Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne

novine, br. 150/11, 119/14 i 93/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj

________________ donijela

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o konzultacijama o zaštiti interesa Republike Hrvatske u

Jadranskom moru, u tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo vanjskih i

europskih poslova aktom, klase: 018-05/16-01/24, urbroja: 521-V-02-17-12, od 31. listopada

2017. godine.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb, _____________

PREDSJEDNIK

mr. sc. Andrej Plenković

OBRAZLOŽENJE

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. listopada 2016. godine donijela

Zaključak (Klasa: 022-03/16-07/354, Urbroj: 50301-21/21-16-2), kojim zadužuje

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u koordinaciji s drugim nadležnim

ministarstvima započne konzultacije s državama članicama Europske unije i Europskom

komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i

mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Republike

Hrvatske.

U provedbi navedenog Zaključka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u suradnji s

drugim nadležnim ministarstvima – Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture,

Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, Ministarstvom unutarnjih poslova i

Ministarstvom poljoprivrede – održalo niz sastanaka i konzultacija te ispitalo mogućnosti

koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju u zaštiti legitimnih interesa u Jadranskom

moru.

Usporedno s navedenim, na odgovarajućoj su razini održani sastanci kako s nadležnim

službenicima i dužnosnicima Europske komisije, tako i s određenim predstavnicima država

članica Europske unije.

Kao rezultat obavljenih aktivnosti i konzultacija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova,

u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, pripremilo je Izvješće o konzultacijama o

zaštiti interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

Uz pregled svega učinjenog, Izvješće sadrži i prikaz svih bitnih odrednica vezano za zaštitu i

ostvarivanje prava Republike Hrvatske u Jadranskom moru, u skladu s pravilima

međunarodnog prava i pravilima Europske unije.

IZVJEŠĆE O KONZULTACIJAMA O ZAŠTITI

INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE

U JADRANSKOM MORU

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

2

SADRŽAJ

I. UVOD 3

II. PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU 3

III. ZAŠTIĆENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS (ZERP) 4

IV. NEPRIMJENA PRAVNOG REŽIMA ZERP-a U ODNOSU NA DRŽAVE ČLANICE

EUROPSKE UNIJE 6

V. RAZLIKA IZMEĐU ZERP-a I ISKLJUČIVOG GOSPODARSKOG POJASA (IGP-a) 6

VI. PRAVA I DUŽNOSTI KOJE U IGP-u/ZERP-u IMAJU DRUGE DRŽAVE 8

VII. ZERP KAO TEMELJ ZA BILATERALNU I MULTILATERALNU SURADNJU 8

VIII. ULAZAK REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU 9

1. NADLEŽNOSTI EUROPSKE UNIJE U PROVEDBI UNCLOS-a 9

2. ZERP NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU 10

2.1 RIBOLOVNI ASPEKT 10

2.2 JURISDIKCIJA GLEDE ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA MORA 13

2.3. EKOLOŠKI ASPEKT 14

2.3.1. OKVIRNA DIREKTIVA O MORSKOJ STRATEGIJI iz 2008. 14

2.3.2. EKOLOŠKI ASPEKT PROVEDBE ZERP-a 16

IX. DJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU 18

1. ZAŠTITA MORA (ZERP/IGP) OD ONEČIŠĆENJA (RIZICI PLOVIDBE) 20

a. Rizici sigurnosti plovidbe u isključivom gospodarskom pojasu 20

b. Rizici za morski okoliš u isključivom gospodarskom pojasu 21

c. Sposobnosti detektiranja kršenja europskih i domaćih propisa o sigurnosti plovidbe 21

d. Sposobnosti detektiranja onečišćenja i onečišćivača 21

2. TEHNIČKI SUSTAV ZA NADZOR DRŽAVNE GRANICE NA MORU 22

3. IZAZOVI PRISUTNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU 23

X. ZAKLJUČAK VEZANO ZA RIBOLOVNI I EKOLOŠKI ASPEKT 23

XI. OBAVLJENE KONZULTACIJE 24

XII. DODATNE MJERE ZAŠTITE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE 25

1. ZABRANA/OGRANIČENJE RIBOLOVA U PODRUČJU ZERP-a 26

2. POSEBNE MJERE UPRAVLJANJA U JADRANSKOM MORU

(OGRANIČAVANJEM FLOTE) 26

3. POSEBNE MJERE UPRAVLJANJA U JABUČKOJ KOTLINI 27

4. USPOSTAVA ZAŠTIĆENOG RIBOLOVNOG PODRUČJA JABUČKE KOTLINE 28

XIII. ZAKLJUČAK 28

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

3

I. UVOD

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 27. listopada 2016. godine je donijela

Zaključak (Klasa: 022-03/16-07/354, Urbroj: 50301-21/21-16-2), kojim zadužuje

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u koordinaciji s drugim nadležnim

ministarstvima započne konzultacije s državama članicama Europske unije i Europskom

komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i

mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Republike

Hrvatske.

U provedbi navedenog Zaključka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u suradnji s

drugim nadležnim ministarstvima - Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture,

Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom

poljoprivrede i Ministarstvom znanosti i obrazovanja - održalo niz sastanaka i konzultacija te

ispitalo pravne (i stvarne) mogućnosti koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju u zaštiti

svojih legitimnih interesa u Jadranskom moru.

Usporedo s navedenim, na odgovarajućoj su razini održani sastanci kako s nadležnim

službenicima i dužnosnicima Europske komisije, tako i s određenim predstavnicima država

članica Europske unije.

Uz pregled svega učinjenog, Izvješće sadrži i prikaz svih bitnih odrednica vezano za zaštitu i

ostvarivanje prava Republike Hrvatske u Jadranskom moru, te može poslužiti Vladi

Republike Hrvatske kao podloga za procjenu svih relevantnih okolnosti i odgovarajućeg

načina zaštite legitimnih interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, u skladu s

pravilima međunarodnog prava i pravilima Europske unije.

II. PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU

Republika Hrvatska ima pravo, kao obalna država uz čiju vanjsku granicu teritorijalnog mora

se proteže otvoreno more, proširiti svoju jurisdikciju na Jadranskom moru u skladu s

Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. (Narodne novine –

Međunarodni ugovori, broj 9/2000), dalje u tekstu „UNCLOS“, uključujući i proglašenje te

punu primjenu isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.

UNCLOS u Dijelu V. (članci 55. do 75.) uređuje pravni režim isključivog gospodarskog

pojasa, čije proglašenje je suvereno i samostalno pravo svake obalne države čija se vanjska

granica teritorijalnog mora dotiče otvorenog mora.

Međunarodna praksa pokazuje da je veliki broj država proširio svoju jurisdikciju izvan

granica teritorijalnog mora i uspostavio na tim područjima mora raznolike pravne režime.

Države stranke UNCLOS-a se pri uspostavi takvih pojaseva pozivaju na UNCLOS, posebno

njegov dio koji se odnosi na isključivi gospodarski pojas (IGP), a u praksi odabiru proglašenje

isključivog gospodarskog pojasa kao i razne druge modalitete širenja svoje jurisdikcije na

moru, obuhvaćajući pri tome (polazeći od načela ad minori ad maius) sve ili samo neke

sadržaje isključivog gospodarskog pojasa iz Dijela V. UNCLOS-a. Prava i obveze države koja

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

4

proglašava samo neke sadržaje isključivog gospodarskog pojasa ista su kao i prava država

koje su proglasile isključivi gospodarski pojas, u odnosu na proglašeni sadržaj.1

Širom svijeta, pa i u Sredozemlju, osim isključivih gospodarskih pojaseva, proglašene su

„ribolovne zone“, „zaštićene ribolovne zone“, „zaštićene ekološke zone“, pa tako i „zaštićena

ekološko - ribolovna zona“ u Republici Hrvatskoj.2 Pri proglašenju takvih „podvrsta“ ili

izvedenica od isključivih gospodarskih pojaseva, obalne države trebaju jasno naznačiti koje

sadržaje isključivog gospodarskog pojasa su proglasile odnosno u odnosu na koje sadržaje su

proširile jurisdikciju na moru3.

III. ZAŠTIĆENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS (ZERP)

U ovom trenutku Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju u

Jadranskom moru izvan svojih nacionalnih granica (teritorijalnog mora) kroz pravni režim

Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa i kroz režim epikontinentalnog pojasa (morskog

dna i podzemlja). Područje ZERP-a obuhvaća 23 870 km2.

Na morskom dnu i podzemlju izvan nacionalne jurisdikcije (dakle izvan državnog područja

Republike Hrvatske), Republika Hrvatska ima epikontinentalni pojas i u njemu uživa

suverena prava istraživanja i iskorištavanja prirodnog bogatstva morskog dna i podzemlja. U

stupu vode iznad epikontinentalnog pojasa, Republika Hrvatska je proglasila Zaštićeni

ekološko-ribolovni pojas (ZERP) i u njemu uživa sadržaje isključivog gospodarskog pojasa

koji se odnose na

- suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim

bogatstvima voda izvan granice teritorijalnog mora, te

- jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i

- jurisdikciju glede zaštite i očuvanja morskog okoliša.

U Odluci o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (Narodne novine,

broj 157/2003 od 6. listopada 2003.) utvrđeno je da pojas ZERP-a obuhvaća morski prostor

od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine do vanjske granice dopuštene općim

međunarodnim pravom. Te će se granice utvrditi međunarodnim ugovorima o razgraničenju s

državama čije obale leže sučelice ili bočno u odnosu na hrvatsku obalu (s Italijom i Crnom

Gorom), a do njihovog sklapanja vanjska granica će privremeno slijediti crtu razgraničenja

1 Judikatura Međunarodnog suda u Haagu o razgraničenju IGP-a i ribolovnog pojasa (slučaju SAD v. Kanada u

razgraničenju u zaljevu Maine), potvrdila je da obalne države u ribolovnom pojasu imaju ista prava i obveze kao

i obalne države u IGP-a, u odnosu na jednu njegovu svrhu (funkciju) - ribarenje.

2 Isključivi gospodarski pojas u Sredozemlju tako su proglasili Egipat, Maroko i Cipar, jednako kao i

Rumunjska, Bugarska, Turska, Rusija i Ukrajina, koje su ih proglasile u Crnom moru, čime su u Crnom moru

nestala područja koja imaju status (režim) otvorenog mora. Velik broj država proširio je svoju jurisdikciju

vezano za ribarstvo: Alžir, Tunis (zaljev Gabes), Malta je proglasila isključivi ribolovni pojas, a Španjolska

zaštićeni ribolovni pojas. Francuska je proglasila ekološki pojas čime je proširila svoju jurisdikciju na način da je

obuhvatila sadržaje vezane za zaštitu okoliša.

http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/PDFFILES/table_summary_of_claims.pdf

(UN baza podataka, stanje na dan 15.7.2011.) 3 https://treaties.un.org/pages/ViewDetailsIII.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXI-

6&chapter=21&Temp=mtdsg3&clang=_en

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

5

epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o

razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968, a kod bočnog razgraničenja crtu koja slijedi

smjer i nastavlja se na privremenu crtu razgraničenja teritorijalnih mora Republike Hrvatske i

Crne Gore kako je utvrđeno Protokolom između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade

Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država

od 10. prosinca 2002..

Hrvatski Pomorski zakonik, donesen 1994., već regulira hrvatski IGP u Jadranskom moru,

ostavljajući konačno proglašenje naknadnoj odluci Hrvatskoga sabora (čl. 1042). Pomorski

zakonik tako u sebi već sadrži i određene članke (glava IV, članci 33. do 42.) vezane za

ostvarivanje suverenih prava i jurisdikcije Republike Hrvatske kao obalne države u

isključivom gospodarskom pojasu, a njihovu primjenu vezuje uz donošenje odluke

Hrvatskoga sabora o njegovom proglašenju. Hrvatski sabor je u svojoj odluci odredio da će se

danom početka primjene pravnog režima ZERP-a početi primjenjivati i određeni članci

iz te glave Pomorskog zakonika – koji se odnose na one sadržaje IGP-a koje je Hrvatski

sabor proglasio. Nakon početka primjene pravnog režima ZERP-a počeli su se primjenjivati

članci 33. (opća odredba o protezanju pojasa), 34, stavka 1. točka a (suverena prava glede

istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja prirodnim bogatstvima), članak 35.

(nadležnosti tijela Republike Hrvatske za poduzimanje potrebnih mjera radi ostvarivanja

suverenih prava), 41. (jurisdikcija vezana za znanstvena istraživanja mora) i 42. (jurisdikcija

vezana zaštitu i očuvanje morskog okoliša - onečišćenja mora s brodova, onečišćenja

prouzročena potapanjem otpadaka, te onečišćenja mora iz zraka ili zrakom).

Odluke Hrvatskoga sabora o ZERP-u

Hrvatski sabor je 3. listopada 2003. g. u skladu s UNCLOS-om, donio Odluku o proširenju

jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru, kojom je proglasio sadržaje isključivog

gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i

gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan granice teritorijalnog mora, te

jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša. Ovom

odlukom uspostavljen je ZERP. Od tog se dana, temeljem predmetne Odluke, primjenjuju

odredbe Glave IV. Pomorskog zakonika koje uređuju institut gospodarskog pojasa.

Nakon Odluke iz 2003., Hrvatski sabor je donio još tri odluke vezano za ZERP:

- 2004. godine, Hrvatski sabor novom odlukom odlučuje da će se ZERP početi primjenjivati

nakon što Hrvatska s Europskom zajednicom sklopi ugovor o partnerstvu u ribarstvu

(Narodne novine, broj 77/2004),

- 2006. godine, Hrvatski sabor je odredio da će se ZERP u svakom slučaju početi

primjenjivati 1. siječnja 2008. (Narodne novine, broj 138/2006),

- 2008. godine, Hrvatski sabor je odlučio da se ZERP privremeno neće primjenjivati na

države članice Europske unije „od 15. ožujka 2008. do iznalaženja zajedničkog dogovora u

europskom duhu“. (Narodne novine, broj 31/2008).

Slijedom navedenog, nakon jednogodišnje odgode početka primjene ZERP-a, te slijedom

naknadnih odluka Hrvatskoga sabora iz 2004., 2006. i 2008., pravni režim ZERP-a

privremeno se ne primjenjuje na države članice Europske unije „do iznalaženja zajedničkog

dogovora u europskom duhu“. Dakle, u ovom trenutku ZERP se slijedom odluke Hrvatskoga

sabora trenutno primjenjuje na sve države svijeta, osim država članica Europske unije.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

6

IV. NEPRIMJENA PRAVNOG REŽIMA ZERP-a U ODNOSU NA DRŽAVE ČLANICE

EUROPSKE UNIJE

Ujedno valja podsjetiti da, slijedom odluka Hrvatskog sabora vezano za ZERP, posebice one

iz 2008. godine u kojoj je određeno da Republika Hrvatska neće primjenjivati ZERP u

odnosu na države članice Europske unije do postizanja „dogovora u europskom duhu“,

Republika Hrvatska je tijekom pregovora oko ulaska u Europsku uniju, u dvama

pregovaračkim poglavljima, koja se tiču „ribarstva“ i „zaštite okoliša“, još jednom potvrdila

spremnost (kao politički „commitment“ a ne kao formalnu međunarodnopravnu obvezu)

suzdržati se od primjene pravnog režima ZERP-a u odnosu na države članice Europske unije.

Kako je u to vrijeme već stupio na snagu Sporazum o arbitraži između Vlade Republike

Hrvatske i Vlade Republike Slovenije (Narodne novine – međunarodni ugovori, broj

12/2009), Republika Hrvatska je ujedno izrazila spremnost da se pravni režim ZERP-a neće

početi primjenjivati na države članice EU-a do „pune provedbe arbitražne odluke“. U to se

doba, naime, očekivalo da će arbitražni postupak rezultirati arbitražnom odlukom koja će u

potpunosti otkloniti sve prijepore o pravima koje je Republika Slovenija za sebe zahtijevala u

teritorijalnom moru Republike Hrvatske odnosno u dijelu područja ZERP-a.

Situacija se promijenila ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Nakon ulaska

Republike Hrvatske u Europsku uniju, Republika Hrvatska kao država članica ima prava i

obveze koristiti se svim mehanizmima koji državi članici Europske unije stoje na

raspolaganju kako bi zaštitila i promovirala interese koje obalna država ima na moru ispred

svoje obale, provodeći pritom zajedničke politike Europske unije i suradnju na svoju dobrobit

kao države članice Europske unije i Europske unije u cjelini, te upravo u europskom duhu

surađivati u postizanju tih ciljeva. Pri tome valja imati na umu da je Europska unija sama

stranka UNCLOS-a i da jednim dijelom ima isključivu a u nekim područjima podijeljenu

nadležnost s državama članicama Europske unije u provedbi UNCLOS-a, te sve države

članice Europske unije na jedan modificirani način ostvaruju svoja prava i obveze iz

UNCLOS-a.

Situacija se promijenila nakon kompromitacije arbitražnog postupka. Situacije se u

bitnome promijenila i nakon protupravnog djelovanja Republike Slovenije tijekom

arbitražnog postupka čime je teško povrijedila Sporazum o arbitraži i nepovratno

kompromitirala i korumpirala sam arbitražni postupak koji više nije mogao donijeti legitimnu

arbitražnu odluku. Razumijevanje da bi se s postupkom konzultacija i postizanja dogovora u

europskim duhu trebalo pričekati do „punog izvršenja arbitražne odluke“ time je postalo

neprovedivo.

V. RAZLIKA IZMEĐU ZERP-a I ISKLJUČIVOG GOSPODARSKOG POJASA (IGP)

UNCLOS uređuje pravni režim isključivog gospodarskog pojasa u kojemu obalna država

(članak 56.) ima:

- suverena prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim4 i neživim

prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskog dna i njegova podzemlja, te

4 Republika Hrvatska, kao obalna država koja je proširila jurisdikciju u odnosu živa prirodna bogatstva, ima po

UNCLOS-u obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera kojima je cilj osigurati da živi resursi ne budu izloženi

pretjeranom iskorištavanju. Jedna je od tih mjera utvrđivanje ukupnog dozvoljenog ulova, kao i utvrđivanje

pravila o sezonama ribarenja, izdavanja dozvola za ribarenje, propisivanje vrsta, dimenzija i broja ribarskih

brodova i dr, sve u cilju održavanja i obnavljanja lovljenih vrsta na razinama koje mogu osigurati maksimalni

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

7

glede drugih djelatnosti radi gospodarskog istraživanja i iskorištavanja pojasa, kao što je

proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova;

- jurisdikciju glede:

- podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava,

- znanstvenog istraživanja mora,

- zaštite i očuvanja morskog okoliša

te druga prava i dužnosti predviđene u ovoj Konvenciji.

Pravni režim morskog dna i podzemlja nad prirodnim produžetkom kopna obalne države, tzv.

epikontinentalni pojas, sastavni je dio i gospodarskog pojasa. On se, međutim, ne mora

proglašavati i država na njemu ima samostalna prava ipso facto i neovisno o tome je li

proglasila gospodarski pojas ili ne.

Republika Hrvatska svojom odlukom o proširenju jurisdikcije na Jadranskom moru nije

obuhvatila sljedeća prava iz članka 56. UNCLOS-a:

- suverena prava glede drugih djelatnosti radi gospodarskog istraživanja i iskorištavanja

pojasa, kao što je proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova i

- jurisdikciju glede podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava.

Dakle, u ovom trenutku Republika Hrvatska jedino ne uživa pravo na izgradnju

umjetnih otoka (uređaja i naprava) i pravo na proizvodnju energije korištenjem mora,

morskih struja i vjetrova.

Republika Hrvatska, kao obalna država s 1142 otoka, otočića i hridi, u ovom trenutku nema

pravo izgradnje umjetnih otoka. Pri ovome treba imati na umu da na temelju pravnog

režima epikontinentalnog pojasa, Republika Hrvatska već uživa i ima pravo izgradnje

uređaja i naprava (instalacija) za potrebe istraživanja i iskorištavanja morskog dna i

podzemlja (kao što su, primjerice, platforme za istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika

(nafte) i plina).

Vezano za proizvodnju energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova, koje je

jedino drugo pravo koje Republika Hrvatska ne uživa kroz ZERP, treba imati na umu da su

vode Jadranskog mora, njezine struje i vjetrovi, značajno manje snage i intenziteta od

područja mora i oceana na kojima se danas odvija proizvodnja energije korištenjem mora,

morskih struja i vjetrova, tako da za sada, uzimajući u obzir postojeću tehnologiju i

učinkovitost proizvodnje energije iz tih izvora, ne postoji ekonomska ni druga isplativost

posezati za tim izvorima energije. Tako, studija troškovima i koristima proglašenja

gospodarskih pojaseva u Sredozemlju ukazuje na to da zbog iznimno male razlike u plimi i

oseki u cijelom Sredozemlju nije zamislilo da će uporaba snage plime i oseke biti iskoristiva.

održivi ulov. Pored toga, sporazumima i drugim aranžmanima omogućit će se pristup višku dozvoljenog izlova

drugim državama, uz posebno vođenje računa o državama u zemljopisno nepovoljnom položaju.

U zajedničkom interesu je svih obalnih država Jadrana i Sredozemlja usvojiti preventivne mjere kakao bi se na

najmanju moguću mjeru svela mogućnost ekološke katastrofe s dalekosežnim posljedicama za riblje fondove i

morski okoliš. Uspostavom ZERP-a stvoren je temelj za učinkovitiju bilateralnu i multilateralnu suradnju država,

na pitanjima od zajedničkog interesa (kao što su usklađivanje zakonodavstva vezano za tankere s jednostrukom

odnosno dvostrukom oplatom, ili za balastne vode), pri čemu će se nakon postizanja dogovora između svih

obalnih država Jadrana kontrola takvim mjera moći provoditi i prije nego brod koji ne odgovara standardima uđe

u koju od jadranskih luka.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

8

Jednako tako ni uporaba snaga valova najvjerojatnije neće biti značajnije iskoristiva u

budućnosti. Kad je riječ o snazi vjetra, sve instalacije koje koriste tu vrstu energije

pričvršćene su uz morsko dno i podzemlje (epikontinentalni pojas), pa čak i one koje plutaju

na moru. I ostaje činjenica da Sredozemlje nije idealno mjesto za iskorištavanje snage vjetra

jer su instalacije (power units) vezane uz morsko dno, a područja mora izvan granica obalnih

država su jako duboka, a plića područja se nalaze u okviru teritorijalnog mora gdje već sada

države mogu stavljati takve instalacije.5

VI. PRAVA I DUŽNOSTI KOJE U IGP-u / ZERP-u IMAJU DRUGE DRŽAVE

Sve države, obalne i neobalne, u pojasu uživaju pod uvjetima određenim u odgovarajućim

odredbama UNCLOS-a, slobodu plovidbe, prelijetanja, polaganja podmorskih kabela i

cjevovoda, kao i druge međunarodnopravno dopuštene upotrebe mora. U ostvarivanju svojih

prava i ispunjavanju svojih dužnosti, treće države dolično poštuju prava i dužnosti obalne

države i drže se zakona i drugih propisa koje je donijela obalna država za taj pojas, u skladu s

UNCLOS-om i drugim pravilima međunarodnog prava.

U tom smislu, sloboda plovidbe može u određenoj mjeri biti ograničena pravom obalne

države vezanim za zaštitu i očuvanje morskog okoliša. Naime, svi strani brodovi, osim onih

koji uživaju imunitet, dužni su poštivati međunarodne i nacionalne propise o zaštiti od

onečišćenja, a pojedinim posebnim područjima, i dodatne propise obalne države.

ZERP je slobodan za prelijetanje svih vrsta zrakoplova iz svih država svijeta, i ostvaruje se

jednako kao i nad otvorenim morem. Zrakoplovi prilikom prelijetanja imaju obvezu poštivati

općeprihvaćene međunarodne propise («međunarodne standarde») i hrvatske propise o

suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.

Uz poštivanje određenih prava obalne države (sprječavanje, smanjivanje i nadziranje

onečišćenja iz cjevovoda), kao i uz suglasnost obalne države vezano za određivanje pravca

polaganja, u tom pojasu postoji sloboda polaganja kabela i cjevovoda.

Pod drugim međunarodnopravnim dopuštenim upotrebama mora nalaze se aktivnosti

vezane uz iskorištavanje brodova, zrakoplova i podmorskih kabela i cjevovoda, kao i

mirnodopske vojne aktivnosti (uključujući vojne vježbe i manevre).

Kao što je već naprijed navedeno, uz prava i dužnosti koje u pojasu obalne države imaju treće

države, posebna su dodatna prava rezervirana za neobalne države i države u nepovoljnom

geografskom položaju (iz članka 70., stavka 2.), vezano za sudjelovanje u iskorištavanju živih

bogatstava i zaštiti interesa u glede znanstvenih istraživanja.

VII. ZERP KAO TEMELJ ZA BILATERALNU I MULTILATERALNU SURADNJU

Za Jadransko more koje se može svrstati u poluzatvorena mora, a Republika Hrvatska je

obalna država na poluzatvorenom moru, od posebnog je značaja i članak 123. UNCLOS-a

koji poziva («trebale bi») obalne države na zatvorenim ili poluzatvorenim morima na

međusobnu suradnju u ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dužnosti na temelju

5 Costs and benefits arising from the establishment of maritime zones in the Mediterranean Sea, Final Report,

client: European Commission, DG Mare, June 3013, str. 200.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

9

UNCLOS-a. Dakle, u ostvarivanju prava i obveza koje te države imaju na temelju UNCLOS-

a, te bi države trebale nastojati:

- usklađivati gospodarenje, očuvanje, istraživanje i iskorištavanje živih bogatstava mora,

- usklađivati ostvarivanje svojih prava i ispunjavanje svojih dužnosti glede zaštite i očuvanja

morskog okoliša,

- usklađivati svoje politike znanstvenog istraživanja i, gdje je to primjereno, poduzimati

zajedničke programe znanstvenog istraživanja tog područja, te

- pozivati, na odgovarajući način, druge zainteresirane države ili međunarodne organizacije na

suradnju s njima u provedbi naprijed navedenih odredbi.

Navedenom su odredbom države u tim morima pozvane na suradnju u ostvarivanju prava i

obveza koje za njih proizlaze iz UNCLOS-a. Obalna država koja je proširila jurisdikciju, kao

što je to učinila Republika Hrvatska u odnosu na ZERP, kao i sve ostale države koje dijele

poluzatvoreno more kao što je Jadransko more, stječu dodatna prava ali i obveze (vezane za

živa bogatstva, morski okoliš i znanstvena istraživanja u tom pojasu), te se time širi područje

moguće suradnje država u tim morima.

VIII. ULAZAK REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU

1. NADLEŽNOSTI EUROPSKE UNIJE U PROVEDBI UNCLOS-a

Situacija se nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju u mnogočemu promijenila,

posebice u dijelu koji se tiče ribarskog aspekata ZERP-a, a ima promjena i u ekološkom

aspektu provedbe ZERP-a.

Naime, države članice Europske unije su osnivačkim ugovorima na kojima se temelji

Europska unija dodijelile Europskoj uniji određene nadležnosti za postizanje zajedničkih

ciljeva. Uz izvorno stvoreno zajedničko tržište, Europska unija je s godinama razvila niz

politika koje se odnose na najrazličitija područja, s promjenjivim stupnjem usklađenosti, od

pravih zajedničkih politika do obične suradnje.

U pretežnom broju slučajeva nadležnost je podijeljena između Europske unije i država

članica, međutim postoje i određena područja koja su u isključivoj nadležnosti Europske

unije (članak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu UFEU6), kao što je

slučaj s očuvanjem morskih bioloških resursa u sklopu ribarstvene politike.

Podijeljena nadležnost između Europske unije i država članica primjenjuje se u nizu

područja (članak 4. UFEU), između ostalog u poljoprivredi i ribarstvu (osim očuvanja

morskih resursa) kao i okolišu.

Europska unija utvrđuje i provodi zajedničku poljoprivrednu i ribarstvenu politiku (članak

38. UFEU). (Unutarnje tržište obuhvaća poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim

proizvodima. „Poljoprivredni proizvodi” su plodovi zemlje, proizvodi stočarstva i ribarstva te

proizvodi prvog stupnja prerade neposredno vezani uz te proizvode.).

Politika Europske unije u području okoliša (članak 192. UFEU) pridonosi ostvarivanju

ciljeva kao što su očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, razborito i racionalno

6 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

10

korištenje prirodnih bogatstva kao i promicanje mjera na međunarodnoj razini za rješavanje

regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša.

Europska unija kao takva stoga ima niz nadležnosti koji se tiču primjene UNCLOS-a, te

je tako i sama, uz države članice Europske unije, stranka UNCLOS-a.

Države članice Europske unije, pri ostvarivanju svojih prava i obveza iz UNCLOS-a,

ograničene su u svojim pravima i obvezama u područjima koje su države članice

Europske unije dodijelile Europskoj uniji. Jednako tako su, u provedbi određenih prava

i obveza iz UNCLOS-a, vezane relevantnim pravilima prava Europske unije.

Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, Republika Hrvatska kao i sve druge

države članice Europske unije, svoja suverena prava i jurisdikciju u skladu s UNCLOS-

om ostvaruje u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Europska unija je svjesna značaja proširene jurisdikcije država na moru. U kontekstu

pripreme i provedbe Integrirane pomorske politike na Sredozemlju, Europska komisija dala je

izraditi Studiju o troškovima i koristima koji proizlaze iz uspostave morskih zona u

Sredozemlju te je na temelju toga 2013. dala Priopćenje vezano za uspostavu gospodarskih

pojaseva u Sredozemlju. U tom priopćenju polazi se od činjenice da je značajan dio

Sredozemnog mora izvan jurisdikcije obalnih država, te je stoga nezaštićen, neistražen i

neiskorišten. U tom dokumentu Europska komisija iznosi stajalište da postoji značajna

dobrobit za obalne države u slučaju da iskoriste svoje pravo proglašenja isključivog

gospodarskog pojasa, kako je predviđeno UNCLOS-om, a posebno je naglašena potreba

suradnje između članica Europske unije i s državama koje su im u susjedstvu, te su države

pozvane da najbolje iskoriste mogućnosti razvoja i ubiranja plodova plave ekonomije.

2. ZERP NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju situacija se u mnogočemu promijenila.

2.1 RIBOLOVNI ASPEKT

Očuvanje morskih bioloških resursa u sklopu ribarske politike u isključivoj je nadležnosti

Europske unije7, a podijeljena nadležnost između Europske unije i država članica primjenjuje

se u svim ostalim aspektima ribarstva. Europska unija utvrđuje i provodi zajedničku

poljoprivrednu i ribarstvenu politiku (članak 38. UFEU). Države članice Europske unije

sudjeluju i u drugim mnogostranim sporazumima kao što je Sporazum o Općoj komisiji za

ribarstvo u Sredozemlju (The GFCM Agreement), kroz koje zajednički ostvaruju racionalno

gospodarenje, usmjereno prvenstveno na očuvanje i optimalno iskorištavanje živih

bogatstava, kao i na osiguravanje ravnoteže između prekomjernog i nedovoljnog

iskorištavanja bioloških bogatstava (kao što je i predviđeno UNCLOS-om)8. Navedeno se

7 Budući da je očuvanje morskih bioloških resursa u isključivoj nadležnosti Europske unije, države članice

Europske unije nisu više stranke Međunarodne konvencija o očuvanju atlantskih tuna (ICCAT Convention), koja

određuje obvezatne kvote i načine lova plavoperajnih tuna, već je stranka te Konvencije samo Europska unija,

kroz koju ostale države članice ostvaruju svoja prava i pridržavaju se obveza. 8 Ostvarenje suverenih prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim

bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora (UNCLOS), koje ima za cilj racionalno

gospodarenje, o kojem govori niz odredaba UNCLOS-a vezano za isključivi gospodarski pojas (članci 61.-73.),

usmjereno je prvenstveno na očuvanje i optimalno iskorištavanje živih bogatstava u prostoru nad kojim je obalna

država proširila jurisdikciju. UNCLOS obvezuje obalne države da osiguraju ravnotežu između prekomjernog i

nedovoljnog iskorištavanja bioloških bogatstva, kako bi se, s jedne strane, očuvala prirodna bogatstva a, s druge

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

11

ostvaruje kroz mjere očuvanja i optimalnog iskorištavanja živih bogatstva - utvrđivanje

dopustivog ulova, znanstveno utemeljenim mjerama u suradnji s nadležnim međunarodnim

organizacijama i propisivanje mjera radi sprječavanja prekomjernog ribolova, kao i mjere

radi održavanja populacija lovljenih vrsta na razinama najvišeg održivog prinosa, kao i

racionalnim gospodarenjem nekim vrstama živih morskih organizama - ali sada kroz naprijed

navedene mehanizme međusobne suradnje država članica Europske unije.

Sva morska područja pod suverenošću ili jurisdikcijom država članica Europske unije čine

„vode Zajednice“ odnosno „vode Europske unije“. Tako su i područja mora država članica

Europske unije koja se nalaze izvan njihovog teritorijalnog mora a nad kojima je država

članica Europske unije proširila jurisdikciju, kao što su isključivi gospodarski pojasevi,

ribolovne zone i sl., dio voda Europske unije odnosno ribolovnog mora Europske unije.

U tim područjima ribolov se može odvijati isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj

politici Europske unije (Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju

i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarske politike).9 Osnovno

je načelo da ribarska plovila Europske unije imaju jednako pravo pristupa vodama i

resursima unutar morskog prostora Europske unije, a ograničenje se odnosi samo na

područje unutar zone od 12 nautičkih milja od polaznih crta (teritorijalno more država

članica). U tim zonama (koje su dio državnog područja država članica na moru a čine ga

teritorijalno more i unutarnje morske vode), države članice mogu zadržati isključiva prava na

ribolov.

To znači da ribarska plovila iz država članica Europske unije imaju pravo ribolova unutar

prostora hrvatskog ZERP-a (ili IGP-a), ali jednako tako imaju obvezu pridržavati se pravila

Europske unije o ribarstvu koja propisuju ribolovne alate i načine ribolova te sva druga

pravila.

U gospodarskim pojasevima država članica provodi se zajednička ribarstvena politika

Europske unije uz poštivanje načela relativne stabilnosti koje se posebno temelji na

povijesnim razinama ulova i podrazumijeva održavanje utvrđenog postotka dozvoljenog

ribolovnog napora za glavne komercijalne vrste za svaku državu članicu. To znači da bilo

koja država članica može loviti u području pod jurisdikcijom druge države članice bez

naknade ukoliko postoje takvi podaci o povijesnim razinama ulova, slijedom čega Republika

Hrvatska ne bi imala pravo na naknadu od Talijanske Republike za iskorištavanje ribljih

resursa u području proširene jurisdikcije.

strane, omogućilo i drugim državama sudjelovanje u višku koji obalna država nije mogla iskoristiti. Navedeno se

ostvaruje kroz mjere očuvanja i optimalnog iskorištavanja živih bogatstva – utvrđivanje dopustivog ulova,

znanstveno utemeljenim mjerama u suradnji s nadležnim međunarodnim organizacijama i propisivanje mjera

radi sprječavanja prekomjernog ribolova, kao i mjere radi održavanja populacija lovljenih vrsta na razinama

najvišeg održivog prinosa, kao i racionalnim gospodarenjem nekim vrstama živih morskih organizama – u

pogledu vrlo migratornih vrsta (navedenih u Prilogu I UNCLOS-a, primjerice tune), anadromnih riba (primjerice

losos), katadromnih vrsta (primjerice, jegulje).

Poseban tretman u tom pojasu imaju neobalne države i države u nepovoljnom geografskom položaju, u istoj

regiji ili subregiji. Uz prava predviđena za ostale države, te države imaju posebna prava (prvenstva) u pogledu

sudjelovanja u iskorištavanju odgovarajućeg dijela viška živih bogatstava (članci 69. i 70.). Ako je neka susjedna

država već prije lovila u vodama nad kojima je obalna država proširila svoju jurisdikciju, obalna država mora

voditi računa i o toj činjenici prigodom odobravanja pristupa višku dopustivog ulova (članak 62, stavak 3).

9https://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/98fc4b70-c38e-4135-9ec7-ca1aaa533901/language-

hr Članak 3, stavak 1 (a): „vode Zajednice” znači vode pod suverenošću ili nadležnošću država članica, osim voda

koje graniče s područjima iz Priloga II. Ugovora (prekomorska područja)

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

12

U slučaju ako bi obalna država članica željela odrediti stroža pravila, ona bi se mogla donijeti

uz suglasnost Europske komisije i primjenjivati na sva ribarska plovila, uključujući i domaća.

Slijedom navedenog, u isključivom gospodarskom pojasu država članica Europske unije

(jednako kao i sada RH u ZERP-u) ne može se zabraniti pristup ribarskim brodovima

država članica Europske unije. Republika Hrvatska, u odnosu na isključivi gospodarski pojas,

ne može donositi propise koji bi bili u suprotnosti s propisima o zajedničkoj ribarstvenoj

politici Europske unije. Dakle, Republika Hrvatska može u svom teritorijalnom moru biti

stroža od zajedničke ribarstvene politike, ali takvi propisi se ne mogu primjenjivati u

gospodarskom pojasu i pogotovo ne na ribarske brodove država članica Europske unije.

Dolazak ribarskih brodova iz drugih država članica Europske unije u isključivi gospodarski

pojas se ne može „naplaćivati“. Uz to treba imati na umu da u ovom trenutku u Sredozemlju,

za razliku od Atlantskog oceana i Sjevernog mora, ne postoje pravila koja bi određivala kvote

pojedinim državama članicama za izlov kao ni (godišnji) sustav njihove dodjele, vodeći

računa o održivom ribolovu. Nadalje, ribolov u ZERP-u mogu obavljati isključivo ribarska

plovila Europske unije koja se nalaze na popisu ribarskih plovila koja mogu obavljati ribolov

u Sredozemnom moru sukladno odlukama GFCM-a (Opća komisija za ribarstvo

Sredozemlja).

Republika Hrvatska bi u ostvarenju prava iz UNCLOS-a vezano za predlaganje mjera

održivog ribarenja za područje mora nad kojim je proširila jurisdikciju (ZERP-a), već sada

bila u mogućnosti Europskoj komisiji predlagati, nakon što se istraže, analiziraju i dobiju za

to odgovarajuće znanstvene podloge, uvođenje kvota za područje ZERP-a. Međutim, sam

sustav uvođenja kvota primjenom pravila iz UNCLOS-a i pravila pravne stečevine teško da bi

bio prihvatljiv za Republiku Hrvatsku, jer je bi veličine kvota koje bi na prijedlog država

članica Europske unije određivala Europska komisija za hrvatske ribare zbog povijesnih i

drugih razloga vrlo vjerojatno bio nepovoljan. 10

Ribarska plovila iz država članica kada obavljaju ribolov u ZERP-u (kao i na otvorenom

moru), imaju obvezu postupanja u skladu s općom uredbom o ribarstvu koja propisuje

ribolovne alate i načine ribolova kao i neka druga opća pravila (moguće načine

ograničavanja (lovostaja) na određenim područjima).

Obalna država članica u području jurisdikcije izvan teritorijalnog mora, znači i u

gospodarskom pojasu, ima pravo i obvezu nadzora i kontrole provedbe pravila zajedničke

ribarstvene politike Europske unije. Način ostvarenja nadzora i kontrole posebno je uređen

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole

Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike11

, kojim je

10 Europska komisija bi, kao što je to predviđeno i pravilima UNCLOS-a, pri određivanju kvota polazila i od

povijesnih ulova u Jadranskom moru. A u tom slučaju je za očekivati da bi, zbog duže primjene sustava

izvješćivanja o izvršenom ribolovu koji talijanski ribari u provedbi pravne stečevine Europske unije provode već

desetljećima, talijanskoj strana bilo lako dokazati značajne povijesne količine ulova u sadašnjem području

ZERP-a kao i u cijelom Jadranskom moru. Hrvatska bi strana kako zbog objektivno manjeg ulova kao i zbog

nedostatka evidencije u prošlosti, mogla imati poteškoće u dokazivanju svoje povijesne prisutnosti i obavljenih

izlova.

11

http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/Uredba1224_HR.pdf , UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1224/2009

od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke

ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005,

(EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br.

1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br.

1627/94 i (EZ) br. 1966/2006

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

13

uspostavlja sustav Zajednice za kontrolu, inspekciju i izvršenje (dalje u tekstu: sustav kontrole

Zajednice), kako bi se osigurala sukladnost s pravilima zajedničke ribarstvene politike. Sustav

kontrole Zajednice odnosi se na sve aktivnosti obuhvaćene zajedničkom ribarstvenom

politikom koje se obavljaju na području država članica ili u vodama Europske unije ili ih

obavljaju ribarska plovila Europske unije ili, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost

države članice koja je država zastave, državljani država članica.

Države članice provode nadzor u vodama Zajednice koje su pod njihovom suverenošću ili

jurisdikcijom uočavanjem ribarskih plovila pomoću inspekcijskih plovila i nadzornih letjelica;

pomoću satelitskog sustava za praćenje plovila i svih drugih metoda detekcije i identifikacije.

Istodobno, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost obalne države članice, država članica

može obavljati inspekcijske preglede ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom u

svim vodama Zajednice izvan voda koje su pod suverenošću druge države članice (članak 80.

Uredbe)

Ako se uočavanje ili detekcija odnosi na ribarsko plovilo druge države članice ili treće zemlje,

ona bilježi svoja otkrića u izvješće o nadzoru12

(koji su prihvatljivi dokaz u upravnim i

sudskim postupcima svake države članice, članak 77. Uredbe) koje odmah dostavlja, po

mogućnosti elektroničkim putem, državi članici koja je država zastave ili dotičnoj trećoj

zemlji. Nakon što od druge države članice primi izvješće o nadzoru, država članica koja

je država zastave odmah djeluje i provodi sve potrebne istražne radnje kako bi mogla

odrediti odgovarajuće daljnje mjere (članci 71. i 72. Uredbe).

Država članica na čijem je području ili u čijim je vodama otkriven prekršaj može prenijeti

vođenje postupaka u vezi s prekršajem na nadležna tijela države članice koja je država zastave

ili države članice čiji je državljanin počinitelj prekršaja (članak 86. Uredbe - Prijenos vođenja

postupaka), a države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere u vezi sa svakim prekršajem

koji su u vodama pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom ili na ribarskim plovilima koja

plove pod njihovom zastavom otkrili inspektori Zajednice (članak 87. Uredbe).

Države članice osiguravaju sustavno poduzimanje odgovarajućih mjera, između ostalog i

upravnih i kaznenih postupaka u skladu s nacionalnim pravom, protiv fizičkih ili pravnih

osoba za koje se sumnja da su prekršile neko od pravila zajedničke ribarstvene politike

(članak 89. Uredbe). Obalna država članica Europske unije, tako, ima pravo nadzora i

kontrole ribolovnih aktivnosti a procesuiranje prekršaja provodi država članica zastave broda.

Navedeno se jednako tako odnosi i na kontrolu ribolovnih aktivnosti u ZERP-u.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju svi hrvatski inspektori prošli su obuku

i od Europske komisije dobili su međunarodnu licencu (tj. međunarodnu dozvolu za

postupanje) i sada kao inspektori Unije mogu kontrolirati u ZERP-u ribarice drugih

država članica, uključujući i talijanske ribarice, kao najbrojnije. U tijeku je obuka i

obrazovanje djelatnika Obalne straže tako da će i oni u skoroj budućnosti biti u mogućnosti

kontrolirati ribarice drugih država članica u ZERP-u.

2.2. JURISDIKCIJA GLEDE ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA MORA

Obalna država ima pravo urediti, dopustiti i obavljati znanstvena istraživanja mora pri čemu

se ona mogu odvijati samo uz njenu suglasnost. Suglasnost se daje u normalnim okolnostima

isključivo za istraživanja u miroljubive svrhe, te kako bi se povećale znanstvene spoznaje.

12

Prekršaji otkriveni tijekom inspekcijskih pregleda bilježe se, poduzimaju se sve potrebne radnje kako bi se

sačuvali dokazi povezani s tim pretpostavljenim prekršajem i odmah šalje svojim nadležnim tijelima izvješće o

inspekcijskom pregledu (Članak 82.Uredbe)

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

14

U Jadranskom moru koje ulazi u kategoriju zatvorenog ili poluzatvorenog mora, primjenjiva

je i odredba UNCLOS-a iz članka 123., točke c, koja poziva države u tim morima da

usklađuju svoje politike znanstvenog istraživanja i, gdje je to primjereno, poduzimaju

zajedničke programe znanstvenog istraživanja. Susjedne države bez izlaza na more ili države

koje se nalaze u geografski nepovoljnom položaju imaju pravo na informacije o predloženim

projektima istraživanja u IGP-ima istog područja, ukoliko oceanografska istraživanja

obavljaju treće zemlje ili međunarodne organizacije, te imaju pravo sudjelovanja u takvim

istraživačkim projektima (članak 245. UNCLOS-a).

Republika Hrvatska izdaje suglasnosti za znanstvena istraživanja mora unutarnjih morskih

voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa tj. ZERP-a.

Temeljem zaprimljenih prethodnih suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i drugih

državnih tijela (zaduženih za obranu, unutarnje poslove, gospodarstvo, kulturu, poljoprivredu

i zaštitu okoliša i prirode), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdaje suglasnosti.

Navedeno se odnosi i na zahtjeve koji dolaze od istraživačkih ustanova/fizičkih osoba koje

dolaze iz država članica Europske unije. Kao neke od novijih primjera može se navesti

suglasnost izdana u rujnu 2017. godine za talijanski Nacionalni institut za oceanografiju i

eksperimentalnu geofiziku (OGS) iz Trsta, a za provedbu misije u dijelu teritorijalnog mora i

epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

2.3. EKOLOŠKI ASPEKT

U području zaštite okoliša postoji podijeljena nadležnost između Europske unije i

država članica, a sama politika Europske unije u području okoliša (članak 191. UFEU)

temelji se na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta

nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća,

dok pri oblikovanju politike u području okoliša Europska unija uzima u obzir dostupne

znanstvene i tehničke podatke, uvjete okoliša u različitim regijama Europske unije, moguće

koristi i troškove djelovanja odnosno nedjelovanja, gospodarski i socijalni razvoj Europske

unije u cjelini i uravnotežen razvoj njezinih regija.

Republika Hrvatska je kao članica EU preuzela odgovornost (i ostvaruje prava i obveze)

za provedbu pravne stečevine EU iz područja zaštite okoliša na moru. U području zaštite

morskog okoliša Europska unija prihvaća područje ZERP-a kao dio mora nad kojim je

Republika Hrvatska proširila jurisdikciju.

2.3.1. OKVIRNA DIREKTIVA O MORSKOJ STRATEGIJI IZ 2008.

U provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji (Direktiva 2008/56/EZ Europskog

Parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u

području politike morskog okoliša Okvirna direktiva o morskoj strategiji)13

, koja se odnosi na

morske vode država članica Europske unije pod njihovom suverenošću (unutarnjim morskim

vodama i teritorijalnim morem) kao i njihovom nadležnošću (područje IGP, ribolovnog,

ekološkog ili drugog pojasa mora nad kojim je obalna država proširila svoja suverena prava i

jurisdikciju u skladu s UNCLOS-om), Republika Hrvatska mjerenja i prikupljanje

uzoraka obavlja na području teritorijalnog mora i ZERP-a i navedene podatke ugrađuje u

materijale koji se dostavljaju Europskoj komisiji. Republika Hrvatska, tako, ZERP uključuje u

svoj sustav praćenja kao i u Akcijski plan programa praćenja za očuvanje morskog okoliša i

13 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32008L0056

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

15

obalnog područja. Republika Hrvatska je dostavila Europskoj komisiji (GU za okoliš – DG

ENVIRONMENT) početnu procjenu stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela

Jadranskog mora (predana 2012.) i Skup značajki dobrog stanja okoliša i skup ciljeva u zaštiti

morskog okoliša, kao i Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog

mora (predani 2014.), koji se odnose i na ZERP, a do 2018. godine Republika Hrvatska ima

obvezu za hrvatski dio Jadranskog mora (uključujući i ZERP) dostaviti izvješće o provedenim

mjerama i postignutom u odnosu na početno stanje.

Upravo u provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji, kao temeljnog instrumenta

Europske unije, važno je kako za Republiku Hrvatsku tako i za Europsku uniju, da Republika

Hrvatska ostvaruje svoja prava i nadležnosti u ZERP-u/IGP-u. ZERP je obuhvaćen kao

područje morskih voda zemalja članica EU (sukladno članku 3/1 - Direktive 2008/56/EZ -

Okvirne direktive o morskoj strategiji). Da je riječ o otvorenom moru, Republika Hrvatska ne

bi bila ni ovlaštena niti obvezna za to područje prikupljati podatke i analize podataka

dostavljati Europskoj komisiji. Iz odgovora Europske komisije i ocjene dostavljenih hrvatskih

dokumenata, vidljivo je da Europska komisija nije dovodila u pitanje činjenicu da je kao

hrvatski dio Jadrana definirano hrvatsko teritorijalno more i ZERP.14

Upravo s aspekta održavanja dobrog stanja okoliša pa i u svrhu održavanja morskih stokova

za ribolov, od velikog je značaja što Republike Hrvatske primjenjuje Okvirnu direktivu na

područje ZERP-a. Prihvaćanje rezultata uzorkovanja i propisanih mjera za to područje mora

stvara se temelj za njegovu zaštitu, što je važno za talijansku stranu kao i za sve obalne države

Jadrana te Europsku komisiju u zajedničkim naporima zaštite i očuvanja morskog okoliša,

kako je i utvrđeno UNCLOS-om, za područje mora u gospodarskim pojasevima.

U zaštiti morskog okoliša, Republika Hrvatska provodi i druge direktive i uredbe ali se

one provode prije svega u teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Tako, Republika

Hrvatska provodi Direktivu EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o

kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 11.

svibnja 2016. godine o smanjenju sadržaja sumpora u određenim gorivima, za što su

nadležni i kontrolu obavljaju tržišni inspektori i inspektori sigurnosti plovidbe. Naime, svaki

brod (iznad 5000 BRT) dužan prigodom ulaska u hrvatsko teritorijalno more koristiti gorivo

propisane kakvoće i to se mora upisivati u brodski dnevnik. Pri tome brodovi moraju imati

spremnike u kojima postoje različite vrste goriva ovisno o dijelu mora na kojemu obavlja

plovidbu upravo zbog štetnih emisija koje uporaba goriva uzrokuje. Jedna kakvoća je

dopuštena na otvorenom moru, a druga vrsta u teritorijalnom moru i lukama. Obalna država

može propisati i strožu kvalitetu goriva (npr. proglašenje SECA područja u suradnji sa

susjednim obalnim državama) no mora o tome obavijestiti EK te svakako osigurati i

dostupnost takvih goriva. Evidencija se mora voditi upisom vremena rada motora i korištenja

goriva iz pojedinog spremnika. Kontrola se, međutim, obavlja u lukama tako da provedbu ove

direktive nije moguće staviti u kontekst provedbe ZERP-a/IGP-a. Jednako tako za navedeno

pitanje nije od značaja ni provedba Uredbe EZ 2015/757 od 29. travnja 2015. o praćenju

emisija iz pomorskog prometa (vezano za emisije CO2), budući da se kontrola i tih emisija

obavlja po dolasku ili polasku iz luka države članice Europske unije.

14 EK istodobno, slijedom notifikacije Republike Slovenija, prima na znanje i navode o postojanju njezinog

(virtualnog) ekološko-ribolovnog pojasa te se na pojedinim kartama ucrtavaju i područja preklapanja iako

Republika Slovenija za ta područja ne dostavlja podatke.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

16

2.3.2. EKOLOŠKI ASPEKT PROVEDBE ZERP-a

Zbog iznimne ekološke osjetljivosti relativno površinski malog, plitkog i uskog Jadranskog

mora prava odnosno jurisdikcije koje je Republika Hrvatska stekla u okviru ZERP-a su od

posebne važnosti. Rizik od onečišćenja Jadranskog mora, prvenstveno izlijevanjem nafte s

brodova koji plove u Jadranu te rizici od onečišćenja uslijed eksploatacije morskog dna i

podmorja te pomorskih nesreća na moru, značajni su.

Budući da obalne države mogu intervenirati u prostorima koji su pod režimom otvorenog

mora samo u slučaju pomorske nezgode, uspostavom ZERP-a Republika Hrvatska je stekla

jurisdikciju i preventivno djelovati, a za uspješnost zaštite od onečišćenja s brodova,

najvažnije su mjere nadzora, posebno u pogledu sposobnosti brodova za plovidbu.

Obalna država može za prostor svog pojasa usvojiti zakone i druge propise kojima se utvrđuju

postupci i mjere za sprječavanje, smanjenje, nadzor te spremnost za i reagiranje kod

onečišćenja s brodova u tom pojasu. Ti nacionalni propisi moraju, međutim, biti usklađeni s

općeprihvaćenim međunarodnim pravilima i standardima usvojenim putem nadležne

međunarodne organizacije (Međunarodna pomorska organizacija „IMO“) ili na općoj

diplomatskoj konferenciji.

Obalna država u svom pojasu ima i prava u odnosu na zaštitu od onečišćenja

potapanjem svih vrsta otpadaka (uključujući radioaktivnih). Potapanje se ne smije

obaviti bez prethodnog izričitog odobrenja obalne države, koja ima pravo dopustiti, urediti i

nadzirati takvo potapanje. Ako bi i neke druge države, zbog svojeg geografskog položaja

mogle imati negativne posljedice zbog nekog potapanja, obalna država će prije donošenja

odluke o davanju suglasnosti razmotriti to pitanje s tom državom. Posebno se djelotvornim

pokazalo međunarodnopravno regionalno uređenje tog pitanja. Tako su Sredozemne države

uz Konvenciju o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja, usvojile i Protokol o sprječavanju

onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem s brodova i zrakoplova (1976.).

Pravo obalne države da u svom pojasu nadzire, pa i zaustavlja brodove, proizlazi iz

vršenja njezine jurisdikcije glede zaštite i očuvanja morskog okoliša u tom pojasu. Obalna

država može započeti postupke vezano za svaku povredu tih propisa u odnosu na

onečišćenje koje nastaje u tom pojasu. Kada postoji jasni temelji za vjerovanje (osnovana

sumnja) da je brod u pojasu počinio povredu odgovarajućeg međunarodnog pravila i

standarda vezano za onečišćenje, obalna država može od broda zahtijevati odgovarajuću

informaciju, a može poduzeti i fizički pregled ukoliko se takva informacija uskrati. Nadalje, tamo gdje postoji jasan objektivan dokaz da je brod u pojasu počinio povredu

koja je imala za posljedicu ispuštanje s broda koje je prouzročilo veliku štetu obalnoj

državi, ta država može započeti postupak protiv tog broda, a može ga i zadržati. Progon

stranog broda (osim stranog ratnog broda ili javnog broda koji uživa imunitet) može započeti

u ZERP-u samo ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u njemu (glava VI. Pomorskog

zakonika).

Kad je riječ o ekološkoj komponenti ZERP-a, Republika Hrvatska je proširila primjenu

nacionalnih propisa vezanih za sprječavanje, smanjene i nadzor nad onečišćenjem s

brodova te na zaštitu mora od onečišćenja potapanjem svih vrsta otpada. Ta se pravila u

ovom trenutku ne primjenjuju na države članice Europske unije.

Zbog neprimjene ZERP-a na države članice Europske unije, u ovom trenutku Republika

Hrvatska u području ZERP-a ne može proširiti primjenu nacionalnih propisa na brodove

država članica Europske unije i ne može obavljati kontrolu brodova država članica

Europske unije u plovidbi, te postoji samo mogućnost njihove sankcije za slučaj povrede

međunarodnih standarda tijekom plovidbe u ZERP-u od strane države zastave broda i

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

17

prijave prvoj luci dolaska broda unutar Europske unije za obavljanje nadzora države

luke.

Kontrola brodova u plovidbi kroz gospodarske pojaseve, u kojima brodovi uživaju

slobodu plovidbe, inače je izuzetno rijetka i predstavlja izuzetak a ne pravilo u

međunarodnom pomorskom prometu. Države pribjegavaju takvoj mjeri koja interferira s

UNCLOS-om zagarantiranim pravom brodova na slobodu plovidbe kroz gospodarske

pojaseve samo kada za to postoje uvjerljivi dokazi (prikupljeni na terenu, u gospodarskom

pojasu/ZERP-u). Republika Hrvatska do sada, iako je imala pravo to činiti nad brodovima

izvan Europske unije, nije provela ni jednu kontrolu broda u plovidbi. Međutim, iako nema

mogućnost kontrole brodova Europske unije u plovidbi ZERP-om i sama ih procesuirati dok

plove ZERP-om, Republika Hrvatska može zatražiti pokretanje odgovarajućeg sudskog

postupka od države prve luke broda ili države zastave broda ili u slučaju da taj brod kasnije

uđe u teritorijalno more Republike Hrvatske sama pokrenuti postupak, kako bi se

sankcionirale povrede međunarodnih standarda tijekom plovidbe u ZERP-u.

U skladu s Pravilnikom o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu

Republike Hrvatske, zabranjeno je onečišćenje mora u ZERP-u u skladu sa

međunarodnim standardima sadržanim u instrumentima kao što je Međunarodna

konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova iz 1973. kako je izmijenjena

Protokolom iz 1978. s prilozima koji uređuju pojedine vrste onečišćenja, Međunarodna

konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru, 1974. sa svim kasnijim izmjenama i

dopunama, Konvencija o sprječavanju onečišćenja morskog okoliša i obalnih područja u

Sredozemlju iz 1995., Protokol iz 1995. o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora

potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova ili spaljivanjem na moru, Protokol

o suradnji u sprječavanju onečišćenja s brodova i u slučajevima opasnosti u suzbijanju

onečišćenja Sredozemnog mora, 1995., Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja

zbog istraživanja i iskorištavanje epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog

podzemlja, 1994., Međunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj

onečišćenja uljem iz 1990., Protokol o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj onečišćenja

opasnim i štetnim tvarima, 2000., Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem

otpadaka i drugih tvari, 1972., Protokol iz 1996. uz Londonsku konvenciju iz 1972. o

sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpadaka i drugih tvari, te Međunarodna

konvencija o upravljanju i nadzoru brodskih balastnih voda i taloga, 2004.

Nadalje, Pravilnikom je propisano da je zapovjednik pomorskog objekta ili zrakoplova koji

primijeti onečišćenje mora u ZERP-u dužan bez odlaganja o tome izvijestiti nadležnu lučku

kapetaniju. Zapovjednik pomorskog objekta koji sudjeluje u nezgodi u ZERP-u koja uključuje

ispuštanje ulja, ili drugih štetnih tekućih tvari, štetnih tvari u pakiranom obliku, uključujući

one u kontejnerima, prenosivim tankovima, cestovnim i željezničkim vozilima i brodskim

teglenicama, dužan je bez odgode nadležnoj lučkoj kapetaniji podnijeti izvješće o nezgodi.

Izvješće mora podnijeti i zapovjednik broda koji ispusti ulja ili štetne tekuće tvari suprotno

odredbama MARPOL Konvencije u tijeku redovnog rada broda. Izvješće mora biti

dostavljeno u skladu sa posebnim propisima najbržim dostupnim telekomunikacijskim

kanalima.

Za slučajeve iznenadnih onečišćenja mora ovlasti, dužnosti, mjere i način smanjenja

opasnosti, spremnost za trenutačno i učinkovito reagiranje i sprječavanje onečišćenja mora

propisuje se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora i Subregionalnim

planom intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna

onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera. Lučka kapetanija koja zaprimi izvješće

dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi suzbijanja, smanjenja i otklanjanja onečišćenja

mora sukladno posebnim propisima, poduzeti sve potrebne istražne radnje, te pokrenuti

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

18

odgovarajuće postupke. Hrvatska pomorska administracija je dužna izvijestiti o događaju

i poduzetim mjerama državu čiju zastavu brod vije, te prema okolnostima slučaja i

druge zainteresirane države.

IX. DJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU

Sustavno praćenje aktivnosti na moru, kao i ujednačena kontrola na cjelokupnom području

mora pod suverenošću i jurisdikcijom Republike Hrvatske (unutarnje morske vode,

teritorijalno more i ZERP), važna su sastavnica ostvarivanja svih prava i legitimnih interesa

Republike Hrvatske na moru.15

Radi učinkovitog nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru osnovana je

Obalna straža Republike Hrvatske16

, kao sastavni dio Hrvatske ratne mornarice, a temeljni

su joj poslovi i zadaće zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u

zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na otvorenu moru. U

teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža pruža potporu drugim

nadležnim tijelima državne uprave u provedbi zadataka iz njihove nadležnosti.17

Za usmjeravanje i nadzor tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike

Hrvatske na moru ustrojena i Središnja koordinacija za nadzor i zaštitu prava i interesa

Republike Hrvatske na moru (u daljnjem tekstu: Središnja koordinacija). Središnjom

koordinacijom predsjedaju naizmjenično na rok od godinu dana predstavnik ministarstva

nadležnog za obranu, predstavnik ministarstva nadležnog za pomorstvo i predstavnik

ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.18

Uredbom o organizaciji i načinu rada

Središnje koordinacije, Stručnog tijela i područnih jedinica koordinacije tijela nadležnih za

nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru (Narodne novine, broj 77/2008)

propisan je način rada Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike

Hrvatske na moru, Stručnog tijela i područnih jedinica koordinacije tijela nadležnih za nadzor

i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru pa tako i u Zaštićenom ekološko

ribolovnom pojasu.

15 Prema podacima prikupljenim u studiji koja je naručena od Europske komisije kako bi se procijeniti troškovi i

koristi od proširenja jurisdikcije na moru u Sredozemlju, za ostvarenje kontrole u svojem ekološkom pojasu u

Sredozemlju (površine od 78.000 km2), Francuska godišnje ulaže oko 5 mil. EUR, što iznosi oko 64,4 EUR/km

2.

Costs and benefits…. str. 158.

16 Zakonom o Obalnoj straži Republike Hrvatske, NN 107/2007.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_109_3175.html

17 Na zahtjev nadležnog tijela, zapovjednik Obalne straže može odobriti korištenje osoblja, plovila, zrakoplova i

ostalih sredstava Obalne straže radi pomoći nadležnim tijelima u obavljanju njihovih zadaća. Na zahtjev

zapovjednika Obalne straže i na temelju plana zajedničkih aktivnosti, druga tijela nadležna za nazor i zaštitu

interesa Republike Hrvatske na moru mogu ukrcati svojeg predstavnika na plovilo ili zrakoplov Obalne straže

radi pomoći u obavljanju zadaća iz nadležnosti Obalne straže.

18 Središnja koordinacija prati i raščlanjuje stanje sigurnosti i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom

Republike Hrvatske, daje smjernice za izradu planova nadzora i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru,

podnosi godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske o provedbi utvrđene politike, planova i propisa u svezi s

nadzorom i zaštitom prava i interesa Republike Hrvatske na moru te predlaže mjere za unaprjeđenje stanja

sigurnosti i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

19

Obalna straža Republike Hrvatske, u suradnji s nadležnim ministarstvima, a u skladu s

međunarodnim pravom i propisima Republike Hrvatske, kontrolira i nadzire zaštitu,

iskorištavanje, očuvanje i gospodarenje živog i neživog prirodnog bogatstva u moru i

podmorju.19

Obalna straža, tako, na moru pridonosi sigurnosti plovidbe (pružajući potporu

tijelima nadležnima za nadzor provedbe propisa o sigurnosti plovidbe), obavlja nadzor i

zaštitu morskog ribarstva u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (u suradnji s tijelom

nadležnim za morsko ribarstvo), obavlja nadzor i zaštitu morskog okoliša, prirode i kulturne

baštine, te nadzire znanstvena i tehnološka istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja

mora i podmorja, kao i arheološka istraživanja (sve u suradnji s nadležnim tijelima). U

epikontinentalnom pojasu Obalna straža u suradnji s nadležnim tijelima nadzire gradnju, rad i

uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru i podmorju.

U području ribarstva nadzore i kontrole provode ribarski inspektori Ministarstva poljoprivrede

te ovlaštene osobe Obalne straže koji su imenovani inspektorima Zajednice temeljem

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole

Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi

(EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br.

2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007,

(EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi

(EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006.

U okviru Ministarstva unutarnjih poslova, u Zadru djeluje Nacionalni pomorski centar za

prikupljanje podataka, koji prati događaje i pojave koje utječu na stanje sigurnosti na

morskom prostoru Republike Hrvatske te na nepovredivost državne granice na moru,

praćenjem tehničkih sustava za nadzor morskog prometa u realnom vremenu.

U sklopu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture djeluje Nacionalna središnjica za

nadzor i upravljanje pomorskim prometom VTS Hrvatska sa sjedištem u Rijeci i VTS

centrima u Splitu i Dubrovniku koja tehničkim i informacijskim sustavima obavlja poslove

nadzora poštivanja međunarodnih i nacionalnih propisa sigurnosti pomorske plovidbe i zaštite

mora od onečišćenja od strane pomorskih objekata, nadzora poštivanja odredbi neškodljivog

prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, pružanja informacijskih usluga sigurnosti

plovidbe, organiziranja plovidbe i upravljanja pomorskim prometom, davanja plovidbenih

savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima, te obavljanja nadzora sigurnosti plovidbe

sukladno odredbama Pomorskog zakonika i propisa donesenih na temelju istog.

Pri iznenadnom onečišćenju mora, izlijevanju ulja, uljnih smjesa, ispuštanju štetnih i opasnih

tvari te izvanrednim prirodnim katastrofama Obalna straža postupa u skladu s Planom

intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj20

, koji je pod

nadležnošću Stožera za provedbu Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u

Republici Hrvatskoj. U suradnji s Talijanskom Republikom i Republikom Slovenijom,

19 Obalna straža Republike Hrvatske ima sljedeće ovlasti:

- zaštita suverenosti, suverenih prava i jurisdikcije Republike Hrvatske na moru;

- suzbijanje i sprečavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno

uništenje;

- suzbijanje piratstva i drugih oblika uporabe otvorenog mora u nemiroljubive svrhe;

- sigurnost plovidbe;

- traganje i spašavanje;

- zaštita morskog okoliša, prirode i kulturne baštine;

- nadzor morskog ribarstva. 20 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_08_92_2926.html

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

20

Republika Hrvatska (uz nacionalni Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora)

potpisala je i ratificirala Subregionalni plan intervencija za sprječavanje, spremnost za i

reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera. Subregionalni

plan intervencija primjenjuje se na područje Jadranskog mora između crte koja spaja Bari

(Italija) i Rt Oštro (Prevlaka) (Hrvatska) na jugu i sjevernu obalu Tršćanskog zaljeva na

sjeveru. Uz Republiku Hrvatsku i Republika Slovenija je ratificirala Subregionalni plan

intervencija, dok ga Talijanska Republika još nije ratificirala. Navedenim se ostvaruje i

suradnja na koju su posebno pozvane države u zatvorenim i poluzatvorenim morima (članak

123. UNCLOS-a).

Traganjem i spašavanjem na moru rukovodi i usklađuje Nacionalna središnjica za

usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka). Obalna straža sudjeluje u

akcijama traganja i spašavanja na moru u skladu s Nacionalnim planom traganja i spašavanja

ljudskih života na moru. Republika Hrvatska s Talijanskom Republikom podijelila područja

za intervenciju crtom razgraničenja epikontinentalnog pojasa na morskom dnu između naših

dviju država kako je to utvrđeno Sporazumom o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz

1968. godine.

U području ZERP-a, jednako kao što bi to bilo u slučaju gospodarskog pojasa, brod koji

ostvaruje pravo slobode plovidbe mora poštivati sustav odvojene plovidbe i sustav

obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru, koje je usvojila Međunarodna pomorska

organizacija (IMO). Tako je plovidba u Jadranu regulirana sustavom odvojenih ruta kao i

sustavom izvješćivanja kojim se najavljuje dolazak i smjer plovidbe brodova pri ulasku u

Jadran.

1. ZAŠTITA MORA (ZERP/IGP) OD ONEČIŠĆENJA (RIZICI PLOVIDBE)

a. Rizici sigurnosti plovidbe u isključivom gospodarskom pojasu

Brod u plovidbi gospodarskim pojasom/ZERP-om mora poštivati sustav odvojene plovidbe

koje je usvojila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i koji je propisno objavljen

(COLREG.2/Circ.54, COLREG.2/Circ.58 i objavljen u izdanjima HHI), te poštivati sustav

obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru ADRIREP u skladu s Rezolucijom IMO-

a MSC.139(76), također objavljeno u izdanjima HHI.

Na godišnjoj razini Sustav obveznog javljanja brodova - ADRIREP bilježi cca 7.200

putovanja brodova (uglavnom tankera) koji prevezu 75 milijuna tona opasnih i štetnih tvari

kao teret, dok je u hrvatskim lukama u 2015. godini prekrcano 11,5 milijuna tona opasnih i

štetnih tvari.

Pomorski promet sustavom za odijeljenu plovidbu Sjeverni Jadran i Srednji Jadran u

isključivom gospodarskom pojasu/ZERP-u čini ponajviše plovidba trgovačkih brodova u

međunarodnoj plovidbi te u manjoj mjeri plovidba jahti, ribarskih brodova, ratnih i drugih

plovila.

U promatranom području nasukanja u slučaju otkaza poriva, pri čemu u nepovoljnim

vremenskim uvjetima brod može plutanjem doći do kopna, valja očekivati jednom svakih

15,2 godine. Najugroženije vrste brodova od nasukanja su tankeri za prijevoz ulja i ostali

brodovi (generalni teret).

Vjerojatnost sudara brodova u plovidbi u istočnom dijelu sustava odijeljene plovidbe Sjeverni

Jadran je značajno manja te se može očekivati jednom u 66 godina. U najvećoj mjeri izloženi

su tankeri za prijevoz ulja, kontejnerski i ro-ro brodovi. (16) Vjerojatnost udara u okolini

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

21

istočnog dijela sustava odijeljene plovidbe Sjeverni Jadran može se očekivati jednom u 16

godina pri čemu je najveći rizik u području istražnih polja Ivana i Ida.

Republika Hrvatska prosječno godišnje bilježi 49 akcija traganja i spašavanja ljudskih života

izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

b. Rizici za morski okoliš u isključivom gospodarskom pojasu

U inspekcijskom nadzoru pomorskih objekata u 2015. godini (koji se ne obavljaju u području

ZERP-a) pregledano je ukupno 1.282 broda pri čemu je njih 59% imalo nedostatke, od kojeg

broja obavljeno je 287 pregleda stranih brodova prilikom kojih su u 53% pregleda utvrđeni

nedostaci.

U inspekcijskim nadzorima domaćih i stranih brodova u 2015. godini utvrđeno je:

- 115 pojedinačnih nedostataka u pogledu sprječavanja onečišćenja mora uljima (MARPOL I)

od čega 90 na brodovima u domaćoj plovidbi

- 4 pojedinačna nedostatka u pogledu sprječavanja onečišćenja štetnim opasnim tvarima u

posebnim pakovanjima, kontejnerima ili prijevoznim tankovima (MARPOL III)

- 1 nedostatak u pogledu sprječavanja onečišćenja mora fekalijama s brodova (MARPOL IV)

- 31 pojedinačni nedostatak u pogledu sprječavanje onečišćenja mora smećem i otpadom s

brodova (MARPOL V ) od čega 18 na brodovima u domaćoj plovidbi.

U ukupnom broju utvrđenih nedostataka na brodovima nedostaci MARPOL I sudjeluju sa

5 %, a MARPOL V sa 1 %.

Iako nismo svjedočili većim pomorskim nesrećama na Jadranu koje bi imale za posljedicu

onečišćenje mora većih razmjera, broj i efekti operativnih onečišćenja mogu se smatrati

zabrinjavajućima, posebice onih onečišćenja zauljenim vodama, brodskim otpadom i

fekalijama, dok u pogledu unosa onečišćujućih materijala u morski okoliš najčešće možemo

govoriti o potapanju, nezakonitom odlaganju i napuštanju pomorskih objekata.

U unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu Republike

Hrvatske prosječno godišnje (2011.- 2015.) zabilježi se 50 incidenata onečišćenja mora od

čega 25 onečišćenja od nepoznatog počinitelja i 14 onečišćenja s plovnih objekata (2011.-

2015.).

c. Sposobnosti detektiranja kršenja europskih i domaćih propisa o sigurnosti

plovidbe

U skladu s odredbama Pomorskog zakonika, članak 75.a i 75.c, nadzor i upravljanje

pomorskim prometom provodi se u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i

zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske u cilju povećanja sigurnosti

pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša, te između

ostaloga obuhvaća organizaciju plovidbe i upravljanje pomorskim prometom, te nadzor nad

sigurnosti plovidbe sukladno odredbama Zakonika i propisa donesenih na temelju Zakonika.

U tom pogledu pomorski objekti koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja

dužni su: između ostaloga dostavljati podatke službi nadzora i upravljanja pomorskim

prometom i postupati po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a za koje

obveze su predviđene odgovarajuće prekršajne odredbe Pomorskim zakonikom.

d. Sposobnosti detektiranja onečišćenja i onečišćivača

Republika Hrvatska je od 30. svibnja 2008. godine punopravna korisnica ‘CleanSeaNet’

servisa u sklopu usluga Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA), čime je postala

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

22

aktivni sudionik europskog sustava satelitskog nadzora i otkrivanja naftnih mrlja na moru. U

skladu s Direktivom 2005/35/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o

onečišćenju mora s brodova i uvođenju kazni za prekršaje koja je u potpunosti prenesena u

pravni poredak Republike Hrvatske Kaznenim zakonom (Narodne novine, broj 125/2011).

Republika Hrvatska također raspolaže Sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim

prometom kojim je moguće u stvarnom vremenu nadzirati sumnjivo kretanje pomorskih

objekata, te njihova identifikacija nadzornim kamerama velikih dometa i sustavom za

automatsku identifikaciju brodova čime se omogućava lakše otkrivanje identiteta

onečišćivača.

2. TEHNIČKI SUSTAV ZA NADZOR DRŽAVNE GRANICE NA MORU

Strategija razvoja pomorske policije, kao strateški dokument u domeni rada pomorske policije

čiji su rezultati bili ujedno uvjet u postupku primitka Republike Hrvatske u Europsku uniju

kao i u postupku schengenske evaluacije, definiran koncept nadzora i zaštite državne

granice na moru, kao primarnom poslu pomorske / granične policije, koji se temelji na dva

osnovna elementa:

- tehničkim sustavim za nadzor morskog prostora i

- prisutnosti policijskih plovila na moru.

Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka, predviđen Strategijom, započeo je s

radom u svibnju 2012. godine u Zadru.

Osnovni sustav koji se koristi u naznačenom Centru je Sustav za nadzor i upravljanje

pomorskim prometom - VTMIS (koji je kreiran i izrađen primarno prema zahtjevima i

prioritetima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture).

Budući se poslovi i zadaće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture razlikuju od zadaća i

prioriteta Ministarstva unutarnjih poslova pokazala se potreba za njegovom nadogradnjom

koja se bazirala na primarnim potrebama granične policije slijedom čega je sustav

nadograđen, sredstvima Ministarstva unutarnjih poslova, Podsustavom za nadzor državne

granice na moru-PNDGM, kojim je korisnicima Ministarstva unutarnjih poslova omogućen

pristup aplikacijskim rješenjima i bazama podatka sustava za nadzor morskog prostora.

Postojeći sustav se nadalje, u cilju još bolje detekcije, prepoznavanja i identifikacije objekata

na moru, nadogradio dodatnim senzorima i to, s ciljem bolje detekcije - proširenjem

radarske mrežu postavljanjem 4 dodatne radarske postaje, s ciljem boljeg prepoznavanja i

identifikacije - postavljanjem 19 dnevno/noćnih kamera velikog dometa, s ciljem boljeg

prepoznavanja i identifikacije objekata u lošim vremenskim uvjetima i noću i to na sigurnosno

zanimljivim lokacijama gdje je povećana opasnost od ugroza - postavljanjem 7 termovizijskih

kamera velikog dometa (pored kamere za dnevno/noćni rad) a sve u svrhu jačanja kapaciteta

za učinkoviti nadzor državne granice na moru.

Navedeno je financirano sredstvima Schengen Facility Fund i koristi se isključivo u

poslovima nadzora i zaštite državne granice na moru.

Poslovi pomorske policije obavljaju se uporabom službenih plovila razvrstanih, obzirom na

veličinu, na plovila tip A (veća od 18 metara), tip B (od 10 – 18 metara) i tip C (do 10

metara).

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

23

Plovila tipa A i B se koriste za nadzor državne granice na moru (u višednevnim službama

koje, ovisno o veličini broda, traju od 3 do 5 dana) i njihov broj je definiran u Strategiji

razvoja pomorske policije, tako da imamo 7 plovila tip A i 16 plovila tip B, dok se za

područje unutarnjih morskih voda koriste plovila tip C (njih 31).

3. IZAZOVI PRISUTNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU

Ministarstvo unutarnjih poslova djeluje i ima ovlast za djelovanje do vanjske granice

teritorijalnog mora (u smislu nadzora i kontrole državne granice na moru), no putem radara

promatra plovila i u ZERP-u. Kao što je ranije navedeno, Ministarstvo unutarnjih poslova

tehnički ima sredstva za nadzor i promatranje – radare, te 4 radara s 19 kamera, no fizički nije

nazočan u ZERP-u (ovlast MUP-a seže do nadzora i kontrole državne granice). Sustav

Ministarstva unutarnjih poslova povezan je sa sustavom Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture. Kontrola u ZERP-u u nadležnosti je i Obalne straže, koja je u sklopu

Ministarstva obrane. Lučke kapetanije koje su pod nadležnošću Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture, a ni Ministarstvo unutarnjih poslova ne raspolažu brodovima koji bi mogli

obavljati kontrolu i u ZERP-u.

Tako se dva temeljna problema odnosno izazovi kontrole u ZERP-u/IGP-u, kako glede

ribolovnog tako i glede ekološkog aspekta, nalaze se u nedostatku kapaciteta - nema dovoljno

ljudi i nema dovoljno sredstava tj. brodica. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku

uniju otvorila se mogućnost nabavke potrebne opreme uz financiranje iz europskih fondova,

uključujući i bespilotnih letjelice, slijedom čega će se u suradnji nadležnih ministarstava -

Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture, moći učinkovito kontrolirati i područje mora ZERP-a/IGP-a

X. ZAKLJUČAK VEZANO ZA RIBOLOVNI I EKOLOŠKI ASPEKT

Kao što je naprijed navedeno, nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, ZERP

je priznat i prihvaćen od Europske unije u nizu aspekata. Navedeno već sada omogućava

Republici Hrvatskoj da u velikoj mjeri ostvaruje svoje legitimne interese u Jadranskom moru

kao da ima proglašen IGP koji se primjenjuje i na države članice Europske unije.

Kad je riječ o ribolovnom aspektu, budući da svi hrvatski inspektori imaju međunarodnu

licencu oni već sada mogu obavljati inspekcijski nadzor nad ribarskim brodovima država

članica Europske unije u ZERP-u. Prema pravilima pravne stečevine Europske unije, nadležna

tijela države zastave broda imaju obvezu provesti prekršajni postupak protiv osoba na

plovilima koja vijori njihovu zastavu, kad nakon izvršene kontrole na brodu inspektori

Europske unije utvrde nepravilnosti i izrade izvješće o zatečenom te ga upute nadležnom

središnjem tijelu te države članice na daljnji postupak (uz obveza povratnog izvješćivanja

učinjenom).

Kad je riječ o ekološkom aspektu, iako Republika Hrvatska nema pravo propisivati pravila

za brodove Europske unije u ZERP-u, brodovi država članica EU već sada kad plove ZERP-

om imaju obvezu poštivanja međunarodnih standarda. Republika Hrvatska ne može obavljati

provjeru/kontrolu na brodovima u plovidbi koja bi se odnosila na brodove koji vijore zastave

država članica Europske unije, ali pri tome valja imati na umu da je provjera na brodu koji

plovi kroz područje ZERP-a/IGP-a ionako izuzetak a ne pravilo u međunarodnom pomorskom

prometu. Iako takve brodove Republika Hrvatske ne može procesuirati, za slučaj počinjenog

onečišćenja mora ili povrede nekih drugih međunarodnih pravila, Republika Hrvatska ima

mogućnost zatražiti od države zastave broda ili od države prve luke broda da provede

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

24

odgovarajući postupak, odnosno sama ga provesti ukoliko brod kasnije uplovi u hrvatsko

teritorijalno more.

Međutim, tek punom primjenom ekološke komponente i u odnosu na države članice Europske

unije, Republika Hrvatska bi sama dobila mogućnost kontrole na moru i sankcioniranja

povrede međunarodnih standarda zaštite morskog okoliša. Pri tome treba imati na umu da za

stvarnu mogućnost kontrole na moru, Republika Hrvatska bi trebala ojačati svoju

prisutnost u području ZERP-a te ojačati kapacitete djelovanja.

XI. OBAVLJENE KONZULTACIJE

U provedbi Zaključka Vlade Republike Hrvatske, predstavnici Vlade Republike Hrvatske su

na odgovarajućoj razini održali sastanke kako s nadležnim službenicima i dužnosnicima

Europske komisije, tako i s određenim predstavnicima država članica Europske unije.

Nadležna tijela Republike Hrvatske su kroz resornu suradnju s predstavnicima drugih država

kao i službenicima Europske komisije otvarali i raspravljali niz pitanja vezanih za način

ostvarenja i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru.

Uz sadašnji pravni status ZERP-a u odnosu na Europsku uniju i njezine države članice, kao i

pitanje mogućnosti proglašenja i pune primjene isključivog gospodarskog pojasa, na

sastancima su se raspravljala i konkretna pitanja vezana za zaštitu i ostvarivanje prava

Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i primjenu relevantnih pravila pravne

stečevine Europske unije u području ZERP-a (ribolovni i ekološki aspekt, kao i aspekt

sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja), te mogućnosti koje Republici Hrvatskoj,

sada kao članici Europske unije, dodatno stoje na raspolaganju kako bi zaštitila svoje

legitimne interese na moru.

EUROPSKA KOMISIJA

DG MARE - GLAVNA UPRAVA ZA MORE (GU za more)

Razgovori s DG MARE neformalno su povedeni u ožujku 2017., na predstavljanju

Višegodišnjeg plana za malu plavu ribu u Jadranskom moru u Zadru, gdje je sudjelovao

povjerenik EK za poljoprivredu i ribarstvo, a nastavljeni su potom u Ministarstvu

poljoprivrede Republike Hrvatske na razini direktora u Glavnoj upravi za pomorstvo i

ribarstvo (DG MARE – Maritime Affairs and Fisheries), kada se razgovaralo o pitanjima

provedbe Zajedničke ribarstvene politike Jadranu.

Tijekom razgovora s povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo g.

Karmenu Vellom, održanom u Zadru 20. ožujka o.g. prigodom Konferencije o Višegodišnjem

planu Europske komisije za malu plavu ribu u Jadranskom moru, na izričiti upit o stajalištu

Europske komisije glede pune primjene ZERP-a/IGP-a prema državama članicama Europske

unije odgovoreno je kako Europska komisija u svakom slučaju podržava proširenje

jurisdikcije država članica Europske unije izvan teritorijalnog mora te proglašenje isključivih

gospodarskih pojaseva ali je ujedno istaknuto kako je to i pitanje o kojem se Republika

Hrvatska treba konzultirati s drugim obalnim državama članicama Europske unije na

Jadranskom moru. Na postavljeno pitanje kako to da Europska unija smatra hrvatski ZERP

ribolovnim morem Europske unije, kad se njegov pravni režim ne primjenjuje na države

članice Europske unije, odgovoreno je kako je samom činjenicom proglašenja ZERP-a u

skladu s međunarodnim pravom taj dio mora, nad kojim Republika Hrvatska kao država

članica Europske unije ostvaruje svoja suverena prava, postao ribolovno more Europske unije.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

25

Na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske održanom u ožujku 2017. u

Zagrebu, tijekom susreta na razini direktora u Glavnoj upravi za pomorstvo i ribarstvo,

ponovljeno je da je područje ZERP-a ribolovno more Europske unije, te da je Europska

komisija nadležna za donošenje ribolovnog režima u njemu sukladno Zajedničkoj ribarstvenoj

politici (ZRP) i Uredbi za Sredozemlje. Isto tako naglašeno je da je u duhu Zajedničke

ribarstvene politike regionalni pristup te da će se u slučaju Jadranskog mora svakako

uvažavati potrebe i prijedlozi jadranskih država članica Europske unije.

ITALIJA

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su tijekom redovitih konzultacija s talijanskom

stranom, na sastanku u Rimu, 11. travnja o.g., dogovorili suradnju na razini administracija

koja obuhvaća redovne konzultacije o svim pitanjima provedbe Zajedničke ribarstvene

politike u Jadranskom moru, posebice kod donošenja planova upravljanja ribolovom od strane

Europske komisije. Dogovor je i formaliziran potpisivanjem „Pisma namjere o načelima i

metodama rada u Jadranskom moru (ADRIATICA)“ 27. travnja o.g. u Bruxellesu između

pomoćnika ministara nadležnih za ribarstvo Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

Tijekom radnog sastanka na razini ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske i

Talijanske Republike, održanih u Zagrebu 19. listopada 2017. godine, hrvatska je strana

izložila talijanskoj da, slijedom odluke Vlade Republike Hrvatske iz listopada prošle godine,

analizira stanje zaštite svojih prava i legitimne interese na Jadranu. Pri tome je ukazano kako

se već samim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju situacija u bitnome promijenila.

Na sastanku je naglašena odlična suradnja resornih ministarstava koja se bave pitanjem

ribarstva, kao i usklađena stajališta i djelovanje tih tijela u odnosu na inicijative i prijedloge

Europske komisije vezano za ribolov u Jadranu.

SLOVENIJA

Zbog razlike u pogledima vezano za otvoreno granično pitanje, koje slovenska strana ističe

kao temeljno otvoreno pitanje između naših dviju država, i kao preduvjet za razvijanje odnosa

na drugim područjima, i zbog kojeg staje na putu nekim drugim inicijativama Republike

Hrvatske, u potpunosti nevezanim s graničnim pitanjem (kao što su one recentne vezane uz

OECD), zaključeno je da u ovom trenutku nema mogućnosti provesti posebne konzultacije s

predstavnicima Republike Slovenije. Pri tome treba naglasiti da je arbitražna odluka, koju

Republika Hrvatska ne prihvaća, a kojom se Republika Slovenija smatra vezanom (slijedom

čega i prihvaća pravne zaključke sadržane u toj arbitražnoj odluci), jasno potvrdila da nema

nikakve zapreke da Republika Hrvatska proglasi i ima morske pojaseve u skladu s UNCLOS-

om, i da u tim područjima mora Republika Slovenija nema nikakvih posebnih prava ni

legitimnih interesa.

XII. DODATNE MJERE ZAŠTITE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske su bilateralno, na sastancima s predstavnicima

Talijanske Republike, kao i na sastancima s predstavnicima Europske komisije raspravljali niz

pitanja vezanih za konkretne načine ostvarenja interesa Republike Hrvatske na moru. Kad je

riječ o mogućnostima koje Republici Hrvatskoj, kao državi članici Europske unije, stoje na

raspolaganju u zaštititi svojih legitimnih interesa u Jadranskom moru, u nastavku se navode

neki od prijedloga koje je Republika Hrvatska već sada inicirala i koji se nalaze u različitim

stadijima provedbe.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

26

1. ZABRANA/OGRANIČENJE RIBOLOVA U PODRUČJU ZERP-a

Umjesto uvođenja kvota za malu plavu ribu u Jadranskom moru21

, Republika Hrvatska bi

mogla predložiti Europskoj komisiji da u Jadranskom moru, u području ZERP-a (kao dijela

ribolovnog mora Europske unije), proglasi zaštićene ribolovne zone. Time bi se s jedne

strane, Europskoj komisiji ponudile alternativne mjere upravljanja (i zadovoljila njezina

potreba za poduzimanjem konkretnih mjera), a s druge strane bi se smanjio pritisak flote

Europske unije (što se prvenstveno odnosi na talijanske ribare). Sve to bi onda imalo za

posljedicu jačanje ribljeg fonda, koji bi se prelijevao i na područja mora gdje bi se i dalje

moglo slobodno obavljati ribolov, kao i posrednu reafirmiranju ZERP-a, budući da Europska

komisija ne donosi mjere zabrane ribolova na područjima koje smatra otvorenim morem.

Time bi se postiglo obnavljanje ribljih stokova, smanjio ribolovni pritisak i zaštitio hrvatski

ZERP, a što bi imalo značajan utjecaj na poboljšanje stanja stokova u teritorijalnom moru

Republike Hrvatske.

Pri tome treba imati na umu da u velikim područjima ZERP-a, za sada zbog nedostatka

kapaciteta, ne zalaze hrvatski ribari. Zabranom pridnenog koćarskog ribolova, zaštitio bi se i

obnovio riblji fond i zaštitio hrvatski ZERP koji je zbog razlike u kapacitetima u ovom

trenutku izloženiji ribarenju ne-hrvatskih ribarskih plovila država članica Europske unije

(Italije).

Za prijedlog uvođenja pojedinih zona zabrane ribarenja u Jadranskom moru mogla bi se dobiti

i podršku talijanske strane, jer bi se time zaštitila mrjestilišta i na taj način bi se obnovio riblji

fond koji bi se onda prelio na područja u kojima Talijani ribare (otvoreno more u zapadnom

dijelu Jadrana), posebice ako bi se uvođenjem takvih mjera Europske komisije moglo

argumentirano suprotstaviti prijedlogu za uvođenje kvota za Jadransko more, kojima se i

talijanski ribari (iz Jadranskih luka) protive.

2. POSEBNE MJERE UPRAVLJANJA U JADRANSKOM MORU

(OGRANIČAVANJEM FLOTE)

Radi sprječavanja ulaska u ribolov plovilima, odnosno ribolovnim flotama koje nisu obavljale

ribolov u Jadranskom moru, Republika Hrvatska predlože i posebne mjere upravljanja

demerzalnim ribolovom u sjevernom Jadranu, kroz donošenje odgovarajuće preporuke na

razini General Fisheries Commission for Mediterranean (GFCM) Opća komisija za ribarstvo

u Sredozemlju - kojom bi trebalo autorizirati pridnene koće tj. odrediti koja flota može loviti u

sjevernom Jadranu (donošenjem preporuke na prijedlog EK). Navedeni režim već postoji u

odnosu na malu plavu ribu, te su registrirani brodovi kojima je dozvoljeno loviti malu plavu

21 Prijedlog Europske komisije o regionalnom planu za malu plavu ribu u Jadranskom moru je za Republiku

Hrvatsku u cijelosti neprihvatljiv. Naime, Europska komisija ima namjeri uvoditi kvote i u Sredozemlju, a s time

upravo želi započeti u Jadranskom moru, što je za Republiku Hrvatsku (no i za Talijansku Republiku kako se

čini, pa i Republiku Sloveniju) u cijelosti neprihvatljivo. Europska komisija pokušava regulirati zajedničku

ribarsku politiku na način kao što je to uređeno na Baltiku i na Sjevernom moru, gdje postoje posve drugačiji

uvjeti (biomasa se sastoji samo od nekoliko vrsta koje se odvojeno izlovljavaju) Naime, vrlo lako je upravljati

kvotama kad se radi o jednoj ili dvije (Baltik, Sjeverno more), ali u Jadranskom moru bi se radilo o 30 – 40

vrsta, dakle kvota. Samo administriranje kvotama za tunu za Republiku Hrvatsku predstavlja veliki napor.

Kontrola i izlov obalne države su jednostavni i isplativi kad se radi o 3-4 kvote, uz postojanje jake industrijske

flotu. U Republici Hrvatskoj to nije slučaj, jer bi se radilo o 30-40 kvota a naša flota su uglavnom mali privatni

ribari.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

27

ribu u Jadranskom moru, tj. određen je pojedinačni kapacitet nacionalnih flota (broj plovila,

tonaža i snage motora) u tom obliku ribolova. Na jednak način bi jedan od mogućih uvjeta

kod GFCM za prijavu broda za ulov u Jadranskom moru za demerzalni ribolov (kvalitetna

bijela riba) mogao biti da je matična luka broda u Jadranskom moru. Na taj bi se način točno

znalo koja plovila mogu ribariti u Jadranskom moru, pa bi se time također dodatno zaštitili

hrvatski interesi i hrvatski ribari, a onemogućilo bi se npr. seljenje talijanske koćarske flote iz

drugih mora u Jadransko more. Ovaj prijedlog je već u ograničenom obliku usvojen pri

donošenju preporuke o uspostavi zaštićenog ribolovnog područja u Jabučkoj kotlini.

3. POSEBNE MJERE UPRAVLJANJA U JABUČKOJ KOTLINI

Republika Hrvatska je u dogovoru s talijanskom stranom već dogovorila i uputila prijedlog

Europskoj komisiji vezano za mjere upravljanja demerzalnim ribolovom u Jabučkoj kotlini.

Nakon višemjesečnih pregovora između administracija Republike Hrvatske i Talijanske

Republike, te uz podršku znanstvenika, ribarskog sektora, ali i nevladinih organizacija dviju

država postignut je dogovor o ponovnom uvođenju područja posebne regulacije ribolova u

Jabučkoj kotlini.

Za razliku od prvotne zbrane koja je trajala 15 mjeseci, novim Pravilnikom o posebnoj

regulaciji ribolova u dijelu akvatorija Jabučke kotline, predviđeno trajanje posebne regulacije

kroz naredne tri godine. Bilateralnim dogovorom usuglašeno je da se regulacija provede na

nacionalnim razinama uz podjednako stog režim ribolova.

Tako je za hrvatska plovila novim režimom uvedena trogodišnja zabrana obavljanja ribolova

povlačnim alatima, stajaćim parangalima, povrazima, vršama i mrežama stajaćicama, te

zabrana za športski i rekreacijski ribolov za razdoblje od ponoći 1. rujna 2017. do ponoći 31.

kolovoza 2020. godine u cijelom području pod posebnom regulacijom.

Iznimka je napravljena za tzv. „džep” (Područje djelomične zabrane ribolova) u razdoblju od

1. studenog do 31. kolovoza, te je u tom razdoblju dozvoljen športski i rekreacijski ribolov,

ribolov povlačnim alatima (subotom i nedjeljom, od 5 do 22 sati) i od ponedjeljka u 5 sati do

četvrtka u 22 sati ribolov mrežama stajaćicama, stajaćim parangalima i vršama.

S druge strane, talijanska plovila će imati potpunu zabranu ribolova na području „džepa”, ali

je omogućen ribolov pod posebnim, strožim uvjetima na dijelu područja koje se nalazi izvan

ZERP-a. Gospodarski ribolov u tzv. džepu dozvoljen je isključivo hrvatskim plovilima s

instaliranim VMS uređajem i e-očevidnikom. Plovila koja obavljaju ribolov mrežama

stajaćicama, stajaćim parangalima i vršama, a nemaju instalirane uređaje dozvoljen je ribolov

do 1. siječnja 2018. godine. Definirano je i prijelazno razdoblje za podnošenje zahtjeva za

instalaciju (1. listopada 2017. godine).

Kako je uspostava zaštite područja Jabučke kotline pitanje od iznimnog značaja za ribarstvo

Europske unije, hrvatska administracija je postignute rezultate prezentirala na Znanstvenom

savjetodavnom odboru za ribarstvo (SAC) GFCM-a. Pravilnik o posebnom režimu

upravljanja u dijelu akvatorija Jabučke kotline kojim se ovaj dogovor implementira objavljen

je u „Narodnim novinama“, broj 90/2017.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

28

4. USPOSTAVA ZAŠTIĆENOG RIBOLOVNOG PODRUČJA JABUČKE KOTLINE

Nastavno na navedeno, na Konferenciji „Naši oceani“ koja je održana na Malti od 5. do 6.

listopada 2017., Europska unija je, između ostalog, najavila svoju potporu osnivanju

zaštićenog ribolovnog područja u površini od oko 2 700 km2 izvan teritorijalnog mora

Republike Hrvatske i Talijanske Republike u području Jabučke kotline u Jadranskom moru.

Jabučka kotlina je pri tome prepoznata kao važno stanište/mrjestilište za europski oslić i druge

vrste.

Do osnivanja zaštićenog ribolovnog područja u Jabučkoj kotlini (tzv. Jabuka/Pomo Pit

Fishing Restricted Area) došlo je na godišnjoj konferenciji Opće komisije za ribarstvo za

Sredozemlje, održanoj od 16. do 20. listopada 2017., kada je aktivnostima Republike

Hrvatske, u suradnji s Talijanskom Republikom, uz podršku Europske komisije, na

multilateralnoj razini uspostavljeno zaštićeno ribolovno područje koje obvezuje plovila svih

zastava svijeta, a u zaštićenom području dozvoljava ograničeni demerzalni ribolov samo

ribarskim plovilima autoriziranim za ribolov u tom području.

XIII. ZAKLJUČAK:

U odnosu na sadašnje stanje pravnog režima ZERP-a, Republika Hrvatska bi

proglašenjem gospodarskog pojasa, kao nova prava i jurisdikciju, stekla pravo izgradnje

umjetnih otoka i korištenje snage mora, valova i vjetra.

Iako se u ovom trenutku pravni režim ZERP-a i dalje formalno ne primjenjuje u odnosu

na države članice Europske unije, nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju,

Europska unija područje ZERP-a smatra morem Europske unije, u kojem se primjenjuju

pravila zajedničke ribarstvene politike i ostvaruje suradnja između država članica

Europske unije vezano za zaštitu morskog okoliša.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

29

Kad je riječ o ribolovnom aspektu, u suradnji s Europskom komisijom i drugim državama

članicama Europske unije, Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, utječe

na stvaranje i primjenu zajedničke ribarstvene politike u Jadranskom moru te stvaranje

uvjeta za održivo ribarstvo, ima pravo kontrolirati provedbu pravila Zajedničke

ribarstvene politike u ZERP-u, te u suradnji u okviru drugih mnogostranih međunarodnih

ugovora (Sporazuma o Općoj komisiji za ribarstvo u Sredozemlju - GFCM,

Međunarodnom konvencijom za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT pa i samim UNCLOS-

om), štititi i uređivati pitanje ribarstva u područja mora koja su pod ZERP-om.

Vezano za zaštitu morskog okoliša, Republika Hrvatska, u okviru suradnje država članica

Europske unije, provodi okvirnu direktivu Europske unije vezanu za zaštitu morskog

okoliša u području ZERP-a. Sustav javljanja brodova kao i sustav usmjerene i odvojene

plovidbe koji je u primjeni i za područje ZERP-a smanjuje rizike slobodne plovidbe koje

treće države uživaju u gospodarskim pojasevima.

Zbog neprimjene ZERP-a na države članice Europske unije, u ovom trenutku Republika

Hrvatska u području ZERP-a ne može obavljati kontrolu brodova država članica Europske

unije u plovidbi te postoji samo mogućnost njihove sankcije od strane države zastave

broda za slučaj povrede međunarodnih standarda tijekom plovidbe u ZERP-u. Kontrola

brodova u plovidbi kroz gospodarske pojaseve (u kojima brodovi uživaju slobodu

plovidbe) u pravilu se ne provodi osim u slučaju postojanja uvjerljivih dokaza o

počinjenom teškom prekršaju. Republika Hrvatska, iako je imala pravo to činiti nad

brodovima izvan Europske unije, do sada nije pribjegavala takvoj mjeri. Iako nema

mogućnost kontrole brodova Europske unije u plovidbi ZERP-om, Republika Hrvatska

može zatražiti pokretanje odgovarajućeg sudskog postupka zbog povrede međunarodnih

standarda tijekom plovidbe u ZERP-u od države zastave broda, te podnijeti prijavu prvoj

luci dolaska broda unutar EU za obavljanje nadzora države luke. Puno proglašenja IGP-a

i njegova primjena na države članice Europske unije omogućilo bi kontrolu brodova

država članica Europske unije u plovidbi ZERP-om i njihovo sankcioniranje od strane

Republike Hrvatske za kršenje međunarodnih i hrvatskih propisa.

Republika Hrvatska u ovom trenutku svoja prava i legitimne interese, kao obalna država

koja je proširila jurisdikciju u skladu s UNCLOS-om, ostvaruje samostalno i kroz

mehanizme suradnje koji joj stoje na raspolaganju, a koji čine sastavni dio međunarodnog

prava i pravne stečevine Europske unije.

Neovisno o tome u kojoj mjeri Republika Hrvatska već sada ostvaruje svoja prava i

legitimne interese u Jadranskom moru, Republika Hrvatska ima i pravo izmijeniti odluku

Hrvatskog sabora i odlučiti proglasiti isključivi gospodarski pojas i početi s njegovom

punom primjenom, jednako kao što može odlučiti i početi s punom primjenom ZERP-a, a

sve u skladu s UNCLOS-om i pravnom stečevinom Europske unije.

Puno proglašenja IGP-a i njegova primjena na države članice Europske unije, kao i puna

primjena ZERP-a, moglo bi utjecati na suradnju s Europskom komisijom i državama

članicama Europske unije u Jadranskom moru, a koja je važna sastavnica ostvarenja prava

i legitimnih interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

ZAŠTITA INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

listopad 2017.

30

Procjena svih relevantnih okolnosti koje utječu na ostvarenje interesa Republike Hrvatske

u Jadranskom moru, važna je odrednica za donošenje odluke o načinu zaštite legitimnih

interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.