jugoistočna Azija

Južna Azija

Svi podaci za Podsaharsku Afriku su iz publikacije “Tolerance and Tensions: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa”.Pew Research Center

Unutar regija, podrška uvođenju šerijata je posebno velika tamo gdje brojnošću dominira muslimansko stanovništvo, kao što su Afganistan i Irak.13 Međutim, ona nije ograničena samo na zemlje gdje muslimani čine većinu. Na primjer, u odsaharskoj Africi, muslimani čine manje od petine u zemljama kao što su Kamerun, D Kongo, ana, Kenija, Libe-rija, Mozambik i Uganda, pa ipak, u svim tim zemljama barem polovina muslimana (od 52% do 74%) izjavljuje da je za uvođenje šerijata u zemlji.

bratno, ima zemalja gdje muslimani čine više od 90% stanovništva, pa ipak relativno malo ih želi da vlasti njihove zemlje uvedu islamsko pravo; takav je slučaj u Tadžikistanu (27%), Turskoj (12%) i Azerbejdžanu (8%).

U objašnjenju razlika u opredjeljenju za šerijat mogu pomoći razlike u pravnoj i političkoj kulturi tih zemalja. Mnoge zemlje Srednje Azije i Južne i Istočne Evrope imale su sličnu historiju odvajanja države i religije. oli-tika utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Atatürka, naglašavala je sekularnost vlasti; ostale zemlje u ovim dvjema regijama decenijama su prolazile sekularizaciju pod komunističkom vlašću. Nasuprot tome, vla-de mnogih zemalja obuhvaćenih istraživanjem u Južnoj Aziji, na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi prihvatile su islam kao zvaničnu religiju.13 Barem 99% stanovništva i u Afganistanu i u Iraku su muslimani. rocjena religijske strukture

stanovništva data je prema izvještaju entra ew iz decembra 2012. Global Religious Landscape.

12

18

64

74

77

84

Srednja Azija

Južna i Isto na Evropa

Podsaharska Afrika


Jugo isto na Azija

Južna Azija


93

ostojeći pravni okviri i šerijat

Istraživanjem je utvrđeno da je naklonjenost uvođenju šerijata često veća tamo gdje ustav i drugi temeljni zakoni države već favoriziraju islam nad drugim religijama.14 Većina ispitanika u tim zemljama izjavljuje da šerijat treba biti zakon; među njima su Afganistan (99%) i Irak (91%). adi usporedbe, u zemljama gdje se islam pravno ne favo-rizira, približno trećina i manje muslimana smatra da šerijat treba biti državno pravo. Takav stav je najuočljiviji u Kazahstanu (10%) i Azer-bejdžanu (8%).15

UVOĐENJE ŠERIJATA IMA VEĆU PODRŠKU TAMO GDJE SE ISLAM FAVORIZIRA OD STRANE DRŽAVEProcent muslimana koji izjavljuju da šerijat treba biti državno pravo u zemljama gdje se islam favorizira od strane države...

83

84

86

99

91

89

0 20 40 60 80 100

Maroko

Pakistan

Malezija

Palestina

Irak

Afganistan

...i tamo gdje se ne favorizira od strane države

8

10

12

12

15

20

0 20 40 60 80 100

Azerbejdžan

Kazahstan

Turska

Albanija

BiH

Kosovo

Pew Research Center Q79a

14 znaka „od države favorizirana religija“ zasnovana je na izvještaju entra ew iz septembra 2012. Rising Tide of Restrictions on Religion.

15 Da li pravni sistem neke zemlje oblikuje javno mnijenje ili je obratno, spada izvan okvira ove studije. vaj izvještaj nema cilj da nalazi uzročne odnose ni u jednom smjeru.


94

U istraživanju je također nađeno da se u stavovima o uvođenju še-rijata u sferu porodičnog i građanskog prava uglavnom ogleda postojeći pravni sistem u zemlji. Na pitanje da li šerijatski sudovi trebaju presuđi-vati u porodičnim i imovinskim sporovima, barem polovina muslimana koja živi u zemljama gdje već postoje porodični religijski sudovi odgova-ra sa da.16 Nasuprot tome, u zemljama gdje u porodičnim stvarima od-lučuju sekularni sudovi, manje od polovine ispitanika misli da porodične i imovinske rasprave trebaju biti u djelokrugu religijskih sudova.

Kada se uspoređuju stavovi muslimana prema šerijatu kao držav-nom pravu i njegovoj konkretnoj primjeni na sferu porodice i imovine, iz primjera tri države možemo najviše naučiti: Liban, Tunis i Turska. U Libanu država ne favorizira islam, ali većina muslimanskih sekti ima svoje sudove, ovlaštene da presuđuju u porodičnom pravu. Stavovi li-banskih muslimana i odražavaju takvu političku i pravnu strukturu: dok približno troje od deset ispitanika (29%) smatra da šerijat treba biti državno pravo, oko polovine (53%) kaže da religijski sudovi trebaju imati ovlasti samo u porodičnim i imovinskim sporovima.

Tuniški pravni okvir je, u ključnim aspektima, suprotan libanskom: tuniški ustav daje prednost islamu nad drugim religijama, ali šerijatski sudovi, koji su svojedobno rješavali u porodičnom pravu, ukinuti su još 1956. godine.18 Možda zbog ovakve historije, polovina Tunižana mu-slimana (56%) želi da se uvede šerijat kao državno pravo, ali manjina (42%) izjavljuje da ti sudovi trebaju rješavati u porodičnom i imovin-skom pravu.

azvoj Turske početkom 20. stoljeća obuhvatio je i korjenite prav-ne reforme čiji su rezultat sekularni ustav i sekularni pravni okvir. U

16 Informacije o tome koje zemlje imaju vjerske sudove su iz Stahnke, Tad i obert . Blitt, „eligion-State elationship and the ight to Freedom of eligion or Belief: A omparative Textual Analysis of the onstitutions of redominantly Muslim ountries“, Georgetown Journal of International Law, 2005., tom 36, 4. izdanje.

18 Vidjeti Ustav Tunisa, 1959., član 1., te Abiad Nisrine, „Sharia, Muslim States and International Human ights Treaty bligations: A omparative Study“, British Institute of International and omparative Law, 2008., str. 146.


95

tim promjenama su 1920-ih ukinuti tradicionalni šerijatski sudovi.19

Danas samo manjina Turaka podržava uvođenje šerijata kao zakona (12%) ili je za to da se religijskim sudovima dopusti da rješavaju u po-rodičnim i imovinskim sporovima (14%).

STUPANJ PODRŠKE UVOĐENJU RELIGIJSKIH SUDOVA ODRAŽAVA POSTOJEĆI PRAVNI OKVIR ZEMLJEProcent muslimana koji izjavljuju da vjerske sudije trebaju odlučivati u porodičnim i imovinskim sporovima u zemljama gdje postoje religijski sudovi za porodično pra-vo...

75

78

84

94

93

84

0 20 40 60 80 100

Palestina

Afganistan

Pakistan

Malezija

Jordan

Egipat

...i zemljama gdje sekularni sudovi odlučuju u porodičnom pravu

6

8

10

11

14

14

0 20 40 60 80 100

BiH

Azerbejdžan

Kosovo

Albanija

Kazahstan

Turska

Pew Research Center Q92a

19 Vidjeti turski rađanski zakonik, 1926.; Ustav epublike Turske, 1982., dio 2, poglavlje 3, „Sudstvo“ i Kocak, Mustafa, „Islam and National Law in Turkey“, u tto, Jean Michiel, ur., Sharia Incorporated: A Comparative Overview of the Legal Systems of Twelve Muslim Countries in Past and Present, Leiden University ress, 2010., str. 231-272.


96

rivrženost vjeri i opredijeljenost za šerijat

U istraživanju je nađeno i da vjerska privrženost također utječe na for-miranje stava prema šerijatu.20 Vjerovatnije je da će muslimani koji su više privrženi vjeri biti i pristalice šerijata. U usiji, na primjer, mu-slimani koji izjavljuju da klanjaju više puta dnevno vjerovatnije će – za 37% više - podržavati uvođenje šerijata od onih koji rjeđe klanjaju. Slič-no stanje je u Libanu, alestini i Tunisu gdje su oni koji češće klanjaju naklonjeniji šerijatu – za barem 25% - od onih koji rjeđe klanjaju.

MUSLIMANI KOJI REVNOSNIJE OBAVLJAJU MOLITVU ČEŠĆE SU ZA ŠERIJAT

ZemljaProcent muslimana koji bi željeli uvođenje šerijataKlanjaju češće Klanjaju rjeđe Razlika

Rusija 65 28 +37Liban 39 11 +28Palesti na 95 68 +27Tunis 64 39 +25Kirgistan 54 30 +24BiH 29 12 +17U Rusiji je pitanje formulirano nešto drugačije: da li bi ispitanik želio da šerijat bude zvanično pravo republike sa muslimanskom etničkom većinom i prikazane su samo one republike gdje su te razlike stati sti čki značajne. Pod „klanjaju češće“ misli se da obavljaju molitvu više puta dnevno.PEW RESEARCH CENTER Q61 i Q79a

Uloga dobi, spola i obrazovanja u opredijeljenosti za šerijat

U skoro svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem nađene su vrlo male razlike među pripadnicima raznih dobnih, rodnih i obrazovnih skupina u stavovima prema šerijatu. U onih nekoliko zemalja gdje sta-vovi značajnije variraju po dobi, stariji muslimani su više za šerijat od mlađih. vo se posebno odnosi na regiju Bliski Istok-Sjeverna Afrika, gdje će oni iznad 35 godina češće od onih od 18-34 podržavati šerijat: u Libanu (+22%), Jordanu (+12%), Tunisu (+12) i alestini (+10%).

Samo u dvije zemlje razlika između muškaraca i žena u stavu pre-ma šerijatu je značajna: u akistanu (+16%) i usiji (+9%). U većini zemalja muslimani sa srednjom školom i višim nivoima obrazovanja

20 a analizu podrške šerijatu u odsaharskoj Africi, pogledati izvještaj entra ew iz 2010. Tolerance and Tension: Islam and Christianity in Sub-Saharan Africa.


97

(npr. višom školom, fakultetima itd.) jednako će biti za uvođenje islam-skog prava kao i oni sa manje obrazovanja.

Muslimani koji su za uvođenje šerijata

Kada muslimani negdje u svijetu kažu da su za to da šerijat bude zvanič-no pravo njihove zemlje, kako oni to zamišljaju? rvo, pristalice šerijata većinom (ne svi) vjeruju da se on treba primjenjivati samo na muslima-ne. sim toga, oni koji su naklonjeni islamskom pravu, lakše prihvataju da se ono primjenjuje u područjima porodice i imovine. U nekim zemlja-ma manjina podržava usvajanje strogih kazni za pojedina krivična djela – kao što je odsjecanje šaka lopovima – što je područje imenovano uarapskom jeziku kao hudud. Međutim, u regijama Južna Azija i BliskiIstok-Sjeverna Afrika, više od polovine ispitanika podržava i stroge ka-zne i smrtnu kaznu za muslimane koji se odreknu svoje vjere.

Muslimani koji su za uvođenje šerijata kao državnog prava opće-nito se slažu da islamski propisi trebaju odnositi samo na muslimane. Tamo gdje je ovo pitanje postavljeno, više od 51% ispitanika izjavljuje da se šerijat treba primjenjivati isključivo na pripadnike muslimanske vjere. vakav stav prevladava čak i u regijama Južne Azije, Jugoistočne Azije i Bliskog Istoka-Sjeverne Afrike, gdje je najveća podrška uspo-stavljanju šerijata kao zvaničnog prava zemlje.


97

(npr. višom školom, fakultetima itd.) jednako će biti za uvođenje islam-skog prava kao i oni sa manje obrazovanja.

Muslimani koji su za uvođenje šerijata

Kada muslimani negdje u svijetu kažu da su za to da šerijat bude zvanič-no pravo njihove zemlje, kako oni to zamišljaju? rvo, pristalice šerijata većinom (ne svi) vjeruju da se on treba primjenjivati samo na muslima-ne. sim toga, oni koji su naklonjeni islamskom pravu, lakše prihvataju da se ono primjenjuje u područjima porodice i imovine. U nekim zemlja-ma manjina podržava usvajanje strogih kazni za pojedina krivična djela – kao što je odsjecanje šaka lopovima – što je područje imenovano uarapskom jeziku kao hudud. Međutim, u regijama Južna Azija i BliskiIstok-Sjeverna Afrika, više od polovine ispitanika podržava i stroge ka-zne i smrtnu kaznu za muslimane koji se odreknu svoje vjere.

Muslimani koji su za uvođenje šerijata kao državnog prava opće-nito se slažu da islamski propisi trebaju odnositi samo na muslimane. Tamo gdje je ovo pitanje postavljeno, više od 51% ispitanika izjavljuje da se šerijat treba primjenjivati isključivo na pripadnike muslimanske vjere. vakav stav prevladava čak i u regijama Južne Azije, Jugoistočne Azije i Bliskog Istoka-Sjeverne Afrike, gdje je najveća podrška uspo-stavljanju šerijata kao zvaničnog prava zemlje.


98

TREBA LI SE ŠERIJAT PRIMJENJIVATI SAMO NA MUSLIMANE?Procent pristalica šerijata koji smatraju da ga treba primjenjivati samo na muslimane

51

55

59

64

60

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100


Jugoistočna Azija

Srednja Azija

Južna Azija


Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center Q79a i Q81.

Na nivou zemalja, postoje upečatljivi izuzeci od stava da se šerijat treba primjenjivati samo na muslimane. Jedan od njih je Egipat, gdje 74% muslimana smatra da šerijat treba biti zvanično pravo zemlje, a skoro tri četvrtine među tim ispitanicima (ili 55% svih egipatskih mu-slimana) smatraju da se islamsko pravo treba primjenjivati na pripad-nike svih vjera.

ristalice šerijata se generalno slažu da muslimanske vođe i šeri-jatske sudije trebaju presuđivati u porodičnim i imovinskim sporovi-ma. Među njima je najveći procent u Jugoistočnoj Aziji (84%), potom slijedi Južna Azija (78%), Bliski Istok i Sjeverna Afrika (78%) i Srednja Azija (62%). U Južnoj i Istočnoj Evropi nešto manje (42%) smatra da u porodičnim i imovinskim sporovima ovlasti treba dati šerijatskim su-dijama.

U Južnoj Aziji je podrška primjeni vjerskog prava povezana sa ja-kom podrškom strogim kaznama, poput odsijecanja šake kradljivcima (81%) i podrškom smrtnoj kazni za muslimane koji se odreknu svoje vjere (76%). U regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika više od polovine ispi-tanika je za stroge kazne (57%) i za smaknuće onih koji konvertuju iz islama u neku drugu vjeru (56%).


99

a razliku od te dvije regije, manje muslimana podržava stroge ka-zne u Južnoj Aziji (46%), Srednjoj Aziji (38%) i Južnoj i Jugoistočnoj Evropi (36%). U istim regijama, još manje ispitanika (između 13% i 27%) je za to da se otpadnici od vjere kažnjavaju smrću.

ŠTA PRISTALICE ŠERIJATA ŽELE?

Regija

Procent ispitanika koji su za šerijat, a koji su za to da...

...u porodičnom pravu sude

šerijatske sudije

...se kriminalci kažnjavaju tjelesnim

kaznama

...smrću kažnjavaju oni koji napuste

islam

Južna Azija 78 81 76Bliski Istok-Sjeverna Afrika 78 57 56Jugoistočna Azija 84 46 27Srednja Azija 62 38 16Južna i Istočna Evropa 41 36 13PEW RESEARCH CENTER Q79a, Q92a, Q92b i Q92c


99

a razliku od te dvije regije, manje muslimana podržava stroge ka-zne u Južnoj Aziji (46%), Srednjoj Aziji (38%) i Južnoj i Jugoistočnoj Evropi (36%). U istim regijama, još manje ispitanika (između 13% i 27%) je za to da se otpadnici od vjere kažnjavaju smrću.

ŠTA PRISTALICE ŠERIJATA ŽELE?

Regija

Procent ispitanika koji su za šerijat, a koji su za to da...

...u porodičnom pravu sude

šerijatske sudije

...se kriminalci kažnjavaju tjelesnim

kaznama

...smrću kažnjavaju oni koji napuste

islam

Južna Azija 78 81 76Bliski Istok-Sjeverna Afrika 78 57 56Jugoistočna Azija 84 46 27Srednja Azija 62 38 16Južna i Istočna Evropa 41 36 13PEW RESEARCH CENTER Q79a, Q92a, Q92b i Q92c


100

VR ORO

Neovisno o tome da li podržavaju uvođenje šerijata, muslimani širom svijeta se uveliko slažu u ovome: da bi se neko smatrao moralnim, mora vjerovati u Boga. Muslimani u svim regijama obuhvaćeni istraživanjem se općenito slažu da su određena djela i ponašanja – kao što su samo-ubistvo, homoseksualnost i pijenje alkohola – moralno neprihvatljiva. Međutim, kada je riječ o moralnosti razvoda, kontorle rađanja i poli-gamije, nisu tako jedinstveni. Čak ni među onim muslimanima koji su za uvođenje šerijata kao zvaničnog prava u državi ne vlada jedinstvo stavova po ovim pitanjima.

Vjera u Boga i moralnost

U anketi je postavljeno pitanje da li je potrebno da neko vjeruje u Boga da bi bio moralan i imao pozitivne vrijednosti. a većinu muslimana odgovor je bio jasan – potrebno je. ribližno sedam od 10 muslimana, i više, u Srednjoj Aziji (69%), odsaharskoj Africi (70%), Južnoj Aziji (87%), Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi (91%) i Jugoistočnoj Aziji slaže se da moral počinje vjerom u Boga. U Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje je sekularna tradicija najjača, 61% se slaže da biti moralan i imati pozitiv-ne lične vrijednosti ovisi o vjerovanju u Boga. U samo dvije, od 38 gdje je ovo pitanje postavljeno, Albaniji (45%) i Kazahstanu (41%) manje od polovine muslimana povezuje moralnost i vjeru u Boga. (U Afganista-nu ovo pitanje nije postavljeno.)


101

JE LI NUŽNO DA NEKO VJERUJE U BOGA DA BI BIO MORALAN?Procent muslimana koji kažu da jeste

61

69

70

87


Srednja Azija

Podsaharska Afrika

Južna Azija


Jugoistočna Azija

Podaci za sve zemlje Podsaharske Afrike, osim za Niger su iz izvještaja „Tolerance and Tension: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa“.

Pew Research Center Q16.

Šta se smatra moralno neprihvatljivim?

Muslimani imaju slične stavove o nemoralnosti određenih djela i po-našanja. Na primjer, osam od deset ispitanika u svim regijama, manje više dosljedno kažu da su moralno pogrešni: prostitucija, homoseksu-alnost, samoubistvo, vanbračni spolni odnosi, pijenje alkohola, abor-tus i eutanazija.

VELIKA JE SAGLASNOST DA SU NEKA PONAŠANJA MORALNO POGREŠNA

Regija

Procent ispitanika koji kaže da su moralno neprihvatljivi

Prosti

tuci

ja

Hom

osek

sual

nost

Sam

oubi

stvo

Vanb

račn

i sek

s

Pije

nje

alko

hola

Abo

rtus

Euta

nazi

ja

Južna i Istočna Evropa 90 83 83 67 62 71 64Srednja Azija 89 85 80 85 66 61 62Jugoistočna Azija 94 95 95 94 93 93 88Južna Azija 84 79 80 87 82 64 68Bliski Istok-Sjeverna Afrika 95 93 82 94 84 72 75Podsaharska Afrika 91 91 89 78 82 88 80

Podaci za sve zemlje Podsaharske Afrike, osim za Niger su iz izvještaja „Tolerance and Tension: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa“.PEW RESEARCH CENTER Q84d, Q84f, Q84g, Q84h, Q84i i Q84j.


102

oligamija, razvod, kontrola rađanja

Moralni stavovi nisu tako jedinstveni kad su u pitanju poligamija, ra-zvod i kontrola rađanja. Kad je riječ o poligamiji, samo u Južnoj i Istoč-noj Evropi (68%) i Srednjoj Aziji (62%) većina smatra praksu braka sa više žena moralno neprihvatljivom. U drugim regijama stav prema poligamiji drastično varira od zemlje do zemlje. Na primjer, u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika, procent muslimana koji smatraju da je poligamija moralno neprihvatljiva se kreće od 6% u Jordanu do 67% u Tunisu. Slično, u odsaharskoj Africi, samo 5% muslimana u Nigeru smatra da je brak sa više žena moralno pogrešan, dok u Mozambiku ovakav stav ima 59% ispitanika.

U odsaharskoj Africi 51% je onih koji eksplicite opisuju razvod kao moralno pogrešan. U drugim regijama manje je onih koji imaju ovakav stav, mada se mišljenja razlikuju po zemljama. Mnogi musli-mani kažu da razvod braka nije moralno pitanje, kao i to da li je brak moralno okončan ovisi o situaciji. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Afri-ci, na primjer, u pet od šest zemalja gdje je pitanje postavljeno, više od četvrtine ispitanika tvrdi da razvod nije moralno pitanje ili da ovisi o kontekstu.

Muslimani su podijeljenih stavova i kad je riječ o kontroli rađanja. U većini zemalja gdje je to pitanje postavljeno, niti ima jasne većine koja kaže da je planiranje porodice moralno prihvatljivo, niti jasne ve-ćine koja kaže da je to moralno pogrešno. Umjesto toga, mnogi musli-mani u svijetu smatraju da odluka nekog bračnog para da ograniči broj djece ili uopće nije moralno pitanje, ili da ovisi o situaciji; sa takvim stavom je više od četvrtine ispitanika u Srednjoj Aziji (27%), Južnoj i Istočnoj Evropi (30%) i regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (41%).

sim ovih rezultata, u istraživanju je nađeno i da i među pristali-cama šerijata ima razlika u stavovima prema moralnosti razvoda i pla-niranja porodice. Na primjer, u Bangladešu i Libanu, pristalice šerijata su za 11% skloniji od drugih muslimana izjaviti da je razvod moralno prihvatljiv. Međutim, u Albaniji, Kazahstanu, usiji, na Kosovu i u


103

Kirgistanu, oni koji bi htjeli da šerijat bude zvanično pravo u zemlji manje su skloni okarakterizirati razvod kao moralno prihvatljiv. ri-stalice šerijata u raznim zemljama se razlikuju i po stavu prema pla-niranju porodice. U Bangladešu, Jordanu i Bosni i Hercegovini, mu-slimani koji su za uvođenje šerijata vjerovatnije će smatrati planiranje porodice moralnim, dok u Kazahstanu, usiji, Libanu i Kirgistanu pri-stalice šerijata će u manjem procentu izjavljivati da je ograničavanje broja djece moralno prihvatljivo.

ŠERIJAT I MORALNA UVJERENJA

ZemljaMeđu muslimanima koji...

...su pristalice šerijata ...se proti ve šerijatu RazlikaProcent ispitanika koji smatraju da je razvod moralno prihvatljiv

Bangladeš 66 44 +22Liban 72 61 +11Albanija 26 55 -39Kazahstan 26 59 -33Rusija 41 60 -19Kosovo 45 57 -12Kirgistan 38 48 -10

Procent ispitanika koji smatraju da je planiranje porodice moralno prihvatljivoBangladeš 50 28 +22Jordan 37 23 +14BiH 58 47 +11Kazahstan 28 52 -24Rusija 30 45 -15Liban 36 49 -13Kirgistan 41 51 -10Prikazane su samo zemlje gdje su razlike stati sti čki značajne.PEW RESEARCH CENTER Q79a, Q84a i Q84c


103

Kirgistanu, oni koji bi htjeli da šerijat bude zvanično pravo u zemlji manje su skloni okarakterizirati razvod kao moralno prihvatljiv. ri-stalice šerijata u raznim zemljama se razlikuju i po stavu prema pla-niranju porodice. U Bangladešu, Jordanu i Bosni i Hercegovini, mu-slimani koji su za uvođenje šerijata vjerovatnije će smatrati planiranje porodice moralnim, dok u Kazahstanu, usiji, Libanu i Kirgistanu pri-stalice šerijata će u manjem procentu izjavljivati da je ograničavanje broja djece moralno prihvatljivo.

ŠERIJAT I MORALNA UVJERENJA

ZemljaMeđu muslimanima koji...

...su pristalice šerijata ...se proti ve šerijatu RazlikaProcent ispitanika koji smatraju da je razvod moralno prihvatljiv

Bangladeš 66 44 +22Liban 72 61 +11Albanija 26 55 -39Kazahstan 26 59 -33Rusija 41 60 -19Kosovo 45 57 -12Kirgistan 38 48 -10

Procent ispitanika koji smatraju da je planiranje porodice moralno prihvatljivoBangladeš 50 28 +22Jordan 37 23 +14BiH 58 47 +11Kazahstan 28 52 -24Rusija 30 45 -15Liban 36 49 -13Kirgistan 41 51 -10Prikazane su samo zemlje gdje su razlike stati sti čki značajne.PEW RESEARCH CENTER Q79a, Q84a i Q84c


104

Ž PR

Stavovi muslimana prema ženskim pravima su miješani. U većem di-jelu svijeta, muslimani kažu da bi žene trebale same odlučivati hoće li se pokrivati ili ne. Međutim, kad je u pitanju privatni život, većina muslimana kaže da bi se žene trebale povinovati svom mužu. Veliko neslaganje vlada i u odgovorima na pitanja da li žena može pokrenuti razvod i da li kćerke trebaju dobivati isti dio naslijeđa kao i sinovi.

okrivanje i odnos prema mužu

Širom svih šest regija obuhvaćenih istraživanjem, većina muslimana u većini zemalja izjavljuje da bi žena trebala sama odlučivati hoće li nositi maramu u javnosti. Da žena treba o tome sama odlučiti smatra najmanje sedam od deset ispitanika u Južnoj i Istočnoj Evropi (88%), Jugoistočnoj Aziji (79%) i Srednjoj Aziji (73%). Manje ih je koji to pra-vo daju ženi u Južnoj Aziji (56%) i u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (53%). odsaharska Afrika je jedina regija u kojoj manje od polovine (40%) ispitanika misli da bi žena sama trebala odlučivati hoće li se po-krivati ili ne.


105

STAVOVI PREMA PRAVIMA ŽENAProcent muslimana po regijama koji se u potpunosti ili uglavnom slažu da žena ima pravo da sama odluči pokrivanju i da žena mora slušati muža

87

88

70

93

43

40

53

56

73

79

88

0 20 40 60 80 100

Podsaharska Afrika


Južna Azija

Srednja Azija

Jugoistočna Azija


Žena imapravo da samaodluči hoće lise pokriti

Žena moraslušati muža

Pitanje da li žena mora slušati muža nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center Q58, Q58AF i Q78

Mada mnogi muslimani poštivaju pravo žene da sama bira kako će se odijevati, nadmoćna većina u više regija smatra da žena treba slušati svog muža. sam od deset muslimana (i više) ima ovakav stav u Jugo-istočnoj Aziji (93%), Južnoj Aziji (88%) i na Bliskom Istoku i u Sjever-noj Africi (87%). Čak i u Srednjoj Aziji, regiji koju karakterizira nizak nivo prakticiranja vjere i jaka podrška pravu žene da sama odlučuje o pokrivanju, sedam od deset muslimana smatra da žena treba izvršavati muževljeve želje. Samo u Južnoj i Istočnoj Evropi je manje od polovina takvog stava (43%).

ravo na razvod i naslijeđe

Stavovi o pravu žene na razvod i naslijeđe značajno se razlikuju po re-gijama. Muslimani u Južnoj i Istočnoj Evropi (86%) i Srednjoj Aziji (70%) nedvojbeno podupiru pravo žene da pokrene razvod. Međutim, u drugim regijama manje ih misli da bi žene trebale imati tu povlasticu. Slično, najmanje šest od deset muslimana u tri regije – Južna i Istočna Evropa (69%), Jugoistočna Azija (61%) i Srednja Azija (60%) – misli


106

da bi kćeri i sinovi trebali imati ista prava na naslijeđe. Sa tim se slaže mnogo manje ispitanika u Južnoj Aziji (46%) i u regiji Bliski Istok-Sje-verna Afrika (25%).

PRAVO ŽENE NA RAZVOD I KĆERI NA NASLIJEĐEProcent muslimana po regijama koji smatraju da žena ima pravo pokrenuti razvod i kćeri imaju isto pravo na naslijeđe kao sinovi

61

25

46

60

69

32

33

44

70

86

0 20 40 60 80 100

Jugoistočna Azija


Južna Azija

Srednja Azija


Žena imapravo narazvod

Kćeri i sinoviimaju istaprava nanaslijeđe

Ova pitanja nisu postavljena u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center Q77 i Q83.

Kao i u slučaju podrške osnivanju šerijatskih sudova i uvođenju šerijata kao važećeg prava neke zemlje, stavovi prema jednakim pra-vima na naslijeđe, barem djelomično, odražavaju društvene i pravne norme. Na primjer, najmanje tri četvrtine muslimana smatra da djeca trebaju imati isti dio naslijeđa, neovisno jesu li muška ili ženska djeca u Turskoj (88%), BiH (79%) i Kosovu (76%) – a sve su to zemlje gdje zakoni ne dopuštaju da sinovi dobiju više naslijeđa od kćeri. Nasuprot tome, u Jordanu (25%), Iraku (22%), Maroku (15%) i Tunisu (15%) – zemljama gdje je zakonom predviđeno nejednako naslijeđe ovisno o spolu – samo četvrtina i manje ispitanika smatra da bi kćeri i sinovi trebali imati ista prava na nasljeđivanje porodičnog bogatstva.


107

odne razlike u stavovima prema ženskim pravima

lobalno, u istraživanju je nađeno da su žene češće, ali ne i uvijek, više podržavaju prava žena. Na primjer, u oko polovine od 39 zemalja obu-hvaćenih anketom, stav da žena sama odlučuje o pokrivanju češće će poduprijeti žene, nego muškarci. Ali, u preostalim zemljama, žene će koliko i muškarci izjavljivati da odluku o pokrivanju ne treba ostavlja-ti samo ženama. Kad je riječ o razvodu i jednakom naslijeđu, čak je i manje zemalja u kojima žene više od muškaraca podržavaju ta prava.


107

odne razlike u stavovima prema ženskim pravima

lobalno, u istraživanju je nađeno da su žene češće, ali ne i uvijek, više podržavaju prava žena. Na primjer, u oko polovine od 39 zemalja obu-hvaćenih anketom, stav da žena sama odlučuje o pokrivanju češće će poduprijeti žene, nego muškarci. Ali, u preostalim zemljama, žene će koliko i muškarci izjavljivati da odluku o pokrivanju ne treba ostavlja-ti samo ženama. Kad je riječ o razvodu i jednakom naslijeđu, čak je i manje zemalja u kojima žene više od muškaraca podržavaju ta prava.


108

M G OC RZ

Muslimani širom svijeta snažno odbacuju nasilje u ime islama. Na kon-kretno pitanje o samoubilačkim bombaškim napadima, nesumnjiva većina u većini zemalja izjavljuje da su rijetko kada opravdani ili nisu nikad opravdani takvi akti kao instrument u odbrani islama od njego-vih neprijatelja.

U većini zemalja gdje je to pitanje postavljeno, najmanje tri četvrti-ne muslimana odbacuje samoubilačke bombaške napade i druge forme nasilja protiv civila. I, u većini zemalja, prevladava stav da takvi akti, kao sredstava odbrane islama, nikada nisu opravdani. a ipak, ima ne-koliko zemalja u kojima manjina, ali značajna, misli da je nasilje protiv civila opravdano bar u nekim slučajevima. vakav stav je rasprostra-njen među muslimanima alestine (40%), Afganistana (39%), Egipta (29%) i Bangladeša (26%).

U istraživanju nije nađeno da su stavovi prema nasilju u ime isla-ma povezani sa faktorima kao što su dob, spol i obrazovanje. Slično, istraživanjem nisu nađene postojane veze između podrške uvođenju šerijata i stavova prema vjerski motiviranom nasilju. Samo u tri od 15 zemalja sa dostatno velikim uzorkom ispitanika – u Egiptu, Kosovu i Tunisu – pristalice šerijata će češće izjaviti da su samoubilački bom-baški napadi i druge forme nasilja bar ponekad opravdani. U Bangla-dešu, međutim, pristalice šerijata će mnogo manje zastupati takav stav.


109

ZA VEĆINU SAMOUBILAČKI BOMBAŠKI NAPADI NEMAJU OPRAVDANJEProcent muslimana koji smatra da samoubilački bombaški napadi u odbranu islama nisu nikad (ili su rijetko) opravdani i onih koji smatraju da su ponekad (ili često) opravdani

49

58

68

71

74

78

92

95

95

96

-40

-39

-29

-26

-18

-15

-7

-2

-1

-3

-60 -40 -20 0 20 40 60 80 100 120

Palestina

Afganistan

Egipat

Bangladeš

Malezija

Turska

Indonezija

Kazahstan

Azerbejdžan

BiH

Nikada nisuopravdani /Rijetko suopravdani

Ponekad suopravdani /Često suopravdani

Pew Research Center Q89

U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najmanje polovina muslimana kaže da su donekle ili da su veoma zabrinuti zbog religij-skog ekstremizma. Uzevši sve u obzir, više muslimana je zabrinuto zbog islamskih, nego zbog kršćanskih ekstremističkih grupa. U 35 od 36 zemalja gdje je pitanje postavljeno, manje od jedne petine musli-mana izražava zabrinutost zbog kršćanskog ekstremizma, dok u 28 zemalja barem toliko ih izjavljuje da su zabrinuti zbog islamskih ek-stremističkih grupa. U šest zemalja više od 40% muslimana brine zbog islamskog ekstremizma: u vineji Bisao (54%), Indoneziji (53%), Ka-zahstanu (46%), Iraku (45%), ani (45%) i akistanu (40%).

-

-

-

-

-

-


110

URR ĐR OO

Iako su mnogi muslimani zabrinuti zbog ekstremističkih grupa, vrlo malo ih misli da tenzije između onih koji revnosnije prakticiraju vje-ru i onih koji to ne čine ne predstavlja neki veliki problem za zemlju. Jedanko tako, ne smatraju ni sunijsko-šiijsko neprijateljstvo nekim velikim problemom. A na konkretno pitanje o odnosima muslimana i kršćana, većina ispitanika u većini zemalja odgovara da među ovim dvjema vjerama nema velikog neprijateljstva.

Više i manje religiozni muslimani

Tenzije između religioznijih i onih manje religioznih muslimana u ne-koj zemlji, za muslimane u Južnoj i Istočnoj Evropi i za one u SrednjojAziji nisu neki veliki problem. U prvoj regiji ih samo 10% smatra to ne-kim problemom, a u drugoj samo 6%. Nešto više muslimana u Južnoj Aziji (21%) i u Jugoistočnoj Aziji (18%) unutarvjerske razlike doživlja-va kao problem. Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, međutim, za četvrtinu muslimana su razlike između pobožnijih i za one u Srednjoj Aziji nisu neki veliki problem.


111

MALO IH SMATRA DA POSTOJE TENZIJE IZMEĐU VIŠE I MANJE RELIGIOZNIH MUSLIMANAProcent muslimana koji smatra da su te tenzije veliki problem

6

10

18

21

25

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Srednja Azija


Jugoistočna Azija

Južna Azija


Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center Q88

Sunijsko-šiijski odnosi

U sedam zemalja gdje je postavljeno pitanje o sunijsko-šiijskim odno-sima, manje od 40% muslimana smatra da napetosti između ove dvije sekte predstavljaju veliki državni problem. Međutim, među zemljama postoje drastične razlike. Na jednom kraju spektra, jedva da ijedan musliman u Azerbejdžanu (1%) smatra sunijsko-šiijske napetosti pro-blemom zemlje. Na drugom kraju su Liban (38%), akistan (34%) i Irak (23%) – a to su tri zemlje koje su doživjele međusektaško nasilje – oko četvrtine muslimana, i više, smatra da su sunijsko-šiijski odnosiveliki problem.


112

SUNIJSKO�ŠIIJSKE TENZIJEProcent muslimana koji smatra da su napetosti između sunija i šiija u njihovoj zemlji veliki problem

1

14

14

20

23

34

38

0 20 40 60 80 100

Azerbejdžan

Tadžikistan

Turska

Afganistan

Irak

Pakistan

Liban

Pew Research Center Q87

dnosi između muslimana i kršćana

U poređenju sa drugim problemima, kao što su nezaposlenost i krimi-nal, koje većina često opisuje kao teške probleme, vrlo malo je musli-mana koji religijski kon ikt smještaju u najurgentnije državne proble-me. Jedna petina i manje ispitanika u Južnoj i Istočnoj Evropi (20%) i Srednjoj Aziji (12%) karakterizira taj kon ikt kao veliki državni pro-blem. eligijske napetosti kao težak problem opisuje nešto više musli-mana u Južnoj Aziji (35%), odsaharskoj Africi (34%) i Jugoistočnoj Aziji (27%). Samo regija Bliski Istok-Sjeverna Afrika ima čak 50% onih koji smatraju da su vjerski utemeljeni sukobi veliki problem sa kojim se njihova zemlja suočava.

U istraživanju je postavljeno posebno pitanje o odnosima između muslimana i kršćana. U skoro svim zemljama, manje od polovine mu-slimana izjavilo je da su mnogi ili većina pripadnika obiju vjera nepri-jateljski nastrojeni jedni prema drugima. Međutim, u pet zemalja, više od 30% ispitanika izjavilo je da su mnogi, ili većina kršćana neprija-teljski nastrojeni prema muslimanima: u Egiptu (50%), vineji Bisao (41%), D Kongu (37%), Čadu (34%) i BiH (31%). A u tri zemlje slični


113

procenti ispitanika smatraju da su mnogi, ili većina muslimana ne-prijateljski nastrojena prema kršćanima: u vineji Bisao (49%), Čadu (38%) i Egiptu (35%).


113

procenti ispitanika smatraju da su mnogi, ili većina muslimana ne-prijateljski nastrojena prema kršćanima: u vineji Bisao (49%), Čadu (38%) i Egiptu (35%).


114

DOR R OO

Većina muslimana u svijetu izražava svoju podršku demokratiji i veći-na ih izjavljuje da je dobro kada su drugi potpuno slobodni prakticira-ti svoju vjeru. Istovremeno, mnogi muslimani smatraju da bi vjerske vođe trebale imati barem malo utjecaja na politička pitanja.

Ako bi morali birati između lidera „čvrste ruke“ i demokratskog si-stema upravljanja, većina muslimana će izabrati demokratiju. ribliž-no šest od 10 muslimana, ili i više od toga, pristalice su demokratije u odsaharskoj Africi (72%), Jugoistočnoj Aziji (64%) i Južnoj i Istočnoj Evropi (58%), dok ih je nešto manje u regijama Bliski Istok-Sjeverna Afrika (55%) i Srednja Azija (52%). Muslimani u Južnoj Aziji su naj-skeptičnij prema demokratskoj vlasti (svega 45% ih je za demokratiju).

Većina muslimana u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem izjavila je da su slobodni prakticirati svoju vjeru. U samo nekoliko ze-malja manje od polovine muslimana je tog mišljenja: u Iraku (48%), Egiptu (46%) i Uzbekistanu (39%).

U istraživanju je postavljeno pitanje da li su pripadnici drugih vje-ra slobodni prakticirati svoju vjeru (sa ponuđenim odgovorima da su sasvim slobodni, donekle slobodni ili da nisu slobodni). Iza tog pitanja je slijedilo pitanje da li je to „dobra“ ili „loša“ stvar. U 31 od 38 zemalja gdje su ova pitanja postavljena, većina muslimana je odgovorila da su pripadnici drugih religija sasvim slobodni u prakticiranju svoje vjere. (itanje nije postavljeno u Afganistanu.) Među onima koji se slažu sa ovakvom procjenom, većina ih smatra da je to dobra stvar. Više od de-vet od 10 muslimana sa takvim stavom ih je u Južnoj Aziji (97%), Juž-noj i Istočnoj Evropi (95%), odsaharaskoj Africi (94%), Jugoistočnoj Aziji (93%) i Srednjoj Aziji (92%). Samo u regiji Bliski Istok-Sjeverna


115

Afrika nešto manje ih dijeli takvo mišljenje (85%), ali blizu globalnog prosjeka (9 od 10).

ŠIROKA PODRŠKA DEMOKRATIJI I VJERSKIM SLOBODAMA

Procent muslimana koji...

Regija ...preferiraju demokrati ju nad čvrsti m liderstvom

...izjavljuje da su vjerske slobode dobra stvar

Podsaharska Afrika 72 94Jugoistočna Azija 64 93Južna i Istočna Evropa 58 95Bliski Istok-Sjeverna Afrika 55 85Srednja Azija 52 92Južna Azija 45 97U trećoj koloni su dati procenti muslimana, ispitanika koji izjavljuju da su nemuslimani u njihovoj zemlji potpuno slobodni da prakti ciraju svoju vjeru i smatraju da je to dobra stvar.PEW RESEARCH CENTER Q10, Q11 i Q14

Vrlo malo je zemalja u kojima više od 10% muslimana izjavljuje da nemuslimani „nisu toliko slobodni“ ili da „uopće nisu slobodni“ prakti-cirati svoju vjeru. Te zemlje su Egipat (18%), Turska (14%), Irak (13%), Džibuti (11%), Tadžikistan (11%) i alestina (10%). Neznatan broj mu-slimana u ovim zemljama smatra da je taj nedostatak sloboda „dobra stvar“. Egipat, sa 12% takvih ispitanika, jedina je zemlja gdje više od 10% ukupne muslimanske populacije izjavljuje da je to što nemuslima-ni nisu slobodni prakticirati svoju vjeru „dobra stvar“.

Islam i politika

Mada su demokratija i vjerske slobode općeprihvaćene među muslima-nima, mnogi od njih bi, također, željeli da religija ima istaknutiju ulogu u politici. Da vjerski lideri trebaju imati bar malo utjecaja u političkim poslovima smatra barem šest od 10 muslimana u regijama Jugoistočna Azija (79%), Južna Azija (69%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (65%). Barem četvrtina ispitanika u ovim regijama voljela bi da vjerske vođe imaju veliki utjecaj na politiku. Muslimanima u druge dvije regije u kojima je pitanje postavljeno se baš ne sviđa spoj politike i vjere. Ma-nje od tri od 10 muslimana u regijama Srednje Azije (28%) i Južne i


115

Afrika nešto manje ih dijeli takvo mišljenje (85%), ali blizu globalnog prosjeka (9 od 10).

ŠIROKA PODRŠKA DEMOKRATIJI I VJERSKIM SLOBODAMA

Procent muslimana koji...

Regija ...preferiraju demokrati ju nad čvrsti m liderstvom

...izjavljuje da su vjerske slobode dobra stvar

Podsaharska Afrika 72 94Jugoistočna Azija 64 93Južna i Istočna Evropa 58 95Bliski Istok-Sjeverna Afrika 55 85Srednja Azija 52 92Južna Azija 45 97U trećoj koloni su dati procenti muslimana, ispitanika koji izjavljuju da su nemuslimani u njihovoj zemlji potpuno slobodni da prakti ciraju svoju vjeru i smatraju da je to dobra stvar.PEW RESEARCH CENTER Q10, Q11 i Q14

Vrlo malo je zemalja u kojima više od 10% muslimana izjavljuje da nemuslimani „nisu toliko slobodni“ ili da „uopće nisu slobodni“ prakti-cirati svoju vjeru. Te zemlje su Egipat (18%), Turska (14%), Irak (13%), Džibuti (11%), Tadžikistan (11%) i alestina (10%). Neznatan broj mu-slimana u ovim zemljama smatra da je taj nedostatak sloboda „dobra stvar“. Egipat, sa 12% takvih ispitanika, jedina je zemlja gdje više od 10% ukupne muslimanske populacije izjavljuje da je to što nemuslima-ni nisu slobodni prakticirati svoju vjeru „dobra stvar“.

Islam i politika

Mada su demokratija i vjerske slobode općeprihvaćene među muslima-nima, mnogi od njih bi, također, željeli da religija ima istaknutiju ulogu u politici. Da vjerski lideri trebaju imati bar malo utjecaja u političkim poslovima smatra barem šest od 10 muslimana u regijama Jugoistočna Azija (79%), Južna Azija (69%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (65%). Barem četvrtina ispitanika u ovim regijama voljela bi da vjerske vođe imaju veliki utjecaj na politiku. Muslimanima u druge dvije regije u kojima je pitanje postavljeno se baš ne sviđa spoj politike i vjere. Ma-nje od tri od 10 muslimana u regijama Srednje Azije (28%) i Južne i


116

Istočne Evrope (22%) izjavilo je da vjerske vođe trebaju imati moć u političkim stvarima. Među njima je manje od desetine onih koji misle da bi vjerske vođe trebale imati veliki utjecaj.

POLITIČKA ULOGA VJERSKIH LIDERAProcent muslimana koji vjeruju da bi vjerske vođe trebale imati politi čki utjecaj

22

28

65

69

79

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100


Srednja Azija


Južna Azija

Jugoistočna Azija

Ovo pitanje nije postavljeno u Podsaharskoj Africi.Pew Research Center Q15

eligiozniji muslimani su češće pristalice većeg utjecaja vjerskih vođa u politici. U brojnim zemljama, posebno na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, ali i u Južnoj i Istočnoj Evropi, oni muslimani koji kla-njaju više puta dnevno češće će od onih muslimana koji rjeđe klanjaju izjavljivati da vjerske vođe trebaju imati nekakvog utjecaja u politici. Kad je riječ o zemljama, ta je razlika posebno uočljiva u Libanu, gdje će muslimani koji klanjaju više puta dnevno skoro četiri puta češće (51% naprema 13%) biti za veći utjecaj vjerskih vođa u politici.


117

I RO RŠOMnogi muslimani u savremenom svijetu s lahkoćom prakticiraju svoju vjeru. elativno mali broj je onih koji osjećaju unutrašnji kon ikt iz-među vlastite religioznosti i življenja u modernom društvu. Također, u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem prevladava stav da ne posto-ji inhereni kon ikt religije i nauke. Međutim, mnogi muslimani misle da zapadnjačka muzika, lmovi i televizija predstavljaju prijetnju mo-ralnosti u njihovim zemljama, mada veliki broj kaže da privatno uživa u zapadnjačkim formama zabave.

Većina muslimana iz šest velikih regija obuhvaćenih studijom od-bacuje ideju da su življenje u savremenom svijetu i predan vjerski život prirodno suprotstavljeni. Takav stav prevladava i u regijama gdje se manje prakticira vjera, u Srednjoj Aziji (71%) i Južnoj i Istočnoj Evropi (58%), ali i u regijama gdje većina muslimana revnosno obavlja vjer-ske dužnosti – Jugoistočna Azija (64%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (60%). Muslimani u odsaharskoj Africi su podijeljeni po stavu prema kompatibilnosti religije i modernog života (50%). Međutim, muslimani u Južnoj Aziji manje su skloni pretpostavci o kompatibilnosti religije i modernog života (njih 39% ima taj stav).

U 23 zemlje (gdje je postavljeno pitanje) većina muslimana ne vidi sukob između religije i nauke. Takav stav je posebno rasprostranjen u re-giji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (75%), iako su, kako je već rečeno, mnogi muslimani ondje veoma privrženi vjeri. I u drugim regijama 50% ispita-nika vjeruje da su religija i nauka kompatibilne. Jedini izuzetak je Južna Azija, gdje nešto manje ispitanika (45%) ima ovakav stav.

Na konkretno pitanje o porijeklu ljudi i drugih živih bića, muslimani u regijama Srednja Azija, Južna i Istočna Evropa i Bliski Istok-Sjeverna Afrika slažu se sa teorijom evolucije (od 54% do 58%). Manje muslimana prihvata tu teoriju u Jugoistočnoj Aziji (39%) i Južnoj Aziji (30%).


117

I RO RŠOMnogi muslimani u savremenom svijetu s lahkoćom prakticiraju svoju vjeru. elativno mali broj je onih koji osjećaju unutrašnji kon ikt iz-među vlastite religioznosti i življenja u modernom društvu. Također, u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem prevladava stav da ne posto-ji inhereni kon ikt religije i nauke. Međutim, mnogi muslimani misle da zapadnjačka muzika, lmovi i televizija predstavljaju prijetnju mo-ralnosti u njihovim zemljama, mada veliki broj kaže da privatno uživa u zapadnjačkim formama zabave.

Većina muslimana iz šest velikih regija obuhvaćenih studijom od-bacuje ideju da su življenje u savremenom svijetu i predan vjerski život prirodno suprotstavljeni. Takav stav prevladava i u regijama gdje se manje prakticira vjera, u Srednjoj Aziji (71%) i Južnoj i Istočnoj Evropi (58%), ali i u regijama gdje većina muslimana revnosno obavlja vjer-ske dužnosti – Jugoistočna Azija (64%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (60%). Muslimani u odsaharskoj Africi su podijeljeni po stavu prema kompatibilnosti religije i modernog života (50%). Međutim, muslimani u Južnoj Aziji manje su skloni pretpostavci o kompatibilnosti religije i modernog života (njih 39% ima taj stav).

U 23 zemlje (gdje je postavljeno pitanje) većina muslimana ne vidi sukob između religije i nauke. Takav stav je posebno rasprostranjen u re-giji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (75%), iako su, kako je već rečeno, mnogi muslimani ondje veoma privrženi vjeri. I u drugim regijama 50% ispita-nika vjeruje da su religija i nauka kompatibilne. Jedini izuzetak je Južna Azija, gdje nešto manje ispitanika (45%) ima ovakav stav.

Na konkretno pitanje o porijeklu ljudi i drugih živih bića, muslimani u regijama Srednja Azija, Južna i Istočna Evropa i Bliski Istok-Sjeverna Afrika slažu se sa teorijom evolucije (od 54% do 58%). Manje muslimana prihvata tu teoriju u Jugoistočnoj Aziji (39%) i Južnoj Aziji (30%).


118

MALO JE TENZIJA IZMEĐU RELIGIJE I MODERNOSTI

Regija

Procent muslimana koji vjeruju...

...da nema sukoba između religije i

modernog društva

...da nema sukoba između religije i nauke

...da su živa bića evoluirala

tokom vremena

Južna i Istočna Evropa 58 50 54Srednja Azija 71 61 54Jugoistočna Azija 64 54 39Južna Azija 39 45 30Bliski Istok-Sjeverna Afrika 60 75 58Podsaharska Afrika 55 - -U Podsaharskoj Africi nisu postavljena pitanja o sukobu religije i nauke i o evoluciji.PEW RESEARCH CENTER Q75, Q19 i Q20

apadna popularna kultura

apadnjačka muzika, lmovi i televizija neodvojivi su dio modernog društva u mnogim dijelovima svijeta. U ovom istraživanju je nađeno da mnogi muslimani privatno uživaju u zapadnoj popularnoj kulturi. To se posebno odnosi na Južnu i Istočnu Evropu (66%), Srednju Aziju (52%) i odsaharsku Afriku (51%), gdje barem polovina ispitanika kaže da im se sviđa zapadnjačka zabava. Nešto manje ih je u regijama Jugoi-stočna Azija (41%) i Bliski Istok-Sjeverna Afrika (38%) ovakvog mišlje-nja. ozitivno mišljenje o zapadnjačkoj muzici, lmovima i televiziji je još i rjeđe u Južnoj Aziji (25%).

Međutim, iako mnogo muslimana uživa u zapadnjačkoj popular-noj kulturi, čista većina u većini zemalja smatra da zapadnjačka zabava ugrožava moral u zemlji. A ne misle tako samo oni kojima se zapad-njačka muzika, lm ili televizija ne sviđaju. U četiri od šest regija, bar polovina onih koji kažu da im se sviđa ova vrsta zabave ipak misle da taj zapadnjački kulturni uvoz podriva moralnost: u odsaharskoj Afri-ci (65%), Južnoj Aziji (59%), Jugoistočnoj Aziji (51%) i u regiji Bliski Istok-Sjeverna Afrika (51%).


119

ČAK I MEĐU MUSLIMANIMA KOJIMA SE SVIĐA ZAPADNJAČKA POP�KULTURA, MNO�GO IH JE KOJI SMATRAJU DA ONA UGROŽAVA MORALProcent muslimana koji kažu da zapadnjačka muzika, lm i televizija ugrožavaju moral

35

38

51

51

59

65

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100


Srednja Azija


Jugoistočna Azija

Južna Azija

Podsaharska Afrika

Podaci za sve zemlje Podsaharske Afrike, osim za Niger su iz izvještaja „Tolerance and Tension: Islam and Christi anity in Sub-Saharan Africa“. Pew Research Center Q17 i Q26

Č R O

MUSLIMANSKA ULAIJA U BSNI I HEEVINI -

VJEVANJE I AKSA U EINALNM I LBALNM KNTEKSTU

Bosna i Hercegovina se spominje u četiri izvještaja Istraživačkog centra ew (2009., 2011., 2012. i 2013. godine) najčešće u okviru procjena i demografskih opisa muslimanske populacije Evrope ili regije Južne ili Istočne Evrope.

Ako se podaci za BiH u brojnim izvještajima, između ostalih i iz-vještaja entra i Foruma ew, ne temelje na popisu iz 1991. (a taj popis se rijetko uzima u obzir), onda oni dolaze uglavnom iz istraživanja i anketiranja muslimanskog stanovništva, koja su provodile brojne or-ganizacije. Iako BiH nije usamljen slučaj (npr, podaci koji se ne temelje na popisu dati su i za Francusku ili Njemačku), svi takvi podaci sma-traju se manje pouzdanim od podataka koji se temelje na popisu ili na velikim demografskim istraživanjima.

Bosna i Hercegovina se nalazi u uzorku od 39 zemalja koje je Fo-rum za religijska pitanja Istraživačkog centra ew obuhvatio istraživa-njem o jedinstvu i raznolikosti globalne muslimanske populacije, čiji su rezultati objavljeni u izvještaju Muslimani svijeta: jedinstvo i ra-znolikost iz 2012. godine. Uzorak ispitanika u tom istraživanju propor-cionalan je populaciji i odnosu urbana/ruralna populacija. Dodatnih 505 intervjua obavljeno u većinski bošnjačkom području. Anketa nije

Č R O

MUSLIMANSKA ULAIJA U BSNI I HEEVINI -

VJEVANJE I AKSA U EINALNM I LBALNM KNTEKSTU

Bosna i Hercegovina se spominje u četiri izvještaja Istraživačkog centra ew (2009., 2011., 2012. i 2013. godine) najčešće u okviru procjena i demografskih opisa muslimanske populacije Evrope ili regije Južne ili Istočne Evrope.

Ako se podaci za BiH u brojnim izvještajima, između ostalih i iz-vještaja entra i Foruma ew, ne temelje na popisu iz 1991. (a taj popis se rijetko uzima u obzir), onda oni dolaze uglavnom iz istraživanja i anketiranja muslimanskog stanovništva, koja su provodile brojne or-ganizacije. Iako BiH nije usamljen slučaj (npr, podaci koji se ne temelje na popisu dati su i za Francusku ili Njemačku), svi takvi podaci sma-traju se manje pouzdanim od podataka koji se temelje na popisu ili na velikim demografskim istraživanjima.

Bosna i Hercegovina se nalazi u uzorku od 39 zemalja koje je Fo-rum za religijska pitanja Istraživačkog centra ew obuhvatio istraživa-njem o jedinstvu i raznolikosti globalne muslimanske populacije, čiji su rezultati objavljeni u izvještaju Muslimani svijeta: jedinstvo i ra-znolikost iz 2012. godine. Uzorak ispitanika u tom istraživanju propor-cionalan je populaciji i odnosu urbana/ruralna populacija. Dodatnih 505 intervjua obavljeno u većinski bošnjačkom području. Anketa nije


122

provedena u teško dostupnim područjima. Način vođenja intervjua je individualni, sa odraslim osobama, starijim od 18 godina, na jezicima zemlje (bosanskom, hrvatskom, srpskom). Ankete na terenu vođene u periodu od 3. do 20. novembra 2011. godine.

Bosna i Hercegovina je jedna od četiri zemlje iz regije Južna i Istočna Evropa obuhvaćene istraživanjem; ostale tri su: Albanija, Kosovo i usija. emlje unutar regije često imaju visok stupanj sličnosti odgovora, ali to nije univerzalan obrazac - postoje i znatne varijacije, i to važi i za BiH. U poglavljima koja slijede navedeni su zbirni rezultati za BiH i dat je pregled posebnih aspekata vjerskog jedinstva i raznolikosti muslimanske popula-cije u BiH, usporedno sa globalnim prosjekom (gdje je on dat) i zemljama regije (Kosovom, Albanijom i usijom), kao i sa nekim zemljama u dru-gim regijama koje su zanimljive za komparaciju: npr. sa Turskom, zbog povijesnih veza, posebno u području religije, sa Libanom, zbog sličnosti u etničko-religijskoj raznolikosti, te još nekom zemljom (najčešće Male-zijom).


123

M POPC BiH: OPĆ POC

Bosna i Hercegovina se spominje kao većinski nemuslimanska zemlja, sa autohtonom i brojno značajnom muslimanskom populacijom koja stoljećima živi u tom dijelu Evrope. Skupa sa muslimanima usije, Albanije, Kosova, Bugarske, čine populaciju autohtonih evropskih muslimana koji čine oko 60% ukupne populacije evropskih muslima-na. stalih 40% muslimana Evrope čine imigranti iz raznih zemalja, uglavnom iz regija Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike.

odine 2009. za BiH imamo samo nekoliko podataka: procjena broja muslimana u zemlji za 2009. godinu:

1.522.000; procent muslimanske populacije u odnosu na ukupnu popu-

laciju u zemlji: 40%; te da šiije u zemlji (iako se ne navodi broj) čine manje od 1% bo-

sansko-hercegovačke muslimanske populacije (u kasnijim izvje-štajima navest će se da autohtonih šiija u zemlji uopće i nema).

U izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije- pro-jekcije za period 2010.-2030, objavljenom 2011. godine, daje se više podataka. Muslimanska populacija u apsolutnom broju i procentu pro-cijenjena je za 1990.21 i 2010,22 a date su projekcije za 2030. godi-nu. odine 1990. BiH je imala najviše muslimana u apsolutnom broju (1.843.000), a taj broj je 2010. opao na 1.564.000. a 2030. godinu projicirana populacija u apsolutnom broju je 1.503.000 muslimana, što znači da će se - vjerovatno - smanjiti za oko 60.000 osoba.

21 rocjena bazirana na podacima popisa iz 1991. godine.22 rocjene napravio Međunarodni institut za primjenjenje analize sistema (IIASA), a na

temelju istraživanja (2001 World Values Survey ili 2002 World Bank Living Survey).


123

M POPC BiH: OPĆ POC

Bosna i Hercegovina se spominje kao većinski nemuslimanska zemlja, sa autohtonom i brojno značajnom muslimanskom populacijom koja stoljećima živi u tom dijelu Evrope. Skupa sa muslimanima usije, Albanije, Kosova, Bugarske, čine populaciju autohtonih evropskih muslimana koji čine oko 60% ukupne populacije evropskih muslima-na. stalih 40% muslimana Evrope čine imigranti iz raznih zemalja, uglavnom iz regija Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike.

odine 2009. za BiH imamo samo nekoliko podataka: procjena broja muslimana u zemlji za 2009. godinu:

1.522.000; procent muslimanske populacije u odnosu na ukupnu popu-

laciju u zemlji: 40%; te da šiije u zemlji (iako se ne navodi broj) čine manje od 1% bo-

sansko-hercegovačke muslimanske populacije (u kasnijim izvje-štajima navest će se da autohtonih šiija u zemlji uopće i nema).

U izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije- pro-jekcije za period 2010.-2030, objavljenom 2011. godine, daje se više podataka. Muslimanska populacija u apsolutnom broju i procentu pro-cijenjena je za 1990.21 i 2010,22 a date su projekcije za 2030. godi-nu. odine 1990. BiH je imala najviše muslimana u apsolutnom broju (1.843.000), a taj broj je 2010. opao na 1.564.000. a 2030. godinu projicirana populacija u apsolutnom broju je 1.503.000 muslimana, što znači da će se - vjerovatno - smanjiti za oko 60.000 osoba.

21 rocjena bazirana na podacima popisa iz 1991. godine.22 rocjene napravio Međunarodni institut za primjenjenje analize sistema (IIASA), a na

temelju istraživanja (2001 World Values Survey ili 2002 World Bank Living Survey).


124

PROCIJENJENA MUSLIMANSKA POPULACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI 1990, 2010. I 2030.

Godina Procijenjena muslimanska populacija u apsolutnom broju

Procent muslimanske u ukupnoj populaciji zemlje

1990. 1.843.000 42,8%2010. 1.564.000 41,6%2030. 1.503.000 42,7%

Međutim, udio muslimanske populacije u ukupnoj populaciji ze-mlje se ne mijenja značajnije: 1990. u BiH je bilo 42,8% muslimana, 2010. procent se neznatno smanjio na 41,6%, a za 2030. se pretpostav-lja da će biti 42,7%. azlog tomu je vjerovatno što je stopa rasta musli-manske i nemuslimanske populacije u Bosni i Hercegovini identična.

Stopa rasta

Bosna i Hercegovina je po tom obilježju muslimanske populacije je-dinstvena u Evropi: naime, izuzev BiH, u svim evropskim zemljama, za koje postoje raspoloživi podaci, stopa rasta muslimanske populacije je veća u odnosu na stopu rasta nemuslimanske populacije. U BiH je stopa rasta muslimanske i nemuslimanske populacije identična, a tako će, prema procjenama, ostati i tokom narednih dvadeset godina.

STOPA RASTA MUSLIMANSKE I NEMUSLIMANSKE POPULACIJE U BiHPopulacija

Za period Muslimanska Nemuslimanska Razlika

2005-2010. 1,2 1,2 0

2025-2030. 1,4 1,4 0

Omjer spolova

mjer spolova (uzet kao broj muškaraca prema 100 žena) je jedan od važ-nih faktora koji imaju utjecaj na fertilitet populacije (broj djece po jednoj ženi). o pravilu, kada je broj muškaraca veći, broj rođene djece je manji nego u populacijama koje su spolno izbalansirane. Španija u Evropi ima najveći omjer muškaraca prema ženama u muslimanskoj populaciji - 189,7 muškaraca naspram 100 žena, ali će za 20 godina na prvom mjestu biti Ita-lija. U oba slučaja razlog je priliv imigranata, koji su uglavnom muškarci.


125

BiH je u anketnom omjeru spolova na posljednjem mjestu u Evro-pi: 91 muškarac prema 100 žena. rojekcije omjera spolova i za 20 godina (2025-2030.) smještaju BiH na posljednje mjesto u Evropi, sa omjerom 90,1:100. Istraživanje kao osnovni razlog ovakvom stanju u pojedinim zemljama navodi emigriranje muškaraca u potrazi za boljim ekonomskim uvjetima. Koliko je rat u BiH imao utjecaja na ovaj omjer, u istraživanjima Foruma ew se ne navodi.


125

BiH je u anketnom omjeru spolova na posljednjem mjestu u Evro-pi: 91 muškarac prema 100 žena. rojekcije omjera spolova i za 20 godina (2025-2030.) smještaju BiH na posljednje mjesto u Evropi, sa omjerom 90,1:100. Istraživanje kao osnovni razlog ovakvom stanju u pojedinim zemljama navodi emigriranje muškaraca u potrazi za boljim ekonomskim uvjetima. Koliko je rat u BiH imao utjecaja na ovaj omjer, u istraživanjima Foruma ew se ne navodi.


126

R PO OGRC

Muslimanska populacija u Bosni i Hercegovini je tradicijski sunijska, ha-ne jskog mezheba, ali ispitanici u istraživanju su se ovako identi cirali: sunija 38%, samo musliman 54%, ništa konkretno 3% i bez odgovora 4%.

MUSLIMANI U BiH SE OPREDJELJUJU KAO:

Sunije 38%

Samo musliman 54% 3% 4%

0 20 40 60 80 100

Vjer

sko

izja

šnja

vanj

em

uslim

ana

BiH

Sunije Samo musliman Ništa konkretno Bez odgovora

Rezultati za BiH, prema Pew Research Center Q31

U zbirnim podacima se navodi da je u BiH u muslimanskim po-rodicama odrastalo 99% ispitanika.23 To je u skladu sa globalnim i regionalnim prosjekom: u većini zemalja svijeta preko 90% muslimana je i odrastalo u muslimanskim porodicama, što generalno upućuje na nizak nivo konverzije.

23 U analitičkoj tabeli, međutim, dati su sljedeći podaci: u sunijskoj porodici odrastalo je 35% ispitanika (u odrasloj dobi se javlja 3% novih sunija), u “samo muslimanskim” 57% (u odrasloj dobi se “gubi” 3% iz ove grupe), što je ukupno 92%. reostalih 7% su ispitanici koji su odgovorili sa “ništa konkretno” i “bez odgovora”. Šta je sa 1% nije poznato, ali se iz rezultata ne može pouzdano zaključiti da se radi o konverziji.


127

ODRASTALI KAO MUSLIMANIProcent muslimana ispitanika koji izjavljuje da su odrastali kao muslimani u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Libanu, Turskoj i Maleziji

99

100

100

92

95

99

100

88 90 92 94 96 98 100

Turska

Malezija

Liban

Rusija

Albanija

BiH

Kosovo

Pew Research Center q44/Q44b

ripadnost su jskim redovima

U BiH se samo 2% ispitanika izjasnilo da pripada su jskim redovima. To je relativno mali broj u odnosu na, na primjer, usiju gdje ih je 19%, ali u skladu sa prosjekom mnogih zemalja svijeta (izuzev u odsahar-skoj regiji); npr. u Jordanu je također 2% ispitanika izjavilo da pripada nekom su jskom redu, u alestini 1% itd.

PRIPADNOST SUFIJSKOM REDUProcent muslimana ispitanika koji kaže da pripada su jskom redu u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Libanu, Turskoj i Jordanu

6

9

19

2

17

2

3

13

0 20 40 60 80 100

Jordan

Turska

Liban

Malezija

BiH

Kosovo

Albanija

Rusija



128

R RŽO R

Kada je riječ o raznim pokazateljima privrženosti vjeri, poput iskaza samog ispitanika koliko je vjera važna u njegovom životu ili obavljanja dnevne molitve (namaza) kod kuće i u džamiji, procenti za musliman-sku populaciju u BiH su u odnosu na globalni prosjek dvostruko, pa i trostruko niži. U odnosu na regiju su varijabilni. Muslimani BiH su u globalnom prosjeku samo po svjedočenju vjere.

VJERSKA PRIVRŽENOST: BH. MUSLIMANI U USPOREDBI SA MUSLIMANIMA U SVIJETUProcent muslimana u BiH i procent globalne populacije muslimana koji...

36

25

30

87

76

61

0 20 40 60 80 100

Smatraju vjeruveoma važnom

Klanjaju barjednomdnevno

Idu u džamijubar jednomsedmično

Globalno

BiH

Pew Research Center

Svjedočenje i važnost vjere

rocent muslimana u Bosni i Hercegovini koji vjeruju da je samo jedan Bog i da je Muhammed Njegov oslanik - 96% - skoro je identičan global-nom prosjeku: u svijetu, naime, 97% muslimana prihvata ovo sržno vje-rovanje islama. U odnosu na zemlje regije Južne i Istočne Evrope, u BiH je taj procent najveći: u usiji je 89%, na Kosovu 81% i u Albaniji 72%.


129

SVJEDOČENJE VJEREProcent muslimana ispitanika koji kaže da vjeruje da je samo jedan Bog i da je Mu-hammed Njegov Poslanik u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Egiptu, Libanu i Turskoj

97

99

100

72

81

89

96

0 20 40 60 80 100

Turska

Liban

Egipat

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Pew Research Center q43j

Međutim, na pitanje o važnosti vjere u životu, u BiH je svega 36% ispitanika odgovorilo da je vjera veoma važna u njihovom životu, što je relativno mali procent u odnosu na mnoge zemlje u svijetu: globalno, 87% muslimana smatra vjeru veoma važnom. Međutim, prema anketi, 44% muslimana u BiH vjeru smatra donekle važnom, 16% ne toliko važnom, a svega 2% smatra vjera uopće nije važna.

KOLIKO JE VJERA VAŽNAProcent muslimana ispitanika koji izjavljuju da je vjera veoma važna u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Turskoj i Libanu

59

67

93

15

36

44

44

Liban

Turska

Malezija

Albanija

BiH

Kosovo

Rusija



130

Klanjanje namaza i odlasci u džamiju

Procent muslimana u BiH koji klanjaju... Procent muslimana u BiH koji idu u džamiju...

Nekoliko puta dnevno 19 Više nego jednom sedmično 14Jednom dnevno 6 Jednom sedmično, na džumu 16Nekoliko puta sedmično 13 Nekoliko puta mjesečno 11Jednom sedmično 9 Nekoliko puta godišnje, posebno

na Bajram23

Nekoliko puta mjesečno 12Rijetko 29 Rijetko 26Nikad 9 Nikad 10Bez odgovora 3 Bez odgovora 0Ukupno: 100% Ukupno: 100%

Rezultati za BiH

Većina muslimana u BiH bar nekad u godini klanja namaz. Međutim, svih pet dnevnih namaza obavlja svega 14% ispitanika. Bar jednom dnevno klanja 25%, što je oko tri puta manje od procenta muslimana u svijetu koji bar jednom dnevno klanjaju (globalni prosjek je 76%). U odnosu na regiju, svih pet dnevnih namaza muslimani BiH klanjaju češće nego muslimani na Kosovu i u Albaniji, a rjeđe od ruskih musli-mana: u usiji 30% muslimana obavlja sve dnevne molitve.

MUSLIMANI VIŠE PUTA DNEVNO OBAVLJAJU MOLITVUProcent muslimana ispitanika koji klanjaju dnevno svih pet namaza i onih koji klanjaju manje od pet namaza u zemljama Južne i Istočne Evrope, Malezije, Libana i Turske

4

30

15

2

14

10

27

61

72

3

4

5

31

7

0 20 40 60 80 100

Turska

Liban

Malezija

Albanija

Kosovo

BiH

Rusija

Svih pet namaza

Manje od pet namaza



131

dgovori na pitanje o klanjanju u džamiji daju ovakvu sliku: u dža-miji bar jednom sedmično ide 30% muslimana BiH, što je dvostruko manje od muslimana u svijetu - 61% globalne muslimanske populacije bar jednom sedmično ide u džamiju.

ODLASCI U DŽAMIJUProcent muslimana ispitanika koji idu u džamiju jednom sedmično i više puta sedmično u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Turskoj i Libanu

2

7

9

14

29

25

22

3

14

16

15

19

35

12

0 20 40 60 80 100

Liban

Turska

Malezija

Albanija

Rusija

Kosovo

Bosna i Hercegovina

Jednomsedmično

Više putasedmično


U džamiju nikada ne ide 10% ispitanika iz BiH. U zemljama dviju regija, Južne i Istočne Evrope i Srednje Azije, veliki procent muslimana (u odnosu na zemlje drugih regija) nikada ne ide u džamiju, a od tih deset zemalja, BiH je sa najmanjim procentom.

2

7

9

14

29

25

22

3

14

16

15

19

35

12

Liban

Turska

Malezija

Albanija

Rusija

Kosovo

Bosna i Hercegovina

Jednomsedmi no

Više putasedmi no


132

MNOGI MUSLIMANI JUŽNE I ISTOČNE EVROPE I SREDNJE AZIJE NIKADA NE IDU U DŽAMIJUProcent onih koji nikada ne idu u džamiju


Učenje ili slušanje Kur’ana

Svakodnevno Kur’an uči ili sluša 8% anketiranih muslimana u BiH, bar jednom sedmično 19%, jednom mjesečno 16%, a nekoliko puta godiš-nje 39%. Kur’an nikada ne uči ili sluša 16% muslimana u BiH.

UČENJE ILI SLUŠANJE KUR’ANA Procent muslimana koji Kur’an čitaju ili slušaju svakodnevno, bar jednom sedmično ili nikada u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Palesti ni, Libanu i Turskoj

3

7

8

9

63

64

46

42

74

61

23

4

2

47

44

16

23

52

9

31

40

0 20 40 60 80 100

Turska

Liban

Palestina

Albanija

Kosovo

Bosna i Hercegovina

Rusija

Svakodnevno

Bar jednomsedmično

Nikada


23

31

50

44

39

33

54

64

71

10

0 20 40 60 80 100

Turska

Kazahstan

Kirgistan

Tadžikistan

Azerbejdžan

Uzbekistan

BiH

Rusija

Kosovo

Albanija


133

ekat, post i hadž

rema odgovorima na pitanje koliko se daje zekat, muslimani Bosne i Hercegovine su u velikom procentu odgovorili potvrdno. rema rezul-tatima ankete, čak 81% ih daje zekat.24

DAVANJE ZEKATA Procent muslimana ispitanika koji daju zekat u BiH i drugim zemljama Južne i Istoč-ne Evrope, te u Maleziji, Libanu i Turskoj.

72

78

93

39

43

69

81

0 20 40 60 80 100

Turska

Liban

Malezija

Rusija

Albanija

Kosovo

BiH

Pew Research Center q64e

amazanskog posta pridržava se 75% muslimanskog stanovništva BiH. Kao i kod odlazaka u džamiju, muslimani u zemljama regija Sred-nje Azije i Južne i Istočne Evrope manje poste od muslimana u svijetu. Izuzeci u ovim regijama su Tadžikistan (88%), Turska (84%), Kosovo (76%) i BiH sa tri četvrtine ispitanika koji poste.25

24 ostoji mogućnost da su, zbog formulacije pitanja, ispitanici shvatili da ih se pita da li daju zekat i sadekatu-l- tr (ili možda čak sadaku, odnosno milostinju), pa, budući da ovo potonje daju u velikom procentu, i odgovorili potvrdno.

25 U anketnom pitanju nije razlučeno da li ispitanici poste svaki dan amazana ili samo određeni broj dana.


134

PRIDRŽAVANJE PROPISA O POSTU TOKOM RAMAZANA Procent muslimana ispitanika koji posti u BiH, drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Libanu i Turskoj

84

88

99

44

56

75

76

0 20 40 60 80 100

Turska

Liban

Malezija

Albanija

Rusija

BiH

Kosovo

Pew Research Center q64f

Hadž je obavilo svega 3% ispitanika, muslimana BiH, ali u tome nema značajnijeg odstupanja od svjetskog obrasca, s obzirom da je u većem dijelu muslimanskog svijeta, izuzev Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, hadž obavilo ispod 10% stanovništva.


135

T RO

Na pitanja o temeljnim vjerovanjima, muslimani Bosne i Hercegovine su velikom procentu odgovorili da vjeruju u predodređenje (78%), u zagrobni život (Džennet 83% i Džehennem 81%), a u relativno malom da vjeruju u povratak Mehdijev (14%) ili Isaov (Isusov, 11%). U meleke vjeruje polovina ispitanika.

TEMELJNA VJEROVANJAMuslimani u BiH vjeruju u...

VjerovanjeProcent koji

vjerujeProcent koji

ne vjerujeNe znaju da je to dio islamske

vjere ili bez odgovora

U meleke (anđele) 50 47 3U predodređenje (kader) 78 20 2Zagrobni život / Džennet 83 13 4Zagrobni život / Džehennem 81 14 5Sudnji dan / Povratak Mehdija 14 73 13Sudnji dan / Povratak Isaov (Isusov) 11 80 9Rezultati za BiH, Pew Research Center

Vjerovanje u meleke

U Božje meleke (anđele) vjeruje 50% muslimana BiH, što je znatno manje od svjetskog prosjeka (88%).


135

T RO

Na pitanja o temeljnim vjerovanjima, muslimani Bosne i Hercegovine su velikom procentu odgovorili da vjeruju u predodređenje (78%), u zagrobni život (Džennet 83% i Džehennem 81%), a u relativno malom da vjeruju u povratak Mehdijev (14%) ili Isaov (Isusov, 11%). U meleke vjeruje polovina ispitanika.

TEMELJNA VJEROVANJAMuslimani u BiH vjeruju u...


vjerujeProcent koji

ne vjerujeNe znaju da je to dio islamske

vjere ili bez odgovora

U meleke (anđele) 50 47 3U predodređenje (kader) 78 20 2Zagrobni život / Džennet 83 13 4Zagrobni život / Džehennem 81 14 5Sudnji dan / Povratak Mehdija 14 73 13Sudnji dan / Povratak Isaov (Isusov) 11 80 9Rezultati za BiH, Pew Research Center

Vjerovanje u meleke

U Božje meleke (anđele) vjeruje 50% muslimana BiH, što je znatno manje od svjetskog prosjeka (88%).


136

VJEROVANJE U MELEKE: BH. MUSLIMANI U USPOREDBI SA MUSLIMANIMA SVIJETAProcent muslimana u BiH i procent globalne populacije muslimana koji vjeruju u meleke

50

88

0 20 40 60 80 100

Vje

ruju

u m

elek

e

Globalno

BiH

Pew Research Center

U cijelom uzorku od 39 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, samo muslimani Albanije (sa 42% onih koji vjeruju u meleke) manje vjeruju od muslimana BiH (50%). Iako SAD nisu obuhvaćene istraživa-njem, iz zasebnog istraživanja istih aspekata vjere koje je također oba-vio Forum ew, vidi se da je procent američkih muslimana koji vjeruju u meleke identičan bosanskom - 50%.

VJEROVANJE U MELEKEProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj, Libanu i Kazahstanu koji vjeruje u meleke

Pew Research Center q43c

66

94

96

63

98

42

50

60

0 20 40 60 80 100

Kazahstan

Liban

Turska

Malezija

Albanija

BiH

Kosovo

Rusija


137

Vjerovanje u predodređenje

Istraživanjem je nađeno da u mnogim zemljama muslimanskog svije-ta u predodređenje (kader) vjeruje najmanje tri četvrtine muslimana, izuzev u Južnoj i Istočnoj Evropi, gdje u meleke vjeruje u prosjeku 58% ispitanika. Međutim, ovdje Bosna i Hercegovina odstupa od regional-nog i uklapa se u globalni obrazac, jer ima relativno visok procent mu-slimana koji vjeruju u predodređenje - 78%.

VJEROVANJE U PREDODREĐENJEProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Maleziji i Libanu koji vjeruju u predodređenje

89

89

92

78

63

50

44

0 20 40 60 80 100

Liban

Malezija

Turska

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Pew Research Center q43f

Vjerovanje u Džennet i Džehennem

U BiH je vjerovanje u zagrobni život veoma rašireno: 83% ispitanika izjavilo je da vjeruje u Džennet, a 81% da vjeruje u Džehennem.

U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, izuzev tri zemlje Južne i Istočne Evrope (Albanija, Kosovo, usija) i Kazahstana iz re-gije Srednje Azije, dio stanovnika koji vjeruju u Džennet je iznad 80%. Muslimani BiH, dakle, odstupaju od regionalnog obrasca i približavaju se globalnom. Ista je situacija i sa vjerovanjem u Džehennem, iako su procenti onih koji vjeruju u Džehennem neznatno niži u svim zemlja-ma svijeta.


138

VJEROVANJE U DŽENNET I DŽEHENNEMProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj i Libanu koji vjeruju u Džennet, odnosno Džehennem

87

85

97

46

61

73

81

92

96

98

53

72

76

83

0 20 40 60 80 100

Turska

Malezija

Liban

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Vjeruju udžennet

Vjeruju udžehennem

Pew Research Center q43a i Q43b

Vjerovanje u Sudnji dan

Vjerovanje u Sudnji dan ispitivano je “preko” pitanja o vjerovanju u brzi povratak Mehdija, odnosno Isaa (Isusa); njihov skori povratak bi, prema islamskoj tradiciji trebao prethoditi Sudnjem danu.

U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem veći je procent musli-mana koji vjeruju u brzi Mehdijev povratak, nego u povratak Isaa. Juž-na i Istočna Evropa je, među regijama posljednja po raširenosti ovih vjerovanja, a BiH posljednja unutar regije i među posljednjim među svim anketiranim zemljama. U BiH u brzi Mehdijev povratak vjeruje svega 14% ispitanika; samo je Kazahstan sa 13% iza BiH. U brzi Isaov (Isusov) povratak vjeruje svega 11% ispitanika BiH, a iza BiH su samo Indonezija sa 8% i Kazahstan sa 6%.


139

VJEROVANJE U SKORI POVRATAK MEHDIJA I ISAA �ISUSA�Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Maleziji i Libanu koji vjeruju u brzi povratak Mehdija i Isaa (Isusa)

8

52

54

65

11

20

23

15

23

56

62

68

14

15

27

20

0 20 40 60 80 100

Indonezija

Liban

Malezija

Turska

BiH

Kosovo

Albanija

Rusija

Vjeruju u brzipovratakMehdija

Vjeruju u brzipovratak Isaa

Pew Research Center q43i i Q43h


140

DRG RO OČ

Kad je riječ o vjerovanju u natprirodne sile, bilo da su ta vjerovanja dio islamske tradicije ili su joj protivne, mnogi muslimani u Bosni i Hercegovini u njih vjeruju u relativno malom procentu u odnosu na druge zemlje svijeta, a u obrascu očekivanom za regiju Južne i Istočne Evrope. Izuzetak je prikazivanje kur’anskih citata koje muslimani BiH uveliko prakticiraju (77%).

DRUGA VJEROVANJA I OBIČAJIMUSLIMANA U BiH


vjerujeProcent koji

ne vjerujeBez

odgovora

Vjerovanje u džine 36 60 4Vjerovanje u vradžbine 21 76 3Vjerovanje u “urokljivo oko” 37 59 4

ObičajProcent koji

prakti ciraProcent koji

ne prakti ciraBez

odgovora

Nošenje hamajlija 13 87 0Zašti ta kuće od uroka 11 88 1Prikazivanje kur’anskih citata 77 23 0Obraćanje tradicionalnim vjerskim iscjeliteljima 16 82 2Prisustvovali egzorcizmu 5 95 0Rezultati za BiHPew Research Center

Vjerovanje u džine

Muslimani BiH, sa 36% ispitanika koji vjeruju u džine, uklapaju se u okvi-re regije Južne i Istočne Evrope (usija 38%, Kosovo 24%, Albanija 23%). U odnosu na druge regije,26 u BiH se mnogo manje vjeruje u džine, izu-zevši zemlje Srednje Azije (od 15% do 21%). Međutim, i među zemljama Srednje Azije, Turska je izuzetak sa 63% onih koji vjeruju u džine.

26 itanje nije postavljeno u odsaharskoj Africi.


141

VJEROVANJE U DŽINEProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Libanu i Turskoj koji vjeruju u džine

63

73

77

38

36

24

23

0 20 40 60 80 100

Turska

Liban

Malezija

Albanija

Kosovo

BiH

Rusija

Pew Research Center q43g

Vjerovanje u vradžbine i urokljivo oko

Iako je vjerovanje u vradžbine u većem dijelu muslimanskog svijeta odbačeno kao neislamsko, još uvijek je u nekim dijelovima svijeta raši-reno. Istraživanje Foruma ew pokazalo je da BiH spada u onu trećinu muslimanskih zemalja gdje se najmanje vjeruje u vradžbine, a na regi-onalnom nivou - najmanje: 23% ispitanika u BiH je izjavilo da vjeruje u vradžbine. U regiji Južna i Istočna Evropa, albanski muslimani najviše vjeruju u vradžbine (43%).

Što se tiče vjerovanja u urokljivo oko, u toj regiji usija je na pr-vom mjestu, sa 59% onih koji vjeruju u urokljivo oko. U većini musli-manskih zemalja (sa izuzetkom zemalja Jugoistočne Azije) vjerovanje u urokljivo oko raširenije je nego vjerovanje u vradžbine. rema rezul-tatima istraživanja, i u BiH je ista situacija: 37% muslimana vjeruje u urokljivo oko, a 23% ih vjeruje u vradžbine.


142

VJEROVANJE U VRADŽBINE I UROKLJIVO OKOProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Indoneziji, Maleziji, Turskoj i Libanu koji vjeruju u vradžbine i urokljivo oko

50

69

36

29

37

59

40

54

23

49

49

69

21

29

43

33

0 20 40 60 80 100

Liban

Turska

Malezija

Indonezija

BiH

Rusija

Kosovo

Albanija

Vjeruju uvradžbine

Vjeruju uurokljivo oko

Pew Research Center q43d i Q43e

Nošenje hamajlija

Manje od trećine muslimana svijeta prakticira nošenje hamajlija i ovo je vjerovanje, opet sa izuzetkom Jugoistočne Azije, relativno ujednače-no rašireno po regijama.

Vjerovanje u moć talismana je nešto rasprostranjenije samo u a-kistanu sa 41% i Albaniji sa 39% onih koji nose hamajlije. BiH je, sa 13% muslimana koji vjeruju u moć hamajlija, opet na posljednjem mjestu u regiji i među onim zemljama svijeta gdje se hamajlije najrjeđe nose.


143

NOŠENJE HAMAJLIJAProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Pakistanu, Turskoj, Libanu i Maleziji koji izjavljuju da nose hamajlije

16

23

39

3

25

23

13

41

0 20 40 60 80 100

Malezija

Liban

Turska

Pakistan

BiH

Kosovo

Rusija

Albanija


Stavljanje levhiU domovima muslimana učestalija praksa je postavljanje ispisanih kur’anskih ajeta (levhi): oko 70% muslimana širom svijeta drži se ove prakse.

U ovom slučaju, muslimani u BiH su bliže globalnom, nego regio-nalnom prosjeku: 77% ih u svojim domovima ima levhe.

PRIKAZIVANJE KUR’ANSKIH AJETAProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Libanu i Turskoj koji u svojim domovima stavljaju levhe

72

78

93

77

55

34

18

97

0 20 40 60 80 100

Turska

Tadžikistan

Liban

Malezija

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Pew Research Center q64d


144

braćanje vjerskim iscjeliteljima

braćanje vjerskim iscjeliteljima nije rijetka praksa u muslimanskom svijetu - u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem “vjerskom ljeka-ru” po pomoć je otišao barem jedan od deset muslimana, a pojedinačno po zemljama gledano - i više. U BiH vjerskom iscjelitelju je išlo 16% ispitanika, i po tome je zemlja u kojoj se to prakticira najrjeđe od svih zemalja regije, ali i globalno promatrano: vjerskom iscjelitelju rjeđe idu samo muslimani Kenije (13%).

OBRAĆANJE VJERSKIM ISCJELITELJIMAProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Maleziji, Turskoj, Libanu i Keniji koji se obraćaju tradicionalnim vjerskim iscjeliteljima

13

20

25

38

25

21

16

40

0 20 40 60 80 100

Kenija

Liban

Turska

Malezija

BiH

Rusija

Kosovo

Albanija


Egzorcizam

Egzorcizam se u većini zemalja smatra neislamskom praksom, pa su i slučajevi prisustvovanja takvom činu veoma rijetki (izuzev u odsahar-skoj Africi, gdje je u svim anketiranim zemljama procent muslimana koji su prisustvovali egzorcizmu preko 15%). Iako je u BiH svega 5% ispitanika u istraživanju izjavilo da je prisustvovalo egzorcizmu, po toj praksi prednjači u regiji Južne i Istočne Evrope (rezultati za ostale ze-mlje regije su: Albanija 4%, usija 3% i Kosovo 2%).


145

SVJEDOČILI EGZORCIZMUProcent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Ma-leziji, Turskoj i Libanu koji su prisustvovali istjerivanju “zloduha” ili džina iz neke osobe

6

13

3

5

4

3

2

0 20 40 60 80 100

Liban

Turska

Malezija

Kosovo

Rusija

Albanija

BiH



146

ORČ ROG

d 39 anketiranih zemalja, muslimani BiH su među prve četiri zemlje među zemljama obuhvaćenim istraživanjem u odnosu prema pravovjerju.

Tumačenje islamskih učenja

U BiH je 75% populacije vjeruje da može biti samo jedno ispravno tu-mačenje islama, a 18% smatra da može biti više tumačenja islama. lo-balno, BiH je među četiri zemlje koje imaju najveći procent ispitanika koji smatraju da postoji samo jedno ispravno tumačenje islama.

MNOGI MUSLIMANI PRIHVATAJU SAMO JEDNO TUMAČENJE ISLAMA

Zemlje sa najvećim procentom onih koji vjeruju da je samo jedno tumačenje islama

ispravno

Zemlje sa najmanjim procentom onih koji dozvo-ljavaju da je više tumačenja islama ispravno

Zemlja Procent ispitanika Zemlja Procent ispitanikaEgipat 78 Uzbekistan 12Jordan 76 Tadžikistan 13Tadžikistan 76 Kirgistan 17BiH 75 Malezija 17Tajland 73 BiH 18


Također, BiH je, sa 18% muslimana koji smatraju da je ispravno više tumačenja islama, među pet zemalja gdje je najmanji procent ta-kvih ispitanika.

Muslimani BiH u znatno većem procentu vjeruju da postoji samo jedno ispravno tumačenje islama u odnosu na ruske (53%), kosovske (52%) i albanske muslimane (41%).


147

JEDNO ILI VIŠE TUMAČENJA ISLAMA?Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj, Libanu i Maroku koji smatraju da postoji samo jedno ispravno tumačenje islamskih učenja i onih koji smatraju da postoji više tumačenja

75

34

47

66

53

52

41

71

58

45

22

17

23

21

28

18

-100 -50 0 50 100

Maroko

Liban

Turska

Malezija

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Samo jejednotumačenjeislamaPostoji višetumačenjaislama


rihvatanje pripadnika drugih ogranaka i škola islama

Što se tiče prihvatanja pripadnika drugih ogranaka, škola ili sekti, mu-slimani BiH imaju varijabilne stavove: logično, pošto su sunije, oni naj-više prihvataju pripadnike tog ogranka, a najmanje prihvataju su je. Međutim, veliki dio onih koji nikada nisu čuli za ove grupe ili koji nisu htjeli odgovoriti ukazuje na to da muslimanske populacije zemalja koje su bile pod višedecenijskom komunističkom vlašću nikad nisu čuli za različite sektaške identitete ili ih ne smatraju važnima.

PRIHVATANJE DRUGIH GRUPAMUSLIMANI U BiH VJERUJU DA SU MUSLIMANI I PRIHVATAJU...

Grupa Procent koji prihvata Procent koji ne prihvata Nikad nisu čuli za njih Bez odgovoraSunije 74 9 6 11Šiije 51 23 10 15Su je 45 22 17 16


148

rocent muslimana u BiH koji nikad nisu čuli za sunije (6%) je blizu globalnog prosjeka (7%), ali je u odnosu na zemlje Južne i Istočne Evrope, a naročito zemlje Srednje Azije, bivše sovjetske republike rela-tivno mali; npr. u Uzbekistanu 37% ispitanika nije čulo za sunije. Skoro tri četvrtine bh. muslimana prihvata sunije kao muslimane. rocent onih koji ne prihvataju sunije kao muslimane u BiH-9% je neznatno veći od globalnog prosjeka (7%), ali znatno manji od regionalnog: u Al-baniji 25%, u usiji i na Kosovu po 11% muslimana ne prihvata sunije.

JESU LI SUNIJE MUSLIMANI? Procent muslimana u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Maleziji, Turskoj, Libanu i Uzbekistanu koji smatraju da sunije jesu muslimani, nisu muslimani i onih koji nikada nisu čuli za sunije ili ne znaju

25

51

74

5

14

8

1

11

11

9

72

37

1

0

49

38

34

17

25

48

91

99

56

25

0 20 40 60 80 100

Uzbekistan

Malezija

Turska

Liban

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Jesu

Nisu

Nisu čuli iline znaju


Kad je riječ o šiijama, regionalna situacija je drugačija: iako u BiH šiije kao muslimane prihvata nešto više od pola ispitanika (51%), ona u regiji Južne i Istočne Evrope ima najveći procent onih koji ih ne prihva-taju (23%). Sa 10% onih koji nikada nisu čuli za šiije, BiH je neznatno iznad globalnog (9%) i regionalnog prosjeka (8%).


149

JESU LI ŠIIJE MUSLIMANI? Procent muslimana u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Libanu, Turskoj i Maleziji, koji smatraju da šiije jesu muslimani, nisu muslimani i onih koji nikada nisu čuli za šiije ili ne znaju

36

53

60

22

17

11

21

13

20

43

23

1

43

25

34

20

51

35

61

88

23

0 20 40 60 80 100

Malezija

Turska

Liban

Kosovo

BiH

Rusija

Albanija

Jesu

Nisu

Nisu čuliili neznaju


Muslimani BiH u najvećem procentu prihvataju su je kao muslima-ne (45%), malo više od ruskih (42%) i dvostruko više od kosovskih (22%) i znatno više od albanskih muslimana (10%). Također je to i iznad global-nog prosjeka zemalja obuhvaćenih istraživanjem, koji iznosi 40%. Dio onih koji ne prihvataju su je kao muslimane u BiH (22%) je nešto malo ispod regionalnog prosjeka (24%) i neznatno iznad globalnog (21%).

JESU LI SUFIJE MUSLIMANI? Procent muslimana u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Libanu i Maleziji koji smatraju da su je jesu muslimani, nisu muslimani i onih koji nikada nisu čuli za su je ili ne znaju

10

22

42

45

14

19

13

34

17

22

43

30

31

55

56

41

33

43

51

56

22

0 20 40 60 80 100

Malezija

Liban

Turska

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Jesu

Nisu

Nisu čuli iline znaju


10

22

42

45

14

19

13

34

17

22

43

30

31

55

56

41

33

43

51

56

22

02 04 06 08 01 00

Malezija

Liban

Turska

Albanija

Kosovo

Rusija

BiH

Jesu

Nisu

Nisu uli iline znaju


150

RC R PR

Muslimani Bosne i Hercegovine su na pitanje da li smatraju određe-ne vjerske i druge običaje prihvatljivim u islamu odgovorili očekivano za regionalni obrazac: posjete svetištima, koje su dio bosanskoherce-govačke tradicije prihvata 68% populacije, recitiranje poezije u slavu Boga i Vjerovjesnika 61%, dok druge običaje uglavnom smatraju nepri-hvatljivim.

GRANICE VJERSKE PRAKSEMUSLIMANA BiH

ObičajProcent koji običaj

smatra prihvatljivimProcent koji običaj

smatra neprihvatljivim

Bez odgovora ili ne znaju da li je to u islamskoj

tradicijiPosjećivanje sveti šta 68 21 11Reciti ranje poezije u slavu Boga 61 23 16Molitveni ples 18 52 30Prizivanje umrlih 36 47 17Prizivanje džina 12 64 24Pribjegavanje vradžbinama 8 79 13

Rezultati za BiHREW RESEARCH CENTER

osjećivanje svetišta, recitiranje poezije u slavu Boga i sema

ko 68% muslimana BiH smatra da je posjećivanje svetišta za islam prihvatljiva praksa, po čemu su nešto iznad regionalnog prosjeka (66%) i iznad globalnog prosjeka (58%). U regiji, ruski muslimani prednjače u ovom običaju: čak 82% ih posjete svetištima smatra dopuštenim u islamu.


151

JE LI POSJEĆIVANJE SVETIŠTA PRIHVATLJIVO?Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Libanu, Maleziji i Turskoj koji smatraju da je posjećivanje sveti šta prihvatljiva islamska praksa

82

89

99

82

68

57

55

0 20 40 60 80 100

Turska

Malezija

Liban

Albanija

Kosovo

BiH

Rusija


Što se tiče regije, slična situacija je i sa religijskom poezijom: 61% bh. muslimana poeziju i pjevanje u slavu Boga i oslanika Muhamme-da smatra prihvatljivim islamskim običajem, što je manje od ruskih muslimana (79%), ali više od albanskih (49%) i kosovskih (48%). U globalu, BiH je također iznad prosjeka (oko 50%).

JE LI RECITIRANJE POEZIJE U SLAVU BOGA PRIHVATLJIVO U ISLAMU?Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Libanu, Turskoj i Maleziji koji smatraju je reciti ranje pjesama u slavu Boga prihvatljivo

73

77

91

79

61

49

48

0 20 40 60 80 100

Malezija

Turska

Liban

Kosovo

Albanija

BiH

Rusija



152

les prilikom zikra se, zbog plesa mevlevijskih “vrtećih derviša” najviše prihvata u Turskoj (72%), ali u svijetu nije toliko uobičajena, niti prihvaćena praksa. Iako se u regiji Južne i Istočne Evrope prihvata znatno više nego u ostalim regijama, BiH je tu na posljednjem mjestu sa 18% onih koji ovaj običaj smatraju prihvatljivim u islamu, iza usi-je (39%), Kosova (36%) i Albanije (28%), ali je nešto iznad globalnog prosjeka (15%).

PLES PRILIKOM ZIKRAProcent muslimana ispitanika u BiH i zemljama Južne i Istočne Evrope, te Turskoj, Libanu i Maleziji koji smatraju ples prilikom zikra prihvatljivim

27

72

2

39

36

28

18

0 20 40 60 80 100

Malezija

Liban

Turska

BiH

Albanija

Kosovo

Rusija



braćanje umrlima za pomoć (“prizivanje duhova”) je običaj koji se generalno smatra neprihvatljivim u islamu, pa su i procenti stanovniš-tva širom svijeta koji ga prakticiraju mali. Iako je procent muslimana u BiH koji to smatraju prihvatljivom vjerskom praksom 36%, taj se pro-cent može smatrati relativno velikim: u regiji je BiH na prvom mjestu, a među svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem na trećem: iza Ka-zahstana (51%) i Uzbekistana (38%).


153

rizivanje džina se globalno osuđuje kao za islam neprihvatljiva praksa. Međutim, u BiH ima 12% muslimana koji ovu praksu smatraju prihvatljivom, što je, iako mali procent, značajan u odnosu na ukupnu anketiranu populaciju (odsaharska Afrika nije obuhvaćena). Samo Bangladeš (28%) i Kazahstan (15%) iz drugih regija, i usija (18%) unutar regije Južne i Istočne Evrope imaju veći procent onih koji prizi-vanje džina smatraju prihvatljivim običajem.

JE LI PRIZIVANJE UMRLIH I PRIZIVANJE DŽINA PRIHVATLJIVO U ISLAMU?Procent muslimana ispitanika u BiH i drugim zemljama Južne i Istočne Evrope, te u Kazahstanu, Turskoj, Libanu i Maleziji koji smatraju da su obraćanje umrlima za pomoć i prizivanje džina prihvatljivi običaji

1

7

9

15

10

18

12

1

22

24

51

5

16

36

5

34

0 20 40 60 80 100

Malezija

Liban

Turska

Kazahstan

Kosovo

Albanija

Rusija

BiH

Prizivanjeumrlih

Prizivanjedžina

Pew Research Center q42d i Q42e

Vradžbine se u muslimanskom svijetu smatraju pokuđenim običa-jem, pa je i udio stanovništva koji vjeruje da je prihvatljiv po islamu, za skoro sve zemlje obuhvaćene istraživanjem ispod 10% (odsahar-ska Afrika nije obuhvaćena). U BiH je 8% onih koji vradžbine smatraju prihvatljivom praksom. Isti procent ispitanika je isto odgovorio i na Kosovu i u usiji, Turska se neznatno razlikuje (9%), a u Albaniji ih je nešto više - 12%.

*


154

BH. : RG , PO RŠO

Bosna i Hercegovina je obuhvaćena i istraživanjem političkih i društve-nih stavova muslimana u svijetu koje je sproveo Forum za pitanja reli-gijskog i javnog života entra ew i čiji su rezultati objavljeni u aprilu 2013. godine.

Bh. muslimani se, uz nekoliko izuzetaka i speci čnosti, po stavovi-ma prema religiji i modernom društvu i politici uglavnom uklapaju u regionalne i globalne obrasce.

U novom istraživanju entra ew postavljeno je pitanje (koje je, malo drugačije formulirano, sadržavalo i prethodno istraživanje o je-dinstvu i razlikama): da li postoji samo jedna ili više puteva ka vječnom životu, odnosno, da li samo islam ili mnoge vjere vode ka vječnom ži-votu na onome svijetu. Da je islam jedina prava vjera koja vodi ka vječ-nom životu smatra 58% bh. muslimana, po čemu se uklapaju u obrasce očekivane za regije Južna i Istočna Evropa i Srednja Azija, ali su i da-leko ispod ostalih zemalja obuhvaćenih istraživanjem (najmanje osam od deset ispitanika vjeruje da je islam jedini pravi put ka vječnom živo-tu). Bh. muslimani su sa najvećim procentom u regiji (36%) po stavu da i druge vjere vode vječnom životu. o tom procentu (iako relativno malom) su u svih 39 zemalja obuhvaćenih istraživanjem među pet sa najviše muslimana koji vjeruju da više religija vodi vječnom životu, da-leko iznad globalnog prosjeka (18%). Najveći procent među zemljama obuhvaćenim istraživanjem imaju Kazahstan i Čad, sa po 49%, među-tim, zemlja koja u svijetu ima najviše muslimana koji vjeruju da i druge vjere vode vječnom životu, ali koja nije u uzorku zemalja istraživanja je – SAD (56%).


155

Stav prema šerijatu

rema ovom istraživanju, većina muslimana u mnogim zemljama je za uvođenje šerijata kao zvaničnog prava u nekoj zemlji. BiH, sa 80% onih koji su protivnici uvođenja šerijata i sa 15% onih koji su za, odstupa od tog globalnog obrasca, a uklapa se u regionalni okvir, jer slične rezul-tate imaju ostale zemlje Južne Evrope i većina zemalja Srednje Evrope. d 15% onih koji su za uvođenje šerijata, više od pola ih smatra da se on treba odnositi samo na muslimane.

Muslimani BiH spadaju među najveće protivnike uvođenje šerija-ta i kada se zaključuje po stavovima prema nekim primjenama odred-bi religijskog prava. Bh. muslimani se protive šerijatskim sudovima, odnosno tome da u oblasti porodičnog i imovinskog prava presuđuju vjerske sudije (91%), protive se smaknuću zbog napuštanja vjere (93%) i strogom tjelesnom kažnjavanju (84%). dnosno, prema procentima onih koji su pristalice primjene nekih odredbi religijskog prava, bh. muslimani daleko odstupaju i od regionalnog i od globalnog prosjeka: samo 6% ih je za religijske sudove (daleko manje u odnosu na regional-ni prosjek – 41% ili globalni 69%); 13% ih je za teško tjelesno kažnja-vanje (u odnosu na regionalni – 36% i globalni – 52%); i 4% ih je za smaknuće onih koji se odreknu islama (manje od regionalnog – 13% i globalnog – 38%).

STAVOVI BH. MUSLIMANA PREMA PRIMJENI RELIGIJSKOG PRAVA

Procent bh. muslimana koji podržava...

...da religijski sudovi odlučuju u porodičnim i imovinskim sporovima

...teško tjelesno

kažnjavanje

...smaknuće onih koji se

odreknu islama

BiH 6 13 4Južna i Istočna Evropa 41 36 13Globalno 69 52 38PEW RESEARCH CENTER Q58, Q77 i Q83

U istraživanju su ovakvi stavovi obično objašnjavani postojećim pravnim okvirom, tradicijom sekularnih sudova, te činjenicom da ne postoji favoriziranje neke vjere od strane države.


155

Stav prema šerijatu

rema ovom istraživanju, većina muslimana u mnogim zemljama je za uvođenje šerijata kao zvaničnog prava u nekoj zemlji. BiH, sa 80% onih koji su protivnici uvođenja šerijata i sa 15% onih koji su za, odstupa od tog globalnog obrasca, a uklapa se u regionalni okvir, jer slične rezul-tate imaju ostale zemlje Južne Evrope i većina zemalja Srednje Evrope. d 15% onih koji su za uvođenje šerijata, više od pola ih smatra da se on treba odnositi samo na muslimane.

Muslimani BiH spadaju među najveće protivnike uvođenje šerija-ta i kada se zaključuje po stavovima prema nekim primjenama odred-bi religijskog prava. Bh. muslimani se protive šerijatskim sudovima, odnosno tome da u oblasti porodičnog i imovinskog prava presuđuju vjerske sudije (91%), protive se smaknuću zbog napuštanja vjere (93%) i strogom tjelesnom kažnjavanju (84%). dnosno, prema procentima onih koji su pristalice primjene nekih odredbi religijskog prava, bh. muslimani daleko odstupaju i od regionalnog i od globalnog prosjeka: samo 6% ih je za religijske sudove (daleko manje u odnosu na regional-ni prosjek – 41% ili globalni 69%); 13% ih je za teško tjelesno kažnja-vanje (u odnosu na regionalni – 36% i globalni – 52%); i 4% ih je za smaknuće onih koji se odreknu islama (manje od regionalnog – 13% i globalnog – 38%).

STAVOVI BH. MUSLIMANA PREMA PRIMJENI RELIGIJSKOG PRAVA

Procent bh. muslimana koji podržava...

...da religijski sudovi odlučuju u porodičnim i imovinskim sporovima

...teško tjelesno

kažnjavanje

...smaknuće onih koji se

odreknu islama


U istraživanju su ovakvi stavovi obično objašnjavani postojećim pravnim okvirom, tradicijom sekularnih sudova, te činjenicom da ne postoji favoriziranje neke vjere od strane države.


156

Istraživanjem je nađeno da postoji veća vjerovatnoća da će neki ispitanik biti za uvođenje šerijata ako redovnije klanja: iako je mali broj ispitanika iz BiH koji su za šerijat, i oni potvrđuju ovaj obrazac.

Vjera i moralnost

U anketi je postavljeno pitanje da li je potrebno da neko vjeruje u Boga da bi bio moralan i za većinu muslimana odgovor je - da. Muslimani BiH su, sa 65% onih koji vjeruju da moralan čovjek mora vjerovati u Boga, ispod globalnog prosjeka (78%), a uklapaju se u regionalni za Južnu i Istočnu Evropu.

Što se tiče stavovima prema tome da li su neka ponašanja moralno pri-hvatljiva ili ne, muslimani BiH su, općenito, i u globalnom i u regionalnom prosjeku. o stavovima da su moralno neprihvatljiva ponašanja kao što su prostitucija (91%) i homoseksualnost (83%), bh. muslimani su i u gobalnom i u regionalnom okviru. o stavu da je pijenje alkohola moralno pogrešno (60%) blizu su regionalnom prosjeku, a taj postotak je nešto niži od global-nog prosjeka; ali, po stavu o eutanaziji (72%) bliži su globalnom prosjeku, a taj procent je nešto veći od onog za regiju. o stavu da je abortus moralno neprihvatljiv (66%) su ispod i regionalnog i globalnog prosjeka, kao i po stavu da je vanbračni seks moralno pogrešan (53%), po čemu su ispod re-gionalnog i daleko ispod globalnog prosjeka. Međutim, jedino po čemu su bh. muslimani „manje tolerantni“ i od muslimana u regiji i od muslimana u svijetu je – samoubistvo: 92% ih taj čin smatra moralno pogrešnim.

STAVOVI BH. MUSLIMANA O MORALNOSTI NEKIH PONAŠANJA

Procent ispitanika koji kaže da je moralno pogrešno

Prosti

tuci

ja

Hom

osek

sual

nost

Sam

oubi

stvo

Vanb

račn

i sek

s

Pije

nje

alko

hola

Abo

rtus

Euta

nazi

ja

BiH 91 83 92 53 60 66 72Južna i Istočna Evropa 90 83 83 67 62 71 64Globalno 91 87 84 84 78 75 73PEW RESEARCH CENTER Q84d, Q84f, Q84g, Q84h, Q84i i Q84j.


157

Međutim, kada su u pitanju poligamija, razvod i kontrola rađanja, muslimani globalno i regionalno imaju bitno različite stavove. Musli-mani BiH (uz one iz Azerbejdžana) najmanje od svih muslimana svijeta toleriraju poligamiju: svega 4% ih smatra moralno prihvatljivom, dok 85% smatra da je višeženstvo moralno pogrešno. Sa razvodom i kontro-lom rađanja je drugačije: bh. muslimani u velikom procentu smatraju da su razvod (60%) i planiranje porodice (49%) moralno prihvatljivi; u oba ta stava BiH je među pet zemalja sa najvećim procentom ispitanika koji ove pojave smatraju moralno prihvatljivim.

Ženska prava

rema rezultatima istraživanja entra ew, moglo bi se reći da su bh. muslimani prvi među muslimanima svijeta po poštivanju ženskih pra-va. U dvije kategorije prava žena: pravo da same odluče hoće li se po-kriti ili ne i pravo da sama pokrene razvod BiH je prva među zemlja-ma obuhvaćenim istraživanjem, tj. ima najveći procent ispitanika koji smatraju da žene imaju ta prava.

Kada su u pitanju nasljedna prava, tj. pravo kćeri da dobije isto na-slijeđe kao i sinovi, od BiH (79%) samo Turska (88%) ima više musli-mana koji smatraju prava na naslijeđe ne smiju ovisiti o spolu. U BiH je 18% ispitanika koji smatraju da sinovi imaju veća prava na naslijeđe, a ima i 1% onih koji smatraju da kćeri trebaju naslijediti veći dio imetka.

STAVOVI BH. MUSLIMANA O PRAVIMA ŽENA

Procent ispitanika koji smatra da žene imaju pravo......da same odluče o

pokrivanju...da sama pokrene

razvod... da kćeri dobiju isto naslijeđe kao i sinovi


Međutim, istovremeno, 45% muslimana BiH smatra da žena treba uvijek slušati muža. Među zemljama u kojima je postavljeno ovo pita-


157

Međutim, kada su u pitanju poligamija, razvod i kontrola rađanja, muslimani globalno i regionalno imaju bitno različite stavove. Musli-mani BiH (uz one iz Azerbejdžana) najmanje od svih muslimana svijeta toleriraju poligamiju: svega 4% ih smatra moralno prihvatljivom, dok 85% smatra da je višeženstvo moralno pogrešno. Sa razvodom i kontro-lom rađanja je drugačije: bh. muslimani u velikom procentu smatraju da su razvod (60%) i planiranje porodice (49%) moralno prihvatljivi; u oba ta stava BiH je među pet zemalja sa najvećim procentom ispitanika koji ove pojave smatraju moralno prihvatljivim.

Ženska prava

rema rezultatima istraživanja entra ew, moglo bi se reći da su bh. muslimani prvi među muslimanima svijeta po poštivanju ženskih pra-va. U dvije kategorije prava žena: pravo da same odluče hoće li se po-kriti ili ne i pravo da sama pokrene razvod BiH je prva među zemlja-ma obuhvaćenim istraživanjem, tj. ima najveći procent ispitanika koji smatraju da žene imaju ta prava.

Kada su u pitanju nasljedna prava, tj. pravo kćeri da dobije isto na-slijeđe kao i sinovi, od BiH (79%) samo Turska (88%) ima više musli-mana koji smatraju prava na naslijeđe ne smiju ovisiti o spolu. U BiH je 18% ispitanika koji smatraju da sinovi imaju veća prava na naslijeđe, a ima i 1% onih koji smatraju da kćeri trebaju naslijediti veći dio imetka.

STAVOVI BH. MUSLIMANA O PRAVIMA ŽENA

Procent ispitanika koji smatra da žene imaju pravo......da same odluče o

pokrivanju...da sama pokrene

razvod... da kćeri dobiju isto naslijeđe kao i sinovi


Međutim, istovremeno, 45% muslimana BiH smatra da žena treba uvijek slušati muža. Među zemljama u kojima je postavljeno ovo pita-


158

nje, BiH je među tri sa najmanjim procentom ispitanika ovakvog stava (manje imaju Albanija – 40% i Kosovo – 34%).

Rodne razlike u stavovima bh. muslimanaU istraživanju je nađeno da su žene češće, ali ne i uvijek, više podrža-vaju prava žena. Što se tiče BiH, razlika između muškaraca i žena je najmanja kad se radi o odluci o pokrivanju (93% žena i 91% muškara-ca su su takvog stava, razlika +2%). U odnosu na druge zemlje, rodne razlike između muškaraca i žena u ovome su manje jedino na Kosovu (razlika 0%).

Kakve su rodne razlike po pitanju drugih prava žena, poznato je još za naslijeđe: u BiH 6% žena više od muškaraca smatra da na nasljeđe kćeri imaju jednaka prava kao i sinovi.

Snažno protivljenje ekstremizmuNasilje u ime islama muslimani osuđuju svugdje u svijetu. U većini ze-malja prevladava stav da nasilje u ime islama nije nikada opravdano. dnos prema samoubilačkim bombaškim napadima i drugim vidovi-ma nasilja prema civilima u BiH je izrazito negativan: među zemljama obuhvaćenim istraživanjem BiH ima najveći procenat (96%) onih koji smatraju da nasilje nije nikada (86%) ili je rijetko opravdano (10%). Taj procent ispitanika premašuje globalni prosjek (72%), kao i procent američkih muslimana koji smatraju da nasilje u ime islama nije oprav-dano (86%).


159

NASILJE NIKADA NIJE OPRAVDANOProcent muslimana globalno, procent američkih muslimana i procent bh. muslima-na koji smatraju da bombaški samoubilački napadi nisu opravdani

96

86

72

0 20 40 60 80 100

Prot

iv s

amou

bilačk

ihbo

mba

ških

nap

ada

u im

eis

lam

a

Globalno

SAD

BiH

Pew Research Center

Muslimani u BiH su zabrinuti zbog postojanja ekstremističkih mu-slimanskih grupa (27%) mnogo više nego zbog postojanja kršćanskih ekstremističkih grupa (4%). No, najviše je onih koje brinu ekstremi-stičke grupe na obje strane (30%).

Unutarvjerski i međuvjerski odnosi

ezultati istraživanja entra ew upućuju na to da u BiH, kao i globalno, između muslimana koji revnosnije prakticiraju vjeru i onih koji to ne čine nema većih tenzija. Iako BiH spada među sedam zemalja u kojima preko 50% ispitanika smatra da napetosti između više i manje religioznih musli-mana predstavljaju neki problem, samo 10% ih smatra da je taj problem veliki, po čemu, opet, spada među sedam zemalja sa najmanjim procen-tom zabrinutih zbog unutarvjerskih tenzija i uklapa se u okvir regije.

U većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem, manje od polovine muslimana smatra da su kršćani i muslimani neprijateljski nastroje-ni jedni prema drugima. BiH, sa 31% onih koji smatraju da su mnogi ili većina kršćana neprijateljski nastrojeni prema muslimanima, spa-da među pet zemalja sa najvećim procentom ispitanika takvog stava. Među ispitanicima iz BiH je 14% onih koji smatraju da su mnogi ili većina muslimana neprijateljski nastrojena prema kršćanima, po čemu su u prosjeku.


160

Međutim, malo je muslimana u svijetu koji postojanje međuvjer-skih tenzija smatraju velikim problemom. U BiH ih je 35%, po čemu su nešto iznad globalnog prosjeka (30%) i znatno iznad regionalnog prosjeka (20%), za što se razlozi mogu tražiti u posljedicama rata. Me-đutim, procent ispitanika koji međuvjerske tenzije smatraju velikim problemom, mnogo je manji u usporedbi sa procentom onih koji kao veliki problem vide nezaposlenost (93%), kriminal (83%) ili korumpi-rane političare (73%).

Još nekoliko pitanja postavljeno je u svrhu istraživanja odnosa među pripadnicima različitih religija. Jedno od njih je broj prijatelja ispitanika koji (ni)su muslimani. U BiH, 93% ispitanika izjavilo je da su mu većina prijatelja (66%) ili svi prijatelji (27%) muslimani, što je blizu globalnog prosjeka od 95%. o ovoj kategoriji, američki muslimani su najotvoreniji, budući ih najmanje (48%) izjavljuje da im je većina pri-jatelja, ili da su im svi prijatelji muslimani.

Demokratija i vjerske slobode

a muslimane u svijetu važi (što pokazuju rezultati istraživanja entra ew) da će prije izabrati demokratski sistem, nego lidera „čvrste ruke“. Međutim, bh. muslimani, sa 47% onih kojih su za demokratiju su ispod regionalnog i globalnog prosjeka (oba su 58%). BiH je, sa ovakvim re-zultatom, među pet zemalja sa najmanjim procentom opredijeljenih za demokratiju; manje imaju Afganistan (45%), usija (35%), Kirgistan (32%) i akistan (29%).

Također je među pet (istih) zemalja sa najvećim procentom ispita-nika koji su za lidera „čvrste ruke“ – u BiH takvog vođu preferira 51% ispitanika; toliko ima i Afganistan, a više imaju usija (52%), akistan (56%) i Kirgistan (64%).

Muslimani u svijetu većinom smatraju da imaju potpunu slobodu prakticiranja vjere. Bh. muslimani, sa 74% onih koji smatraju da su potpuno slobodni i 22% onih koji smatraju da su uglavnom slobodni (ukupno 96%), se uklapaju u taj obrazac.


161

Ispitanici su trebali procijeniti i da li pripadnici drugih religija imaju iste slobode. Muslimani u BiH u približno istom procentu (94%) kao za procjenu svojih vjerskih sloboda, smatraju da su i pripadnici drugih vje-ra potpuno (71%) ili uglavnom (23%) slobodni prakticirati svoju vjeru.

Da su vjerske slobode „dobra“ stvar smatra 89% muslimana BiH, što je u prosjeku (regionalnom i globalnom). U BiH 5% muslimana smatra da pripadnici drugih vjera nisu toliko slobodni, ili nisu uopće slobodni prakticirati svoju vjeru, što odgovara globalnom obrascu.

Utjecaj vjerskih vođa

Muslimani u svijetu, bez obzira na opredijeljenost za demokratiju i vjerske slobode, voljeli bi da religija ima više utjecaja u politici. ro-cent bh. muslimana koji bi voljeli da njihove vjerske vođe imaju veliki utjecaj (5%) ili bar malo utjecaja (12%) na politiku (ukupno 17%), bli-zu je regionalnog prosjeka (22%). U regiji su ruski muslimani daleko iznad tog prosjeka, jer bi ih čak 58% voljelo da vjerske vođe imaju bar malo utjecaja na politiku, dok su kosovski (27%) i albanski (17%) oko prosjeka. Bh. muslimani su po ovom stavu su daleko ispod globalnog prosjeka (52%).

Islam i savremeno društvo

Muslimani globalno u velikom broju smatraju da život u savremenom svijetu i predan vjerski život nisu u kon iktu. U BiH ima 54% ispitani-ka koji se slažu sa ovakvim stavom; to je i globalni prosjek (oko 54%), i nešto manje od regionalnog (58%). Kompatibilnost između religije i modernog života, međutim, ne nalazi 40% bh. muslimana, što je naj-više u regiji.

Da nema sukoba između nauke i religije misli 50% muslimana u BiH, što je i regionalni prosjek i nešto niže od globalnog (57%). Da kon- ikt između nauke i religije postoji, smatra 42% bh. muslimana.


161

Ispitanici su trebali procijeniti i da li pripadnici drugih religija imaju iste slobode. Muslimani u BiH u približno istom procentu (94%) kao za procjenu svojih vjerskih sloboda, smatraju da su i pripadnici drugih vje-ra potpuno (71%) ili uglavnom (23%) slobodni prakticirati svoju vjeru.

Da su vjerske slobode „dobra“ stvar smatra 89% muslimana BiH, što je u prosjeku (regionalnom i globalnom). U BiH 5% muslimana smatra da pripadnici drugih vjera nisu toliko slobodni, ili nisu uopće slobodni prakticirati svoju vjeru, što odgovara globalnom obrascu.

Utjecaj vjerskih vođa

Muslimani u svijetu, bez obzira na opredijeljenost za demokratiju i vjerske slobode, voljeli bi da religija ima više utjecaja u politici. ro-cent bh. muslimana koji bi voljeli da njihove vjerske vođe imaju veliki utjecaj (5%) ili bar malo utjecaja (12%) na politiku (ukupno 17%), bli-zu je regionalnog prosjeka (22%). U regiji su ruski muslimani daleko iznad tog prosjeka, jer bi ih čak 58% voljelo da vjerske vođe imaju bar malo utjecaja na politiku, dok su kosovski (27%) i albanski (17%) oko prosjeka. Bh. muslimani su po ovom stavu su daleko ispod globalnog prosjeka (52%).

Islam i savremeno društvo

Muslimani globalno u velikom broju smatraju da život u savremenom svijetu i predan vjerski život nisu u kon iktu. U BiH ima 54% ispitani-ka koji se slažu sa ovakvim stavom; to je i globalni prosjek (oko 54%), i nešto manje od regionalnog (58%). Kompatibilnost između religije i modernog života, međutim, ne nalazi 40% bh. muslimana, što je naj-više u regiji.

Da nema sukoba između nauke i religije misli 50% muslimana u BiH, što je i regionalni prosjek i nešto niže od globalnog (57%). Da kon- ikt između nauke i religije postoji, smatra 42% bh. muslimana.


162

Što se tiče evolucije, tačno polovina uzorka ispitanika iz BiH (50%) vjeruje da su ljudska i druga živa bića evoluirala tokom vremena, po čemu su blizu regionalnom (51%) i globalnom prosjeku (53%). rotiv-nika evolucije među bh. muslimanima je 45%. U regiji i albanski (62%) i ruski (58%) muslimani malo više prihvataju evoluciju od muslimana BiH, dok kosovski (34%) nešto manje.

STAVOVI BH. MUSLIMANA O ODNOSU RELIGIJE I MODERNOSTI

Procent ispitanika koji smatra da......nema sukoba religije i

modernog društva...nema sukoba religije i nauke

...živa bića su evoluirala


dnos prema zapadnjačkoj kulturi

Muslimani u svijetu imaju miješan odnos prema raznim vidovima za-padnjačke kulture (muzici, lmu, televiziji): privatno u velikom broju uživju u toj kulturi, ali smatraju da ona škodi moralnosti u njihovim ze-mljama. ko 62% bh. muslimana uživa u muzici, lmovima i televiziji sa apada, što je nešto ispod prosjeka za regiju Južne i Istočne Evro-pe (66%) i dosta više od globalnog (oko 45%). Međutim, i među bh. muslimanima ima onih sa negativnim stavom prema ovoj popularnoj kulturi: 36% izjavilo je da im se i ne sviđa. Neovisno o tome sviđa li im se ili ne, 46% bh. muslimana smatra da zapadna pop-kultura ugrožava moral društva, po čemu su blizu regionalnog (47%), a što je manje od globalnog prosjeka (55%).


163

U muslimanskoj populaciji BiH se u mnogo aspekata, odnosili se oni na broj, rast, vjerovanja ili praksu, re ektiraju sve pojave i promje-ne, kako unutar subregionalne (južnoevropske) i regionalne (evrop-ske), tako i globalne muslimanske populacije.


163

U muslimanskoj populaciji BiH se u mnogo aspekata, odnosili se oni na broj, rast, vjerovanja ili praksu, re ektiraju sve pojave i promje-ne, kako unutar subregionalne (južnoevropske) i regionalne (evrop-ske), tako i globalne muslimanske populacije.


164

SRŽ

EDV .............................................................................................. 5

ISTAŽIVAČKM ENTU EW ......................................................... 7

VI DIBUDUĆNST LBALNE MUSLIMANSKE ULAIJE .............9

ĆI ELED .........................................................................................13Muslimanska populacija raste, ali stopa njenog rasta opada ............................................... 16lobalna slika ....................................................................................................................... 20

LAVNI FAKTI KJI DSTIČU AST ULAIJE ................... 21Fertilitet ................................................................................................................................. 21čekivani životni vijek ..........................................................................................................23Migracije ................................................................................................................................24Dobna struktura ....................................................................................................................25

INDIEKTNI FAKTI KJI UTJEČU NA AST ULAIJE ........28brazovanje ...........................................................................................................................28Ekonomsko stanje .................................................................................................................29Kontracepcija i planiranje porodice ...................................................................................... 31Urbanizacija ...........................................................................................................................32Konverzija ..............................................................................................................................32

EINALNA ASSTANJENST MUSLIMANA .......................33Azijsko-paci čka regija .........................................................................................................33Bliski Istok - Sjeverna Afrika ................................................................................................35odsaharska Afrika ...............................................................................................................37Evropa ....................................................................................................................................39Sjeverna i Južna Amerika ......................................................................................................41

SUNIJE I ŠIIJE ......................................................................................... 43

EMLJE SA MUSLIMANSKM VEĆINM ........................................... 45

DUI DIMUSLIMANI SVIJETA: JEDINSTV I ANLIKST .................47

ĆI ELED ........................................................................................ 49azlike među pripadnicima ogranaka i sekti islama ............................................................50Temelji vjerovanja ................................................................................................................. 51Jedna vjera, različiti stepeni opredijeljenosti ....................................................................... 51


165

IADNST ANIMA I SEKTAMA ............................................. 53eligijsko identi ciranje muslimana u istraživanju .............................................................53ripadnost su jama ..............................................................................................................56Nizak stupanj konverzije .......................................................................................................57

IVŽENST VJEI ............................................................................. 58Svjedočenje vjere ...................................................................................................................58Važnost religije ......................................................................................................................59Učestalost obavljanja namaza .............................................................................................. 60dlasci u džamiju .................................................................................................................. 61

Rodne razlike u odlascima u džamiju ..........................................................................62Učenje ili slušanje Kur’ana ....................................................................................................62Davanje milostinje .................................................................................................................62ost tokom amazana ...........................................................................................................63Hodočašće u Meku ................................................................................................................64

TEMELJNA VJEVANJA ..................................................................... 66Vjerovanje u meleke ..............................................................................................................66Vjerovanje u predodređenje ..................................................................................................67agrobni život ....................................................................................................................... 68

Džennet .......................................................................................................................... 68Džehennem .................................................................................................................... 68

Sudnji dan ..............................................................................................................................69Povratak Mehdija ...........................................................................................................69Povratak Isaa (Isusa).....................................................................................................69

DUA VJEVANJA I AKSA ...........................................................71Vjerovanje u džine ................................................................................................................. 71Vjerovanje u vradžbine ..........................................................................................................72Vjerovanje u urokljivo oko ....................................................................................................72Hamajlije ...............................................................................................................................73

Zaštita kuća od uroka ....................................................................................................73rikazivanje kur’anskih ajeta ................................................................................................74Tradicionalni vjerski iscjelitelji .............................................................................................74Egzorcizam ............................................................................................................................ 75

ANIE VJESK IDENTITETA ..................................................... 76Tumačenja islamskih učenja .................................................................................................76rihvatanje sunija.................................................................................................................. 77rihvatanje šiija ..................................................................................................................... 77Stavovi prema su jama .........................................................................................................79Stavovi prema drugim grupama ...........................................................................................79

ANIE VJESKE AKSE .................................................................80bičaji bogoštovlja ............................................................................................................... 80

Posjete svetištima .......................................................................................................... 80Recitiranje poezije u slavu Boga i Poslanika Muhammeda ......................................... 81Sema ................................................................................................................................ 81

rizivanje umrlih, džina i vračanje ....................................................................................... 81Prizivanje umrlih ............................................................................................................82Prizivanje džina ..............................................................................................................82Vradžbine ........................................................................................................................82

Stavovi sunija i šiija o prihvatljivim i neprihvatljivim običajima .........................................83

TEĆI DIMUSLIMANI SVIJETA: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV ......... 85

ĆI ELED ........................................................................................ 87

STAVVI EMA ŠEIJATU ..................................................................91egionalne razlike ................................................................................................................. 91ostojeći pravni okviri i šerijat .............................................................................................93rivrženost vjeri i opredijeljenost za šerijat .........................................................................96


165

IADNST ANIMA I SEKTAMA ............................................. 53eligijsko identi ciranje muslimana u istraživanju .............................................................53ripadnost su jama ..............................................................................................................56Nizak stupanj konverzije .......................................................................................................57

IVŽENST VJEI ............................................................................. 58Svjedočenje vjere ...................................................................................................................58Važnost religije ......................................................................................................................59Učestalost obavljanja namaza .............................................................................................. 60dlasci u džamiju .................................................................................................................. 61

Rodne razlike u odlascima u džamiju ..........................................................................62Učenje ili slušanje Kur’ana ....................................................................................................62Davanje milostinje .................................................................................................................62ost tokom amazana ...........................................................................................................63Hodočašće u Meku ................................................................................................................64

TEMELJNA VJEVANJA ..................................................................... 66Vjerovanje u meleke ..............................................................................................................66Vjerovanje u predodređenje ..................................................................................................67agrobni život ....................................................................................................................... 68

Džennet .......................................................................................................................... 68Džehennem .................................................................................................................... 68

Sudnji dan ..............................................................................................................................69Povratak Mehdija ...........................................................................................................69Povratak Isaa (Isusa).....................................................................................................69

DUA VJEVANJA I AKSA ...........................................................71Vjerovanje u džine ................................................................................................................. 71Vjerovanje u vradžbine ..........................................................................................................72Vjerovanje u urokljivo oko ....................................................................................................72Hamajlije ...............................................................................................................................73

Zaštita kuća od uroka ....................................................................................................73rikazivanje kur’anskih ajeta ................................................................................................74Tradicionalni vjerski iscjelitelji .............................................................................................74Egzorcizam ............................................................................................................................ 75

ANIE VJESK IDENTITETA ..................................................... 76Tumačenja islamskih učenja .................................................................................................76rihvatanje sunija.................................................................................................................. 77rihvatanje šiija ..................................................................................................................... 77Stavovi prema su jama .........................................................................................................79Stavovi prema drugim grupama ...........................................................................................79

ANIE VJESKE AKSE .................................................................80bičaji bogoštovlja ............................................................................................................... 80

Posjete svetištima .......................................................................................................... 80Recitiranje poezije u slavu Boga i Poslanika Muhammeda ......................................... 81Sema ................................................................................................................................ 81

rizivanje umrlih, džina i vračanje ....................................................................................... 81Prizivanje umrlih ............................................................................................................82Prizivanje džina ..............................................................................................................82Vradžbine ........................................................................................................................82

Stavovi sunija i šiija o prihvatljivim i neprihvatljivim običajima .........................................83

TEĆI DIMUSLIMANI SVIJETA: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV ......... 85

ĆI ELED ........................................................................................ 87

STAVVI EMA ŠEIJATU ..................................................................91egionalne razlike ................................................................................................................. 91ostojeći pravni okviri i šerijat .............................................................................................93rivrženost vjeri i opredijeljenost za šerijat .........................................................................96


166

Uloga dobi, spola i obrazovanja u opredijeljenosti za šerijat ...............................................96Muslimani koji su za uvođenje šerijata .................................................................................97

VJEA I MALNST .......................................................................... 100Vjera u Boga i moralnost .....................................................................................................100Šta se smatra moralno neprihvatljivim? ............................................................................. 101oligamija, razvod, kontrola rađanja ..................................................................................102

ŽENSKA AVA ..................................................................................... 104okrivanje i odnos prema mužu ........................................................................................104ravo na razvod i naslijeđe ................................................................................................. 105odne razlike u stavovima prema ženskim pravima .......................................................... 107

MUSLIMANI SVUDJE DBAUJU EKSTEMIAM ......................108

UNUTAVJESKI I MEĐUVJESKI DNSI ................................... 110Više i manje religiozni muslimani ....................................................................................... 110Sunijsko-šiijski odnosi ......................................................................................................... 111dnosi između muslimana i kršćana ...................................................................................112

DEMKATIJA I VJESKE SLBDE ................................................ 114Islam i politika ......................................................................................................................115

ISLAM I SAVEMEN DUŠTV ........................................................ 117apadna popularna kultura ................................................................................................ 118

ČETVTI DIMUSLIMANSKA ULAIJA U BSNI I HEEVINI - VJEVANJE I AKSA U EINALNM I LBALNM KNTEKSTU ..................................................................................... 121

MUSLIMANSKA ULAIJA U BiH: ĆI DAI ........................123Stopa rasta .......................................................................................................................... 124mjer spolova...................................................................................................................... 124

IADNST ANIMA I SEKTAMA ............................................126ripadnost su jskim redovima ........................................................................................... 127

IVŽENST VJEI ........................................................................... 128Svjedočenje i važnost vjere ..................................................................................................128Klanjanje namaza i odlasci u džamiju .................................................................................130Učenje ili slušanje Kur’ana .................................................................................................. 132ekat, post i hadž ................................................................................................................. 133

TEMELJNA VJEVANJA ....................................................................135Vjerovanje u meleke ............................................................................................................ 135Vjerovanje u predodređenje ................................................................................................ 137Vjerovanje u Džennet i Džehennem .................................................................................... 137Vjerovanje u Sudnji dan ...................................................................................................... 138

DUA VJEVANJA I BIČAJI ........................................................ 140Vjerovanje u džine ...............................................................................................................140Vjerovanje u vradžbine i urokljivo oko ................................................................................141Nošenje hamajlija ................................................................................................................ 142Stavljanje levhi .................................................................................................................... 143braćanje vjerskim iscjeliteljima ........................................................................................ 144Egzorcizam .......................................................................................................................... 144


167

DUČJE VJESK IDENTITETA .................................................146Tumačenje islamskih učenja ............................................................................................... 146rihvatanje pripadnika drugih ogranaka i škola islama ..................................................... 147

ANIE VJESKE AKSE ................................................................150osjećivanje svetišta, recitiranje poezije u slavu Boga i sema ............................................ 150rizivanje umrlih, džina i vračanje ..................................................................................... 152

BH. MUSLIMANI: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV ....................... 154Stav prema šerijatu.............................................................................................................. 155Vjera i moralnost ................................................................................................................. 156Ženska prava ........................................................................................................................ 157Unutarvjerski i međuvjerski odnosi .................................................................................... 159Demokratija i vjerske slobode .............................................................................................160Utjecaj vjerskih vođa ............................................................................................................161Islam i savremeno društvo ...................................................................................................161dnos prema zapadnjačkoj kulturi ..................................................................................... 162


167

DUČJE VJESK IDENTITETA .................................................146Tumačenje islamskih učenja ............................................................................................... 146rihvatanje pripadnika drugih ogranaka i škola islama ..................................................... 147

ANIE VJESKE AKSE ................................................................150osjećivanje svetišta, recitiranje poezije u slavu Boga i sema ............................................ 150rizivanje umrlih, džina i vračanje ..................................................................................... 152

BH. MUSLIMANI: ELIIJA, LITIKA I DUŠTV ....................... 154Stav prema šerijatu.............................................................................................................. 155Vjera i moralnost ................................................................................................................. 156Ženska prava ........................................................................................................................ 157Unutarvjerski i međuvjerski odnosi .................................................................................... 159Demokratija i vjerske slobode .............................................................................................160Utjecaj vjerskih vođa ............................................................................................................161Islam i savremeno društvo ...................................................................................................161dnos prema zapadnjačkoj kulturi ..................................................................................... 162

Documents

MUSLIMANSKI SVIJET - POPULACIJA I RELIGIOZNOST - priredili Azra Mulović & Hikmet Karčić