muzealizacija slike Poloka

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/27/2019 muzealizacija slike Poloka

    1/5

  • 7/27/2019 muzealizacija slike Poloka

    2/5

    2

    belim crteom g e je ponovo uveo malo sive i bele boje u zavrnim slojevima crne. Kao i u

    rugim all -over slikama, on je gazio po platnu ok ju je stvarao, ebelom etkom je prskao po

    platnu, prosipao boju iz probuene kante i tako postigao ovaj efekat. Ovde nema namernog

    stv aranja iluzije prostora, nema pre meta, efekata planova niti optikog fokusa slike.

    Kljuni pojmovi:

    Dekson Polok, Broj 28, efekat all-over, kontrast, iluzija prostora, prskanje, apstraktni

    ekspresionizam

    Kustoski komentar:

    Apstraktni ekspresionizam je termin prvi put upotrebljen u vezi sa slikarstvom Vasilija

    Kan inskog, a ameriki kritiar Robert Koats usvojio ga je 1945. go ine kao o re nicu za ono

    to po tim nazivom anas po razumevamo, za grupu amerikih umetnika, uglavnom iz

    Njujorka, i njihov o stvaralatvo iz '40-ih i '50-ih godina. Apstraktni ekspresionizam nije stil, ne

    moemo govoriti o stilskoj uniformnosti, niti je u pitanju umetnika grupa, ma a su umetnici

    uglavnom bili povezani prijateljskim ili rugaijim vezama. Uprkos nazivu nisu svi umetnici uvek

    pre stavljali apstraktne sa raje, niti za sva ela moemo redi a su ekspresionistika. Ipak,

    zaje niki su tenja a se ra i na platnima izu zetno velikih imenzija, kao i naglasak na povrini

    slike. Na uje naenosti povrine, kako u pogle du izravnjenosti same strukture platna, tako i u

    pogle u je nake vanosti koju svaki eo platna obija u o nosu na celinu. Moemo, konano,

    govoriti o zaje nikoj i eji oslobaanja slikarstva, tenji ka uspostavljanju slobo ne slikarske

    ekspresije.

    Dekson Polok je zasigurno najpoznatiji predstavnik ove grupe umetnika, i pretrpeo jekako najvie pohvala, tako i najvie kritika, to o strane umetnike kritike, to o strane laika.

    Uostalom, on i nije koristio etkicu i tafelaj, prosipao je nasumice boje po platnima prosutim

    po podu . Privi no nasumino nabacivanje, prskanje, izlivanje boje, Poloka i ostalih pre stavnika

    slikarstva akcije nije nekontrolisano. Ukoliko se za rimo na Polokovim elima, primetidemo a

  • 7/27/2019 muzealizacija slike Poloka

    3/5

    3

    takozvane prskane slike raene izmeu 1947. i 1951. go ine, pose uju neto to ih ini

    bliskim, prepoznatljivim i je instvenim u o nosu na ostala ela. One nisu proizvo sluajnosti.

    Harol Rozenberg je o govoran za termin slikarstvo akcije koji se najede ovo i u

    vezu sa Polokom. Pod njim se ne po razumeva nekakva fizika aktivnost umetnika, ved i eja a je slika samo konani proizvo procesa stvaranja koji zaje no sa njom ini umetnost. Slika se

    namede kao ambijent, posmatra se oseda apsorbovan slikom. A o nos posmatraa i platna

    koje je ispred njega osnovna je preokupacija slikara.

    Potpis umetnika:

    - sa donje desne strane postoji potpis i datum: Jackson Pollock 50

    Muzealizacija:

    galerija Beti Parsons, Njujork, kao Polokova poiljka, 1950-1952.

    Galerija Si ni Denis, Njujork, 1953.

    Gospodin i gospoa Dej. Z. Stajnberg, ikago, kupljeno o Denis, 16.marta 1953. - kaopoklon Muriela Kalisa Stajnberga Njumana Metropoliten muzeju, 2006.

    Mogui konteksti izlaganja:

    Dela Deksona Poloka

    Apstraktni ekspresionizam

    Efekat all-over

    Umetnost apstrakcije

    Amerika umetnost

  • 7/27/2019 muzealizacija slike Poloka

    4/5

    4

    Istorija izlaganja:

    Dekson Polok, galerija Beti Parsons, Njujork, 28.novembar 16.decembar, 1950, bez

    kataloga

    Ben on, Vilijem e Kuning, Dekson Polok, Klub umetnosti ikaga, 2-27.oktobar, 1951,

    izlobeni katalog broj 38

    Petnaest Amerikanaca, Muzej moderne umetnosti, Njujork, 9.april-27.jul, 1952,

    izlobeni katalog Doroti Miler, strana 46

    Ameriki izbor: kolekcija Muriel Kalis Stajnberg Njuman, Metropoliten muzej, Njujork,

    21.maj- 27.septembar, 1981, izlobeni katalog Vilijama Libermena, strana 156

    Dekson Polok, Muzej mo ern umetnosti, Njujork, 28.oktobar 1998 -2.februar 1999.

    Galerija Tejt, London, 11.mart- 6.jun 1999, izlobeni katalog Kirka Varnedoa i Pepe

    Karmel, broj 177, strane 275 i 325

    Apstraktni ekspresionizam i drugi moderni radovi: Kolekcija Muriel Kalis Stajnberg

    Njuman u Metropoliten muzeju, Metropoliten muzej, Njujork, 18.septembar 2007-

    3.februar 2008, izlobeni katalog Garija Tinterova, Lise Majnc Mesin er i Nan Rozental,

    broj 32, strane 4,5,6, 98-99, 100-101, 102-103 (esej Pepe Karmel)

    Literatura:

    Amerika mo a: Novi, neniji izgled , proledne balske haljine, Vog, 1.mart 1951, strana

    157

    Frenk OHara, Dekson Polok (Njujork: Dor Braziler, 1959), strana 26

    Brajan Robe rtson, Dekson Polok (Njujork: Hari N. Abrams, 1960), strane 19, 73, 96

    Eleonor Pej , Ona ivi u Muzeju umetnosti, ikago Tribjun, 13.septembar 1964, tredi

    deo, strana 3

    Herbert Ri , Enciklope ija umetnosti (Njujork: Mere it Pres, 1966), strana 722

    Frensis V. OKonor, Dekson Polok(Njujork: Muzej moderne umetnosti, 1967) strane 56,

    61, 65

    Italo Tomasoni, Polok (Njujork: Groset i Danlap), strana 36

    Alberto Businjani, Dekson Polok (Firenca: G.C.Sansoni, 1970), strane 34, 89

  • 7/27/2019 muzealizacija slike Poloka

    5/5

    5

    Hans Namut, Ra ionica Deksona Poloka (Pariz: Makula, 1978), Rojalind Kraus i Frensis

    V. OKonor, strana 89

    Monika Minan, Energini kolekcionari, Selo i gra , iz anje 132, broj 4981 (septembar

    1978, strana 148)

    Frensis V. OKonor i Eugen Viktor Tou, Dekson Polok:katalog razumnih crtea, slika i

    drugih radova (Njuhevn i London: Jejl univerzitet, Pres 1978), izdanje 2, broj 260, strana

    82; izdanje 4, strana 254

    Teruo Fu ie a, Dekson Polok (Tokio: Bi ucu upan -a, 1979)

    Du it Gol man, Sakupljanje u ikagu: Ljubavne afere sa umetnodu, Artnjuz, iz anje

    78, broj 2, februar 1979, strana 49

    Alis Hes, Velike private kolekcije: vizionari ikaga, Subotnje novine, iz anje 7, broj 14,oktobar 1980, strane 72-75

    Grejs Gluk, Met je at za 12 miliona olara umetnikoj kolekciji, Njujork tajms,

    10.decembar 1980, strana 21

    Anonimni, ikago aje umetnost njujorkom muzeju, ikago santajms, 11. ecembar

    1980, strana 8

    Deri Krimins, Njena umetnost i srce, sada Njujorkova , ikago tribjun, 11. ecembar

    1980. M.V.NJuman, ikago, Frenklin Mint Almanak, iz anje 12, broj4, jul-avgust 1981,

    strana 20

    Eugen Viktor Tou, Apstraktni ekspresionisti, Metropoliten muzej, iz anje 44, broj 3,

    zima 1986-1987, strane 39, 24-25

    Stiven Najfeh i Dor Vajt Smit, Dekson Polok: amerika saga (Njujork: Klarkson N.

    Poter, 1989), strana 613