PRIJEDLOG Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi

PRIJEDLOG Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/11 i 119/14), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj ______________ donijela
Z A K L J U A K
Prihvaa se Izvješe o radu Vlade Republike Hrvatske i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Tihomira Oreškovia, u tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo uprave aktom, klase: 010-01/16-01/1, urbroja: 515-06-02/11-16-42, od 6. listopada 2016. godine.
Klasa: Urbroj: Zagreb, PREDSJEDNIK Tihomir Oreškovi
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
O RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I O PREUZETIM I NEPODMIRENIM
OBVEZAMA
III. BROJANI POKAZATELJI RADA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
5
VI. SAETAK RADA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE 7
V. STANJE OBAVLJANJA POSLOVA PO TIJELIMA 36
1. Ministarstvo branitelja 37 2. Ministarstvo financija 99 3. Ministarstvo gospodarstva 243 4. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja 284 5. Ministarstvo kulture 352 6. Ministarstvo obrane 395 7. Ministarstvo poduzetništva i obrta 425 8. Ministarstvo poljoprivrede 449 9. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 581 10. Ministarstvo pravosua 702 11. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 742 12. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 772 13. Ministarstvo socijalne politike i mladih 825 14. Ministarstvo turizma 881 15. Ministarstvo unutarnjih poslova 928 16. Ministarstvo uprave 999 17. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 1052 18. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 1104 19. Ministarstvo zdravlja 1173 20. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 1322 21. Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 1423 22. Dravni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje 1439 23. Dravni ured za središnju javnu nabavu 1474 24. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom 1483 25. Dravna geodetska uprava 1505 26. Dravna uprava za zaštitu i spašavanje 1538 27. Dravni hidrometeorološki zavod 1561 28. Dravni zavod za intelektualno vlasništvo 1588 29. Dravni zavod za mjeriteljstvo 1612 30. Dravni zavod za statistiku 1621 31. Dravni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost 1647 32. Ured za razminiranje 1659 33. Ured za ravnopravnost spolova 1665 34. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 1670 35. Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured 1681 36. Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske 1685
37. Ured za protokol Vlade Republike Hrvatske 1691 38. Ured za zakonodavstvo 1694
39. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava
1701
40. Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju 1711 41. Direkcija za korištenje slubenih zrakoplova 1719 42. Ured za ope poslove i Hrvatskog Sabora i VRH 1720 43. Ured Komisije za odnose s vjerskim zajednicama 1731 44. Ured za suzbijanje zlouporabe droga 1732 45. Ured za udruge 1760
Izvješe o radu Vlade Republike Hrvatske / str. 1
I. UVODNE NAPOMENE
Ovo Izvješe izraeno je u svrhu ispunjavanja obveze utvrene lankom 2. stavkom 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti („Narodne novine“, broj 94/04, 17/07, 91/10 i 22/13), kojim je propisano da je Vlada kojoj prestaje mandat duna detaljno izvijestiti Vladu koja stupa na dunost, o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade kao i lanka 3. istog Zakona kojim je propisana dunost podnošenja izvješa o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vlasti.
Izvješe o radu Vlade Republike Hrvatske i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Tihomira Oreškovia (sijeanj– listopad 2016.) sadri izvješa sljedeih tijela:
1. Ministarstvo branitelja 2. Ministarstvo financija 3. Ministarstvo gospodarstva 4. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja 5. Ministarstvo kulture 6. Ministarstvo obrane 7. Ministarstvo poduzetništva i obrta 8. Ministarstvo poljoprivrede 9. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 10. Ministarstvo pravosua 11. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 12. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 13. Ministarstvo socijalne politike i mladih 14. Ministarstvo turizma 15. Ministarstvo unutarnjih poslova 16. Ministarstvo uprave 17. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 18. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 19. Ministarstvo zdravlja 20. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 21. Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 22. Dravni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje 23. Dravni ured za središnju javnu nabavu 24. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom 25. Dravna geodetska uprava 26. Dravna uprava za zaštitu i spašavanje 27. Dravni hidrometeorološki zavod 28. Dravni zavod za intelektualno vlasništvo 29. Dravni zavod za mjeriteljstvo 30. Dravni zavod za statistiku 31. Dravni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost 32. Ured za razminiranje 33. Ured za ravnopravnost spolova 34. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske 35. Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade RH 36. Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske 37. Ured za protokol Vlade Republike Hrvatke
38. Ured za zakonodavstvo 39. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava 40. Ured za unutarnju reviziju 41. Direkcija za korištenje slubenih zrakoplova 42. Ured za ope poslove i Hrvatskog Sabora i VRH 43. Ured komisije za odnose s vjerskim zajednicama 44. Ured za suzbijanje zlouporabe droga 45. Ured za udruge
Unutar svakog od tijela nalazi se sljedei sadraj:
1. Zateeno stanje prilikom primopredaje vlasti 22. sijenja 2016.g. 1.1. Financijske i ugovorne obveze 1.2. Neriješeni predmeti i sudski sporovi – sveukupno
2. Stanje obavljanja poslova u djelokrugu od 22. sijenja do 11. rujna 2016. 2.1. Djelokrug tijela 2.2. Unutarnji ustroj s brojem zaposlenih 2.3. Riješeni predmeti po ustrojstvenim jedinicama od 22. sijenja do 11.
rujna 2016. 2.4. Izvješe po ustrojstvenim jedinicama od 22. sijenja do 11. rujna 2016.
3. Poslovi u tijeku i otvorena pitanja s prijedlozima rješenja 3.1. Pripremljeni zakonski i podzakonski akti, strategije i ostali akti 3.2. Status projekata u tijeku 3.3. Neriješeni predmeti i sudski sporovi - sveukupno 3.4. Neriješene preporuke Dravnog ureda za reviziju i mjere inspekcija
koje nisu provedene s obrazloenjem 3.5. Financijske i ugovorne obveze
4. Ostale napomene i obrazloenja 4.1. Internet poveznice 4.2. Ostale napomene i obrazloenja
II. LANOVI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju lanka 110. Ustava Republike Hrvatske i lanka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor je na sjednici 22. sijenja 2016. godine donio Odluku o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 8/16) lanovi Vlade Republike Hrvatske u razdoblju sijeanj– listopad 2016., bili su: PREDSJEDNIK VLADE Tihomir Oreškovi 22.01.16. – PRVI POTPREDSJEDNIK VLADE Tomislav Karamarko 22.01.16. – 15.06.16. POTPREDSJEDNIK VLADE mr. sc. Boo Petrov 22.01.16. – MINISTARSTVO FINANCIJA dr. sc Zdravko Mari 22.01.16. – MINISTARSTVO OBRANE Josip Buljevi 22.01.16. – MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA dr. sc. Miro Kova 22.01.16. – MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Vlaho Orepi 22.01.16. – MINISTARSTVO PRAVOSUA Ante Šprlje 22.01.16. – MINISTARSTVO UPRAVE dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegovi 22.01.16. – MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Tomislav Paneni 22.01.16. –
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Tomislav Toluši 22.01.16. – MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA Darko Horvat 22.01.16. – MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA prim. dr. sc. Nada Šiki, dr. med. 22.01.16. – MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Oleg Butkovi 22.01.16. – MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE prof. dr. sc. Davor Romi 22.01.16. – MINISTARSTVO TURIZMA Anton Kliman 22.01.16. – MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE dr. sc. Slaven Dobrovi 22.01.16. – MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA Lovro Kuševi 22.01.16. – MINISTARSTVO BRANITELJA mr. sc. Mijo Crnoja 22.01.l6. – 28.01.16. Tomo Medved 21.03.16. – MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH Bernardica Jureti 22.01.16. – MINISTARSTVO ZDRAVLJA doc. dr. sc. Dario Naki, dr. med. 22.01.16. – MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA prof. dr. sc. Predrag Šustar 22.01.16. –
MINISTARSTVO KULTURE dr. sc. Zlatko Hasanbegovi 22.01.16. – Svoju prvu sjednicu Vlada Republike Hrvatske predsjednika Tihomira Oreškovia odrala je 28. sijenja 2016. godine, a posljednju, 42. sjednicu, 12. listopada 2016. godine. Vlada Republike Hrvatske djelovala je u skladu s odredbama Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/11 i 119/14) i Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15).
III. BROJANI PODATCI O RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 22.1.2016. - 10.10.2016.
1. BROJ ODRANIH SJEDNICA VLADE REPUBLIKE
HRVATSKE 41 2. UKUPAN BROJ TOAKA DNEVNOG REDA 641 3. UKUPNO TRAJANJE SJEDNICA 34 sata i 30 minuta 4. UKUPAN BROJ ZAKONA KOJE JE HRVATSKI SABOR DONIO NA PRIJEDLOG VLADE 33 - od toga zakoni kojima je usklaeno zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije 13 5. UKUPAN BROJ DONESENIH AKATA VLADE 1303 5.1. ukupan broj utvrenih zakonskih prijedloga 68 5.2. uredbi 43
- od toga uredbe usklaene sa zakonodavstvom EU 8 - od toga uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti 3
5.3. odluka 354
5.6. rješenja 563 6. UKUPAN BROJ RAZMOTRENIH STRATEŠKIH I ANALITIKIH MATERIJALA, STAJALIŠTA TE INFORMACIJA 49
7. UKUPAN BROJ RAZMOTRENIH IZVJEŠA 12 8. UKUPAN BROJ MIŠLJENJA KOJE JE VLADA UPUTILA HRVATSKOM SABORU 47 9. BROJ INTERPELACIJA O RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE 3 10. BROJ ODGOVORA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE NA ZASTUPNIKA PITANJA 21 11. UKUPAN BROJ AKATA UPUENIH USTAVNOM SUDU 8 12. UKUPAN BROJ AKATA UPUENIH UPRAVNOM SUDU 7
IV. SAETAK RADA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE Vlada Republike Hrvatske na poetku mandata utvrdila je tri kljuna cilja:
- Stimulacija gospodarske aktivnosti i ubrzanje gospodarskog oporavka - Fiskalna konsolidacija koja se temelji na smanjenju deficita i dugoronoj odrivosti
javnih financija - Bolje upravljanje imovinom u dravnom vlasništvu, s posebnim naglaskom na
doprinos smanjenju razine javnog duga U pogledu sva tri kljuna cilja ostvareni su vrlo znaajni rezultati, usprkos kratkom
trajanju mandata Vlade i vrlo oteanim politikim okolnostima za njen rad. Kad je rije o gospodarskom oporavku, na poetku mandata projicirani gospodarski
rast za 2016. godinu je iznosio 2,0%. Meutim, izvjesno je da e obzirom na ostvarene stope rasta u prvom i drugom tromjeseju 2016. ostvareni gospodarski rast na godišnjoj razini biti vei od projekcije te se u konanici moe oekivati stopa rasta izmeu 2,5 i 3,0%. Oporavak domae potrošnje, znaajno poveanje investicija te rast izvoza roba i usluga glavni su generatori ubrzanog gospodarskog rasta. Dravna potrošnja je takoer porasla, velikim dijelom zahvaljujui poveanju ulaganja sufinanciranih putem fondova Europske unije, što je takoer doprinijelo brem gospodarskom rastu. Usvajanjem Nacionalnog programa reformi u travnju 2016. utvreni su konkretni ciljevi provedbe pojedinih reformskih mjera u cijelom nizu podruja, od javnih financija, upravljanja dravnom imovinom, zdravstva, socijalne skrbi, do poslovne klime, javne uprave, obrazovanja i pravosua. Niz aktivnosti je zapoet, meutim, izglasavanjem nepovjerenja predsjedniku Vlade u lipnju te raspuštanjem Sabora u srpnju 2016. znaajno je usporena provedba reformskih mjera.
Znaajan doprinos stvaranju pretpostavki za dugorono odriv gospodarski rast
ostvaren je zahvaljujui uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji, odnosno znatnom smanjenju deficita dravnog prorauna. U Dravnom proraunu za 2016. godinu naglasak je stavljen na ostvarivanje ušteda, a posebno na rashodima koji se financiraju iz domaih izvora koji utjeu na manjak dravnog prorauna, uz istovremeno poveanje udjela rashoda koji se financiraju putem fondova Europske unije.
Ukupni manjak dravnog prorauna u prvih šest mjeseci iznosio je 2,4 milijarde kuna
ili 0,7% BDP-a, što je za 5,1 milijardu kuna manje nego u istom razdoblju 2015. Uz nastavak ovakvih povoljnih trendova i u drugom polugodištu 2016. godine moe se oekivati smanjenje duga konsolidirane ope drave prema ESA 2010 metodologiji ispod 3,0% u 2016., što bi znailo da e Republika Hrvatska u 2017. godini udovoljiti uvjetima za izlazak iz Procedure prekomjernog deficita.
Kvalitetno upravljanje javnim financijama je doprinijelo i manjoj razini javnog duga.
Prema posljednje objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, javni dug na kraju svibnja ove godine iznosio je 285 milijardi kuna, što je za 4,6 milijardi kuna manji javni dug u odnosu na kraj 2015. godine.
Kad je rije o upravljanju dravnom imovinom, pripremljen je niz akata koji bi trebali
doprinijeti kvalitetnijem definiranju politike vlasnika u strateškim trgovakim društvima te poboljšanju procesa restrukturiranja društava u financijskim poteškoama. Takoer, ubrzan je proces privatizacije trgovakih društava koji nisu od strateškog interesa te su u vrlo kratkom
razdoblju ostvareni znaajni fiskalni uinci koji su izravno doprinijeli smanjenju zaduenosti drave.
Pored ovih kljunih ciljeva, ostvareni su rezultati i nizu drugih podruja o emu se
poblie izvještava u nastavku gdje dan saeti prikaz najvanijih aktivnosti po pojedinim dravnim tijelima.
Sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske i kljunim smjernicama Ministarstvo branitelja u izvještajnom razdoblju izvršilo je sljedee:
- Reguliralo je statusna i materijalna prava HRVIDR Planom normativnih djelatnosti izraen je nacrt novog, jedinstvenog Zakona o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ije se donošenje oekuje u zadnjem kvartalu 2016. godine. Novim Zakonom regulirat e se sljedee teme: mirovinska prava; povratak opskrbnina u nadlenost Ministarstva branitelja; povratak ostvarivanja prava na besplatne udbenike u nadlenost Ministarstva branitelja; pojednostavljenje i ubrzanje postupka za ostvarivanje prava na jednokratnu novanu pomo; stambeno zbrinjavanje; poboljšavanje provedbe prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata; osiguranje novane naknade za vrijeme nezaposlenosti za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata pod povoljnijim uvjetima od uvjeta odreenih Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti; registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata više nee biti javan, ve e se koristiti samo za slubene potrebe; protokol obiljeavanja obljetnica iz Domovinskog rata i dodjela odlikovanja; reguliranje statusa i prava pripadnika HVO-a
- Rad na dignitetu Domovinskog rata i hrvatskih branitelja Ministarstvo branitelja u fazi je provedbe znanstveno-istraivakog projekta „Praenje
pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji“ kojim e se utvrditi naješi uzronici smrtnosti hrvatskih branitelja kako bi se unaprijedila zdravstvena skrb hrvatskih branitelja, te unaprijedili nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoi i programi za poboljšanje kvalitete ivljenja u obiteljima branitelja.
Isto tako, u izvještajnom razdoblju Ministarstvo branitelja nastavilo je protokolarnu i administrativnu skrb o „Memorijalnom groblju rtava iz Domovinskog rata“ te na taj nain nastavilo uvati moralni dignitet hrvatskog naroda i svih graana Republike Hrvatske. U izvještajnom razdoblju za potrebe tekueg odravanja, energije i komunalnih usluga na Memorijalnom groblju utrošeno je 1.077.032,01 kuna.
- Ukljuivanje hrvatskih branitelja u društvene, politike i gospodarske sfere ivota U izvještajnom razdoblju Ministarstvo branitelja nastavilo je jaati braniteljske udruge
sufinanciranjem projekata i dodjelom bespovratnih potpora. Ministarstvo je 6. svibnja 2016. godine objavilo tri javna natjeaja i to: „Promicanje vrijednosti Domovinskog rata“, „Psihološko i socijalno osnaivanje te podizanje kvalitete ivljenja hrvatskih branitelja, hrvatskih branitelja s invaliditetom, HRVI, stradalnika i lanova obitelji smrtno stradaloga, nestaloga ili zatoenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata“ i „Sudionici i stradalnici Drugog svjetskog rata“. Po istima je ukupno odobreno 337 projekata u ukupnom iznosu od 14.275.043,75 kuna. U izvještajnom razdoblju za ovu namjenu utrošeno je 6.149.354,94 kune.
Ministarstvo branitelja nastavilo je provoditi Program strunog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Osnovni ciljevi Programa su poboljšati
pristup trištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te poveati konkurentnost osoba iz ciljne skupine na trištu rada jaanjem njihove obrazovne strukture, podizanjem kompetencija i stjecanjem radnog iskustva, kako bi se (kroz davanje novanih potpora, a uz primjenu ostalih mjera aktivne politike zapošljavanja) zapošljavanjem kod poslodavaca ili u poduzetništvu (bilo samostalno, bilo udruivanjem u zadruge) utjecalo na smanjenje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj. Navedeni Program provodi se kroz šest mjera za što je osigurano 9.650.000,00 kuna.
- Trajna briga o pripadnicima HVO Branitelji HVO-a dio su jedinstvenog i neodvojivog hrvatskog obrambenog korpusa s
pripadnicima HV-a, te e se u narednom razdoblju novim jedinstvenim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja regulirati njihov status.
Meu kljunim smjernicama ekonomskog programa Vlade Republike Hrvatske istaknuta je fiskalna konsolidacija s ciljem postupnog smanjenja proraunskog deficita i javnog duga Republike Hrvatske.
Usporeujui izvršenje rashoda dravnog prorauna u prvom polugodištu 2016. s izvršenjem rashoda 2015. godine vidljivi su rezultati napora poduzeti u dijelu fiskalne konsolidacije koji se oituju kroz postignute uštede na rashodima koji se financiraju iz izvora koji utjeu na manjak dravnog prorauna uz istovremeno poveanje apsorpcije fondova Europske unije.
Kretanja u prvih šest mjeseci 2016. rezultirala su manjkom dravnog prorauna od 2,4 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a, što je za 5,1 milijardu kuna manje nego u istom razdoblju 2015. U isto vrijeme zabiljeen je primarni višak od 3 milijarde kuna ili 0,9% BDP-a. U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, u prvom polugodištu 2016., prema nacionalnoj metodologiji, manjak prorauna konsolidirane ope drave ostvaren je u iznosu od 518 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a.
Prema posljednje objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, javni dug na kraju svibnja ove godine iznosio je 285 milijardi kuna, što je za 4,6 milijardi kuna manji u odnosu na kraj 2015. godine. Ovakvi podaci kretanja manjka i javnog duga ukazuju na mogunost ostvarenja boljih rezultata od ciljnih pokazatelja fiskalne konsolidacije za 2016. godinu.
U promatranom razdoblju, pored redovnih poslova, u radu Porezne uprave naglasak je bio na analizi ukupnog poreznog sustava glede provedbe porezne reforme (analiza postojeeg poreznog sustava i izradu prijedloga reformskih mjera u cilju pojednostavljenja postupka oporezivanja, smanjenja optereenja poduzetnika i rastereivanje oporezivanja rada, te stvaranja stabilnijeg, jednostavnijeg i konkurentnijeg poreznog sustava).
Paralelno, putem aktivnosti zadanih u poreznoj reformi, provodi se revizija postojee uloge i poloaja Porezne uprave, koja treba biti voena naelima pravednosti, jednostavnosti i stvaranja partnerskog odnosa s poreznim obveznicima.
Druge znaajnije aktivnosti Porezne uprave su: - dodjeljivanje posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja i
poticanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza; - upravnim ugovorima (1.087) omogueno je namirenje cjelokupnog ili
djelominog poreznog duga, te je sklopljena 371 porezna nagodba, što uz objavu liste dunika utjee na smanjenja poreznog duga;
- pojednostavljenje porezne administracije (porezni obveznici više ne moraju sami podnositi porezne prijave za utvrivanje godišnjeg poreza na dohodak, unapreivanje Evidencije PBZO - upit o imovini, sustava EDIP - evidencije dohodaka i primitaka, sustava ePorezna);
- implementacija sustava sveobuhvatne analize rizika (CRMS), ime Porezna uprava automatizira poslovne procese (povrat PDV-a) te pravovremeno usmjerava resurse nadzora prema najrizinijim poreznim obveznicima.
Ministarstvo gospodarstva je i tijekom ovog izvještajnog razdoblja nastavilo s projektima koji su pokrenuti. I dalje je nastavljeno poticanje i oivljavanje industrije kroz Program dodjele dravne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije u iznosu od 40 milijuna kuna. Takoer, nastavljen je proces restrukturiranja brodograevne industrije te se sve ugovorne obveze prate i ispunjavaju. Proces restrukturiranja tvrtki u dravnom vlasništvu nastavljen je kroz suradnju s Dravnim uredom za upravljanje dravnom imovinom i Centrom za restrukturiranje i prodaju u skladu sa Zakonom o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Poticanje ulaganja i investicija takoer se nastavlja te danas Lista strateških investicijskih projekata ukupno sadri 29 projekata i to 18 javnih i 11 privatnih investicijskih projekata, ukupne prijavljene vrijednosti cca. 20 milijardi kuna.
Usvojena je Strategija pametne specijalizacije te je time omogueno korištenje EU ESI fondova.
Unapreenje poslovnog i investicijskog okruenja predstavlja jednu od kljunih reformskih mjera stoga se i dalje radilo na: uklanjanju regulatornih i administrativnih prepreka i optereenja poslovanju i investicijama, ukidanju uporabe peata, mjerenju administrativnog optereenja gospodarstva Standard Cost Model (SCM) metodologijom, liberalizaciji trišta i usluga i unaprjeenju zakonodavstva vezno uz javnu nabavu. Projekt istraivanje i eksploatacija nafte i plina u Jadranu i na kopnu predstavlja jedan od najveih investicijskih potencijala u Hrvatskoj stoga je Vlada Republike Hrvatske u lipnju sklopila Ugovore o istraivanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika s pet investitora.
U podruju energetike nastavljaju se zapoeti projekti koji pridonose energetskoj neovisnosti hrvatskog gospodarstva. Stoga je u cilju olakšanja i ubrzanja provedbe strateških vanih projekata u podruju energetike uveden je status "projekta od zajednikog interesa" (PCI). Donesena je odluka i zacrtan jasan smjer o plutajuem LNG-terminalu kojim e se do 2018. godine osigurati nove koliine plina te time i utjecati na snienje nabavnih cijena plina.
Ministarstvo gospodarstva nastavlja s izradom zakonskih i podzakonskih propisa koji su bitni za provoenje reformski mjera te projekata koji e pridonijeti poboljšanju investicijske klime i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja je u razdoblju od 22. sijenja do
11. rujna 2016. godine, uz uredno izvršenje redovnih poslova i rješavanja predmeta, zapoelo i izvršenje Nacionalnog programa reformi 2016. u odnosu na ona podruja koja su njemu dana u nadlenost i zadau, a koji se nastavljaju i u sljedeem razdoblju. Od redovnih projekata istiemo sljedee rezultate:
- Ubrzanje postupka legalizacije u prvoj polovici 2016. godine za 31% u odnosu na 2015. godinu
- Unaprjeenje sustava e-dozvola - Odobreno je 232 projekta poticanja razvoja komunalnog gospodarstva na
podruju jedinica lokalne samouprave u iznosu od 30.000.000,00 kn
- Provedbom Pilot projekata za energetsku obnovu zgrada javnih ustanova za odgoj i obrazovanje donesene su odluke o financiranju pojedinanih projekata u ukupnom iznosu od 25.436.572,58 HRK te e se financirati 105 projekata
- Zajedniki informacijski sustav (ZIS) zemljišnih knjiga i katastra u punom je produkcijskom radu u svih 108 zemljišnoknjinih odjela i u 112 katastarskih ureda DGU u Hrvatskoj. Jedini preostali ured koji još treba ui u ZIS je Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba (Katastar Zagreb), ija je provedba u tijeku.
Vezano za Nacionalni programi reformi 2016., u sklopu mjere 3.4. Poveanje uinkovitosti javnog sektora, u tijeku je završna faza izrade raunalnih aplikacija za uvoenje e-procedura graditeljstva za: 1. davanje ovlaštenja za kontrolu projekata s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost nosive konstrukcije i 2. davanje rješenja o ispunjavanju zahtjeva za provoenje zadaa tree strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnih proizvoda (prijavljena i odobrena tijela).
U sklopu mjere 4.2. Lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima - Unaprjeenje sustava katastra i zemljišnih knjiga te prostornog planiranja uspostavljen je Informacijski sustav prostornog ureenja (ISPU) u svrhu prikaza i javne objave objedinjenih prostornih podataka i to putem pojedinanih modula: e-planovi, e-katalog, e-dozvola, e-arhiva, e- inspekcija, e-nekretnine i dr.
Osim istaknutih aktivnosti provedbe projekata i propisa, uspostave sustava i obavljenih poslova, intenziviran je rad na poboljšanju postojeeg zakonodavstva: u izradi je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji; pripremljen je Nacrt konanog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureenju; izraen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama i odrana javna rasprava; izraen Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova i odrana javna rasprava; prikupljeni su podaci o potrebnim izmjenama Zakona o strateškim investicijama; prikupljeni su podaci o potrebnim izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske; u izradi je Nacrt Zakona o subvencioniranju stambenih kredita; odrana je javna rasprava o tezama za izradu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu i osnovana radna skupina za izradu Nacrta tog zakona; u tijeku je TRIS notifikacija za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o graevnim proizvodima i za tehnike propise; u pripremi je Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog ureenja i gradnje.
Kulturni proraun je povean s 0,61% u 2015. na 0,65% u 2016. godini, a navedeno je omoguilo: provoenje redovne djelatnosti 50 kulturnih ustanova i 35 strukovnih udruga u kulturi, 6.500 programa javnih potreba u kulturi na 22 kulturnoprogramska podruja, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za 1350 samostalnih umjetnika, potpisivanje 6 meunarodnih ugovora i programa suradnje na podruju kulture (Kina, Maarska, Izrael, Kosovo, Albanija, Makedonija), sudjelovanje je u radnim tijelima vijea EU, EK i Vijea Europe te upisu multinacionalne nominacije Steci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici na Popis svjetske baštine UNESCO-a, aktivnu pripremu EU projekata (Umjetnost i kultura za mlade, Umjetnost i kultura 54+, Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi, Razvoj medija zajednice, IPA 2009 „Obnova Maškovia hana i gospodarska revitalizacija mjesta Vrana“, IPA 2013 „Obnova palae Moise na otoku Cresu“, Arheološki park Vuedol, „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“) te koordinaciju donošenja odluke o imenovanju grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020.
U 2016. godini obrambena politika bila je usmjerena na nastavak izgradnje
obrambenih sposobnosti i reformi. Aktivnosti u okviru bilateralne suradnje bile su usmjerene na potporu razvoju i odravanju obrambenih sposobnosti, ostvarenju NATO ciljeva sposobnosti, jaanju stabilnosti i sigurnosti te sudjelovanju u operacijama. Naglasak je stavljen na suradnju sa susjednim dravama i dravama – aspiranticama za lanstvo u NATO- u i EU-u te potporu njihovim nastojanjima u prilagodbi za pridruivanje euroatlantskim integracijama. U 2016. godini provoene su aktivnosti usmjerene na dostizanje projicirane personalne strukture Oruanih snaga Republike Hrvatske te unaprjeivanje kvalitete osoblja kroz uravnoteenje i usklaivanje prijma, razvoja, potpore i izdvajanja osoblja.
Opremanje i modernizacija, u skladu s raspoloivim sredstvima, provoeni su s ciljem dostizanja sposobnosti za provedbu misija i zadaa Oruanih snaga i NATO ciljeva sposobnosti. Provedba programa opremanja i modernizacije za sve grane Oruanih snaga bila je usmjerena prema redefiniranim prioritetima. Zadrana je intencija ukljuivanja proizvoaa vojne opreme iz Republike Hrvatske i poticanja rasta hrvatskoga gospodarstva, uz uvaavanje trišnog natjecanja.
Oruane snage Republike Hrvatske su u 2016. godini provodile aktivnosti u potpori provedbi misija i zadaa. Sudjelovanjem u operacijama nastavljen je naš doprinos izgradnji meunarodne sigurnosti. Provedba zadaa potpore civilnim institucijama dokazala je spremnost Oruanih snaga kao neodvojivog dijela identiteta drave i društva u zaštiti interesa i vrijednosti Republike Hrvatske. Posebno je to bilo vidljivo tijekom gašenja poara, potporama u akcijama traganja i spašavanja unesreenih te hitnog medicinskog prijevoza.
Ministarstvo poduzetništva i obrta je ustrojeno 2011. godine na nain da je
izdvojeno iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Ex-ante uvjetovanosti su skup uvjeta koje RH treba ispuniti za nesmetano provoenje Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2014-2020. Posljednji preostali uvjet u nadlenosti Ministarstva poduzetništva i obrta, jest uvoenje MSP testa (MSP TEST -test malog i srednjeg poduzetništva. Propisani rok za ispunjenje ex-ante uvjeta je 31. 12. 2016. godine. U sluaju da se uvjeti ne ispune do tog roka, EK moe dravi lanici blokirati povlaenje sredstava iz EU fondova. Za uvoenje MSP testa nadlena je Uprava za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu poduzetništva i obrta, a Uprava za programe i projekte EU nadlena je za izvještavanje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te posredno EK, o postignutome. Donošenje Zakona o malome gospodarstvu te Odluke o SME testu potrebno je hitno uputiti u saborsku, odnosno Vladinu proceduru, kao bi se dostigao rok o ispunjavanju prethodnih uvjetovanosti do kraja 2016. godine.
Ministarstvo poljoprivrede je kao tijelo nadleno za provedbu mjera poljoprivredne
politike i zemljišne politike u promatranom razdoblju 2016. godine provelo je sve zadae vezane uz izravna plaanja poljoprivrednicima. U podruju ureenja trišta pokrenuto je donošenje Zakona o zabrani nepoštene trgovake prakse lancu hrane, provedene su sve trišne interventne mjere koje je donijela EU za stabilizaciju stanja u stoarskom sektoru i u sektoru voarstva, redovito se provode trišne mjere pomoi u sektorima pelarstva, vina, i sheme školskog mlijeka i voa temeljem kojih se koriste fondovi Europske unije.
U podruju politike poljoprivrednog zemljišta pokrenuto je donošenja novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta; donijeta je nova uredba o obrascu i nainu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i Uredba o dopuni Uredbe o kriterijima za dodjelu zamjenskog poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište temeljem zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine.
Ministarstvo je kontinuirano provodilo mjere iz Programa ruralnog razvoja s ciljem restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i preraivakog sektora; promicanja okolišno uinkovitog poljoprivrednog sustava; poboljšanja uinkovitosti resursa te pomaka ka klimatskih elastinoj poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu, kao i smanjenja ruralne depopulacije i poveanja kvalitete ivota te gospodarski oporavak
Jedan od kljunih dogaaja u promatranom razdoblju je svakako poduzimanje hitnih mjera prevencije bolesti kvrgave koe, virusne zarazne bolesti goveda, koja se od jugoistoka Europe tijekom proljea i ljeta 2016. godine širila prema Republici Hrvatskoj, te intenzivirala od travnja 2016. kada je potvrena i u Bugarskoj. Ministarstvo je detaljno javnosti obrazloilo sve aktivnosti koje poduzima u prevenciji bolesti putem medija i izravnom komunikacijom sa svim zainteresiranim stranama - uzgajivaima goveda, veterinarskom inspekcijom, veterinarskim slubama i ostalim institucijama koje nadziru takva stanja.
Zbog brzine širenja bolesti Ministarstvo poljoprivrede je poetkom lipnja 2016. donijelo Odluku o urnoj nabavi cjepiva. Cijepljenje 5 najugroenijih upanija zapoelo je 8. kolovoza 2016. godine i do danas je cijepljeno oko 85.000 goveda.
Na podruju vodnog gospodarstva Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju intenziviralo povlaenje sredstava Europske unije, gdje se oekuje 100% apsorpcija Operativnog Programa zaštite okoliša za programsko razdoblje 2007.-2013., za vodno-komunalne projekte
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u razdoblju od 22. sijenja – 11.
rujna 2016. godine provelo je niz aktivnosti u sva tri resora (pomorstvo, promet i infrastruktura) za ije provoenje je donesen niz zakonskih izmjena i dopuna postojeih zakonskih regulativa s ciljem daljnjeg usklaivanja s pravnom steevinom EU.
U resoru pomorstva, tijekom 2016. godine uloeno je oko 7 milijuna kuna u Sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te je izuzev provedbe projekata u morskim lukama, u unutarnjoj plovidbi pripremljen Projekt izgradnje terminala za rasute terete u luci Osijek, vrijednosti 17.314.315 EUR (sufinancira se iz EU Kohezijskog fonda).
Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija te CEF, provedene su aktivnosti na realizaciji projekata obnove i izgradnje cestovne, eljeznike i zrane infrastrukture, od kojih istiemo Projekt izgradnje Pelješkog mosta sa spojnim cestama (u srpnju 2016. godine upuena Prijava/Aplikacija na mišljenje), projekti izgradnje i obnove eljeznike infrastrukture na Mediteranskom koridoru od maarske granice do luke Rijeka - eljeznika pruga Dugo Selo – Krievci, izgradnja eljeznike pruge Gradec - Sveti Ivan abno, dok su dijelu razvoja zrane infrastrukture najznaajniji projekti ZL Dubrovnik i ZL Pula.
U podruju elektronikih komunikacija donesena je Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine te Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u podrujima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) ime su ispunjeni preduvjeti za korištenje sredstava iz EU fondova.
Zakljuno, Ministarstvo u suradnji s meunarodnim financijskim institucijama (Svjetskom bankom, Europskom bankom za obnovu i razvoj) te Ministarstvom financija, ulae velike napore u proces restrukturiranja sektora cestovne infrastrukture, ukljuujui i refinanciranje duga trgovakih društava (Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb) kako bi uinili sustav odrivim i smanjili potrebu za novim zaduivanjima
Osiguranje stabilnog i sigurnog okruenja za bri i uinkovitiji rad pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj temeljna je vizija Ministarstva pravosua 2016.-2018.g. Od sijenja je u okviru normativnih aktivnosti zapoeo na rad na izmjenama 16 zakonskih prijedloga, a do danas je veina prošla savjetovanje sa zainteresiranom javnošu. U okviru projekata IPA 2012 planira se razvoj novih alata i provoenje daljnjeg poboljšanja i modernizacije postojeih programskih rješenja koja su u prethodnom razdoblju implementirana na sve lokacije pravosudnih tijela (opinske, upanijske, trgovake sudove te sva opinska i upanijska dravna odvjetništva). Dovršava se izrada nacrta Strategije razvoja pravosua i prateeg Akcijskog plana kako bi se iste uputilo u proceduru javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošu, a u tijeku su i rad na izmjeni Okvirnih mjerila unutar postojee radne skupine te informatizacija sustava podnošenja i obrade imovinskih kartica pravosudnih dunosnika koja predstavlja prvu fazu u postizanju planiranog unaprjeenja njihove provjere.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je sudjelovalo u Nacionalnom programu reformi za 2016. kroz suradnju s Ministarstvom uprave u okviru provedbe „Revidiranje sustava odreivanja plaa i ureenje sustava plaa u javnoj upravi i javnim slubama“; izgradnja sustava središnje koordinacije u kolektivnim pregovorima u javnoj upravi; suradnja s Ministarstvom gospodarstva na izradi mjera za smanjenje administrativnog optereenja u podruju zaštite na radu u okviru projekta Standard Cost Model (SCM) te je pripremljeno je izvješe o provedbi Nacionalnog programa reformi za 2016.
Izraen je Akcijski plan u podruju reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Pristupilo se redefiniranju mjera aktivne politike sukladno izvješu vanjske evaluacije mjera te je zapoeto s revizijom Plana implementacije Garancije za mlade.
Provodi se revizija pozitivnih ocjena vještaka Zavoda za vještaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o smanjenju radne sposobnosti temeljem kojih se stjeu prava iz mirovinskog osiguranja te nadzor i kontrola ranije steenih prava iz mirovinskog osiguranja.
Inspektorat rada kontinuirano obavlja inspekcijske i druge strune poslove u podruju rada i zaštite na radu, a prioritetno nadzor odredbi propisa kojima se ureuje: zapošljavanje (neprijavljeni rad), radno vrijeme radnika, odmori i dopusti, isplata plae, poticanje zapošljavanja, rad maloljetnika, ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i zaštita na radu.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je u izvještajnom razdoblju djelovalo sa svrhom ispunjenja etiri osnovna cilja, odnosno ostvarenja nacionalnih razvojnih ciljeva kroz koordinaciju korištenja sredstava Europske unije, osiguranja visoke razine iskorištenosti sredstava fondova Europske unije, razvoja teritorijalne suradnje te poticanja konkurentnosti i uravnoteenog regionalnog razvoja.
Nastavljena je provedba Operativnog program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te je tijekom izvještajnog razdoblja pokrenuto višestruko više postupaka dodjela te je sklopljeno višestruko više ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava nego u protekle dvije godine od poetka provedbe programa. Provedene su prve znaajnije isplate korisnicima ime su stvoreni preduvjeti i za prve (znaajnije) refundacije sredstava od strane EK u 2016. godini.
U dijelu provedbe politike regionalnoga razvoja, Izraen je Prijedlog Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine. Takoer, tijekom predmetnog razdoblja, nastavljene su aktivnosti vezano za uspostavu novog indeksa
razvijenosti te mape siromaštva kao preduvjeta za izradu izmjena i dopuna postojeeg te izradu novog Zakona o regionalnom razvoju. U pogledu donošenja novog Zakona o otocima, tijekom izvještajnog razdoblja zapoete su aktivnosti lanova Radne te aktivnosti analize uinaka propisa. Ulaganja u regionalne i projekte od znaaja za lokalnu zajednicu uspješno su nastavljena tijekom izvještajnog razdoblja kroz sve programe i fondove na nacionalnoj razini.
Ministarstvo socijalne politike i mladih izradilo je i uputilo u proceduru donošenja Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te Nacrt prijedloga Uredbe o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Izraen je i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova koji je prihvaen je na 22. sjednici Vlade RH. Izraena je Struna podloga i Nacrt Akcijskog plana konsolidacije socijalnih naknada u RH 2016. – 2020. te je izraen hodogram za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu.
U Nacionalnom programu reformi 2016. mjere u nadlenosti MSPM, izmeu ostaloga, ukljuuju konsolidaciju naknada u sustavu socijalne skrbi na dravnoj razini; uspostavu Jedinstvenog centra za naknade; odreivanje zajamenog minimalnog standarda, unaprjeenje i jaanje strunog rada. U okviru toga, analizirane su naknade u nadlenosti MSPM i ostalih nacionalnih tijela te je izraen popis naknada sa socijalnim znaenjem. U završnoj fazi je izrada Strune podloge za izradu prijedloga Akcijskog plana konsolidacije socijalnih naknada u RH 2016. – 2020.
Tijekom 2016. godine zapoeta je provedba inspekcijskih nadzora nad stalnim prikupljanjem humanitarne pomoi i nad organiziranim humanitarnim akcijama. U tijeku je i izrada Akcijskog plana za suzbijanje pogrešaka, zloupotreba i korupcije na podruju materijalnih davanja iz nadlenosti ovog ministarstva.
Poseban znaaj pridaje se posvojenju kao posebnom obliku obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi. S tim u vezi u tijeku je izrada Nacrta Protokola o postupanju u postupcima posvojenja kojim se ureuju naini postupanja kao i rokovi za poduzimanje potrebnih radnji.
U okviru aktivnosti smanjenja broja korisnika na smještaju u domovima u sustavu socijalne skrbi (transformacija i deinstitucionalizacija domova) u završnoj fazi su izrade i usvajanja Individualnih planova deinstitucionalizacije i transformacije za 6 domova za osobe s invaliditetom; odrane su dvije radionice s predstavnicima domova za osobe s invaliditetom sa ciljem izrade Individualnih planova deinstitucionalizacije i transformacije; odrane su 3 info radionice s predstavnicima centara za socijalnu skrb i domova za osobe s invaliditetom, djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi i djecu i mlade s problemima u ponašanju s ciljem informiranja i pripreme na natjeaje EU fondova; izraen je prijedlog redefiniranja indikatora u odnosu na postignute rezultate u okviru tematskog podruja „deinstitucionalizacija“ - projekt „Modernizacija sustava socijalne zaštite“/Zajam Svjetske banke.
Na Jadranu je uoi i tijekom ljeta 2016. g. otvoreno oko 40 novih ili potpuno obnovljenih hotela, što je oko 35% više nego prošle godine, koliko iznosi i porast investicija u turizam u odnosu na prošlu godinu.
Ministarstvo turizma je kroz svoje programe potpora u 2016. godini sufinanciralo projekte u vrijednosti od 54.457.556,00 kuna.
Ministarstvo turizma pripremilo je u suradnji s Horwath consultingom podlogu za uvoenje hrvatskog turistikog vauera s ciljem poticanja domaeg turistikog prometa i revitalizacije kontinentalnog dijela turizma.
Pripremljen je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o turistikom i ostalom graevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, broj 92/10) kao radni materijal, te je potrebno konano usuglašavanje predloenih rješenja i provedba javnog savjetovanja radi upuivanja u daljnju zakonodavnu proceduru. Na dan pisanja saetka na javnim konzultacijama nalazi se Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lanarinama u turistikim zajednicama, s konanim prijedlogom zakona u kojem se navodi kako bi se turistika lanarina koja se plaa turistikim zajednicama smanjila za 5% te bi tako gospodarstvu ostalo 11 milijuna kuna više.
Slijedei kljune smjernice Vlade Republike Hrvatske za Ministarstvo unutarnjih poslova koje su od izuzetnog znaaja za uspostavu uinkovitijeg rada policije i Ministarstva u cjelini, kao najvaniju aktivnost provedenu u razdoblju od sijenja do rujna 2016. godine prvenstveno je potrebno istaknuti zapoinjanje provedbe Projekta reorganizacije Ministarstva unutarnjih poslova, kao projekta od strateške vanosti za funkcioniranje Ministarstva, koji obuhvaa sve ustrojstvene jedinice i sve njegove zaposlenike. Sve planirane aktivnosti vezane uz provoenje Projekta teritorijalne i unutarnje reorganizacije Ministarstva unutarnjih poslova s rokom provedbe do 30. lipnja 2016. godine su uspješno realizirane, nakon ega je donesena odluka o odgaanju provedbe ostalih aktivnosti, a to su: provedba javne rasprave i priprema zaposlenika na promjene i njihovo prihvaanje, usvajanje prijedloga reorganizacije, provedba reorganizacije, poetna evaluacija provedene reorganizacije te ocjena konanih rezultata reorganizacije.
Nadalje, u pogledu kljune smjernice Vlade Republike Hrvatske za uspostavu funkcionalnije interakcije izmeu DORH-a i policije za napomenuti je da je Protokol o zajednikom radu policije i dravnog odvjetništva (donesen 2011. godine) u fazi revidiranja poradi izmijenjene zakonske regulative, ali i uoenih podruja suradnje koje je nuno detaljnije definirati te su se u pogledu ispunjenja ciljeva što funkcionalnije interakcije na svim razinama suradnje tijekom 2016. godine odravali redoviti koordinativni sastanci dvaju tijela, a predstavnici DORH-a sudjelovali su u veem broju edukacija policijskih slubenika.
Takoer, u odnosu na provedbu ostalih smjernica Vlade Republike Hrvatske za Ministarstvo unutarnjih poslova u razdoblju od sijenja do kolovoza 2016. godine potrebno je istaknuti rad na izradi strateških dokumenata nacionalnog i meunarodnog karaktera (SOCTA, OCTA, Strateška procjena) koji za cilj imaju upravo ostvarivanje smjernice Vlade Republike Hrvatske koja se odnosi na uspostavu jasnog sustava izbora prioriteta u radu kriminalistike policije, dok je u vezi proaktivnog postupanja nasuprot reaktivnom postupanju policije za istaknuti da je provedena potpuna implementaciju ILP modela postupanja (Intelligence Led Policing), kojeg su u znaajnoj mjeri implementirale i moderne policijske organizacije u svijetu Za razliku od reaktivnog pristupa suzbijanja kriminaliteta proaktivni pristup kriminalitetu stavlja teište na zadiranje u tzv. sivu zonu kaznenih djela gdje se istovremeno otkriva i kazneno djelo i poinitelj. Proaktivni pristup detaljno je definiran Metodološkim uputama Ravnateljstva policije.
Ministarstvo uprave je u okviru reforme javne uprave nastavilo aktivnosti vezane za zapoete reforme definirane u Strategiji razvoja javne uprave 2015.-2020., reformskom programu Vlade Republike Hrvatske te preuzetih obveza prema Europskoj uniji u mandatnom razdoblju. Sukladno definiranim prioritetima, aktivnosti su se odnosile na: izmjene i dopune Akcijskog plana za provedbu Strategije razvoja javne uprave 2015. - 2020., provedbu zakonodavnih aktivnosti i usklaivanja iste s pravnom steevinom i dobrom praksom zemalja Europske unije, daljnju digitalizaciju i modernizaciju javne uprave, jaanje transparentnosti i
dostupnosti javne uprave graanima, gospodarskim subjektima i civilnom društvu te suradnji s relevantnim dionicima u zemlji i inozemstvu.
U okviru reforme sustava javne uprave, Ministarstvo je posebnu panju posvetilo detaljnoj analizi stanja i procjenu podruja vanih za smanjenje fragmentiranosti i poveanja transparentnosti rada; racionalizaciju podrunih jedinica središnjih tijela dravne uprave; poboljšanje organizacijskog modela funkcioniranja lokalne i podrune (regionalne) samouprave te racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima. Rezultati provedenih analiza posluili su kao podloge za unapreenje sustava i postizanje ciljeva kroz sljedee aktivnosti:
- s ciljem smanjenja fragmentiranosti i poveanja transparentnosti rada izraen je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela dravne uprave, odrani su inicijalni sastanci s predstavnicima strune javnosti i definirana osnovna naela novoga Zakona o javnoj upravi te je izraen prijedlog Uredbe o naelima za unutarnje ustrojstvo središnjih tijela dravne uprave i ureda dravne uprave.
- s ciljem racionalizacije podrunih jedinica središnjih tijela dravne uprave izraen je prijedlog Provedbenog plana za prenošenje poslova sa središnjih tijela dravne uprave na podrune tijela dravne uprave (I. faza) za racionalizaciju 18 podrunih jedinica i 182 ispostave. Provedbeni plan je izraen i dostavljen tijelima na usuglašavanje.
- za poboljšanje organizacijskog modela funkcioniranja lokalne i podrune (regionalne) samouprave definiran je prijedlog liste pokazatelja (demografski, geografski, društveni, gospodarski, fiskalni) i izrauju se baze podataka za analizu usluga koje se pruaju na razini lokalne samouprave; pripremljen je „Okvir za izradu policy modela organizacije lokalne samouprave (funkcionalna i teritorijalna dimenzija)“. Provedena je javna rasprava o Okviru s predstavnicima Hrvatske zajednice upanija, Udruge gradova i Udruge opina u Republici Hrvatskoj. Prvi rezultat tih aktivnosti je izraen Nacrt Prijedloga izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.
- digitalizacija usluga javne uprave je bila usmjerena na daljnji razvoj sustava e- Graani, razvoj interoperabilnosti izmeu registara, pokretanje projekta e-Poslovanje (sustava za gospodarske subjekte), razvoj Centra dijeljenih usluga (CDU) te dovršetak izrade Strategije e-Hrvatska 2020. Izraen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijea od 23. srpnja 2014. o elektronikoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronike transakcije na unutarnjem trištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ.
S ciljem poveanja transparentnosti rada i upoznavanja šire javnosti s podacima koji se odnose na rad javne uprave, Ministarstvo je pokrenulo izdavanje tromjesene publikacije „Statistiki prikaz“ koja sadri informacije iz registara i baza u nadlenosti Ministarstva i publikaciju „Analize Ministarstva uprave“ u kojoj se obrauju aktualne teme iz djelokruga Ministarstva te ih na taj nain pribliavaju najširem krugu zainteresiranih dionika.
Dio aktivnosti bio je posveen i suradnji s predstavnicima brojnih zemalja s ciljem razmjene iskustava i dobre prakse kao podloge za planirane reformske aktivnosti. U okviru toga ministrica uprave odrala je sastanke s predstavnicima meunarodnih organizacija (Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijea Europe, Regionalna škola za javnu upravu, Europska komisija, Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond) te veleposlanstvima akreditiranim u Republici Hrvatskoj (Japan, Australija, Finska, Makedonija, Francuska, Portugal). Odrani su i redoviti sastanci s predstavnicima nacionalnih udruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, socijalnih partnera, akademske zajednice, gospodarskog sektora i civilnog društva. Predstavnici Ministarstva sudjelovali su u više europskih i
meunarodnih konferencija, seminara i treninga te razmijenili iskustva i rezultate provedbe reforme javne uprave.
Glavni prioriteti Ministarstva vanjskih i europskih poslova u izvještajnom razdoblju bili su unapreenje odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima; jaanje poloaja Republike Hrvatske u EU; te promidba meunarodnog mira i sigurnosti.
Poseban je naglasak bio na horizontalnoj dimenziji vanjske politike RH (suradnja sa svim susjednim zemljama u srednjoj i jugoistonoj Europi) i vertikalnoj dimenziji (odnosi s Njemakom i dravama na osi Jadran-Baltik-Crno more), što je odreivalo i dinamiku bilateralnih posjeta ministra (BiH, Maarska, Slovenija, Austrija, Njemaka, Italija, Crna Gora, Slovaka, Poljska, eška Republika). Odrani su i brojni drugi susreti na ministarskoj razini u bilateralnom, europskom i multilateralnom kontekstu, ukljuujui bilateralni posjet Svetoj Stolici, te slubeni ili radni susreti s ministrima vanjskih poslova Bugarske, Francuske, Nizozemske, Estonije i dr. Poduzeti su napori za bolje pozicioniranje RH kao aktivne i uinkovite drave lanice EU- a, s fokusom na politike i zakonodavne prijedloge prioritetne za RH.
Nastavljena je podrška putu Srbije prema lanstvu u EU, uz naglasak na ispunjavanju kriterija i usklaivanju s europskim standardima (u pregovaraki proces EU-a sa Srbijom ugraena je obveza pune suradnje s ICTY-em, izbjegavanja sukoba nadlenosti u procesuiranju ratnih zloina, suradnje u utvrivanju sudbina nestalih osoba, te osiguravanje poštivanja prava rtava i zaštitu prava pripadnika manjina).
Ministarstvo je nastavilo pruati kvalitetnu podršku hrvatskim izvoznicima. Znaajno je unaprijeena suradnja s OECD-om. Kao nacionalni koordinator razvojne pomoi, MVEP je pomagao razvoju siromašnih zemalja, kao i zemalja u susjedstvu, posebno BIH. RH je nastavila snano podupirati jaanje odnosa NATO-a i zemalja jugoistone Europe, te jaati svoj ugled doprinosei meunarodnoj sigurnosti, osobito sudjelovanjem u meunarodnim vojnim i civilnim misijama i operacijama UN-a, NATO-a, EU-a i OESS-a. Nastavljeno je lobiranje za kandidaturu RH za Vijee UN-a za ljudska prava u razdoblju od 2017.-2019. U lipnju je preuzeto jednogodišnje predsjedanje Procesom suradnje u jugoistonoj Europi (SEECP).
U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode od 22. sijenja do 11. rujna 2016. godine unaprijeena je primjena sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO), te je njegov pravni okvir usklaen s pravnom steevinom EU. Ekološki zasnovan (zero waste) koncept je implementiran u Nacrt plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2016.-2022. godine koji je spreman za usvajanje i koji potie odvajanje na izvoru, kuno i komunalno kompostiranje, te recikliranje odnosno materijalnu oporabu tokova otpada, ime se stvara podloga za cirkularnu ekonomiju. Ministarstvo je koordiniralo i provodilo politiku odrivog razvoja Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na odrivu potrošnju i proizvodnju, eko-oznake i zelenu javnu nabavu te su pripremljeni Strategija niskougljinog razvoja, Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim podrujem i Plan zaštite okoliša, sve u cilju uspješnog provoenja zajednike politike EU. Izraene su i smjernice za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti zraka sa ciljem daljnjeg unaprjeenja sustava praenja oneišenja zraka, a u cilju rješavanja problematike oneišenja zraka na podruju Slavonskog Broda i Siska, MZOIP je koordinirao rad nacionalnih
povjerenstava i meudravne radne skupine. Revidirana Nacionalna strategija zaštite prirode upuena je u daljnju proceduru usvajanjate su usvojene Odluka o izmjenama i dopunama odluke o zaviajnim divljim vrstama ije je uzimanje iz prirode i odrivo korištenje dopušteno kao i Izmjene i dopune pravilnika o strogo zaštienim vrstama, kao dio zahtjeva Europske komisije zbog povrede prava EU, a u završnoj fazi izrade je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirode dok je Zakon o sprjeavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima upuen u TRIS proceduru.
Sukladno Programu reformske Vlade RH, Ministarstvo zdravlja je u mandatom
razdoblju je poduzelo niz nunih aktivnosti s obzirom na dugovanja zdravstvenog sustava koja su u trenutku preuzimanja mandata iznosila 2,9 milijardi kn a njihovo generiranje, slijedom nemogunosti povoenja reformskih mjera, je nastavljeno te sada iznose oko 3,4 milijarde kuna. Slijedom navedenog, planirane su, te djelomino provedene, sveobuhvatne reformske mjere kojima je planirano postii uštede te vraanje dugovanja do kraja 2019. godine bez potrebe za novim sanacijama iz dravnog prorauna. Prva reforma sa kojom se zapoelo jest hitna sluba kojoj je cilj bio postii smanjenje pritiska na bolnike prijeme te jae ukljuiti primarnu zdravstvene zaštitu uz reorganizaciju mree hitne medicine ime bi se postigle uštede na upuivanju pacijenata na dijagnostike i laboratorijske preglede. Donesena je nova mrea hitne medicine u mjestima koja nemaju bolnike ustanove pa je tako broj timova povean u 19 mjesta te je poveana i mrea hitne helikopterske slube u suradnji sa MUP-om na tri lokacije (Split, Rijeka i Dubrovnik). Prva toka reforme bolnikog sustava je bila prekid postupka sanacije bolnica te su se upravljaka prava opih bolnica vratila na upanijsku razinu zbog neostvarenja zadanih ciljeva postupka sanacije a sa ciljem omoguavanja boljeg upravljakog modela iz pozicije osnivaa zdravstvenih ustanova tj. upanija. Potom se pristupilo izradi Nacrta razvoja / reforme bolnikog sustava te pripremi prijedloga nove mree bolnikog sustava.
Osim osiguranja financijskih sredstava iz ušteda, aktivno se pristupilo povlaenju sredstava iz EU pa se tako od 1,5 milijarde kuna koji su zdravstvenom sustavu na raspolaganju iz fondova pokrenuto je povlaenje 1,3 milijarde tj. više od 90 posto dostupnog novca. Kroz ove natjeaje je nabavljeno i novih 16 CT ureaja u ukupnom iznosu od 83 milijuna kuna. Informatizacija zdravstva je nastavljena kroz uvoenje više projekata na podruju eZdravstva koje je postalo jedno od najnaprednijih tehnoloških rješenja na razini EU. Znaajne aktivnosti u proteklom mandatu su se odnosile i na izradu Nacionalnog plana za borbu protiv zloudnih bolesti u RH te se osnovalo Povjerenstvo za izradu Nacionalnog plana te se donijela Deklaracija o Nacionalnom planu za borbu protiv zloudnih bolesti koja je pripremljena za donošenje u Saboru. Sukladno planu racionalizacije nabave lijekova, ostvarena je znaajna ušteda u nabavci lijekova od ukupno 100 milijuna kuna postupkom objedinjene nabave posebno skupih lijekova za sve bolnice. Aktivno se radilo i na omoguavanju jaeg razvoja zdravstvenog turizma pa je napravljen i katalog hrvatskih ljeilišnih kapaciteta te je obavljeno više pregovora o mogunostima ulaganja stranih investitora koji su pokazali veliku razinu zainteresiranosti.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u razdoblju od 22. sijenja do 11. rujna 2016. godine nastavilo s unaprjeenjem odgojno-obrazovnoga sustava s ciljem osiguravanja kvalitetnoga sustava odgoja i obrazovanja - od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog do visokog obrazovanja, kao i obrazovanja odraslih, ukljuujui stjecanje kompetencija za cjeloivotno uenje i kontinuirano prilagoavanje promjenama društva, gospodarstva i potrebama trišta rada. Nadalje, nastavljen je razvoj znanstvenoga i tehnologijskoga sustava u svrhu poveanja konkurentnosti i produktivnosti te ostvarenja stabilnoga gospodarskog rasta, kao i rad na osiguranju kvalitetnoga sustava sporta. U skladu s navedenim, u ovom Izvješu spomenute mjere i aktivnosti dokaz su rada i zalaganja u ostvarenju same vizije Ministarstva - izgradnje globalno konkurentnoga, kvalitetnoga, dostupnoga, inkluzivnoga i odrivoga odgojno-obrazovnog sustava temeljenog na izvrsnosti te gospodarskim i društvenim potrebama, razvijanje znanosti kao pokretaa dugoronoga gospodarskoga i društvenoga rasta i razvoja te osiguranje kvalitetnoga sustava sporta na dobrobit hrvatskog društva u cjelini.
Unapreenje poloaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, od politikog do
gospodarskog, jedna je od vanih zadaa Dravnog ureda kao središnjeg tijela dravne uprave nadlenog za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan RH. Stoga je Dravni ured u izvještajnom razdoblju pruio financijsku potporu za 65 projekata za koja su u Dravnom proraunu Republike Hrvatske odobrena financijska sredstva u iznosu od 20.000.000,00. kuna pri emu je temeljni kriterij za odabir programa i projekata bio da se njihovim financiranjem u znatnoj mjeri i dugorono pridonese odrivom opstanku, povratku i ostanku Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Kako bi ublaili trend odlaska mladih, povean je broj stipendija studentima – Hrvatima koji studiraju u Bosni i Hercegovini, pa je tako umjesto 200 za akademsku godinu 2015./16. za upis ili za nastavak redovnog studij odobreno 350 stipendija za studij u Bosni i Hercegovini te 100 stipendija za studij u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenom Dravni ured dodijelio je 450 stipendija za akademsku godinu 2015./16. u ukupnom iznosu 3.150.000,00 kuna. Vjerujemo da e i ovaj korak pridonijeti da mladi svoje snage i znanje ukljue u izgradnju prosperitetnijeg društva, na dobrobit hrvatskog naroda i cijele Bosne i Hercegovine.
S ciljem upoznavanja i njegovanja hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te promicanja suradnje i povezanosti izmeu Republike Hrvatske s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima Dravni ured dodijelio je 129 naknade/stipendije za uenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2016/17. Na taj nain nastavljeno je se promicanjem programa uenja hrvatskog jezika na sveuilištima u Republici Hrvatskoj, koji je do sada pokazao iznimne rezultate i veliku zainteresiranost mladih studenata diljem svijeta. Kroz online program uenja hrvatskog jezika brojnim pripadnicima hrvatskog naroda, a koji nisu u mogunosti pohaati teaj uenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, omogueno je internetsko uenje hrvatskog jezika. Za dodjelu naknada/stipendija za uenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za internetsko uenje hrvatskoga jezika u akademskoj godini 2016/17., dodijeljeno je 10 naknada. Time se, kroz oba programa uenja, hrvatski jezik još dodatno pribliio veem broju iseljenih Hrvata i njihovim potomcima.
Temeljem provedenog Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2016., donijeta je Odluka o dodjeli financijske potpore.
U razdoblju od 22. sijenja do 11. rujna 2016. godine dodijeljena je financijska potpora za projekte 40 neprofitnih organizacija i 5 fizikih osoba te pomo za 22 ugroena pojedinca. Ukupna vrijednost iznosi 1.186.000, 00 kuna.
U izvještajnom razdoblju proveden je Javni natjeaj za prijavu programa i projekata udruga i ustanova hrvatske nacionalne manjine. Ukupna planirana vrijednost sredstava za pomo hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih drava putem ovog natjeaja iznosila je 3.000,000,00 kuna.
Takoer, s ciljem ostvarenja jednog od strateških ciljeva je i poticanje povratka hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku. U tom svjetlu, poseban naglasak je stavljen na razvoj dodatnih mjera, poput ubrzavanja primitka u hrvatsko dravljanstvo, poticanje potpisivanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te potrebnim izmjenama odgovarajuih zakona koje e omoguiti svim hrvatskim dravljanima i pripadnicima hrvatskog naroda olakšan povratak, kao i njihovo ukljuivanje u gospodarski i društveni ivot u Republici Hrvatskoj.
Objavljen je Javni natjeaj za prijavu programa i projekata neprofitnih organizacija hrvatskog iseljeništva u Junoj Americi i Republici Junoj Africi u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2016. godinu u svrhu provedbe prioritetnih programa i projekata koji nadopunjuju i proširuju zadovoljavanje opih i javnih potreba Hrvata u iseljeništvu kao što su potpora društvenim i kulturnim djelatnostima te kulturno-umjetnikom amaterizmu s ciljem razmjene hrvatskog kulturnog stvaralaštva i baština i potpora nakladnikoj djelatnosti u izdavanju asopisa, publikacija i ostalih javnih glasila na hrvatskom jeziku. Ukupna vrijednost iznosi 1.200,000,00 kuna.
Kako bi se omoguilo racionalnije i funkcionalnije organiziranje i obavljanje poslova iz djelokruga Dravnog ureda, a u cilju ostvarivanja optimalnih uvjeta za dobru suradnju Dravnog ureda s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, zaštitu prava i interesa, te poticanja povratka hrvatskih iseljenika i useljavanja njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku Dravni ured je izradio Prijedlog Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Dravnog ureda koja je dostavljena Vladi Republike Hrvatske radi upuivanja u proceduru.
U navedenom periodu Dravni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje pozicionirao se u odnosu na osnivaa Vladu Republike Hrvatske, druga tijela dravne uprave sa slinom djelatnošu, jedinice lokalne i regionalne samouprave i udruge korisnika prava. Pojaao je graevinske aktivnosti za završetak višestambenih zgrada te poslove vlasniko- pravnog ureenja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, a sve da bi iste što prije bile spremne za stambeno zbrinjavanje obitelji koje to pravo ostvaruju po Zakonu o podrujima posebne dravne skrbi i Zakonu o obnovi. Intenzivirao rad na drugostupanjskom postupcima i drugim administrativnim poslovima te poslovima dodjele stambenih jedinica u dravnom vlasništvu obiteljima koje to pravo ostvaruju. Uspostavio je mehanizam kontrole zakonitog korištenja stambenih jedinica u dravnom vlasništvu na podrujima posebne dravne skrbi. Poduzeo je sve mjere u okviru svoje nadlenosti koje potpomau naseljavanju i ostanku stanovništva na podrujima posebne dravne skrbi.
Dravni ured za središnju javnu nabavu provodi postupke javne nabave za
središnja tijela dravne uprave (ministarstva i dravne upravne organizacije), Vladu Republike Hrvatske, urede i strune slube Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Ured Predsjednice Republike Hrvatske u cilju optimizacije/standardizacije proizvoda i usluga i ostvarivanja ušteda u javnoj potrošnji kao i uspostave uinkovitog sustava središnje javne nabave. Dravni ured nadlean je za provedbu postupaka za 20 nabavnih kategorija odreenih Odlukom o nabavnim kategorijama (»Narodne novine«, broj 64/2016), a broj obveznika središnje javne nabave moe biti vei i obuhvaati i druga tijela iz nadlenosti obveznika (npr. u nabavnim kategorijama raunala, licence itd.), no u tom sluaju Vlada RH donosi Odluku.
Kako se model središnje javne nabave pokazao uspješan (osobito u smislu postizanja ušteda, standardizacije te smanjivanja nepotrebnog administriranja), u sklopu Nacionalnog programa reformi 2016., koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici odranoj 28. travnja 2016. godine, kao jedna od najznaajnijih reformskih mjera predviena je i mjera daljnjeg razvoja sustava objedinjene javne nabave kroz proširenje broja institucija za koje se provodi postupak objedinjene javne nabave putem Dravnog ureda te uvoenje novih nabavnih kategorija.
Sukladno navedenom, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 23. lipnja 2016. godine donijela Odluku o davanju ovlasti Dravnom uredu za provedbu postupaka javne nabave za javne naruitelje koji nisu obuhvaeni lankom 12. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Dravnog ureda, ime je proširen broj korisnika središnje nabave za kategorije gorivo i opskrba prirodnim plinom, kao i Odluku o nabavnim kategorijama kojom je broj nabavnih kategorija povean na 20, umjesto dosadašnjih 17.
U odnosu na poslove središnje nabave, u izvještajnom razdoblju naglasak je stavljen na jaanje timskog pristupa radu, definiranje timova te utvrivanje obveza svakog lana tima. Takoer su uvedeni instruktivni rokovi (tri, osam i petnaest dana) kroz koje je ubrzano postupanje u poslovima središnje javne nabave, osobito kod aktivnosti planiranja, pripreme, analize i praenja izvršenja svih postupaka središnje javne nabave.
Shodno navedenome, ubrzana je priprema postupka i prikupljanje podataka što je dovelo do toga da su u relativno kratkim rokovima u završnu fazu dovedene pripreme postupka u pet nabavnih kategorija (nabava prirodnog plina, nabava goriva, nabava zaštitarskih usluga, ispisna rješenja, nabava raunala i raunalne opreme) gdje se oekuje objava postupka u listopada mjesecima.
Nadalje, u dijelu analize i praenja izvršenja ugovora aktivnosti su usmjerene ka redovnom dostavljanju podataka od strane korisnika u aplikaciju Registar ugovora i okvirnih sporazuma. U odnosu na kontrolu izvršenja Dravni ured je zapoeo provoditi nadzore kod korisnika vezano za isporuenu robu i obavljene usluge temeljem okvirnih sporazuma. Nadzor provode slubenici ureda te tom prilikom sainjavaju zapisnik. U dosad provedenim nadzorima utvrene su odreene nepravilnosti te su korisnici poueni na traenje pravilnog postupanja od strane odabranih ponuditelja.
U izvještajnom razdoblju ukupno je dovršeno šest postupaka središnje javne nabave (nabava uredskog materijala, motornih vozila putem operativnog leasinga, potrošnog materijala, tonera i tinti, poštanskih usluga te usluge najma ureaja i upravljanja ispisom), dok su dva postupka u tijeku (nabava licenci za Microsoftove softverske proizvode i usluge i nabava usluge išenja prostorija). U pripremi je još osam postupaka koji se do kraja godine planiraju objaviti (nabava zaštitarskih usluga; nabava avionskih karata i smještaja; redovno odravanje i servisiranje motornih vozila; ispisna rješenja; nabava elektronikih komunikacijskih usluga i opreme u nepokretnoj mrei– usluge fiksne telefonije; raunala i raunalna oprema, nabava goriva te opskrba prirodnim plinom).
Osim gore navedenog, Dravni ured je ukljuen i u druge projekte sa ciljem kontinuiranog razvoja suvremene nabavne funkcije na razni obveznika središnje javne nabave te daljnjeg razvoja (proširenje nadlenosti) i modernizacije sustava, uz kontinuirano postizanje direktnih i indirektnih ušteda u dravnom proraunu.
U cilju uinkovitog upravljanja dravnom imovinom kao potencijala realizacije strateških razvojnih ciljeva i projekata, usmjerenih na poticanje gospodarskog prosperiteta, ekonomske stabilnosti, uravnoteenja financija i smanjenja zaduenosti ope drave Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom je u izvještajnom razdoblju poduzimao aktivnosti na aktivaciji dravne imovine iz svoje nadlenosti, pri emu izdvajamo provoenje niza
reformskih mjera iz Nacionalnog programa reformi 2016. godine i to u reformskom podruju „Poboljšanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom“ u kojem su po prvi puta u pokazatelje uinka ostvarenja reformskih mjera, pored izmjene zakonskog i podzakonskog okvira, predvieni i fiskalni uinci na dravni proraun i to: cca. 500 milijuna EUR u 2016. i prvoj polovici 2017. godine od prodaje stanova, poslovnih prostora, zemljišta, uplate dividende, prodaje dionica i poslovnih udjela, dok e se za mjeru u svezi financijskog restrukturiranja strateških trgovakih društava u poteškoama procjena fiskalnog uinka moi izraditi tek nakon što se izrade planovi restrukturiranja istih. Od predvienih reformskih mjera najvei napredak ostvaren je u mjeri reevaluacije strateške imovine i smanjenja dravnog portfelja trgovakih društva na nain da je smanjen broj trgovakih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku za osam te je izvršena prodaja ne strateških trgovakih društava od ega su realizirani prihodi od 785 milijuna kuna. Tijekom 2016. godine trgovaka društava o strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku uplatila su na ime dobiti iznos od 924.564.477,22 kuna, dok je prihod Dravnog prorauna od raspolaganja sa nekretninama koje su na upravljanju kod Dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom do dana 31.08.2016. godine bio 48.132.765,42 kune. Tijekom izvještajnog razdoblja Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom pripremio je i izmjene zakonskih i podzakonskih akata (Zakon o upravljanju i raspolaganju dravnom imovinom, Uredbe o ustrojstvu, nainu voenja i sadraju Središnjeg registra dravne imovine, Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske) kojim e se omoguiti) donošenjem kojih akata e se omoguiti vea aktivacija dravne imovine u provoenju reformskih mjera iz Nacionalnog programa reformi 2016. godine.
U Programu Vlade Republike Hrvatske prepoznato je da e se lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima izmeu ostalog ostvariti i unaprjeenjem sustava katastra i zemljišnih knjiga (zemljišne administracije). U Republici Hrvatskoj, ve više od desetak godina Nacionalnim programom sreivanja zemljišnih knjiga i katastra “Ureena zemlja” poduzimaju se od strane Ministarstva pravosua i Dravne geodetske uprave brojne aktivnosti usmjerene na poboljšanje poslovnih procesa kao i organizaciju zemljišne administracije, a kao jedan od kljunih ciljeva je stvaranje Zajednikog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). Partneri na uspostavi ZIS-a su Ministarstvo pravosua i Dravna geodetska uprava.
ZIS je sustav koji u poslovnom smislu zamjenjuje dosadašnje razliite baze katastarskih podataka te aplikacije za voenje i odravanje tih podataka u katastarskim uredima Dravne geodetske uprave, te baze zemljišnoknjinih podataka i aplikacija za voenje i odravanje tih podataka u zemljišnoknjinim odjelima opinskih sudova.
ZIS je takoer sustav, koji omoguava automatsku podršku za provoenje svih propisanih poslovnih procesa i zadataka, potpuno voenje i odravanje baza podataka (alfanumeriki i grafiki podatci), fleksibilno izvještavanje o podacima katastra i zemljišnih knjiga kao i administraciju sustava, a udomljen je u okruenju visoke razine informacijske sigurnosti.
ZIS je u punom produkcijskom radu u 112 (100%) katastarskih ureda Dravne geodetske uprave. U narednom periodu ZIS e se implementirati i u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.
Osim u gore navedenim, a takoer radi unaprjeenja sustava katastra i zemljišnih knjiga te uspostave uinkovite zemljišne administracije kojom se osigurava pravna sigurnost, uinkovita investicijska ulaganja, kao i poboljšanje funkcioniranja trišta nekretnina, u okviru
Nacionalnog programa reformi planirano je donošenje Detaljnog plana izlaganja podataka prikupljenih katastarskom izmjerom, osnivanja i obnova zemljišnih knjiga (u daljnjem tekstu: Detaljni plan). Zajednikim radom Dravne geodetske uprave i Ministarstva pravosua Detaljni plan je izraen, a istim bi se u periodu do lipnja 2019. godine uspostavio novi katastarski operat i otvorile nove zemljišne knjige za sve katastarske opine za koje su u ovom trenutku dovršene katastarske izmjere.
U svrhu ispunjenja reformske mjere „Uvoenje poreza na nekretnine“ iz Nacionalnog programa reformi 2016. Dravna geodetska uprava e do kraja 2016. godine izraditi Studiju katastra zgrada koja sadri zakonodavni, organizacijski i financijski okvir za implementaciju katastra zgrada u RH. Navedeni Akcijski plan katastra zgrada prepoznat je kao jedna od izvorišnih evidencija za provedbu reformske mjere uvoenja poreza na nekretnine u porezni sustav Republike Hrvatske 2016.–2020. Ministarstva financija.
Dravni ured za zaštitu i spašavanje je u izvještajnom razdoblju proveo veinu planiranih aktivnosti, osobito onih od znaaja za normativno ureenje podruja s naglaskom na prioritetne aktivnosti kojima e se zapoeti s procesom promjene paradigme sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. U tom smislu naglasak se sve više stavlja na planske preventivne aktivnosti, izradu procjena rizika, upravljanje rizicima i projekte i javne politike na svim razinama kojima e se smanjivati ranjivost društvenih vrijednosti izloenih štetnim utjecajima izvanrednih dogaaja, osobito od posljedica poplava, potresa i poara otvorenog prostora. Paralelno se prilagoava i politika Uprave na nain da e se kapitalne nabave opreme i materijalno-tehnikih sredstava za djelovanje Dravnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite i vatrogastva u veoj mjeri financirati sredstvima strukturnih fondova dok Uprava priprema strategijsku podlogu na temelju koje e se razvijati natjeajna dokumentacija i projekti za potrebe partnerskih kapaciteta na podruju civilne zaštite. Uprava je izvršavala i sve poslove operativnog znaaja, osobito one razvojne po pitanju opremanja, vjebi, razvijanja modula civilne zaštite, meunarodne i bilateralne suradnje te potporne poslove tijekom trajanja migrantske kriza.
U izvještajnom razdoblju izraen je i provodi se Vladin Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku, Program pripremnih i provedbenih aktivnosti za turistiku godinu 2016 (TURS 2016) u dijelu "Sigurnost turista“.
Izraen je i dogovoren nain operativnog provoenja programa „Mjera zaštite i spašavanja u nepovoljnim vremenskim uvjetima“ te pripremljeno završno izvješe o mjerama civilne zaštite u nepovoljnim vremenskim uvjetima 2015./2016. godini. Nakon usvajanja Zakona o sustavu civilne zaštite, pokrenut je proces izrade provedbenih propisa. Tako su u izvještajnom razdoblju izraivani provedbeni propisi za primjenu Zakona iz nadlenosti ravnatelja Uprave. Usvojen je 21 propis, trenutno su 3 javno izloena na uvid strunoj i zainteresiranoj javnosti na e-savjetovanju, dok e 3 uredbe iz nadlenosti Vlade RH biti upuene u proceduru do kraja rujna 2016. godine. Zapoelo se s izradom dokumenata na podruju civilne zaštite iz nadlenosti Vlade Republike Hrvatske - Strategije smanjenja rizika od katastrofa, Strategije razvoja sustava civilne zaštite, Dravnog plana djelovanja civilne zaštite. Oekuje se da e biti poslani u proceduru usvajanja do kraja prvog kvartala 2017. godine. Uprava je ukljuena u provedbu 13 projekata, a predana je natjeajna dokumentacija za još 8 projekata financiranih iz EU. Potrebno je uspostavljanje integriranog i cjelovitog sustava vatrogastva odnosno izrada novog Zakona o vatrogastvu i drugih podzakonskih propisa i akata. Donošenjem novoga Zakona o vatrogastvu jasno bi se postavili temelji za dugoronije planiranje i razvoj vatrogastva, što podrazumijeva uinkovitije obavljanje vatrogasne djelatnosti (gašenje poara,
spašavanje ljudi i imovine, svi oblici tehnikih intervencija pri nesreama i nepogodama) i kvalitetnu provedbu preventivnih mjera zaštite od poara i eksplozija i drugih ugroza. Djelovanje Uilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja unutar Dravne uprave za zaštitu i spašavanje zakonski je nedefinirano, tj. ne postoji zakonska mogunost provoenja formalnog obrazovanja odraslih za vatrogasnu djelatnost, koje prema trenutnoj zakonskoj regulativi mogu provoditi jedino ustanove. Samim time onemogueno je donošenje novih programa formalnog obrazovanja, za kojima postoji velika potreba.
Dravni hidrometeorološki zavod priprema etiri projekta ije se financiranje planira iz EU strukturnih fondova:
- METMONIC – projekt modernizacije meteorološke motriteljske mree u Republici Hrvatskoj - Cilj modernizacije je objedinjavanje svih podataka motrenja u Mrei postaja DHMZ-a (450 mjernih lokacija) uz postavu novih mjernih sustava i uvoenje novih tehnologija mjerenja (meteorološki radari, wind profiler, lidar, plutae za temperaturu mora, i automatski meteorološki sustavi) koji e uvelike doprinijeti poboljšanju mogunosti za praenje klime, klimatskih promjena, poboljšanju prognoza te openito poboljšanju kvalitete i dostupnosti meteoroloških podataka, informacija i upozorenja u realnom vremenu. Na taj nain omoguit e se bolje razumijevanje klimatskih promjena i pomoi formulirati odgovarajuu politiku i daljnje mjere ukljuujui prilagodbu na klimatske promjene i smanjenje rizika od utjecaja sve eših i izraenijih vremenskih i klimatskih ekstrema.
- AIRQ – projekt proširenja i modernizacije dravne mree za trajno praenje kvalitete zraka - Projekt proširenja i modernizacije dravne mree za trajno praenje zraka ima za cilj uspostaviti adekvatni sustav za mjerenje i modeliranje kvalitete zraka kao i sustav za analizu rezultata mjerenja i modeliranja te sustav obavješivanja javnosti i dravnih institucija.
- VEPAR – modernizacija cjelokupne hidrološke mree RH - Projekt modernizacije DHMZ-a – I faza
U tijeku je I faza projekta modernizacije Dravnog hidrometeorološkog zavoda - prijava na Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. - 2020. Dobivena je suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (od 30. lipnja 2016.) da se nova upravna zgrada DHMZ-a gradi u okviru Sveuilišnog kampusa na Borongaju. Urbanistikim planom ureenja Kampusa Borongaj kao i Odlukom Sveuilišta u Zagrebu za potrebe smještaja nove zgrade Dravnog hidrometeorološkog zavoda predviena je kazeta 45.
Dravni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je u izvještajnom razdoblju bio usmjeren na ostvarivanje postavljenih ciljeva za 2016. godinu - osiguravanje kvalitetnog, uinkovitog i financijski prihvatljivog postupka priznanja industrijskog vlasništva, osiguravanje uinkovitog sustava zaštite autorskih i srodnih prava, poticanje zaštite i primjene intelektualnog vlasništva u relevantnim domaim sektorima te doprinos razvoju uinkovitog sustava provedbe prava intelektualnog vlasništva.
U podruju osiguravanja kvalitetnog, uinkovitog i financijski prihvatljivog postupka priznanja industrijskog vlasništva provoene su daljnje mjere na jaanju uinkovitosti i kvalitete poslova u postupcima za priznanje patenata, igova i industrijskog dizajna. Uz specijalistiku izobrazbu djelatnika putem programa suradnje s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europskog patentnog ureda (EPO), unaprijeen je sustav
normiranja i raspodjele predmeta, prirunici (postupovnici) za provedbu postupaka te praenje sudske prakse Europske unije, ime je daljnje poveana uinkovitost, kvaliteta i konzistentnost provedbe postupaka. U kontekstu suradnje u okviru Europske mree igova i dizajna provedene su aktivnosti Programa usuglašavanja prakse u postupcima registracije, te aktivnosti unaprjeenja informatikih usluga za korisnike. U kontekstu suradnje u okviru Europske patentne mree dovršenjem druge faze projekta na uspostavi objedinjenog registra europskih patenata uvedenih u nacionalne registre drava lanica, Republika Hrvatska svrstala se meu manji broj zemalja lanica koje su svoje nacionalne podatke integrirale u zajedniki registar. S ciljem poveavanja uinkovitosti poslovnih procesa DZIV-a provedeni su planirani poslovi na razvoju i optimizaciji informatike infrastrukture, a najznaajniju aktivnost predstavljala je daljnja faza projekta migracije informacijskog sustava na novu tehnološku osnovu. U podruju zakonodavnih aktivnosti pripremljeni su nacrti zakona o izmjenama Zakona o igu, Zakona o industrijskom dizajnu, Zakona o zaštiti topografija poluvodikih proizvoda te Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, cilj kojih je ukidanje instituta albe i nadlenog tijela albenih vijea u podruju prava industrijskog vlasništva koji su se slijedom u meuvremenu uvedenog dvostupanjskog upravnog sudovanja pokazali suvišnim u smislu jaanja pravne sigurnosti poveanjem uinkovitosti ukupnog sustava. Prijedlozi navedenih zakona usvojeni su od strane Vlade Republike Hrvatske te je o njima provedena rasprava u Hrvatskom saboru u prvom itanju.
U pogledu osiguravanja uinkovitog sustava zaštite autorskih i srodnih prava provedene su aktivnosti s ciljem usklaivanja s Direktivom 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava, te izdavanju odobrenja za više dravnih podruja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem trištu, slijedom ega je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima upuen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje. Provedene su strune aktivnosti i pripremljena nacionalna stajališta vezana uz više zakonodavnih i drugih inicijativa na reformi sustava zaštite autorskog prava u Europskoj uniji u okviru Strategije digitalnog trišta.
U pogledu poticanja zaštite i primjene intelektualnog vlasništva u relevantnim domaim sektorima provedene su razliite aktivnosti, pri emu je poseban prioritet dan aktivnostima usmjerenima na jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea. Kao vanije aktivnosti izobrazbe istie se odravanje ukupno 8 seminara za predstavnike akademske zajednice te uenike osnovnih i srednjih škola; provedba redovnog ciklusa opeg teaja intelektualnog vlasništva javnog programa uenja na daljinu, te odravanje ljetne škole intelektualnog vlasništva u suradnji sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO) i Sveuilištem u Zagrebu. Unaprijeeni su i informacijski servisi u nadlenosti DZIV-a, te je na internetskoj stranici DZIV-a (www.dziv.hr) objavljeno 264 novih sadraja, a informacijski portal meuresorne koordinacije za provedbu prava intelektualnog vlasništva (www.stop_krivotvorinama_i piratstvu.hr) proširen je objavom engleske inaice portala. Uz financijsku pomo EUIPO-a pokrenute su i aktivnosti meuresorne koordinacije na društvenim mreama. DZIV je samostalno ili u suorganizaciji odrao 6 javno-promotivnih dogaanja, meu kojima se istiu seminar o reformi sustava zaštite iga u Europskoj uniji organiziran u suradnji s EUIPO-om, specijalistiki seminar o sastavljanju i interpretiranju izvješa o pretraivanju stanja tehnike u okviru postupka za priznanje patenta organiziran suradnji s EPO-m, te pokretanje nacionalne kampanje o rizicima kupnje krivotvorenih proizvoda putem Interneta organizirana u suradnji s drugim tijelima i organizacijama koje sudjeluju u meuresornoj koordinaciji za provedbu prava intelektualnog vlasništva. Navedena nacionalna kampanje sufinancirana je putem programa suradnje izmeu DZIV-a i EUIPO-a. U okviru izdavake djelatnosti DZIV-a objavljeno je 17 izdanja elektronikog slubenog glasila DZIV-a i 6 novih informacijskim materijala, te je u okviru promidbenih i edukacijskih aktivnosti korisnicima distribuirano ukupno 105.234 primjeraka razliitih
Izvje&

Documents

PRIJEDLOG Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi