AMFORE KASNOREPUBLIKANSKOG DOBA I NJIHOVAPRODUKCIJA U DALMACIJI

NENAD CAMBIFilozoiski [akultet, Zadar

Apstrakt. U ovom radu autor, na temelju zigova na amforama tipaLamboglia 2 i jednog poklopca amfore, te njihovim dovodenjem u vezu sdva rsatpisa na karnenu, pokusava dokazati da su se takve amfore Izra-divale i u antiokoj Dalmaciji. Te su amfore, inace, najcesci tip koji sepojavljuje na istocnoj jadranskoj obali, i nije iskljuceno da su ih i oItudasirili trgovci po drugim dijelovima Sredozemlja.

U referatu 0 rimskim amforama iz Dalmacije na simpoziju»Amphores romaines et histoire economoque, Dix ans de recherches« uSieni 1986. godine,Cija su akta nedavno izisla', ustvrdio sam da su seam.fore tipa Lamboglia 22, odnosno tzv. kalabrijske i apulske amfore',koje su najrasprostranjeniji tip na istocnoj obali Jadrana", izradivalei u antickoj Dalmaciji. Taj zakljucak Izveo sam na temelju nekih in-dicija koje nudi hercegovacki kraj. Na taj nacin se pokazuje da je tip

1 N. C am b i, Aniore romane in Dalmazia, u »Amphores romaines et his-toire economique, dix des recherches«, Siena 1986, Roma 1989, str. 311 i d.

2 N. Lam bog Iiia, Sulla cronologia delle an/ore romane di eta repub-licana (II-I secolo a. C), Rivista di studi Liguri 21, ,1955, str. 262 i d. 0 tomtipu amfora usp. G. Vol p e, Le anjore romane del museo »G. Fiorelli« di uccera, Annali della Facolta di lettere e filosofia, Universita degli studi di BariXXV-XXVI, 1982-83, str. 21 i d. M. T. C i P ria n o-M. B. Car r e, Produc-tion et typologie des amphores sur la cote adriatique de l'Ttalie, u »Amphoresromaines et histoire economique, dix ans de recherche«, Siena 1986, Roma 1989,str. 77 i d. E. L. Will, Relazioni mutue tra le anfore romane. I ritrovamentiin oriente alla luce dei dati ottenuti nell' occidente, u »Amphores romaines ethistoire economique, dix ans de recherches«, Siena 1986, Roma 1989, str. 302 i d.

3 0 tome usp. A. T s c her n i a, Le vin de l' Italie romaine, Rome 1986,str, 54 i d; M. T. Cipriano-M. B. Carre, o, c. str. 80 i d.

4 Oko osamdesetak podmorskih arheoloskih lokaliteta na istocnoj obaliJadrana sadrzi takve amfore.

55

irnao opce jadransko prosirenje i produkciju, iako su loncarske pecikoje su radile ovakve amfore otkrivene sarno u nekim krajevima ju-zne Italije uz jadransku obalu'.

S1. 1. Stanici-Celina, Amfora tipa Lambogiia 2 sa zigovima PHIL. F KANI uArheoloskom muzeju u Splitu.

Navest cu, sarno u najkracim crtarna, razloge koji su me navelina takvo razrnisljanje". Prigodorn istrazivanja podrnorskog arheoloskoglokaliteta Stanici-Celina, nesto Istocnije od Omisa, nadene su amforetipa Larnboglia 2, sa ili bez ziga. Najcesci zig je KANI: jedamput zdru-Zjen s PHIL· F (na drugoj strani usne) (sl. 1), dva puta zajedno sABING (sl. 2) i, konacno, sarno KANI (s1. 3). Ocito je da KANI ne pri-pada kognornenu loncara koji je izradio posudu, jer da to zaista jesttako, tada. ne bi bio zdruzen s PHIL kod kojega ono F, bez sumnjeznaci F(ecit). Ovaj posljednji zig je naden i na jednorn fragrnentuarnfore iz Narone (sl. 4). Vjerojatno da je bio zdruzen s zigom KANI,ali se taj nije ocuvao s obzirom da je preostao sarno rnanji dio usne.

5 Usp. karte koje donose M. T. C i p ria n o-M.·B. Car r e, o. c. str. 83i dr, s1. 13 ~ 14. Slika je, ocito, nepotpuna kadsu U lPitanju amfore s nasegpodrucja, a one ne donose ni peci koje navodi G. Volpe.

6 Detaljnije 0 tome usp. N. Ca m b i, o. c. str. 311 i d.

56

Iako nema dvojbe da to nijeotisak iSlte matrice kao i onaj iz Stanica--Celine, ipak oni su neobicno slicni po obliku slova, obliku kraticeitd., sto upucuje da se radi 0 istoj radionici.

1m

o

Sl~ 2. Stanici-Celina. Amfora tip a Lamboglia 2 sa zigovima ABING KANI uArheoloskom muzeju u Splitu.

Prema tome, ako 'KANI nije ime loncara, onda je ono, po svojprilici, kognomen vlasnika sadrzaja amfore (vino). Kako je KANVSvrlo rijedak kognornen koji se jos rjede javlja pisan s K, on se mozedovesti u vezu s poznatim natpisorn u cast Oktavijana i mjegove po-bjede nad Sekstorn Pompejem koji daju uklesati braca Gaj Papije

57

Celso i Marko Papije Kano (Kanus)". Volo je vjerojatno da su bracaPapii Italici", koji su dobili zemlje u blizini Narone, proizvodili vino,a ono je ,i danas u tim krajevima izuzetno dobre kvalitete. Ako su do-sH iz juzne Ili srednje Italije, a vrlo cesto je upravo taj etnicki eleme-nat naseljavan u nasim krajevima, tada su upravo oni mogli preni-jeti formu amfore Lamboglia 2. Onda je lako razumjeti da se juzno-ili srednjoitalska forma posude pojavljuje i na Istocnoj obali Jadrana.

0.5",

o

81. 3. Stanici-Celina. Amfora tipa Lamboglia 2 sa zigom KANI u Arheoloskommuzeju u Splitu.

S1.4. Narona. Fra:gment amfore sa zigom PHIL. F. Arheoloska zbirka Vid. Mj<>rilo 1 : 1.

7 en, HI 14265.8 Usp. G. Al f old i, Bevolkerung und Gesellschait der riimischen Pro-

vinz Dalmatien, Budapest 1965, str. 136; G. Al f old i, Personnennameri der rO-mischen Provinz Dalmatia, Heidelberg 1969,str. 107.

58

U prilog takve interpretacije ide i cinjenicasto Je slovo K na natpisui amfori istog oblika, Itj. sto ono ima izduzenu vertikalnu hastu, dvijekose su pak znatno krace, Osim toga, taj se tip amfore, Lamboglia 2,datira u doba Cezara (znaci priblizno u 50-40.godine prije ill. e.9, anatpis je tocno iz 36. godine prije ill. e. Prema tome, mnogo je vjero-jatnosti i indicija, ako ne sigurnih argumenata, za pretpostavku 0 ta-kvom putu i pojavi tog tipa posude na nasim obalama.

Radeci navedeni clanak nisarn imao u vidu i neke dodatne in-dicije koje potkrepljuju pretpostavku da su se navedeni tip Ii njego-ve varijante izradivali i ria nasoj obali. Te dodatne, naknadno uoceneelemente, pokusat cu ovom prigodom obrazloziti.

\

)

• o

Sl. 5. Vis-Vela Svitnja. Amfore tipa Lamboglia 2. Arheoloska zbirka Vis. Mje-rilo 1 : 10.

Na lokalitetu Vela Svitnja, uvali u blizini Viske luke (prva uvalana zapadu) otkriven je 1971. godine lezaj antickog broda s teretomamfora. Lezaj je u cjelini istnazen tijekom 1972, 1973. i 1977. godine.Amfore su uglavnom sve vrlo slicne Cs1.5), osim jednog jedinog pri-rnjerka (s1. 6), a samo manji broj njih de limao zigove. Medu njima

9 N. Lam bog 1i a, o. c. str. 263, s1. 18; M. T. Ci p ria n o-M. B. Ca r-r e, o. c. str. 80 (sredina 1. st. prije n e.).

59

;p.dsebno mjesto imaju ;zlgovi M. iPOT (sl. 7) i L. -PlOT,(s1. 8). Td suzigovi dosta malog formata, a javljaju se na ruckama, U njima valjaraspoznati abrevijaciju prenomena i nomena imena dvojice ljudi, 06-to je da im nedostaje jos kognomen. Ta irnena valja procitati na

o

Sl. 6. Vis-Vela Svitnja. Kasnorepublikanska amfora. Arheoloska zbirka Vis. Mje-rilo 1 : 10. .___ ••••.._;

Sl. 7. Vis-Vela Svitnja. 2ig M. POT. Arheoloska zbirka Vis. Mjerilo 1: 1.

S~.8. Vis-Vela Svitnja. zig L. POT. Arheoloska zbirka Vis. Mjerilo 1: 1.

sljedeci nacin: M(racus) PO(n)T{ius) i L(ucius) PO(n)T{ius).1 Nedosta-tak kognomena proizlazi iz vremena kad su amfore nastale 0 cemufce jos hili rijeci u daljnjem diskursu, a to je negdje dzmedu 100. Ii80. godine prije n. e., 0 cemu svjedoce tipovi kampanske kerarnikekoja je pronadena u sastavu brodskog tereta (vjerojatno je pripadalaposadi broda) i analogije slicnog tereta brodova".

10 Usp. teret broda iz uvale Cavaliere u Francuskoj (G. Ch a r 1i n, J. MGa;s ~end, R. L e que men t, L' epave antique de la baie de Cavaliere (LaLavandou, Var), Archeonautica 2, 1978,str. 9 i d.

60

Ovdje se postavlja pitanje nije Ii ova dva imena koja se javljajuna ruckama amfora moguce povezati uz jedan poznati, ali, na zalost.izgubljeni natpis, pisan latinski i grcki, koji je bio pronaden jos 1856.godine -na dnu padine vise Gradine (sl. 9)11. Taj natpis glasi:

Lfucius) PONTIVS GN(aei) F(ilius)MERCVRIODEDITA] EYKIOLIT]ONTIOLrN]AOIYYIOLE] PMAI.<l11PO

51. 9. Vis. Natpis Lucija Poncija na grckom i Iatinskom, Izgubljen.

Dakle, neki Lucije Poncije, Gnejov sin, posvecuje natpis Merku-ru (Herrnesu) bogu trgovine. Ocito je da je on trgovac i eta ima razlo-ga da spomenik posvecuje »svom« bogu. U Issi koja je tada :hilaTimska civitas foederata,lS'J1okoj .kolondji ma dstocnoj jadranskoj Iolballi

11 Cll, III 3076; M. N i .w (j 1a n c i, Epigraphica graeca nova et vetera inDalmatia reperta, Diadora 9, 1980, str. 222, br. 12.

61

u kojoj se govori grcki, novo stanovnfstvo, sto zapljuskuje naj gradi citavu obalu, uvodi pomalo latinski". Ovaj natpis je vrlo dobro svje-docanstvo tog procesa. Iako Daicovici misli da se radi '0 domorocu",a ne Italiku vjerujem ipak da je u pitanju ovo posljednje, jer sto bidomorodac pisao latinski, kad hi njemu sigurno bio blizi grcki, akozivi u Issi. Uostalom, G. Alfoldi drz! da su Ponciji Italici".

81. 10. Nin. Pokiopac amfore s :natpisom C. PONT. PHILARRI. CV (prednjastrana).

Da ll je taj Lucije Poncije, Gnejov sin, ocito trgovac, mogaobiti vlasnik robe koju je izgubio u brodolomu u neposrednoj bliziniIsse? Ako je to njegov brad, znaci Ii to da je on prenosio svoja i tudadobra. U tom hi se slucaju radilo a gospodarstvu mjesovitog karakte-ra, proizvodacu, dakle, i brodovlasniku, valjda osrednje snage, kojije trgovao s obalom i neposrednim zaledern, a nije ipak iskljuceno dase cak zalijetao i do Italije. Medu amforama brodskog tereta iz VeleSvitnje bila je jedna amfora koja je pripadala nekom drugom vla-sniku dz iste obitelji, imenom Marcus, Taj je zig, prema obliku, formislova i abrevijacijama veoma ·blizak prvom, sto upucuje da je bio izra-den u istoj radionici. Sve to' dokazuje da je obitelj PONTIA imala od-redenu ulogu u privrednom zivotu Isse, a vjerojatno i stanoviti ugledu gradu kad postavlja na javnom dijelu grada spornenik u cast Mer-kura. Da se radi a isejskoj obitelji upucivao bi i podatak koji nampruza dosad poznatd repertoar zigova na amforama unutar kojega ne-una nekog slicnog". Naravno, da to nije odlucni dokaz, jer se radi a

12 Itaiski se trgovci doseIjavaju u Issu u 2. ili 1. st. prije n. e. Usp. C.D a i C 0 v i c i, Gli Italici nella provincia Dalmatia, Ephemeris dacoromana S,1932,str. 85.

13 c. D a i c 0 v i c i, 1. C.

14 G. Al f 0 1d i, Personnennameri ... str. 112.15 M. H. C a 11 end e r, Roman Amphorae with Index of Stamps, London

1965,nema te zigove u svom katalogu.I

62

argurnentu ex silentio, ali, dok il.<Jodnas jos .uV'rjekmisu obradeni Zli-govi na amforama, drugdje u svijetu tom je materijalu posvecena za-ista zasluzena paznja, jer su oni neobicno znacajni za produbljivanjepoznavanja anticke ekonomike.

Nedavno me kolega Zdenko Brusic upozorio na jos jedan nat-pis s imenom obitelji PONTIA, na cemu mu ovdje srdacno zahvalju-jem. Taj je natpis na poklopcu amfore pronasao prilikorn arheoloskihistrazivanja u plitkom moru anticke luke u Zatonu kod Nina (sl. 10,11). Na poklopcu se jasno cita u krug: C(ai) PONT0i): PHILARRI CV.Dakle, na tom natpisu citamo ime nekog Gaja Poncija Philarra (u ge-nitivu), sto ocito pokazuje da je njegov teret amfore. Dva posljednjaslova su, bez sumnje, brojevi (105) .koj] oznacavaju libre. To bi zna-cilo da je amfora idrliala oko 30 ili nesto fmalo vise Iitara vina, stopriblizno odgovara zapremini vecine vinskih amfora. Te naznake zapre-mine nalaze se obiono na samoj amfori ispisane bojorn, kao :st'Ojeslucaj kod hispanskih amfora, ali one su, obicno, deklaracija porto-rija", Naproriv. ma cepu amforeje naznaka vlasnika tereta. Steta jesto se amfora nije sacuvala, jer bismo tako, barem, znali kojem je tipuposude pripadala. Na donjoj strani poklopca prilijepilo se balastnokamenje koje se nalazilo na dnu broda (sl. 11).

S1. 11. Nin. Poklopac amfore s natpisom Gaja Poncija Filara (straznja strana).

I ovaj cep s imenom jos jednog iz rste obitelji je pokazatelj dasu njeni clanovi ostah trgovci, 'a nnozda i proizvodaci vina. Iako ne-mamo sigurnih podataka, valja ipak pretpostaviti da je Gaj Poncije

16 Usp. na pr. B. L i o u, Les amphores a huile de l' epave Saint-Gervais3 a Fos-sur-mer: premieres, obsevations sur les inscriptions presentes, u »Produc-cion y comercio del aceite, en la arrtigiiedad«, I Congresso internacional, Madrid1980, str. 164 i d.

63

,-->1

1Philar bio Isejac i da je nastavio raniju obiteljsku tradiciju prodajucivino i u sjevernoj Dalmaciji. Kazern kasnije, jer je ocito da je natpiskasniji ad prethodnih. Nairne, taj covjek ima vec kognomen sto bibio znak da je kao i braca Papi] iz 36. godine dobio taj dio imenskeformule, dok njegovi prethodnici svojih tridesetak godina ranije to. jo~uvijek nemaju. Vjerojatno je, dakle, da je spomenuti poklopac iz dru-ge polovine 1. st. prije n. e., ili neznatno kasniji. Mazda je Philarrusbio unuk ili praunuk Lucija dli Marka Poncija iz Isse, ali mogao jebiti i njihov oslobodenik koji se bavio istim poslom.

Zanimljivo je da su i Papii i Poneiji, iako Italici, imali kognomenkoji je grckog podrijetla ili pisanja (Kanus, Philarrus). Za onaj Cel-sus to vec nije moguce potvrditi, Ako su oni iz juzne Ttalije koje jeimalo grckog stanovnistva Hi koje je bilo pad grckim kulturnim utje-cajem, tada nije cudno sto irnaju taj dio dmenske formule grckog ka-raktera".

Amfore na lokalitetu kod Vele Svitnje takoder pripadaju tipukoji je neobicno srodan formi Lamboglia 2, same su nesto ranije ipripadale bi sulanskoj varijanti". Taj tip amfora jos uvijek nije dokraja proucen i njegovi prelazni oblici ad grckodtalskih su mejasni,jednako kao i njihova transforrnacija u tip Dressel 6A (istarske am-fore)". Nema dvojbe da bi proucavanja na nasem .terenu mogla bitiu tam pravcu neobicno korisna.

U svakom slucaju, dakle, valja pretpostaviti da su se i u nasempriobalju radile amfore spomenutag tipa prema uzorima koji su na-stali u juznoj Italiji. Jednostavno, veliki broj lezajeva s teretom rtihamfora, a takoder i veliki broj njih pronadenih na kopnu nije mogaobiti iskljucivo importiran iz ltalije. Tip se razlikuje IQdformi koje suupotrebljavali grcki kolonisti u Issi, pa valja pretpostaviti da su ih svebrojniji trgovci i doseljenici iz juzne Italije donijeli i poceli proizvo-diti koneem 2. i u 1. st. prije n. e. To. je u skladu sa sve prisutnijimetnickim elementom iz tih krajeva. Prema tame, taj tip amfora jeopcenito jadranski, bez obzira na njegovu italsku genezu. Mislim danam gornji natpisi daju pravo na takav zakljucak, iako do sada josnisu pronadene loncarske peci u kojima su se Izradivale. Istocnojad-ran ski trgovci su se zalijetali i do drugih rnediteranskih obala, na-stavljajuci tradiciju isejaca, 0 cemu svjedoce zigovi (ABING) i tipoviamfora u Grckoj (Lamboglia 2)2°. Isejsku su trgovinu nastavili, dakle,·i novi doseljenici. Da Isejei nisu trgovali tzvan svojih maticnih voda,kako bi se njihovo vino proculo toliko daleko (Agatarhid iz Knida).

17 Usp. bilj. 8.18 N. Lam bag 1i a, o. c. str. 263, sl. 17.19 Usp. M. T. C i p ria n o-M. B. Car r e, o. c. str. 84 upucuju na velika

sarenilo varijanata u koje se jas uvijek ne da staviti nesto vise reda.~ M. T. Cipriano-M. B. Carre, o. c. str. 85; E. Lyding Will,

o. c. str. 302.

64

--

AMPHORAEOF RDMANLATEREPUBLICANPERIOD AND THEIRPRODUCTIONIN DALMATIA

Summary

In his contribution to the conference »Amphores romaines et histoire eco-nomiques. Dix ans de recherches« held in Siena in 1986 the author assumedthat some amphorae Lamboglia 2 found in the eastern Adriatic could be produ-ced rthere, The evidence for such a supposition was the fact that the stamp KANIappears on amphorae from the shipwreck in Celina near Omis. They might be-long to Marcus Papius Kanus who together with his brother Gaius Papius Cel-sus dedicated an inscription (CIL III 14265),found at Tasovcici (Herzegowina),to Octavian's victory over Sextus Pompeus. So Marcus Papius Kanus might bethe owner of a part of the cargo, since both amphorae and inscription date fromthe same period (second half of the 1st century B. C.).

In the paper the author presents new evidence for his thesis. The stampsM(arcus) PD(n)T(ius) and l.J(ucius) PO(n)T(ius) among the amphorae Lamboglia2 type discovered on the shipwreck in Vela Svitnja near Vis, on the island ofVis; might have been linked with the bilingual (Latin and Greek) inscription,dedicated to Hermes by a certain Lucius Pontius (CIL III 3076).Both amphoraeand inscription belong to the same period (first half of the 1st century B. C.).So a part 'Of the shipwrecked cargo from Vela Svitnja might also belong tofamily Pontia from Issa.

Recently in the shallow water nea Nin (ancient Aenona) an amphora coverbearing inscription C(ai) Pont(i): Philarri CV (centum quinque) was discovered.It shows that Pontii conltinued to ibe merchants and probably producers ofamphorae and wine even later.

On the basis of the above mentioned the author concludes that the Lam-boglia 2 amphorae were also produced in the eastern Adriatic not only in Italy(western Adriatic coast). Dalmatian merchants must have exported these am-phorae in other parts of the Mediterranean.

65