Na temelju članka 56. stavka 1. točke 1. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 – pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15) i članka 111. stavka 1. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09, 6/13 i 7/14), gradonačelnik Grada Zagreba, 11. prosinca 2015., donosi

I Z V J E Š Ć Eo rezultatima provođenja prethodne rasprave za II. čitanje Prijedloga proračuna Grada Zagreba za 2016., Prijedloga odluke o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2016.,

Prijedloga projekcije proračuna Grada Zagreba za razdoblje 2017. - 2018., te prijedloga programa po djelatnostima koji su u djelokrugu njihova djelovanja

I.Gradonačelnik Grada Zagreba razmotrio je Zaključak Gradske skupštine Grada

Zagreba o provedenoj prethodnoj raspravi na sjednici Gradske skupštine o Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016., Prijedlogu odluke o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2016., Prijedlogu projekcije proračuna Grada Zagreba za razdoblje 2017. - 2018., te o prijedlozima programa po djelatnostima.

II.Gradonačelnik Grada Zagreba ocjenjuje da je rasprava bila sveobuhvatna,

konstruktivna, a na tražene podatke, primjedbe, prijedloge i mišljenja daje se sljedeće očitovanje:

Na prilog točki II. Zaključka o prethodnoj raspravi

1. Na Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2016. i prijedloge programa po djelatnostima

1.1. Podneseni prijedlozi:

Odbor za zdravstvoSkrenuta je pozornost da su u Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u Gradu Zagrebu u 2016. u točki 4. Objekti zdravstva osigurana sredstva za projektnu dokumentaciju Klinici za psihijatriju Vrapče. Međutim, s obzirom na iznimno loše stanje zgrade psihogerijatrije, apelira se da se tijekom sljedeće godine svakako pokušaju pronaći sredstva da se počne njezina sanacija.

Očitovanje:Prima se na znanje prijedlog Odbora za zdravstvo.

Odbor za gospodarski razvojNakon rasprave Odbor jednoglasno predlaže da se, radi lakšeg praćenja, Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2016. dostavi gradskim zastupnicima na četvrtoj razini ekonomske klasifikacije.

Očitovanje:Vezano uz prijedlog Odbora za gospodarstvo daje se isječak iz Uputa Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2016. - 2018. „3.5. Forma proračuna i primjena načela transparentnosti

1

Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2016. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2017. i 2018. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana). Usvajanje proračuna jedinica, a time i financijskih planova korisnika, na višoj razini ekonomske klasifikacije znači kršenje odredbi Zakona o proračuna, a istodobno ne donosi pomake u transparentnosti proračuna. Na ovaj način proračunu i proračunskim korisnicima ne daje se potrebna fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog plana, a upravo su oni ti koji su odgovorni za kvalitetno provođenje svojih programa (aktivnosti i projekata), ali u skladu s usvojenim proračunom i financijskim planom. Jedinice i njihovi proračunski korisnici mogu za svoje potrebe izraditi proračun i financijske planove na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije, ali se predstavničkom tijelu na usvajanje podnosi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske klasifikacije. Zbog toga jedinice u procesu izvršavanja proračuna ne smiju sprječavati svoje proračunske korisnike u probijanju stavki detaljnije razine (četvrte ili pete), uključujući i one proračunske korisnike koji posluju preko sustava riznice. Ograničenje koje moraju poštivati i jedinice i njihovi proračunski korisnici jest treća razina ekonomske klasifikacije. Međutim, u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna izvještava se na razini odjeljka (četvrtoj razini ekonomske klasifikacije) kako članovi predstavničkih tijela, kao i šira javnost ne bi bila uskraćena za potrebne informacije.“

Odbor za kontroluPredviđene iznose od 100.000,00 za vrtiće, osnovne i srednje škole treba povećati do milijun kuna za svaku stavku. Veći dio tih projekata bit će sufinanciran iz EU fondova negdje 85%.Planirani iznos je zanemariv i trebalo bi za te namjene angažirati više sredstava, uz suradnju tih ustanova i gradskih ureda, imajući pri tom u vidu imovinsko-pravne odnose.

Očitovanje:Planirana sredstva od 100.000,00 kuna za vrtiće, osnovne i srednje škole predstavljaju inicijalna sredstva potrebna za apliciranje Grada Zagreba na natječaje.

Savjet mladih Grada Zagreba

Savjet mladih uputio je prijedlog da se u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport osigura dodatan broj zaposlenika kako bi se moglo osigurati što kvalitetnije provođenje niza aktivnosti predviđenih Programom za mlade Grada Zagreba od 2015. do 2018. godine.

Očitovanje:Tijekom 2016. ne planira se povećanje ukupnog broja zaposlenih u tijelima gradske uprave.

1.2 Podnesene primjedbe:

Odbor za zdravstvoU raspravi je istaknuto da se nije smjelo, s obzirom na situaciju u zdravstvu, planirati manje sredstava u sljedećoj godini za podmirenje dugova zdravstvenih ustanova.

2

Zatraženo je da se u Programu financiranja udruga iz područja zaštite zdravlja u 2016. u Ciljevima financiranja udruga iz područja ZAŠTITE ZDRAVLJA posebno navede i razradi cilj sprječavanja ovisnosti koja postaje sve akutniji i ozbiljniji problem u gradu Zagrebu, a ne da se uklopi unutar drugih dvaju ciljeva (poticanje razvijanja zdravih stilova života i organizirano provođenje psihosocijalne pomoći i podrške).

Odbor za zaštitu okolišaTijekom rasprave iznesena je primjedba da bi zbog novog načina planiranja proračunskih prihoda u odnosu na dosadašnje moglo doći do zabuna pa je tako na primjeru Razdjela 10. Gradski ured za zdravstvo prikazano da su u odnosu na Plan 2015. sredstava u 2016. povećana za 1,2 milijarde kuna, a ustvari planirano je 21.500.000,00 kuna manje.Izražena je i bojazan da će se povećati subvencija trgovačkim društvima (npr. Podružnici Čistoća zbog prelaska na novi način naplate javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada).

Primijećeno je da su u razdjelu 022. Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj planirana sredstava umanjena za gotovo 20 %, što je svega 1,2 % sredstava u Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016. U tom su razdjelu planirane aktivnosti, projekti i programi koji se odnose na uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji je najveći problem Grada Zagreba. Program gospodarenja otpadom i simbolički je planiran na posljednjoj stranici Prijedloga proračuna Grada Zagreba za 2016. a od 12.272.000,00 kuna planira se čak 9.500.000,00 potrošiti na plaćanje kazni, penala i naknada štete u vezi s odlagalištem koje je u prosincu 2015. trebalo biti zatvoreno. To pokazuje da su u prioritetima razvoja Grada Zagreba zaštita okoliša i gospodarenje otpadom na zadnjem mjestu te da u Gradu nema vizije za rješavanje glavnog problema.

Odbor je nezadovoljan jer su u Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016. sredstava smanjenja Razdjelu 010. Gradski ured za zdravstvo i Razdjelu 022. Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj te se traži obrazloženje.

Zaključno je dana primjedba da je jedina konstanta u planiranju proračuna rast plaća zaposlenima i subvencija trgovačkim društvima, umjesto njihova smanjenja na rashodovnoj strani.

Odbor za kontrolu- gradskim zastupnicima nije dostavljeno izvršenje proračuna do ovog razdoblja pa

nema podloge za procjenu budućeg izvršenja, posebno ako se ima u vidu izvršenje proračuna od prošle godine iz kojeg je očigledno da je gradonačelnik iskoristio maksimalnu mogućnost preraspodjele i da više od 60% planiranih stavki su ili preraspodijeljene ili neizvršene. Uglavnom se radi o projektima izgradnje, o poticajima, o gradonačelnikovim obećanjima koja se odnose na rotor i žičaru;

- u predloženom proračunu se ne planira ispunjenje obećanja da će se izgraditi 10 škola, 10 vrtića, 10 sportskih dvorana već je samo naznačeno projektiranje, a u predloženim programima se predviđaju lokacije koje nisu u vlasništvu Grada, ali bez osiguranja financijskih sredstava za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa;

- u Prijedlogu programa je, uglavnom, izrada projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za nekoliko vrtića i nekoliko škola. Te se škole i dio vrtića u navedenom dokumentu spominju još od 2008. naovamo. Navode se adaptacije, dogradnje i, u pravilu, imovinsko-pravni ili projektni dio posla. Pod sportskim objektima navedena je samo jedna sportska dvorana;

- vjerojatno bi i povlačenje sredstava za škole i vrtiće bilo nešto veće kada bi se ispunili preduvjeti bez kojih je to nemoguće učiniti.

3

- nije predložen program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture što ga izrađuje Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, niti izvješće o provedbi prošlogodišnjeg programa, pa se ne može mjerodavno raspravljati o oko milijardu i 600 milijuna kuna predviđenih u razdjelu Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet;

- zabrinjavajuće je da je od 2013. komunalni doprinos kao pokazatelj investicija prepolovljen, tj. investicije u Gradu Zagrebu su prepolovljene. Ne događa se niti jedan ozbiljniji investicijski projekt u Gradu Zagrebu. Nema denivelacija rotora, žičare niti drugih projekata koji su najavljeni.

- kada se usporede prošlogodišnja sredstva s novoplaniranima, za taj se iznos ne može riješiti više od 100-tinjak projekata. Grad Zagreb ima samo toliko škola, a u svakoj se škola svih ovih godina dogodilo barem nešto što nije provedeno u papirima. Bez legalizacije građevine, Grad se nigdje ne može natjecati. ni za što. Neizvlačenjem sredstava, odnosno nesanacijom tih objekata neće se moći ništa poduzeti da se riješi problem energetske učinkovitosti sljedećih pet, deset, a možda i petnaest godina;

- ostaje neriješen problem podmirenja dugova javnozdravstvenih ustanova unatoč prijedlozima Gradske skupštine. Pružanje bolje zdravstvene usluge građanima u zdravstvenim ustanovama Grada predlaže se nazvati troškom, a ne dugom. Dakle, ako u ovom segmentu Grad želi imati kvalitetniju uslugu, to treba planirati u proračunu pa to više neće biti dug nego trošak Grada za ono što se predvidjelo.

Očitovanje:Primaju se na znanje podnesene primjedbe gradskih odbora.

1.3 Postavljena pitanja:

Odbor za zaštitu okolišaZašto su u planu rashoda i izdataka u Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016.

povećani rashodi za zaposlene i subvencije kad su prilikom planiranja Proračuna Grada Zagreba za 2015. dogovoreni i započeti procesi smanjenja broja zaposlenih i smanjenja subvencija trgovačkim društvima (najznačajnija za javni gradski prijevoz ZET-u)?

Očitovanje:Rashodi za zaposlene planirani u ukupnom iznosu od 1.539.134.641,00 veći su za 4% u odnosu na plan prethodne godine iz razloga što su sredstva za plaće u 2015. potplanirana te zbog novih proračunskih korisnika za koje su sredstva prvi puta planirana u proračunu 2016. godine - Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb i Centar za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“.Povećanje plaća u odnosu na 2014. nastalo je i zbog uključivanja u proračun dva proračunska korisnika - Ustanove Upravljanje sportskim objektima i Centra za rehabilitaciju Silver koji su u 2015. prvi puta planirani u proračunu. Potrebno je istaknuti kako je zbog drugačijeg obuhvata riječ isključivo o nominalnom povećanju ove skupine rashoda, a ne i stvarnom jer nije došlo do povećanja broja zaposlenih u gradskoj upravi kao ni do povećanja plaća. Vezano uz upit za subvencije očitujemo se kako je u 2016. u Uredu gradonačelnika došlo do drugačijeg iskazivanja rashoda veznih uz Aktivnost Državne potpore za subvencioniranje radijskih i televizijskih sadržaja te Aktivnosti Potpore male vrijednost i za subvencioniranje sadržaja u elektroničkim publikacijama. Rashodi vezani uz te aktivnosti su se u 2015.

4

iskazivali na poziciji 323 Rashodi za usluge, dok se u 2016. ti rashodi planiraju na poziciji 352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Kada bi se ti rashodi u 2016. iskazivali istovjetno kao u 2015., rashodi za subvencije u 2016. su otprilike na razini prethodne godine.

Odbor za kontrolu- gdje su u Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016., odnosno u Prijedlogu programu radova kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u Gradu Zagrebu u 2016. osigurana sredstva za izgradnju 10 vrtića, 10 škola i 10 sportskih dvorana?- može li Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada malo ubrzati rješavanje preduvjeta za izgradnju 10 vrtića, 10 škola i 10 sportskih dvorana?

Očitovanje:Program gradnje kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u Gradu Zagrebu u 2016. izrađen je sukladno dostavljenim popisima nadležnih gradskih ureda, a u okviru financijskih sredstava i prioriteta gradnje. Grad Zagreb izrađuje projektnu dokumentaciju i rješava imovinsko-pravne odnose a u cilju realizacije zacrtanih projekata za naredno trogodišnje razdoblje. Što se tiče modaliteta financiranja gradnje navedenih objekata razmotrit će se mogućnosti javno-javnog, javno-privatnog ili direktnog financiranja iz proračuna Grada Zagreba.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kao i projektiranje su pripremne radnje za realizaciju izgradnje. Po rješavanju istih iznaći će se modeli financiranja tih projekata, bilo direktnim financiranjem iz proračuna, bilo modelom javno-javnog partnerstva. Navedeni projekti se nameću se kao nužnost realizacije u narednom planskom razdoblju.

- koliko iznose sredstva u predloženom proračunu nakon što se izuzmu plaće, koje se ne mogu neisplatiti, najmovi (koliko, zapravo, oni iznose) i kreditne obveze (govori se o 110 milijuna troška za kamate, a nigdje se ne navodi koliki se dio glavnice otplaćuje i koliko ona iznosi?)

Očitovanje:U Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2016., I. Opći dio, B Račun financiranja, 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planira se u ukupnom iznosu od 249.060.000,00 kuna. Navedeni iznos se odnosi na otplate glavnice po financijskim i robnim kreditima. U Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport se na Aktivnosti Novosagrađeni odgojno-obrazovni objekti planira zakupnina u iznosu od 120.000.000,00 kuna, u Gradskom uredu za imovinsko – pravne poslove i imovinu Grada se pod Aktivnostima Sopnica planiraju sredstva zakupnine u iznosu od 226.450.000,00 kuna za stanove, garažne i poslovne prostore, u Gradskom uredu za zdravstvo planira se iznos od 32.000.000,00 kuna za zakup objekta Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, te se u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom planiraju sredstva pod Aktivnosti Socijalne ustanove za zakup ustanova Dugu i Mali dom u iznosu od 8.400.000,00 kuna. U svim navedenim slučajevima riječ je o operativnom leasingu.

- troškovi održavanja objekata u Gradu se smanjuju, znači li to da će sljedećih godina biti uloženo još manje novaca nego prethodnih? Istodobno se troškovi za energiju povećavaju pa se nameće pitanje što Grad svih ovih godina poduzima da poveća energetsku učinkovitost;

5

Očitovanje:U 2015. i za 2016. planirana su sredstva za provođenje aktivnosti pripreme i izrade programa, planova, energetskih studija izvodljivosti, tehničke dokumentacije i drugih podloga, sredstva za provedbu projekata te promicanje i poticanje primjene mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te provedbe aktivnosti obrazovanja i informiranja. Planira se izrada tehničke dokumentacije solarnih kolektora za pripremu potrošnje tople vode na objektima gradske uprave, dječjih vrtića te njihova implementacija na objektima gradske uprave, domova za starije osobe i dječjih vrtića, izrada tehničke dokumentacije i implementacija fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na objektima gradske uprave, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, izrada tehničke dokumentacije modernizacije kotlovnica i zamjene energenta (lož ulja ili mazuta s prirodnim plinom). Planira se nastavak izrade tehničke dokumentacije za sustav daljinskog mjerenja potrošnje energenata u objektima osnovnih i srednjih škola te dječjih vrtića. Sukladno Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (Narodne novine 48/14, 150/14 i 133/15), planirana su sredstva za nastavak energetskog certificiranja zgrada u vlasništvu Grada Zagreba.

- koliki je ukupan iznos planiran za troškove pročistača vode i ujedno se traži obrazloženje tih troškova. Naime, u Prijedlogu proračuna to nije jasno iskazano jer se iznosi planiraju na dva mjesta;

Očitovanje:Za pročišćavanje otpadnih voda planiraju se sredstva u ukupnom iznosu od 100.167.000,00 kuna. Kapitalne pomoći u iznosu od 95.067.000,00 kuna i kamate u iznosu od 3.250.000,00 kuna planiraju se radi podmirenja potraživanja Zagrebačkih otpadnih voda budući da sredstva prikupljena u ime naknade za pročišćavanje otpadnih voda nisu dostatna za plaćanje usluge koncesionaru. Iznos od 1.850.000,00 kuna odnosi se na sredstva za pročišćavanje otpadnih voda iz zagrebačkih naselja Hrašće, Odra i Mala Mlaka koje se prihvaćaju u sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica.

- iz predloženog proračuna očigledan je rast zaduženja i rast kamata. Prema računu financiranja za otplatu primljenih kredita i zajmova ove je godine predviđeno čak 15% više sredstava nego prošle godine. Može li Grad Zagreb održivo financirati svoje obveze s obzirom na to da zaduženje i otplata kamata i zajmova iz godine u godinu rastu?

Očitovanje:U 2016. planira se 3,75% više izdataka za otplatu kredita i zajmova u odnosu na 2015. godinu. Navedeni izdaci imaju učešće od 3,64 % u strukturi rashoda i izdataka, dok kamate za primljene kredite i zajmove imaju učešće od 1,18%.Grad redovito servisira sve svoje dospjele financijske obveze i udovoljava zakonskim ograničenjima zaduživanja koja su regulirana člankom 88. Zakona o proračunu, a koji kaže da ukupna godišnja obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

- što se tiče energetske učinkovitosti, zapravo neučinkovitosti, odnosno planiranja budućih aktivnosti Grada, postavljeno je pitanje o legalizaciji objekata koji su u vlasništvu i suvlasništvu Grada.

6

Očitovanje: Ukupno je podneseno 582 zahtjeva, te su riješena 382 zahtjeva za ozakonjenje objekata u vlasništvu Grada Zagreba i to:- objekti Mjesne samouprave i Dobrovoljna vatrogasna društva, objekti Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport (škole, vrtići, učenički domovi, sportski objekti sa igralištima, kulturne ustanove), objekti Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada (stambeno-poslovni prostori), objekti Zagrebačkog holdinga d.o.o. (tržnice, Robni terminali, ugostiteljski i sportski objekti na Sljemenu), objekti Gradskog ureda za zdravstvo (domovi zdravlja i bolnice). Za preostalih 200 objekata obrada je u tijeku, (provjera legalnosti i izrada tehničke dokumentacije). Razdjel 006. Gradski ured za opću upravuGlava 01. Gradski ured za opću upravuProgram 1001. Redovna djelatnost upravnih tijelaAktivnost A100001. Osnovna aktivnost343 Ostali financijski rashodi Zašto je toliki porast (50 puta - indeks 16./15. 5.100,00) planiranih sredstava?

Očitovanje:Navedeni rashodi su povećani zbog znatno većeg obujma poštanskih usluga.

Razdjel 008. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoGlava 01. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoProgram 1001. Redovna djelatnost upravnih tijelaAktivnost A100001. Osnovna aktivnost329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Zašto je toliki porast (više od dva puta - indeks 16./15. 223,78) planiranih sredstava? Plan za 2015. je bio 858.000,00, a za 2016. je 1.920.000,00. Što je to uvjetovalo?

Očitovanje:Navedena sredstva se odnose na plaćanje godišnje naknade za korištenje nekretnina Zračne luke Zagreb d.o.o. što je određeno odredbama Zakona o zračnim lukama (Narodne novine 19/98, 14/11 i 78/15). Sukladno Zakonu, imatelji udjela u društvu i korisnici koncesijske naknade imaju obvezu plaćanja godišnje naknade za korištenje nekretnina društva koje su dane u koncesiju. Ugovorom o koncesiji Vlada Republike Hrvatske dala je koncesiju za izgradnju novog putničkog terminala i upravljanja Zračnom lukom Zagreb društvu Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. Obveza plaćanja godišnje naknade regulirat će se potpisivanjem sporazuma između suvlasnika krajem ove godine, a obveza plaćanja naknade traje za vrijeme važenja Ugovora o koncesiji. Isto tako, planirana su sredstva za sufinanciranje projekata prijavljenih na međunarodne natječaje Strukturnih fondova Europske unije odnosno izradu projektne dokumentacije i stručno usavršavanje zaposlenika.

Razdjel 008. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoGlava 01. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoProgram 1004. Program uređenja GradaProjekt K 100004. Terme Zagreb Indeks 16./15. je 9,44., odnosno Plan za 2015. je bio 2.755.000,00, a za 2016. je 260.000,00. Znači li to da se odustalo od projekta?

7

Očitovanje:Tijekom 2015. izrađena je studija izvodljivosti te navedenu više nije potrebno planirati u 2016.

Razdjel 008. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoGlava 01. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoProgram 1001. Razvoj GospodarstvaAktivnost A 100002. Biocentar Plan za 2015. je bio 300.000,00, a za 2016. je 1.016.000,00. Radi li se o ugovornoj obvezi Grada Zagreba ili nečemu drugome?

Očitovanje:Sredstva se planiraju za pokriće troškova funkcioniranja Društva sukladno vlasničkom udjelu Grada Zagreba, a prema Ugovoru o provedbi projekta gradnje i pokretanja Inkubacijskog centra za bio-znanosti (BICRO BIOCENTRA) sklopljenog između Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske - BICRO, Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba. BICRO BIOCENTAR d.o.o. osnovali su Grad Zagreb (13% poslovni udjel), Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske – BICRO (60% poslovni udjel) i Sveučilište u Zagrebu (27% poslovni udjel).

Razdjel 008. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoGlava 01. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvoProgram 1001. TurizamAktivnost A100001. Razvoj turizma u Gradu ZagrebuProjekt T100006. Lokalni sajmovi u funkciji razvoja gospodarstva. To je nova stavka koja nije postojala prošle godine. Plan je 2016. 2.000.000,00. Traži se obrazloženje o kakvim je sajmovima riječ.

Očitovanje:Grad je i do sada davao potpore sajmovima koji su doprinosili razvoju gospodarstva u Gradu Zagrebu. U 2016. se želi izraditi Program o organizaciji manifestacija od gospodarskog interesa za Grad Zagreb za 2016. kojim bi se poticale gospodarske aktivnosti u cilju -poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Glava 01. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - uredIznosi planirani za Projekt T100001. Disimpe pa nadalje do Projekt T100005. Socijalna inovacija, općenito, kreću se od 1.000,00 do 5.000,00 kuna. Što se uopće može financirati takvim iznosima? O kakvim je to projektima riječ?

Očitovanje:Projekt Uključivanje roditelja u korištenje slobodnog vremena djece predškolske dobi - cilj projekta je oformiti strateško partnerstvo za organizirano korištenje slobodnog vremena djece iz socijalno disverficiranih obitelji. U projekt će se uključiti partneri iz najmanje 6 zemalja EU, a prijava projekta se očekuje do 1. travnja 2016. Projekt Rana intervencija- uključivanje romske djece do godine dana života u predškolski odgoj i obrazovanje - cilj projekta je kroz aktivnosti rane intervencije doprinijeti poboljšanju uključivanja romske nacionalne manjine u redoviti sustav obrazovanja. Očekivana prijava projekta je do 1. lipnja 2016. Projekt Disimpe - cilj projekta je provesti socijalni eksperiment i doprinijeti inovativnom pristupu uključivanja

8

djece sa posebnim potrebama u predškolski sustav odgoja i obrazovanja. Prijava projekta očekuje se do 1. ožujka 2016. Projekt Darovita djeca su poseban dar - cilj projekta je uspostaviti javno društveno partnerstvo i oformiti Centar za darovitu djecu u Gradu Zagrebu. Prijava projekta očekuje se do 1. listopada 2016.Projekt Socijalna inovacija – cilj projekta je inovirati pristup u cjeloživotnom obrazovanju mladih nakon završenog obveznog obrazovanja. Prijava projekta očekuje se do 1. lipnja 2016. Projekt LAK - URU - cilj projekta je mobilnost mladih na tržištu rada i stjecanje novih znanja i vještina nužnih za EU tržište rada. Prijava projekta očekuje se do 1. veljače 2016.Projekt NEET – potpora mladima za uključivanje na tržište rada – cilj projekta je reintegracija mladih koji su ispali iz sustava obrazovanja u sustav obrazovanja za stjecanje prvog zanimanja nužnog za tržište rada. Prijava projekta očekuje se do 1. srpnja 2016. Projekt – Roditelji kao sustav inkluzije obrazovanja – cilj projekta je potpora roditeljima i obiteljima u socijalnoj deprivaciji. Prijava projekta očekuje se do 1. srpnja 2016.Za sve se navedene projekte su planirana inicijalna sredstva koja će se korigirati ovisno o uspješnosti apliciranja.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportGlava 06. SportProgram 1001. Sportski programiAktivnost A100008. Programsko korištenje sportskih objekata preko Gradskog uredaPlan za 2015. je bio 32.000.000,00, a za 2016. je 4.265.000,00. Zašto je planiran iznos za 2016. ako se radi o ustanovi u vlasništvu Grada Zagreba? U ovom bi slučaju eventualno Grad trebao imati prihod. O kakvim se plaćanjima, zapravo, radi?

Očitovanje:Sredstva od 28.000.000,00 kuna koja su u 2015. bila planirana pod aktivnosti Programsko korištenje sportskih objekata preko gradskog ureda, za 2016. planiraju se na aktivnosti Javne potrebe u sportu.

Razdjel 012. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometGlava 01. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometAktivnost A 100003. Održavanje javnih površina Plan za 2015 je bio 239.550.000,00, a za 2016. je 200.700.000,00.Znači li to da će padati standard održavanja?

Očitovanje:U 2016. neće doći do pada standarda održavanja javnih površina. Na toj stavci su sadržana i sredstva za Intervencije u prostoru, koja su u 2015. planirana u iznosu od ukupno 62.154.000,00 kuna, a u 2016. smanjena na iznos od 23.154.000,00 kuna, s obzirom da su dijelom ostala neutrošena, te su vraćena na nivo prethodnih razdoblja uz zadržavanje ranije postignutog komunalnog standarda održavanja.

Razdjel 012. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometGlava 01. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometAktivnost A100006. Ostale aktivnosti održavanja komunalne infrastrukturePlan za 2015 je bio 10.000.000,00, a za 2016. je 5.000.000,00.

9

Zašto je navedena stavka 50% smanjena?

Očitovanje:Sredstva planirana na ostalim aktivnostima održavanja komunalne infrastrukture su u iznosu od 5.000.000,00 kuna se ocjenjuju dostatnima za nepredviđene intervencije vezane uz održavanje komunalne infrastrukture tijekom 2016. godine.

Aktivnosti A100001 Održavanje poslovnih prostora stavke 3 Rashodi poslovanja 23.750.000,00.Program 1003. ZemljišteProjekt K100002. Nabava zemljišta Plan za 2016. je 5.000.000,00Vrtići se planiraju na zemljištu koje nije u vlasništvu Grada, znači li planirani navedeni iznos za nabavu zemljišta da se planira i zemljište od 4 do 5 tisuća kvadrata za vrtić?

Očitovanje:Kupnja zemljišta za vrtić nije planirana u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada.

Razdjel 015. Ured za programe i projekte Europske unije Ured godišnje troši 4 milijuna kuna na plaće zaposlenika i na procese prijave projekata. Iako je prošle godine bilo planirano izvući 37 milijuna kuna, Grad je izvukao samo 4 i nešto malo više milijuna kuna iz Europskog proračuna, odnosno 11% ili 12%. Za 2016. godinu se planira iz EU fondova 3 milijuna kuna, dakle, preko deset puta manje nego prošle godine. Dosadašnji rezultati rada Ureda su porazni. Puno manje lokalne jedinice u stanju su povući daleko više sredstava iz EU fondova. Zašto uopće postoji taj ured ako nije u stanju osigurati sredstva iz europskih fondova? Čime se on zapravo bavi?

Očitovanje:Za 2016. godinu se iz EU fondova planira osim navedenih 3.100.000,00 kuna na 632 – Pomoći od međunarodnih organizacija i tijela EU na stavci 638 – Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava još 31.400.000,00 kuna. S obzirom da su različita područja s kojih se aplicira na EU fondove sredstva su planirana po organizacijskim tijelima gradske uprave. Ured za programe i projekte Europske unije prati, koordinira i pomaže kod prijave te realizacije prijavljenih projekata.

Razdjel 019. Ured za upravljanje u hitnim situacijamaGlava 02. Javna vatrogasna postrojba Plan za 2015. je bio 67.839.000,00, a za 2016. je 73.139.000,00.Koliki dio od planiranog iznosa su decentralizirana sredstva a koliki dio su sredstva Grada?

Očitovanje:Decentralizirana sredstva za financiranje redovne djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe planirana su za 2016. godinu u iznosu od 40.109.506,00 kuna, a sredstva iz nenamjenskih prihoda Proračuna Grada Zagreba u iznosu od 32.519.494,00 kuna.

Odbor za komunalno gospodarstvo

- odgovor na pitanje da li je u 2016. godini planirana izgradnja kružnog toka Remetinec;

10

Očitovanje:Za denivelaciju rotora Remetinec u 2016. godini planirana je izrada glavnog i izvedbenog projekta te svi potrebni istražni radovi i revizije projektne dokumentacije.

- odgovor na pitanje da li je u 2016. godini planirana izgradnja Zagrebačke žičare,

Očitovanje:U 2016. godini u Programu radova na području prometa i komunalnog gospodarstva na poziciji prometa, a u okviru programske stavke kapitalna ulaganja – projekti sufinancirani od strane EU fondova, planirana je izrada projektno - tehničke dokumentacije za Žičaru Sljeme, kao prioritetni gradski prometni objekt.

1.4 Zatraženi dodatni podaci i dokumentacija, odnosno detaljnija obrazloženja:Odbor za mjesnu samoupravuOdbor je u raspravi zatražio da predlagatelj do 34. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba dostavi:

- detaljnije obrazloženje (tabelarni prikaz) povećanja, odnosno smanjenja, sredstava te izbacivanja pojedinih stavki iz Programa radova kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u Gradu Zagrebu u 2016. u odnosu na 2015. godinu.

Očitovanje:Program kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti za 2015. i za 2016. sadrži razradu po djelatnostima i objektima na kojima se planiraju gradnja i dodatna ulaganja. Programi su dostavljeni uz Prijedlog proračuna te se objavljuju u Službenom glasniku Grada Zagreba.

- da se detaljno specificira utvrđeni iznos sredstava u Razdjelu 005. SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVUGlavi 02. SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU – GRADSKE ČETVRTIProgramu 1001. GRADSKE ČETVRTI pod stupcem PLAN 2016 u iznosu od 180.000.000,00, odnosno da se razradi izračun od 5% koji bi trebala dobivati mjesna samouprava za svoje funkcioniranje sukladno Odluci o financiranju mjesne samouprave.

- tablica u kojoj će se specificirati namjenski i nenamjenski prihodi za razdoblje od siječnja do lipnja 2015. da bi se jasno razlučilo koji se prihodi (iznosi u prvoj polovici 2015.) računaju u osnovicu (ukupno ostvarenih proračunskih prihoda u protekloj godini, umanjenih za prihod od zaduživanja) za izračun iznosa od 5 % koji bi trebala dobivati mjesna samouprava za svoje funkcioniranje sukladno Odluci o financiranju mjesne samouprave.

Očitovanje:Namjenski prihodi koji se prikupljanju temeljem posebnih zakona ne ulaze u osnovicu za izračun izdvajanja za mjesnu samoupravu iz razloga što propisi po kojima se definira korištenje tih prihoda imaju jaču pravnu snagu od Odluke. Namjenski prihodi koji se oduzimaju od osnovice su sljedeći: prihodi za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, socijalne skrbi, domova za starije osobe te vatrogastva; pomoći koje se uplaćuju u Proračun Grada za strogo utvrđene namjene; prihodi od koncesija (za obavljanje javne zdravstvene službe, koncesije na vodama i javnom vodnom

11

dobru te ostale koncesije); prihodi od zakupa: poljoprivrednog zemljišta, stambenih i poslovnih objekata, prihodi od eksploatacije mineralnih sirovina, naknade za korištenje prostora elektrana, lovozakupnina, spomenička renta, naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, naknada o pravu puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, naknada za ceste, naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, naknada za izdavanje dozvola za obavljanje auto-taksi prijevoza, naknada za odlaganje otpada, boravišna pristojba, vodni doprinos, šumski doprinos, sufinanciranje obnova zgrada i pločica, sufinanciranje u cijeni predškolskog odgoja, prihodi iz cijene komunalne usluge, komunalni doprinos i naknada, naknada za priključenje i ostale naknade, povrati u proračun, prihodi od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, nadstojničkih stanova i ostalih stanova te primici od financijske imovine i zaduživanja.

I - VI 2015.I. KTO OSTVARENJE PRIHODA I. - VI. 2015. 3.109.944.784,65II. UMANJENJE ZA: 1.329.956.309,15

DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE 132.946.199,24

POMOĆI ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE 13.732.033,00

63POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA 66.176.048,37

64213 NAKNADE ZA KONCESIJE NA VODAMA I JAVNOM VODNOM DOBRU 1.864.795,39

64219 OSTALE KONCESIJE 11.760.529,15

64219NAKNADA ZA KONCESIJE ZA OBAVLJANJE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 4.611.642,95

64222 PRIHODI OD ZAKUPA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 335.079,34

64224 PRIHODI OD IZNAJMLJIVANJA STAMBENIH OBJEKATA 11.755.511,73

64225 PRIHODI OD ZAKUPA POSLOVNIH OBJEKATA 16.691.991,61

64229 OSTALI PRIHODI OD ZAKUPA I IZNAJMLJIVANJA IMOVINE 22.997.730,86

64231 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA 72.233,74

64233 NAKNADA ZA KORIŠTENJE PROSTORA ELEKTRANE 3.643.177,00

64234 LOVOZAKUPNINA 100.055,22

64236 SPOMENIČKA RENTA 11.376.717,19

64239 NAKNADA ZA PROMJENU NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 229.781,7164241, 64242, NAKNADA ZA CESTE 104.350.937,28

64299NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU 15.871.794,79

65129NAKNADE ZA IZDAVANJE DOZVOLA ZA OBAVLJANJE AUTO-TAXI PRIJEVOZA 35.500,00

65129 NAKNADA ZA ODLAGANJE OTPADA 12.283.240,63

65141 BORAVIŠNA PRISTOJBA 679.248,77

65221 VODNI DOPRINOS 3.066.913,50

65241 ŠUMSKI DOPRINOS 155.996,40

65264 SUFINANCIRANJE PLOČICA 16.135,46

65264 SUFINANCIRANJE OBNOVE ZGRADA 3.728.981,38

65264 SUFINANCIRANJE U CIJENI PREDŠKOLSKOG ODGOJA 44.280.065,83

65268 OSTALI PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE (VOLONTERI) 1.530.482,16

65311 KOMUNALNI DOPRINOS 55.180.468,88

65321 KOMUNALNE NAKNADE 354.456.079,56

6831 POVRATI U GRADSKI/OPĆINSKI PRORAČUN 17.699.129,83

7 PRIHODI OD PRODAJE IMOVINE 24.387.678,05

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 221.400.000,00

92 MANJAK PRIHODA 172.540.130,13

III. OSNOVICA (I-II) 1.779.988.475,50

IV. IZRAČUN SREDSTAVA ZA MJESNU SAMOUPRAVU 5% 88.999.423,78

OSNOVICA ZA IZRAČUN SREDSTAVA ZA MJESNU SAMOUPRAVU ZA I.-VI. 2015.

12

Odbor za kontrolu- za nabavu informatičke opreme u 2015. potrošeno je 5 milijuna kuna, a u 2016.

planira se potrošiti 13 milijuna kuna. Traži se obrazloženje ove velike razlike;- u 2015. bilo je planirano 5 milijuna kuna za ulaganje u računalne programe, a u 2016.

planira se gotovo četiri puta više - 20 milijuna kuna. Traži se obrazloženje.

Očitovanje:Sredstva za nabavu informatičke opreme planirana su 2015. u iznosu od 5.172.000,00 kuna te se u istom iznosu planiraju i u 2016. godini. Ukupno planirana sredstva na Programu Informatizacija niža su za 4,84% u odnosu na 2015. godinu. U okviru ovog Programa je došlo do izmjene u načinu iskazivanja aktivnosti.

Razdjel 012. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometGlava 01. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometProgram 1003. Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz komunalnog doprinosaProjekt K100001. Javne površine Plan za 2015 je bio 37.430.000,00, a za 2016. je 60.000.000,00Iz komunalnog doprinosa mogu se financirati samo određene djelatnosti, odnosno aktivnosti u Gradu, između ostaloga, i izgradnja javnih površina. U 2015. godini za 57 tisuća kvadrata potrošeno je ili će se potrošiti 37 milijuna kuna, a za 60 tisuća kvadrata planira se potrošiti 60 milijuna kuna. Traži se obrazloženje tog nerazmjera.

Očitovanje:U prijedlogu Programa radova na području prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2016. sredstva za gradnju javnih površina planirana su u iznosu od 60.000.000,00 kuna, što je povećanje u odnosu na Program za 2015. sa planiranom vrijednosti radova u iznosu od 37.430.000,00 kuna, zbog sklopljenog ugovora za radove „Uređenje prostora u ulici Hrvatske bratske zajednice - II faza“ u iznosu od 30.781.721,60 kuna. Ugovor koji nije realiziran u 2015. prenosi se u novi Program za 2016. radi dovršetka ugovorenih radova, što povećava ukupno planirana sredstva za gradnju javnih površina po programu za 2016.

Razdjel 012. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometGlava 01. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometProgram 1005. Gradnja i održavanje nerazvrstanih cestaProjekt K100001. Održavanje nerazvrstanih cestaPlan za 2015 je bio 308.640.000,00, a za 2016. je 329.500.000,00.Projekt K100002. Gradnja nerazvrstanih cestaPlan za 2015 je bio 231.000.000,00, a za 2016. je 234.000.000,00.Traži se obrazloženje (možda se radi o složenijim tehničkim zahvatima) zašto se za održavanje 100 kilometara nerazvrstanih cesta troši 38 milijuna kuna, a za 105 kilometara 330 milijuna kuna te jednako tako i za gradnju nerazvrstanih cesta (za 283 kilometra planiran je iznos od 234 milijuna).

Očitovanje:Za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta u 2016. planiran je iznos od 234.000.000,00 kuna. Ukupni iznos je planiran na temelju procjene vrijednosti svakog pojedinog zahvata

13

(projektiranja ili građenja) ovisno o veličini i složenosti zahvata. U iznos od 234.000.000,00 kuna ulazi sa 90.000.000,00 kuna gradnja Radničke ceste (III i IV dionica).Grad Zagreb unutar svojih administrativnih granica gospodari mrežom od 2300 km nerazvrstanih cesta podijeljenih u tri različite kategorije – nerazvrstane ceste I. reda (odnosi se na bivše javne ceste u ukupnoj dužini od 706 km); nerazvrstane ceste II. reda (odnosi se na ceste koje do 2012. godine nisu bile razvrstane u javne ceste u ukupnoj dužini od 1582 km); nerazvrstane ceste III. reda (nogostupi, trgovi, parkirališta i stubišta). Za spomenute površine sa podružnicom Zagrebačke ceste sklapa se godišnji ugovor o redovnom održavanju koji je podijeljen na cjeline:Redovno održavanje – ljetno : 88 milijuna kn Redovno održavanje – zimsko: 45 milijuna kn Asfalterski program : 90 milijuna kn Pojačano održavanje : 45 milijuna kn Unutar poslova redovnog održavanja izvode se radovi pojačanog održavanja u sklopu kojih se osim asfaltnog zastora mijenja oštećena betonska galanterija, slivnici, sanacija dotrajalog tampona i drugi građevinski radovi unutar gabarita postojeće prometnice. Za te radove je u ovoj godini osigurano 36 milijuna kn. U sklopu radova asfaltiranja gradskih prometnica u sklopu kojega se mijenjaju samo asfaltni zastor na godišnjoj razini se uredi cca. 100 km prometnica na području Grada Zagreba. Unutar te dužine obnovi se cca. 20-30 km nerazvrstanih cesta I. reda koje su tehnički zahtjevnije, veće su površine, jedan dio njih se sastoji od dva fizički odvojena kolnika te su radovi na njima skuplji zbog vrste asfalta koji se ugrađuje na njih u odnosu na nerazvrstane ceste II. i III. reda. Prema prijedlogu za iduću godinu predlaže se povećanje redovnog održavanja na 282 milijuna kn koje zajedno s drugim obavezama (izvanredno održavanje, prenesene obaveze i naknade) iznosi 329,5 milijuna kn. Unutar iznosa od 282 milijuna kn predviđeno je asfaltiranje 105 km nerazvrstanih cesta.

Razdjel 013. Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu GradaGlava 01. Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu GradaAktivnost A100004. SopnicaTraže se obrazloženja stavke 3 Rashodi poslovanja 202.700.000,00

Očitovanje:Aktivnost Sopnica (pozicija 323 Rashodi za usluge) pojavljuje se u programima Stanovi i Poslovni prostori.U programu Stanovi, sredstva u iznosu 202.700.000,00 kn odnosi se na ugovor o najmu što su ga Grad Zagreb i Zagrebački holding d.o.o., kao investitor gradnje stanova u stambenim i stambeno-poslovnim građevinama na lokaciji Sopnica - Jelkovec u Sesvetama, sklopili 2008., odnosno 2009. godine za 1300 stanova na lokaciji Sopnica - Jelkovec, ukupne neto korisne stambene površine 94.770,48 m2. Ugovor o najmu stanova sklopljen je na vrijeme od 15 godina (do 2024. god., dakle 2016. je osma godina najma), uz mjesečnu najamninu u iznosu od 9.354.050,29 kn uvećanu za PDV. Također je Gradska skupština Grada Zagreba 2013. donijela Zaključak o sklapanju ugovora o najmu i zakupu nekretnina u vlasništvu Zagrebačkog holdinga d.o.o., za najam dodatnih 578 stanova ukupne površine 49.521,25 m2, uz mjesečnu najamninu u protuvrijednosti 671.536,00 EUR na rok od 10 godina (2016. je treća godina najma). Dio ovih sredstava osiguran je prodajom stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo.

14

U okviru programa Poslovni prostori, aktivnost Sopnica planirana je u iznosu 23.750.000,00 kn. Gradska skupština Grada Zagreba 2013. donijela je Zaključak o sklapanju ugovora o najmu i zakupu nekretnina u vlasništvu Zagrebačkog holdinga d.o.o. na lokaciji Sopnica Jelkovec za zakup 94 poslovna prostora površine 9.707,39 m2, 601 garaže ukupne površine 9.835,49 m2, 293 parkirnih garažnih mjesta ukupne površine 4.723,18 m2, objekta A11 s 205 parkirno garažnih mjesta ukupne površine 2.704,56 m2 i javne garaže oznake A12 ukupne površine 3.030,71 m2 za mjesečni najam u protuvrijednosti 300.250,00 EUR na rok od 10 godina (2016. je treća godina najma).

Razdjel 019. Ured za upravljanje u hitnim situacijamaGlava 01. Ured za upravljanje u hitnim situacijamaAktivnost A100010. Razvoj civilne zaštite Grada Zagreba422 Postrojenja i oprema Plan je bio za 2015. 1.220.000,00, a za 2016. je 1.600.000,00.Traži se obrazloženje povećanja iznosa.

Očitovanje:Povećani iznos koristit će se za nabavku opreme za opremanje postrojbi civilne zaštite Grada Zagreba u skladu s novim zahtjevima i standardima u ovom području bitnim za izvršavanje zadataka u slučaju hitnih situacija, velikih nesreća i katastrofa.

Razdjel 019. Ured za upravljanje u hitnim situacijamaGlava 01. Ured za upravljanje u hitnim situacijamaAktivnost A100016 Centar za rukovođenje i koordinaciju operativnih snaga Grada Zagreba451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima Plan za 2016. je 2.000.000,00. Radi se o novoj stavci koja je obrazložena uređenjem poslovnog prostora u skladu s izrađenom projektnom dokumentacijom za novouspostavljeni Centar za rukovođenje i koordinaciju operativnih snaga civilne zaštite Grada Zagreba. Takvi bi moderni centri morali zadovoljiti specifične kriterije: otpornost na potrese, požare, poplave, eventualne terorističke napade te biti opremljeni specifičnom skupom opremom. Stoga je 2 milijuna kuna premali iznos da bi on bio funkcionalan i operativan. Traži se dodatno obrazloženje.

Očitovanje:U cilju koordiniranja djelovanja operativnih snaga civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i ispunjavanja obveza iz Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/15), planirana su sredstva za uređenje poslovnog prostora u kojem će se organizirati i uspostaviti centar za rukovođenje i koordinaciju operativnih snaga civilne zaštite Grada Zagreba.

Razdjel 021. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetomGlava 02. Ustanove socijalne zaštite1003. Programi socijalne zaštite - ustanove socijalne zaštiteAktivnost A100002. Decentralizirane funkcije za domove za starije osobeTraži se obrazloženje zašto je Plan za 2015. bio 25.927.000,00, a za 2016. je 16.730.100,00.

15

Očitovanje:Sredstva na aktivnosti A100002. Decentralizirane funkcije za domove za starije osobe planirana su prema Odluci Vlade RH o kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije osobe .

Odbor za komunalno gospodarstvo

Odbor je u raspravi zatražio da mu gradonačelnik Grada Zagreba do 34. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba dostavi:

- podatke o broju zaposlenika gradske uprave i zaposlenika proračunskih korisnika u 2014. i 2015. godini te o njihovom broju u planu za 2016. s obzirom da su rashodi za plaće povećani za 5%;

Očitovanje:Rashodi za zaposlene planirani u ukupnom iznosu od 1.539.134.641,00 veći su za 4% u odnosu na plan prethodne godine iz razloga što su sredstva za plaće u 2015. potplanirana te zbog novih proračunskih korisnika za koje su sredstva prvi puta planirana u proračunu 2016. godine - Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb i Centar za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“. Povećanje plaća u odnosu na 2014. nastalo je i zbog uključivanja u proračun dva proračunska korisnika - Ustanove Upravljanje sportskim objektima i Centra za rehabilitaciju Silver koji su u 2015. prvi puta planirani u proračunu. Potrebno je istaknuti kako je zbog drugačijeg obuhvata riječ isključivo o nominalnom povećanju ove skupine rashoda, a ne i stvarnom jer nije došlo do povećanja broja zaposlenih u gradskoj upravi kao ni do povećanja plaća.

R.B. PRORAČUNSKI KORISNICIBroj

djelatnika 2014.

Broj djelatnika

2015.

Plan djelatnika

2016.

1 2 3 4 51. GRADSKA UPRAVA 2.961 2.901 2.9012. JAVNA VATROGASNA POSTROJBA 379 378 3783. NACIONALNE MANJINE 19 18 184. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE 25 25 255. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA 5.153 5.161 5.2066. OSNOVNO ŠKOLSTVO 320 323 3237. DJELATNOST KULTURE 1.812 1.821 1.8218. SPORT - Ustanove Upravljanje sportskim

objektima 426 437

9. USTANOVE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

103 105 105

- Javna ustanova Maksimir 10 10 10- Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba 93 95 95

10. JAVNO ZDRAVSTVENE USTANOVE 11 11 1111. USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE 326 357 372

- Domovi za starije osobe 196 204 204- Ustanova "Dobri dom" 77 78 78- Doma za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja "Duga"

15 14 14

16

- Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom"

38 36 36

- Centar za rehabilitaciju SILVER 0 25 25- Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb 11

- Centar za pružanje usluga u zajednici "Savjetovalište Luka Ritz"

4

- izvješće o visini sredstava koje je u zadnje četiri godine Grad uplatio Zagrebačkim otpadnim vodama d.o.o. na ime kapitalne pomoći i kamata za primljene kredite i zajmove;

Očitovanje:Grad Zagreb i Zagrebačke otpadne vode d.o.o. sklopili su u prosincu 2000. Ugovor o koncesiji za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ), Prvi dodatak Ugovoru u prosincu 2000. te Drugi dodatak Ugovoru u studenome 2002. (dalje u tekstu: Ugovor o koncesiji).Slijedom odredbi iz Ugovora o koncesiji, sklopljen je, u veljači 2003., Sporazum o plaćanju i podmirenju u svezi s Uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u Gradu Zagrebu kojim su utvrđene ugovorne strane: Grad Zagreb, Zagrebačke otpadne vode d.o.o. kao Koncesionar, Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. kao Beneficijar i Zagrebačka banka d.d. kao Depozitni zastupnik, te u srpnju 2012. I. Dodatak Sporazumu (dalje u tekstu: Sporazum). Temeljem Ugovora o koncesiji i Sporazuma, Koncesionar ispostavlja Vodoopskrbi i odvodnji mjesečne račune za Cijenu usluge, koja uključuje kapitalnu naknadu i naknadu za upravljanje i rad. Vodoopskrba i odvodnja obračunava i naplaćuje uslugu pročišćavanja i naknadu za razvoj pročišćavanja otpadnih voda od krajnjih korisnika usluge (domaćinstva, ostali korisnici i korisnici tehnološke vode iz industrijskih zdenaca).Grad Zagreb se, prema članku 8.24 Ugovora o koncesiji i točki 7. Sporazuma, obvezao osigurati da na depozitnom računu bude dovoljno sredstava za plaćanje cijene usluge Koncesionaru - Zagrebačkim otpadnim vodama d.o.o., te ukoliko sredstva prikupljena na ime usluge za pročišćavanje i naknade za razvoj pročišćavanja otpadnih voda nisu dostatna za plaćanje mjesečne cijene usluge Koncesionaru, Grad Zagreb je obavezan doznačiti nedostatna sredstva iz svog proračuna ili iz drugih izvora koji mu stoje na raspolaganju.Slijedom navedenog, radi podmirenja potraživanja Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. po nenaplaćenim računima, u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 27. studenoga 2015. doneseni su Zaključci o podmirenju obveza Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. u ukupnom iznosu od 456.315.821,15 kuna kako slijedi:1. Zaključak o podmirenju obveza Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. u iznosu od

140.482.970,55 kuna od 17. siječnja 2012., KLASA: 402-01/12-01/49, URBROJ: 251-03-02-12-2;

2. Zaključak o podmirenju obveza Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. u iznosu od 115.721.989,08 kuna od 18. srpnja 2012., KLASA: 402-01/12-01/304, URBROJ: 251-03-02-12-2;

3. Zaključak o podmirenju obveza Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. u iznosu od 3. rujna 2014. u iznosu od 105.044.749,21 kuna, KLASA: 402-01/14-01/420, URBROJ: 251-03-02-14-2 te

4. Zaključak o podmirenju obveza Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. u iznosu od 24. srpnja 2015. u iznosu od 95.066.112,31 kuna, KLASA: 402-01/15-01/193, URBROJ: 251-03-02-15-2.

17

Sukladno donesenim zaključcima, sklopljeni su Ugovori o cesiji, između Zagrebačke banke d.d., Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. i Grada Zagreba, te Ugovori o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja, između Grada Zagreba i Zagrebačke banke d.d., uz obvezu Grada Zagreba da otkupljena potraživanja podmiri Zagrebačkoj banci d.d. do dogovorenog datuma dospijeća uz pripadajuću kamatu, kako slijedi: dana 31. siječnja 2012. i 23. srpnja 2012. sklopljeni su Ugovori o cesiji, između

Zagrebačke banke d.d., Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. i Grada Zagreba, te Ugovori o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja, između Grada Zagreba i Zagrebačke banke d.d., uz obvezu Grada Zagreba da otkupljena potraživanja podmiri Zagrebačkoj banci d.d. dana 3. svibnja 2013., odnosno 18. srpnja 2013.,

19. rujna 2014. sklopljen je Ugovor o cesiji, između Zagrebačke banke d.d., Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje i Grada Zagreba, te Ugovor o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja, između Grada Zagreba i Zagrebačke banke d.d., uz obvezu Grada Zagreba da otkupljena potraživanja podmiri Zagrebačkoj banci d.d. dana 19. rujna 2015.

29. srpnja 2015. zaključen je Ugovor o cesiji, između Zagrebačke banke d.d., Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje i Grada Zagreba, te Ugovor o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja, između Grada Zagreba i Zagrebačke banke d.d., uz obvezu Grada Zagreba da otkupljena potraživanja podmiri Zagrebačkoj banci d.d. dana 28. srpnja 2016.

Ukupno isplaćene kamate po naprijed navedenim Ugovorima o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja između Grada Zagreba i Zagrebačke banke d.d. te Ugovorima o cesiji, do studenoga 2015. iznose 20.465.989,11 kuna.

Tablica 1Projekt CUPOVZ - Pregled Zaključaka o podmirenju obveza Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o., Ugovora o cesijama između Zagrebačke banke d.d., Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. i Grada Zagreba, Ugovora o međusobnim odnosima iz poslova otkupa potraživanja između Grada Zagreba i Zagrebačke banke d.d. u razdoblju od 1.1.2012. do 27.11.2015.

Red. br.

Datum donošenja Zaključka o podmirenju

obveza ZOV-a

Datum sklapanja Ugovora o cesiji

iUgovora o

međusobnim odnosima iz

poslova otkupa potraživanja

Iznos(kuna)

Iznos plaćenih kamatado 11.2015.

(kuna)

1 2 3 4 5

1. 17.01.2012. 31.01.2012. 140.482.970,55 10.551.444,68

2. 18.07.2012. 23.07.2012. 115.721.989,08 6.686.697,02

3. 03.09.2014. 19.09.2014. 105.044.749,21 2.608.563,31

4. 24.07.2015. 29.07.2015. 95.066.112,31 619.284,10

ukupno 456.315.821,15 20.465.989,11

18

- pojašnjenje planiranog povećanja sredstava za gradnju nerazvrstanih cesta i javnih površina u odnosu na broj planiranih projekata;

Očitovanje:Za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta u 2016. planiran je iznos od 234.000.000,00 kuna. Ukupni iznos je planiran na temelju procjena vrijednosti svakog pojedinog zahvata (projektiranja ili građenja) ovisno o veličini i složenosti zahvata. U iznos od 234.000.000,00 kuna ulazi sa 90.000.000,00 kuna gradnja Radničke ceste (III i IV dionica).U prijedlogu Programa radova na području prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2016., sredstva za gradnju javnih površina planirana su u iznosu od 60.000.000,00 kuna, što je povećanje u odnosu na program za 2015., kada je po preraspodjeli sredstava planirano 37.430.000,00 kuna. U idućoj godini u GČ Trnje planira se pod prenesenim obvezama aktivnost „Uređenje prostora u ulici Hrvatske bratske zajednice - II faza sa iznosom od 30.781.721,60 kuna. Ugovor koji nije realiziran u 2015. prenosi se u novi Program za 2016. radi dovršetka ugovorenih radova, što povećava ukupno planirana sredstva za gradnju javnih površina po programu za 2016. jer se godišnjim programom planiraju sredstva za prenesene obveze, povrate po ugovorima o financiranju, te nove obveze.

- pojašnjenje smanjenja sredstava za održavanje javnoprometnih i zelenih površina;

Očitovanje:Sredstva na programskoj stavci Održavanje javnih površina, Intervencije u prostoru, koja su namijenjena za održavanje javnoprometnih površina, a na kojoj se planiraju sredstva za održavanje: pješačkih prilaza, pješačkih terasa, mostova na vodotocima, površina oko objekata javnog sadržaja, pješačkih zona užega gradskog centra, zajedničkih dijelova prolaza Importanne centra, javnih satova, spomenika po posebnom režimu odobrenom od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, javnih zdenaca (potrošnja vode), uklanjanje žvakaćih guma s pješačkih površina, održavanje nadstrešnica, zaštite javnih površina - postava arhitektonskih barijera, te usluge utvrđivanja javnih površina koje se nalaze u sustavu održavanja, u 2015. planirana su u iznosu od ukupno 62.154.000,00 kuna, a u 2016. smanjena na iznos od 23.154.000,00 kuna, s obzirom da su dijelom ostala neutrošena, te su vraćena na nivo prethodnih razdoblja. U održavanju javnih zelenih površina nije došlo do smanjenja jer su sredstva namijenjena za održavanje zelenih površina od strane Podružnice Zrinjevac ostala u istom iznosu od 136.700.000,00 kuna.

- pojašnjenje povećanja sredstava za nove računalne aplikacije (software) sa 5.000.000,00 kn na 17.000.000,00 kn.

Očitovanje:Sredstva za nabavu informatičke opreme planirana su 2015. u iznosu od 5.172.000,00 kuna te se u istom iznosu planiraju i u 2016. godini. Ukupno planirana sredstva na Programu Informatizacija niža su za 4,84% u odnosu na 2015. godinu. U okviru ovog Programa je došlo do izmjene u načinu iskazivanja aktivnosti.

Odbor za prostorno uređenje

Do 34. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreb članovi odbora su zatražili izvješće o prostornim planovima koji su doneseni te o planovima koji nisu doneseni , a sredstava za njih su bila planirana Proračunom Grada Zagreba za 2015.

19

Očitovanje:Prostorni planovi koji su se donijeli ili će se donijeti u 2015. godini, a predviđeni su u Proračunu za 2015. godinu:

1. IZRADA DOPUNA PROSTORNOG PLANA GRADA ZAGREBA2. IZRADA IZMJENA I DOPUNA UPU HRVATSKI LESKOVAC - SREDIŠNJI DIO

NASELJAProstorni planovi za koje je Odluka o izradi donijeta u 2015. godini, predviđeni su u Proračunu za 2015. godinu, a čije se donošenje predviđa za 2016. godinu:

1. IZRADA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA GRADA ZAGREBA2. IZRADA IZMJENA I DOPUNA UPU RESNIK III3. IZRADA UPU GROBLJA MORAVČE4. IZRADA IZMJENA I DOPUNA UPU SLOBODNA CARINSKA ZONA JANKOMIR5. IZRADA UPU GRAČANI DOLJE6. IZRADA IZMJENA I DOPUNA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA

ZAGREBA7. IZRADA IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA PEŠČENICA

SJEVER – ŠTRIGINAProstorni planovi koji su predviđeni u Proračunu za 2015. godinu, a još nije donijeta Odluka o izradi:

1. IZRADA IZMJENA I DOPUNA UPU KRUGE2. IZRADA IZMJENA I DOPUNA UPU MARTINOVKA - ZONA ZAPAD3. IZRADA IZMJENA I DOPUNA UPU HEINZELOVA - RADNIČKA - ŽELJEZNIČKA

PRUGA4. IZRADA UPU GROBLJA GORNJE VRAPČE, UPU GROBLJA ŠESTINE, UPU

GROBLJA CERJE, UPU GROBLJA STENJEVEC I UPU GROBLJA GRANEŠINA5. IZRADA UPU RŠC JARUN6. IZRADA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA VLAŠKA - ŠUBIĆEVA -

MARTIĆEVA – DERENČINOVA

Također se traži izvješće o komunalnoj infrastrukturi čija je gradnja bila planirana Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2015. s naglaskom na nerazvrstanim cestama. Dakle koji su objekti izgrađeni, što je realizirano od prenesenih obveza, a što se planira prenijeti u iduću godinu s obrazloženjem zašto planirani objekti nisu realizirani.

Očitovanje Sukladno Zakonu o proračunu Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna s izvršenjem pratećih programa po djelatnostima dostavlja se Gradskoj skupštini Grada Zagreba za prvo polugodište do 15. rujna tekuće godine, dok se godišnji izvještaj o izvršenju proračuna dostavlja do 1. lipnja tekuće godine.

Odbor za financije (prva sjednica – prethodna rasprava)

Odbor je jednoglasno je zatražio od gradonačelnika Grada Zagreba da mu se dostavi detaljna relevantna dokumentacija Ureda za programe i projekte Europske unije, o trenutnom stanju, u kojoj će se objediniti i specificirati svi prihodi (izvori prihoda), rashodi te organizacijske cjeline i korisnici za koje je Ured pripremio projekte i na osnovi kojih su povučena sredstva iz europskih fondova. Jednako tako Odbor traži jasnu i detaljnu razradu programa što se planira u budućem razdoblju, kao i obrazloženje onoga što se prema

20

dosadašnjim programima do sada nije uspjelo odraditi, do završne (druge) sjednice Odbora za financije u prvom čitanju koja će se održati u ponedjeljak, 30. studenoga 2015.

Očitovanje

Mogućnosti korištenja EU sredstava Grada ZagrebaU pretpristupnom razdoblju Grad Zagreb, s obzirom na stupanj razvijenosti (indeks razvijenosti veći od 125% prosjeka Republike Hrvatske), nije bio prihvatljiv prijavitelj u okviru natječaja Pretpristupnog programa – IPA za sufinanciranje infrastrukturnih projekata jer su ulaganja EU sredstava bila usmjerena u područja deset županija koje razvojno najviše zaostaju (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska). Naime, Pretpristupni program-IPA je jedan od instrumenata EU kojem je težište na smanjenju nejednakosti među regijama unutar zemlje kandidatkinje, a kako bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju zemlje kao cjeline.

Osim ograničenja po stupnju razvijenosti, u pretpristupnom razdoblju bila su definirana i dodatna ograničenja u okviru natječaja po osnovi oblika pravnih osoba, geografskog područja te podjele na urbana i ruralna područja, zatim s osnove maksimalnog broja prijava koje jedna pravna osoba smije prijaviti neovisno da li je partner ili nositelj projekta. Ističe se da Grad Zagreb nije bio prihvatljiv prijavitelj niti u okviru IPA potprograma V. Ruralni razvoj, jer je s osnove podjele na ruralno i urbano područje, proglašen kao urbano područje.

Grad Zagreb s obzirom na geografska ograničenja imao je mogućnost sudjelovanja samo u IPA potprogramu II. Prekogranična suradnja Slovenija Hrvatska 2007.-2013. i to kao pridruženo područje do 20 % iznosa dodijeljenog operativnom programu za cijelo sedmogodišnje razdoblje. Navedeno ograničenje se odnosi na sve subjekte/prihvatljive prijavitelje s područja Grada Zagreba uključujući i Grad Zagreb kao instituciju.

Sukladno dosad navedenom, Grad Zagreb nije imao značajne mogućnosti sudjelovanja na natječajima za dodjelu EU sredstava u pretpristupnom razdoblju, ali je do danas odgovorio na sve javne pozive i natječaje nadležnih ministarstava za prijavu projektnih ideja te u svrhu dobivanja tehničke pomoći za izradu studijsko-tehničke dokumentacije projekata iz područja gospodarstva, turizma, kulture, socijalne zaštite, energetike i zaštite okoliša te ostalih prioritetnih područja.

Djelatnici Ureda su u navedenom razdoblju pružili stručnu podršku u pripremi i prijavi projekata što su prijavljeni na objavljene natječaje za sufinanciranje iz strukturnih fondova Europske unije u okviru financijske perspektive 2007. – 2013. i programa Unije u suradnji s relevantnim dionicima iz različitih sektora (gradske ustanove, gradska trgovačka društva, organizacije civilnog društva, obrazovne institucije, predstavnici industrije i dr.). Projekti su iz područja razvoja ljudskih potencijala, zaštite okoliša, razvoja gospodarstva, socijalne inkluzije, zapošljavanja i samozapošljavanja te održivog razvoja.

Na prvi natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o dodjeli bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj – ERDF u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., objavljenog krajem 2013., Grad Zagreb prijavio je prvi infrastrukturni projekt razvoja turističke infrastrukture Modernizaciju Zoološkog vrta u Zagrebu – prva faza. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta su

21

u iznosu od 37.853.343,04 kuna, a bespovratna sredstva za sufinanciranje iznose 35.960.675,88 kuna odnosno maksimalnih 95% ukupnih prihvatljivih troškova.

Prijave Grada Zagreba na strukturne fondove – iskorištene mogućnosti

U razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2015. objavljeno je ukupno 56 natječaja za sufinanciranje projektnih prijedloga iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Od ukupnog broja objavljenih natječaja, sukladno uvjetima u raspisanim natječajima, bilo je svega 14 natječaja na koje se Grad Zagreb mogao prijaviti bilo u svojstvu prijavitelja projektnog prijedloga bilo u svojstvu partnera, što znači da se Grad Zagreb mogao prijaviti na svega 25 % objavljenih natječaja.

Maksimalni iznos raspoloživih sredstava Europske unije u sveukupno 9 natječaja za koje se Grad Zagreb kao prijavitelj projektnog prijedloga mogao natjecati je svega 76.274.000 kuna.

Ipak, Grad Zagreb je s partnerima pripremio i prijavio 18 projektnih prijedloga u ukupne vrijednosti prijavljenih projekata 209.006.410 kn. U ovom dijelu je potrebno napomenuti da je jedan prijavljeni projektni prijedlog povučen u dogovoru s nadležnim ministarstvom (Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko - zagorske županije) te prijavljen na novi natječaj koji je u ožujku 2015. raspisalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u svrhu prilagodbe projekta novonastalim okolnostima. Također, Grad Zagreb je kao osnivač i partner podržao prijave osnovnih i srednjih škola za dodjelu bespovratnih sredstva Europske unije za digitalizaciju nastave, pri čemu je za 23 škole na području grada odobreno 100% financiranje iz sredstava Europske unije u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna za opremanje kompjuterskom opremom i edukacijom nastavniku u svrhu modernizacije nastave.

Nadalje, Grad Zagreb je kao lokalno i područno (regionalna) jedinica podržala projekt, a djelatnici Ureda pružili stručnu podršku u pripremi i prijavi projekta Izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Aleja Bologne - Lisičina zbog pouzdane vodoopskrbe dijelova gradske četvrti Stenjevec i Podsused-Vrapče (za oko 62.800 stanovnika), te realizaciju I. etape SCADA kanalizacijskog sustava Grada Zagreba, za mogućnost racionalnog i funkcionalnog razvoja sustava odvodnje Grada Zagreba i njegove bolje energetske učinkovitosti, kojeg je u svibnju 2015. Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. prijavila u iznosu od 34.9 milijuna kuna, pri čemu je planirano EU sufinanciranje od 85% vrijednosti projekta. Riječ je o projektu izgradnje koji je već započeo s provedbom, a za koji će Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. dobiti povrat sredstava Europske unije za uložena vlastita sredstava u iznosu od 26,3 milijuna kuna.

Ukupna vrijednost odobrenih projekata na temelju projektnih prijedloga koje je Grad Zagreb prijavio za sufinanciranje iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u okviru financijske perspektive 2007. – 2013., iznosi 163.660.349 kuna, od čega odobrena bespovratna sredstva iznose 144.109.130 kuna. Ističe se da odobravanje projekata u vrijednosti od 163,6 milijuna kuna od prijavljenih projekata u vrijednosti od 209 milijuna kuna, ukazuje na izuzetnu visoku uspješnost prijavljenih projektnih prijedloga (78,27 % uspješnost) i potvrđuje iznimnu kvalitetu pripremljenih projekata te njihovu relevantnost u ostvarenju ciljeva operativnih programa Republike Hrvatske.

22

Na natječaje za sufinanciranje iz Programa Unije koji su otvoreni na razini cijele Europske unije i pridruženih zemalja, Grad Zagreb se većinom prijavljuje u partnerstvu sa sličnim europskim gradovima i partnerskim institucijama u svrhu razmjene iskustava i jačanja međugradske i međuregionalne suradnje. Potvrdu visoke kvalitete partnerstva i pripremljenih projektnih prijava u kojima Grad Zagreb sudjeluje, potkrjepljuje i stopa prolaznosti na natječajima OBZOR 2020 programa Unije koja od otvaranja programa krajem 2013. godine iznosi 27% (s time da su 3 prijave još u procesu ocjene), dok je prosječna stopa prolaznosti svih prijava na razini Europske unije trenutno na 12%.

U razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2015. u provedbi su bila ukupno 54 projekta u kojima je Grad Zagreb u svojstvu nositelja projekta i partnera na projektu. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi preko 64 milijuna eura. Od 54 projekta, 23 projekta završila su s provedbom tijekom 2014., a 8 ih je završilo s provedbom do 30. lipnja 2015. Tematski, projekti obuhvaćaju područja kao što su gospodarenje energijom i energetska učinkovitost, izrada inteligentnih ICT alata, umrežavanje europskih gradova na zajedničkim temama, održiva mobilnost, razmjena iskustava u području gospodarenja otpadom, različite mjere iz područja povećavanja zapošljivosti pojedinih skupina društva, mobilnost mladih, kvalitetno starenje, eko inovacije i sl.

Procjena prihoda i rashoda te izvršenje sredstava Europske unije dodijeljena Gradu Zagrebu

Kada se govori o korištenju sredstava iz programa i fondova Europske unije i evidentiranju istih u Proračunu Grada Zagreba, bitno je istaknuti da su prihodi od sredstava Europske unije u Proračunu Grada Zagreba iskazani prema ekonomskoj klasifikaciji u općem dijelu Proračuna. Ostvareni prihodi iz sredstava Europske unije u 2014., te plan prihoda 2015. i 2016. godine u okviru Proračuna Grada Zagreba iskazan je u sljedećoj tablici:

Ekonomska klasifikacija prihoda na trećoj razini

Ostvareno 2014.kn

Plan 2015.kn

Plan 2016.Kn

632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 4.961.703,89 37.100.000,00 3.100.000,00

633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 11.698.576,00 0,00 0,00

638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava (od 1.1.2015. – nakon donošenja Proračuna za 2015.)

0,00 0,00 31.400.000,00

UKUPNO 0 0,00 0,00

Iz navedene tablice vidljivo je da se iznos prihoda iz EU sredstava iz godine u godinu povećava kumulativno, ali i da se sukladno prethodno opisanim mogućnostima i ograničenjima Grada Zagreba, prihodi iz strukturnih fondova Europske unije polako povećavaju. Grad Zagreb 10. studenoga 2014. ugovorio je prvi infrastrukturni projekt Modernizaciju Zoološkog vrta u Zagrebu – prva faza, koji će biti u provedbi do 30. rujna 2016.

Značajnije povećanje prihoda može se očekivati tek po raspisivanju natječaja nadležnih ministarstava iz financijske perspektive 2014.-2020. koji se još uvijek čekaju.

23

U odnos se ne mogu stavljati izvršenje po pojedinim stavkama proračuna za 2014. godinu, plan Proračuna 2015. te plan za 2016. godinu s obzirom da se sustav prikazivanja prihoda izmijenio, već samo ukupna sredstva iskazana na sljedećim stavkama.

Do stupanja na snagu novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN 124/14 i 115/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) dana 1. siječnja 2015., prihodi su se iskazivali na drugoj razini pod stavkom 63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, a u okviru treće razine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU za projekte ugovorene u okviru Programa unije i 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna.

Jedan od razloga donošenja novog Pravilnika i uvedene podanalitike, odnosno nove klasifikacijske stavke 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava, je upravo transparentno praćenje tijeka sredstava Europske unije uvažavajući razliku u načinu dodjele sredstava u okviru Programa Unije u odnosu na dodjelu sredstava u okviru fondova Europske unije:

U okviru programa Unije ugovorena bespovratna sredstva dodjeljuju se od strane različitih tijela Europske unije, obzirom da se i sama prijava projekta podnosi direktno Europskoj komisiji, te se u Proračunu evidentiraju u okviru stavke 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU.

U okviru fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, riječ je o decentraliziranim sredstvima europskog proračuna, koja se iz državnog proračuna RH dodjeljuju korisniku sredstava.

Nadalje, sredstva Europske unije koja su uplaćena direktno trgovačkim društvima kojih je Grad Zagreb vlasnik ili suvlasnik, ne evidentiraju se u Proračunu Grada Zagreba iako predstavljaju korištenje fondova Europske unije od strane Grada Zagreba i zaposlenici Grada direktno su uključeni u pripremu i provedbu tih projekata.

Primjer navedenog je Projekt „Priprema projektno – studijske dokumentacije i aplikacijskog paketa za sufinanciranje od strane EU za aglomeraciju Zagreb i aglomeraciju Glavničica“ koji se uplaćuje direktno Vodoopskrbi i odvodnji d.o.o. pri čemu je ukupni iznos projekta 36 milijuna kuna, a iznos sufinanciranja EU sredstvima 32 milijuna kuna.

Projekti za sufinanciranje iz EU sredstava provode se u razdoblju koje je uvijek duže od jedne proračunske godine te se iznosi sredstava koja su planirana i osigurana ne evidentiraju u ukupnom iznosu kao prihod proračuna za pojedinu godinu već samo u realiziranom iznosu u pojedinoj proračunskoj godini kada trošak nastane.

Primjer navedenog je Projekt „Pomoćnici kao potpora inkluzivnom obrazovanju“, koji zapošljava pomoćnike u nastavi za djecu sa poteškoćama u razvoju i koji se provodi od kolovoza 2015. do kolovoza 2016. te su stoga samo sredstava Europske unije koja su realizirana u 2015. evidentirana kao prihod u 2015. godini, a dio će biti evidentiran kao prihod u 2016.

Prihodi iz sredstava Europske unije planiraju se i evidentiraju u proračunu razmjerno visini rashoda koji se planiraju izvršiti u pojedinoj proračunskoj godini, a ne prikazuje se ukupan iznos EU sufinanciranja pojedinog projekta koji je ugovoren u pojedinoj proračunskoj godini.

24

Projekti koji se financiraju iz bespovratnih sredstava u znatnom dijelu iziskuju da se aktivnosti projekta ponajprije financiraju iz vlastitih sredstava, a nakon čega se utrošena sredstva refundiraju od strane Europske unije u iznosu priznatih troškova po kvartalima provedbe, pri čemu je vrijeme povrata sredstava cca. 3-6 mjeseci, što u praksi znači da se ponekad prihod sredstava evidentira u sljedećoj proračunskoj godini u odnosu na vrijeme provedbe projekta. Postoje i slučajevi kada pojedini projekt u određenom postotku ostvari uplatu predujma, koji se tada prikazuje kao obveza za primljene predujmove na osnovnom računu 23957 Obveze za predujmove EU, a prihode se u ovom slučaju priznaje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno nastalim troškovima provedbe ugovorenih projekata.

Kada se govori o financiranju pripreme infrastrukturnih projekata, sredstva koja su planirana u proračunu vrlo često ne predstavljaju ukupni trošak pripreme već udio sufinanciranja Grada Zagreba. Naime, kod projekata koji se pripremaju u suradnji sa trgovačkim društvima i ustanovama u vlasništvu Grada, dodatna sredstva za pripremu projekata planirana su u okviru njihovih financijskih planova.

Prihodi i rashodi projekata te izvršenje sredstva po pojedinom projektu u kojem Grad Zagreb sudjeluje kao partner, biti će u cijelosti vidljiv u okviru financijskih planova javnih ustanova, institucija i trgovačkih društava Grada Zagreba, kao i u financijskim planovima civilnog društva ili drugih lokalnih jedinca zemalja članica koji imaju ulogu nositelja projekta. Naime, ovisno o natječaju i općim i specifičnim uvjetima prihvatljivosti propisanim u istom, kao i o ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, koji će se sklapati između provedbenih tijela i korisnika projekta, udjeli sufinanciranja od strane Europske unije biti će u nekim slučajevima doznačavani direktno svim korisnicima.

Jedna od bitnih činjenica je i to da se uz projekte koji su prikazani kao zasebne stavke u okviru pojedinog razdjela Proračuna s planiranim rashodima za pojedine aktivnosti u projektu, postoje i planirana sredstva u razdjelu pojedinog gradskog upravnog tijela koje su zbirnog karaktera, a odnose se na razradu projektnih ideja i pripremu dokumentacije.

Sve gore navedeno potrebno je uzeti u obzir prilikom utvrđivanja odnosno interpretacije podataka iz Proračuna Grada Zagreba, a vezano za ostvarene rezultate Grada Zagreba i korištenje sredstava Europske unije.

Vezano uz prikaz prihoda i rashoda EU projekata po razdjelima, ističe se da se projekti prikazuju u razdjelu tematski nadležnog ureda, a ne Ureda za programe i projekte EU.

Plan poslovanja Ureda za programe i projekte Europske unije za naredne godine

Izuzev standardnog dijela procesa Ureda za programe i projekte Europske unije, koji se odnosi na kontinuirano unaprjeđenje sustava potpore pripremi i provedbi projekata na razini Grada Zagreba i izgradnji kapaciteta gradskih upravnih tijela, ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada, ključni dio aktivnosti Ureda za programe i projekte EU direktno je uvjetovan dinamikom rada tijela državne razine u području Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Korištenje EU fondova naime funkcionira po principu natječaj – prijava – odobrenje - provedba projekta, iz čega je vidljivo da je prvi korak u procesu objava natječaja, za što su nadležna tijela na državnoj razini, konkretno ministarstva. Drugim riječima, ukoliko nadležna ministarstva ne objave natječaje, Grad Zagreb ne može prijaviti projekte za

25

sufinanciranje. Nažalost, Grad Zagreb ne može utjecati na dinamiku i kapacitete na državnoj razini da ubrza proces otvaranja natječaja za korištenje bespovratnih sredstava EU. Ured za programe i projekte Europske unije, zajedno s tematski nadležnim gradskim upravnim tijelima, trgovačkim društvima u vlasništvu Grada te proračunskim korisnicima raditi će i u narednom razdoblju kontinuirano na pripremi projekata sukladno kriterijima koji su generalno važeći i koji proizlaze iz operativnih programa Republike Hrvatske i sektorskih strategija za razdoblje 2014. – 2020. To podrazumijeva pripremu projekata (tehničke i studijske dokumentacije) do određene razine spremnosti, iz razloga što specifični kriteriji za pojedine tematske cjeline proizlaze iz konkretnih objavljenih natječaja. U sklopu pripreme projekata i projektne dokumentacije u obzir se uzimaju i analiziraju mogućnosti sufinanciranja svih dostupnih elemenata tehničke pomoći na nacionalnoj i razini Europske unije, kao što su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ELENA – instrument EIB-a, JASPERS, itd. Po objavi konkretnih natječaja projekti se dorađuju sukladno specifičnim kriterijima i zahtjevima pojedinog natječaja. U pripremi projekata, s aspekta prioriteta i dinamike, pozivamo se na tzv. Indikativne liste objave natječaja koje objavljuju nadležna tijela, jer one daju relativne vremenske okvire objave natječaja. U kontekstu proračunskog planiranja potrebno je istaknuti da indikativna lista za 2016. godinu još nije objavljena, pa ne možemo sa sigurnošću reći kada će se krenuti u detaljne razrade i prilagodbu projekata konkretnim zahtjevima natječaja, s toga će fokus do objave biti na pred-selekciji projekata sukladno generalnim kriterijima i razradi do razine koja ne iziskuje specifičnosti koje se određuju u objavljenim natječajima.Važno je također istaknuti da su prošle dvije godine (2014. i 2015.) od početka financijske perspektive 2014. – 2020., a na razini Republike Hrvatske nisu stvoreni uvjeti za sufinanciranje projekata EU sredstvima iz navedene perspektive (omotnice), što bi sukladno praksi u drugim zemljama Europske unije iz proteklih financijskih perspektiva, značilo da se mogu očekivati izmjene u Operativnim programima Republike Hrvatske. Ured za programe i projekte Europske unije pruža aktivnu podršku u pripremi, uspostavi i provedbi projekata Grada Zagreba putem: jačanja administrativnih kapaciteta gradske uprave Grada Zagreba za pripremu i provedbu projekata putem edukacije i informiranja predstavnika gradskih upravnih tijela i predstavnika trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Grada (radionice, seminari, konferencije u organizaciji domaćih i međunarodnih institucija te drugih organizacija); koordinacije gradskih upravnih tijela te potencijalnih domaćih i međunarodnih partnera za uspješno korištenje dodijeljenih sredstava iz programa i fondova Europske unije; pružanja stručne podrške gradskim upravnim tijelima, ustanovama i trgovačkim društvima u vlasništvu Grada u pripremi, prijavi i provedbi projekata.Ključne aktivnosti Ureda za programe i projekte Europske unije su usmjerene na pripremu za korištenje instrumenata Kohezijske politike Europske unije – strukturnih i investicijskih fondova, a u skladu s ciljevima definiranim u strategiji EUROPA 2020, prioritetima Zajedničkog strateškog okvira koji je zajednički za sve države članice, te Partnerskog sporazuma kao krovnog nacionalnog strateškog dokumenta za korištenje sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova u periodu 2014.-2020. godine.

Važno je istaknuti da je Grada Zagreb od pretpristupnog razdoblja do danas također aktivan sudionik u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz programa Unije putem partnerstava s gradovima i drugim prihvatljivim prijaviteljima iz zemalja članica. Naime, veliki dio projekata u provedbi su upravo projekti koji se sufinanciraju iz programa Unije, koji se često smatraju manjim tzv. „soft“ projektima, a čija je primarna uloga jačanje kapaciteta Grada Zagreba u određenim područjima kroz suradnju s međunarodnim partnerima u svrhu unapređenja usluga kao i osiguranje dostupnosti usluga, suradnja i jačanje svijesti građana za određene teme.

26

1.5 Amandmani Savjeta mladih - savjetodavnog tijela na Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2016.:

Amandman I.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Glava 01. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - uredProgram 1001. Djelovanje za mlade otvara se nova pozicijaAktivnost A100006. Provođenje programa za mladeu iznosu od 300.000,00 kn

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Glava 06. SportProgram 1001. Sportski programiAktivnost A100004. Velike sportske priredbesmanjuje se za 300.000,00 kn

Očitovanje:Amandman se ne prihvaća.U uvjetima gospodarske krize i značajnog pada prihoda Grada uzrokovanih zakonskim izmjenama bila je potrebna dodatna racionalizacija svih troškova na način da se u prioritetne rashode uključe sve zakonske obveze i obveze Grada sukladno odlukama Gradske skupštine Grada Zagreba. Grad je preuzeo obveze sufinanciranja velikih sportskih međunarodnih priredbi te su planirana sredstva za realizaciju istih vrlo skromna a njihovim smanjenjem dovelo bi se u pitanje održavanje istih. Velike sportske priredbe doprinose turističkoj, sportskoj i gospodarskoj prepoznatljivosti Grada Zagreba. U širem smislu navedene priredbe su aktivnosti namijenjene mlađoj populaciji.

Amandman II.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportGlava 01. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - uredProgram 1001. Djelovanje za mladeAktivnost A100002. Udruge mladihpovećava se za 500.000,00 kn

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportGlava 06. SportProgram 1001. Sportski programiAktivnost A100004. Velike sportske priredbesmanjuje se za 500.000,00 kn

Očitovanje:Amandman se ne prihvaća.U uvjetima gospodarske krize i značajnog pada prihoda Grada uzrokovanih zakonskim izmjenama bila je potrebna dodatna racionalizacija svih troškova na način da se u prioritetne rashode uključe sve zakonske obveze i obveze Grada sukladno odlukama Gradske skupštine Grada Zagreba. Grad je preuzeo obveze sufinanciranja velikih sportskih međunarodnih priredbi te su planirana sredstva za realizaciju istih vrlo skromna a njihovim smanjenjem dovelo bi se u pitanje održavanje istih. Velike sportske priredbe doprinose turističkoj,

27

sportskoj i gospodarskoj prepoznatljivosti Grada Zagreba. U širem smislu navedene priredbe su aktivnosti namijenjene mlađoj populaciji.

Amandman III.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportGlava 05. Djelatnost kultureProgram 1002. Nezavisna produkcijaAktivnost A100004. Kazališna djelatnostpovećava se za 500.000,00 kn

Razdjel 012. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometGlava 01. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i prometProgram 1004. Program uređenja GradaAktivnost A100001. Prigodne manifestacije smanjuje se za 500.000,00 kn

Očitovanje:Amandman se ne prihvaća.Sredstva planirana za prigodne manifestacije planirana su u skromnim iznosima, a iz navedene pozicije planira se uređenje grada kao i održavanje prigodnih manifestacija što ima za učinak prepoznatljivost Grada Zagreba kao europske metropole. Prigodne manifestacije pridonose povećanju turističke ponude i gospodarskih aktivnosti.

Amandman IV.

Razdjel 001. Ured gradonačelnika Glava 01. Ured gradonačelnikaProgram 1001. Ostali programi vezani uz promicanje ljudskih pravaAktivnost A100001. Udruge koje djeluju na području promicanja ljudskih prava i ravnopravnosti spolovapovećava se za 100.000,00 kn

Razdjel 001. Ured gradonačelnika Glava 01. Ured gradonačelnikaProgram 1001. Redovna djelatnost upravnih tijelaAktivnost A100009. Državne potpore za subvencioniranje radijskih i televizijskih sadržajasmanjuje se za 100.000,00 kn

Očitovanje:Amandman se ne prihvaća.Prema procjeni nadležnog gradskog tijela sredstva na navedenim pozicijama planirana su sukladno procijenjenim aktivnostima za 2016. godinu.

Amandman V.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Glava 01. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - ured

28

Program 1001. Djelovanje za mlade Aktivnost A100005. Izviđačke udrugepovećava se za 100.000,00 kn

Razdjel 001. Ured gradonačelnika Glava 01. Ured gradonačelnikaProgram 1001. Redovna djelatnost upravnih tijelaAktivnost A100009. Državne potpore za subvencioniranje radijskih i televizijskih sadržajasmanjuje se za 100.000,00 kn

Očitovanje:Amandman se ne prihvaća.U uvjetima gospodarske krize i značajnog pada prihoda Grada uzrokovanih zakonskim izmjenama bila je potrebna dodatna racionalizacija svih troškova na način da se u prioritetne rashode uključe sve zakonske obveze i obveze Grada sukladno odlukama Gradske skupštine Grada Zagreba. S preostalim raspoloživim sredstvima nastojalo se udovoljiti što većem broju korisnika.

1.6 Pozitivne ocjene nadležnih tijela

Odbor za kontroluRazdjel 001. Ured gradonačelnikaGlava 01. Ured gradonačelnikaAktivnost A100002. Suradnja i partnerstva na području promicanja ljudskih pravaAktivnost A100003. Pravna klinikaPozitivno je da su predviđena sredstva za promicanje ljudskih prava i da će Grad Zagreb financijski poduprijeti rad Pravne klinike Sveučilišta u Zagrebu jer je besplatna pravna pomoć iznimno važna s obzirom na to da je vrlo restriktivno dobiti je sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći imajući u vidu koliko su strogi propisani kriteriji. Mnogi ljudi, s obzirom na cijenu odvjetničkih usluga, ne mogu platiti čak niti sat konzultacije, a udruge zbog sve manje sredstava, gase svoje projekte savjetovališta.

Razdjel 009. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Glava 03. Osnovno školstvoAktivnost A100002 Nabava udžbenika Dobro je da je prihvaćena sugestija i promijenjen naziv stavke, odnosno uklonjen pojam "besplatni".Projekt K100005. Održavanje i opremanje osnovnih škola za poboljšanje standarda424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti Plan za 2015. je bio 150.000,00, a za 2016. je 1.000.000,00, kao i Glava 04. Srednje školstvoAktivnost A100010. Redovna djelatnost srednjih škola i učeničkih domovaProjekt K100004. Održavanje i opremanje srednjih škola za poboljšanje standarda424. Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti Plan za 2015. je bio 132.000,00, a za 2016. je 1.000.000,00. Podržano je podizanje iznosa za gotovo 10 puta kao pozitivno nastojanje.

Očitovanje:Primaju se na znanje pozitivne ocjene nadležnih tijela.

29

Na prilog točki III. Zaključka o prethodnoj raspravi

1. Stavovi, prijedlozi, primjedbe i pitanja gradskih zastupnika i klubova gradskih zastupnika

1.1. Načelni stavovi, primjedbe i prijedlozi na Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2016.

- predloženi je proračun iznimno stručno i racionalno sastavljen u zadanim financijskim okvirima, realan je. S obzirom na to da su sredstva ograničena, nemoguće je ispuniti sve želje i zadovoljiti sve potrebe grada koji se ekstenzivno razvija (npr. izgradnja podzemne željeznice, tunela kroz Sljeme, žičare…); (Davor Štern u ime Kluba nezavisne liste Milana Bandića)

- predloženi proračun je uravnotežen, realan te prilagođen trenutku i vremenu u kojem se predlaže; (Ćazim Kardašević – SDP)

- administrativnim zahvatom s državne razine predloženi je proračun prikazan u uvećanom iznosu za nekih milijardu i 700 milijuna čime se umanjio postotak duga Grada Zagreba i otvorila mogućnost dodatnog zaduživanja. Ako se pri tom uzme u obzir da materijalni troškovi proračunskih korisnika iznose oko 3 milijarde, njihove plaće oko 2,5 milijardi, obvezne subvencije i kapitalne pomoći oko milijardu i 400 tisuća, Gradu Zagrebu, zapravo, ostaje na raspolaganju otprilike samo milijardu i 400 tisuća. Da bi olakšao situaciju Zagrebačkom holdingu, Grad je preuzeo njegove obveze za Sopnicu - Jelkovec, Zagrepčanku i Gredelj pa je prema posljednjem poslovnom izvješću Zagrebački holding poslovao pozitivno. Znači preostaje skromni iznos od milijardu kuna za balansiranje razvojne politike Grada Zagreba. Međutim ako se imaju u vidu iznosi predloženi posljednjim rebalansom, situacija je ipak nešto povoljnija (za oko 139 milijuna kuna); (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a)

- iako ima veliki broj jedinica lokalne samouprave, Hrvatska nije fiskalno decentralizirana zemlja. Grad Zagreb je kao jedinica lokalne samouprave nekoliko puta gubio sredstva u poreznim preraspodjelama. Međutim, fiskalno je najjači i stoga bi morao moći stvarati šansu za svoj razvoj. Ne može ovisiti o uvjetima koji su isključivo u državnoj nadležnosti, već bi trebao biti predvodnica rasta i razvoja. Pri tome je ključno potaknuti investicije, povećati prihode zapošljavanjem, povećanjem dohodaka, odnosno plaća, i boljim upravljanjem gradskom imovinom te priljev om europskih sredstava; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- predloženi proračun je u cijelosti kontradiktoran ako se uzmu u obzir najave i obećanja kapitalnih ulaganja kao što su spalionica, Terme, žičara, Zagrebački velesajam itd. koja nisu uvrštena te subvencioniranje kamata na stambene kredite za stanovanje mladih i denivelacija rotora; (Dan Špicer – SDP)

- umjesto povećanja transparentnosti, ona se smanjuje. Svaki Zagrepčanin uplaćuje velik novac u gradski proračun i plaća režije pa ima pravo znati kako se troši. Da bi se moglo mjerodavnije raspravljati i podnositi amandmani, gradski bi zastupnici morali imati detaljniji uvid, odnosno trebao bi im se dostaviti predloženi proračun na četvrtoj razini; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- četvrta razina proračuna je potrebna da bi se jasnije postavila pitanja. Mnoga bi se izbjegla kao suvišna jer bi odgovori bili sadržani u takvom radnom materijalu koji bi se trebao dostaviti barem klubovima; (Vladimir Ferdelji u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

30

- transparentnost je izuzetno bitna kada je riječ o trošenju javnog novca te bi detaljnija razrada proračuna na IV. razini kao prošle godine bila dobrodošla; (Dominik Etlinger – SDP, Zvane Brumnić -SDP)

- skrenuta je pozornost da je 4. razina predloženog proračuna ponuđena svima koji to zatraže od Gradskog ureda za financije (Grgo Jelinić – HSU)

- korak unatrag što se tiče transparentnosti je i to što uz predloženi proračun nisu predloženi program gradnje i program održavanja objekata komunalne infrastrukture; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- transparentnost bi se povećala i kada bi se gradskim zastupnicima dostavilo izvješće o izvršenju proračuna za deset mjeseci. Na temelju njega bi mogli mjerodavnije ocijeniti koliko je realno planiran predloženi proračun nego na temelju polugodišnjeg izvješća; (Vladimir Ferdelji u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

- kao podlogu za mjerodavnije odlučivanje o prijedlogu proračuna potrebno je dostaviti podatke o ostvarenju prihoda i primitaka te izvršenju rashoda i izdataka za deset mjeseci ove godine; (Sandra Švaljek – nestranačka, Tin Pažur - SDP )

- tehnički predloženi proračun je sastavljen kvalitetno, istaknuti su ciljevi i kako će se ti ciljevi ostvariti; (Sandra Švaljek – nestranačka)

- ako je proračun politički dokument, trebao bi biti usklađen s obećanjima, programom vladajuće opcije ili potrebama građana. Bilo je ocijenjeno da su ciljevi dobro postavljeni i da je razrađena njihova provedba, međutim, to se ne vidi iz materijala jer je predloženi proračun vrlo općenit i ne sadrži ništa zagrebačko. Sličan je ovogodišnjemu. Nekadašnjim proračunima se pokušavalo iskoračiti u nekom smjeru (npr. obnova ZET-ova voznog parka razvojem zagrebačkog tramvaja u Končaru). Ne može se ocijeniti ni je li provediv jer se nema uvid u izvršenje ovogodišnjeg proračuna za 10 mjeseci. U odnosu na polugodišnje izvješće, dva ili tri puta je učinjena preraspodjela pa je proračun bitno drukčiji od onoga što ga je Gradska skupština Grada Zagreba donijela. Stoga je četvrta razina prijeko potrebna. (Zvane Brumnić -SDP)

- nije toliki problem u tome što prijedlog proračuna nije dostavljen na IV. razini, već što je izrađen bez strateškog razmišljanja. Od 2013. nerealizirani se projekti prepisuju, tj. prebacuju u sljedeći proračun jer nema realno zadanih ciljeva i gradske službe ne rade svoj posao. Statičnost gradskih službi u odnosu na razvojne potrebe grada je zabrinjavajuća; (Tomislav Stojak – HNS)

- Prijedlog proračuna nije ni razvojan, ni socijalan, a nema ni kapitalnih investicija što nije dobro. Prihodi poslovanja su dominantno prihodi od poreza i prireza; (Andrija Mikulić – HDZ)

- ovogodišnji proračun sličan je prošlogodišnjemu, odlikuje ga kronični nedostatak razvojnih projekata i neispunjavanje danih obećanja kao što je npr. obećanje o izgradnji 10 novih škola, vrtića i dvorana; (Tin Pažur – SDP)

- nedostatak razvojnih i novih projekata pretvara proračun u dokument koji služi isključivo održavanju gradske infrastrukture što nikako nije dovoljno za jedan europski grad; (Tin Pažur – SDP)

- je li planirani proračun za 2016. vjerodostojan, postoji li kapacitet za izvršenje proračuna s obzirom na to da neke stavke koje su bile predviđene za 2015. nisu realizirane u 2015. nego su ponovno planirane u 2016.? (Sandra Šavaljek – nestranačka)

- postoje li kapaciteti za realizaciju rashoda za kapitalne projekte, razvojne projekte u gradu Zagrebu (projekt ZagEE, Centar za gospodarenje otpadom, strateški razvojni projekti, obrtnički centar) s obzirom na to da se iz godine u godinu sredstva

31

rezerviraju, ne troše se i opet se samo prebacuju, tj. planiraju u sljedećoj godini (Sandra Švaljek – nestranačka)

- znači li to da se rezervirana sredstva ne izvršavaju u skladu s odlukom Gradske skupštine nego na neki drugi način (Sandra Švaljek – nestranačka)

- nisu planirane stavke za realizaciju projekata poput rotora, žičare, centra za gospodarenje otpadom, obećanih 10 vrtića, 10 škola i 10 sportskih dvorana; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- nedostatna su planirana sredstva za potporu poduzetnicima i radnicima, odnosno za potporu zapošljavanju; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- zadužuje se bez jasnog plana investicija, odnosno bez planiranog utroška novog zaduženja od 200 milijuna kuna; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- što se tiče zaduživanja od 200 milijuna, ocijenjeno je da je ono pozitivno jer je važno za likvidnost; (Vladimir Ferdelji u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

- velik dio gradskih odluka opteretio je buduće proračune. Pri tom nije samo riječ o kreditnim zaduženjima već o cesijama, leasinzima i dugoročnim najmovima. S koliko se, zapravo, sredstava raspolaže i što se uopće može napraviti u tako skučenim financijskim okvirima? (Zvane Brumnić -SDP)

- dug Grada od desetak milijardi kuna će se multiplicirati te se upozorava na 2017. kada će na naplatu doći 300 milijuna obveznica (Zoran Piličić – HDZ)

- prihodi od komunalne naknade, unatoč legalizaciji koja još uvijek traje, nisu na očekivanoj razini; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a, Vladimir Ferdelji – u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

- prihodi od komunalnog doprinosa također naglo padaju što pokazuje da nema značajnijih investicija u Zagrebu. Kada bi se konačno izmijenio GUP grada Zagreba i prihvatila samo četvrtina prijedloga, ovaj bi se prihod znatno povećao jer iza gotovo svakog prijedloga je potencijalni investitor; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a)

- neprihvatljivo je raspravljati o još jednom Prijedlogu proračuna, dok još nemamo izmijenjeni GUP što zaustavlja razvoj Grada u svakom pogledu; (Tomislav Stojak – HNS)

- proračunsku prihodovnu stranu moglo bi se povećati boljim upravljanjem i korištenjem gradske imovine (zakupnine, najamnine, koncesije). Imajući u vidu primjer dviju velikih nekretnina (Zagrepčanke i Heinzelove), bolje bi ih bilo dati i povoljnije u najam nego plaćati održavanje i čuvanje; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a)

- upitno je koliko je Prijedlog proračuna doista razvojan i koliko podupire investicije te kako se imovina Grada može bolje iskoristiti s obzirom na to da se već godinama ne iskorištava na prihodovan način? (Zoran Piličić – HDZ)

- smanjenje prihoda od imovine za 11 milijuna nije veliko, ali upozorava da će se gradska imovina koristiti sljedeće godine još lošije iako ni prethodnih godina njezino korištenje nije bilo optimalno; (Vladimir Ferdelji – u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

- ne upravlja se dobro imovinom i u tom smislu nije dobro organiziran te se prihodi zakupnina i najamnina kontinuirano smanjuju; traži se izvještaj o potraživanjima kako bi se vidjela struktura i mogućnost naplate; (Saša Molan – SDP)

- povećani su rashodi za usluge za 48 milijuna. Znači li to možda da će se za taj iznos ustvari tražiti da netko napravi nešto što se može obaviti unutar gradskog tijela (vrlo je čudno da se unutar ureda za opću upravu povećavaju usluge za 3,8 milijuna); (Vladimir Ferdelji – u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

32

- na što će se potrošiti novac na stavci Ostali nespomenuti rashodi od 156 milijuna kuna udio koji je u ukupnim rashodima oko 2,5% (Dominik Etlinger – SDP)

- rashodi su osjetno smanjeni za nabavu osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika te za pokrivanje dugova zdravstvenih ustanova, ali tih šezdesetak milijuna uštede je preraspoređeno za bruto plaće zaposlenih pravdajući to većim brojem novozaposlenih. Skrenuta je pozornost da postotak povećanja zaposlenosti i povećanja iznosa za plaće ne koreliraju; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a)

- ignoriraju se opravdani zahtjevi mjesne samouprave koji se uvijek pravovremeno planiraju, a onda se sredstva potroše na nešto drugo, i projekti se prenose u iduću godinu; (Tomislav Stojak – HNS)

- planirani prihodi za mjesnu samoupravu od 180 milijuna kuna su definitivno premali; (Mario Župan, Margareta Mađerić – HDZ)

- predloženi proračun pokazuje da se ne znaju iskoristiti sredstva europskih fondova i da se uopće ne razmišlja o razvoju grada, bezličan je i nekonzistentan; (Tomislav Stojak – HNS)

- apelira se na novoizabrane saborske zastupnike s područja grada Zagreba da se u Saboru više zalažu za interese svoga grada prilikom donošenja zakona (koji se odnose na porezne reforme, Zračnu luku….); (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a)

- potrebno je pojednostaviti prijavu i praćenje sufinanciranih programa neprofitnih udruga koje su sa svojim programima višegodišnji partneri Grada Zagreba jer bi to znatno podiglo kvalitetu organiziranog civilnog društva; (Marija Kalebota – LGB MB)

- Što je ove godine s prošlogodišnjim prijedlogom o uključivanju građana u izradu proračuna (Zvane Brumnić -SDP)

- Prijedlog proračuna je socijalno vrlo osjetljiv, osigurava socijalnu sigurnost, ravnopravnost, priznavanje minulog rada, iznimnu brigu za osobe s invaliditetom, brigu o djeci, odgoju i obrazovanju, kulturi, udrugama te posebno doprinosi kvaliteti života starijih osoba u Zagrebu; (Marija Kalebota - Lista grupe birača nositelja Milana Bandića)

- Prijedlog proračuna je napravljen stručno, ostvariv je i treba ga podržati; (Marija Kalebota - Lista grupe birača nositelja Milana Bandića)

Očitovanje:Primaju se na znanje načelni stavovi, primjedbe i prijedlozi gradskih zastupnika.

1.2. Načelni stavovi, primjedbe i prijedlozi na Prijedlog projekcije proračuna Grada Zagreba za 2017. i 2018.

- imajući u vidu predviđeni rast BDP-a i rast prihoda od komunalnog doprinosa nakon što se donesu izmjene GUP- a grada Zagreba, ocijenjeno je da je predložena projekcija konzervativno planirana, odnosno da je predviđen nedovoljan rast primitaka; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a)

- očekujemo da će se rastom BDP-a u proračunu osigurati veća sredstva za nacionalne manjine te da će se iznos predviđen Projekcijom 2017. - 2018. povećavati; (Bogdanka Srdić-Vulpe - Lista grupe birača nositelja Milana Bandića)

Očitovanje:Primaju se na znanje načelni stavovi, primjedbe i prijedlozi gradskih zastupnika.

33

1.3. Stavovi, primjedbe, prijedlozi i pitanja po područjima, odnosno djelatnostima

Povlačenje sredstava iz Europskih fondova i Ured za projekte i programe EU

- Zagrebu kao najrazvijenijem hrvatskom dijelu ograničene su mogućnosti korištenja sredstava fondova Europske unije. Kada bi dosegnuo stopostotnu uspješnost, do 2020. mogao bi izvući maksimalno 31 milijun eura; (Davor Štern u ime Kluba nezavisne liste Milana Bandića)

- Gradski ured za programe i projekte Europske unije i Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održiv razvoj ključni su za provedbu programa i projekata te, ako je potrebno, treba zaposliti stručne ljude, stvoriti viziju i strategiju. Realizacije kapitalnih projekta kao što su sljemenska žičara i rotor ne mogu se provesti bez povlačenja sredstva iz europskih fondova; (Mario Župan – HDZ)

- pohvalan je rad Ureda za programe i projekte Europske unije što je vidljivo iz izvješća kojeg su dostavili na traženje Odbora za financije, te se predlaže Uredu povećati prihodovnu stranu, a ako je potrebno, i zaposliti kvalitetan kadar i osigurati im bolje uvjete za rad; (Ćazim Kardašević – SDP, Grgo Jelinić – HSU)

- Ured za programe i projekte Europske unije od njegova osnivanja krivo je koncepcijski osmišljen tako da se od njega ne mogu niti očekivati znatniji rezultati; (Tin Pažur- SDP)

- nisu iskorištene mogućnosti povlačenja beskamatnih sredstava za projekte iz europskih fondova; (Andrija Mikulić – HDZ)

- otprilike 4 milijuna kuna ostvarenih u prošloj godini, na razini je troška za Ured za europske fondove. To ne može biti dovoljan iznos sredstava koji Grad Zagreb povlači iz sredstava Europske unije i nije limitiran na tako mali iznos kao što se tvrdi. Grad Zagreb uopće nije nositelj najvećeg dijela tih projekata nego institucije ili udruge koje ga koriste kao instrument jamstva ili instrument sufinanciranja. Prema tome uopće se ne koristi financiranje iz europskih fondova. Iako je bilo planirano za 2015. 40 milijuna kuna, izvuklo se samo otprilike 4,5 milijuna kuna. Dakle, plan je osam-devet puta podbacio. Da se to nije dogodilo, možda bi Zagreb mogao realizirati zagrebačke investicije koje godinama stoje (Zagrepčanka, Gredelj, Zagrebački velesajam, Sljeme, prazni gradski prostori, površine koje je Grad platio, za koje plaća kamatu,a na kojima se ništa ne realizira). Bilo je predlagano da se koriste sredstva Europske unije za integrirane teritorijalne investicije, ali ništa se nije ni u tom pogledu realiziralo; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

- pomoći od međunarodnih organizacija i Europske unije umanjene su za 34 milijuna jer Zagreb ne može uopće aplicirati na ta sredstva bez strategije razvoja koja bi objekte, odnosno projekte za koje se traži sufinanciranje morala sadržavati. Donošenje strategije bi trebalo maksimalno ubrzati jer bi to otvorilo vrata za sredstva Europske unije; (Vladimir Ferdelji – u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

34

- zašto Grad Zagreb ne može aplicirati na fondove iz programskog razdoblja 2007. – 2013. (kojim su obuhvaćena tijela javne uprave) posebno ako se ima u vidu da je Ministarstvo prometa i infrastrukture dobilo 85% bespovratnih sredstava na infrastrukturni projekt željezničku prugu Dugo Selo – Križevci; (Nenad Livun – SDP)

- zašto za buduće kohezijske fondove nisu već u 2016. Godini uračunate neke projekcije, odnosno dio sufinanciranja za neke projekte; (Nenad Livun – SDP)

Očitovanje:Mogućnosti korištenja EU sredstava Grada ZagrebaU pretpristupnom razdoblju Grad Zagreb, s obzirom na stupanj razvijenosti (indeks razvijenosti veći od 125% prosjeka Republike Hrvatske), nije bio prihvatljiv prijavitelj u okviru natječaja Pretpristupnog programa – IPA za sufinanciranje infrastrukturnih projekata jer su ulaganja EU sredstava bila usmjerena u područja deset županija koje razvojno najviše zaostaju (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska). Naime, Pretpristupni program-IPA je jedan od instrumenata EU kojem je težište na smanjenju nejednakosti među regijama unutar zemlje kandidatkinje, a kako bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju zemlje kao cjeline.

Osim ograničenja po stupnju razvijenosti, u pretpristupnom razdoblju bila su definirana i dodatna ograničenja u okviru natječaja po osnovi oblika pravnih osoba, geografskog područja te podjele na urbana i ruralna područja, zatim s osnove maksimalnog broja prijava koje jedna pravna osoba smije prijaviti neovisno da li je partner ili nositelj projekta. Ističe se da Grad Zagreb nije bio prihvatljiv prijavitelj niti u okviru IPA potprograma V. Ruralni razvoj, jer je s osnove podjele na ruralno i urbano područje, proglašen kao urbano područje.

Grad Zagreb s obzirom na geografska ograničenja imao je mogućnost sudjelovanja samo u IPA potprogramu II. Prekogranična suradnja Slovenija Hrvatska 2007.-2013. i to kao pridruženo područje do 20 % iznosa dodijeljenog operativnom programu za cijelo sedmogodišnje razdoblje. Navedeno ograničenje se odnosi na sve subjekte/prihvatljive prijavitelje s područja Grada Zagreba uključujući i Grad Zagreb kao instituciju.

Sukladno dosad navedenom, Grad Zagreb nije imao značajne mogućnosti sudjelovanja na natječajima za dodjelu EU sredstava u pretpristupnom razdoblju, ali je do danas odgovorio na sve javne pozive i natječaje nadležnih ministarstava za prijavu projektnih ideja te u svrhu dobivanja tehničke pomoći za izradu studijsko-tehničke dokumentacije projekata iz područja gospodarstva, turizma, kulture, socijalne zaštite, energetike i zaštite okoliša te ostalih prioritetnih područja.

Djelatnici Ureda su u navedenom razdoblju pružili stručnu podršku u pripremi i prijavi projekata što su prijavljeni na objavljene natječaje za sufinanciranje iz strukturnih fondova Europske unije u okviru financijske perspektive 2007. – 2013. i programa Unije u suradnji s relevantnim dionicima iz različitih sektora (gradske ustanove, gradska trgovačka društva, organizacije civilnog društva, obrazovne institucije, predstavnici industrije i dr.). Projekti su iz područja razvoja ljudskih potencijala, zaštite okoliša, razvoja gospodarstva, socijalne inkluzije, zapošljavanja i samozapošljavanja te održivog razvoja.

Na prvi natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o dodjeli bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj – ERDF u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., objavljenog krajem 2013.,

35

Grad Zagreb prijavio je prvi infrastrukturni projekt razvoja turističke infrastrukture Modernizaciju Zoološkog vrta u Zagrebu – prva faza. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta su u iznosu od 37.853.343,04 kuna, a bespovratna sredstva za sufinanciranje iznose 35.960.675,88 kuna odnosno maksimalnih 95% ukupnih prihvatljivih troškova.

Prijave Grada Zagreba na strukturne fondove – iskorištene mogućnosti

U razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2015. objavljeno je ukupno 56 natječaja za sufinanciranje projektnih prijedloga iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Od ukupnog broja objavljenih natječaja, sukladno uvjetima u raspisanim natječajima, bilo je svega 14 natječaja na koje se Grad Zagreb mogao prijaviti bilo u svojstvu prijavitelja projektnog prijedloga bilo u svojstvu partnera, što znači da se Grad Zagreb mogao prijaviti na svega 25 % objavljenih natječaja.

Maksimalni iznos raspoloživih sredstava Europske unije u sveukupno 9 natječaja za koje se Grad Zagreb kao prijavitelj projektnog prijedloga mogao natjecati je svega 76.274.000 kuna.

Ipak, Grad Zagreb je s partnerima pripremio i prijavio 18 projektnih prijedloga u ukupne vrijednosti prijavljenih projekata 209.006.410 kn. U ovom dijelu je potrebno napomenuti da je jedan prijavljeni projektni prijedlog povučen u dogovoru s nadležnim ministarstvom (Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko - zagorske županije) te prijavljen na novi natječaj koji je u ožujku 2015. raspisalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u svrhu prilagodbe projekta novonastalim okolnostima. Također, Grad Zagreb je kao osnivač i partner podržao prijave osnovnih i srednjih škola za dodjelu bespovratnih sredstva Europske unije za digitalizaciju nastave, pri čemu je za 23 škole na području grada odobreno 100% financiranje iz sredstava Europske unije u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna za opremanje kompjuterskom opremom i edukacijom nastavniku u svrhu modernizacije nastave.

Nadalje, Grad Zagreb je kao lokalno i područno (regionalna) jedinica podržala projekt, a djelatnici Ureda pružili stručnu podršku u pripremi i prijavi projekta Izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Aleja Bologne - Lisičina zbog pouzdane vodoopskrbe dijelova gradske četvrti Stenjevec i Podsused-Vrapče (za oko 62.800 stanovnika), te realizaciju I. etape SCADA kanalizacijskog sustava Grada Zagreba, za mogućnost racionalnog i funkcionalnog razvoja sustava odvodnje Grada Zagreba i njegove bolje energetske učinkovitosti, kojeg je u svibnju 2015. Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. prijavila u iznosu od 34.9 milijuna kuna, pri čemu je planirano EU sufinanciranje od 85% vrijednosti projekta. Riječ je o projektu izgradnje koji je već započeo s provedbom, a za koji će Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. dobiti povrat sredstava Europske unije za uložena vlastita sredstava u iznosu od 26,3 milijuna kuna.

Ukupna vrijednost odobrenih projekata na temelju projektnih prijedloga koje je Grad Zagreb prijavio za sufinanciranje iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u okviru financijske perspektive 2007. – 2013., iznosi 163.660.349 kuna, od čega odobrena bespovratna sredstva iznose 144.109.130 kuna. Ističe se da odobravanje projekata u vrijednosti od 163,6 milijuna kuna od prijavljenih projekata u vrijednosti od 209 milijuna kuna, ukazuje na izuzetnu visoku uspješnost prijavljenih projektnih prijedloga (78,27 % uspješnost) i potvrđuje iznimnu kvalitetu pripremljenih projekata te njihovu relevantnost u ostvarenju ciljeva operativnih programa Republike Hrvatske.

36

Na natječaje za sufinanciranje iz Programa Unije koji su otvoreni na razini cijele Europske unije i pridruženih zemalja, Grad Zagreb se većinom prijavljuje u partnerstvu sa sličnim europskim gradovima i partnerskim institucijama u svrhu razmjene iskustava i jačanja međugradske i međuregionalne suradnje. Potvrdu visoke kvalitete partnerstva i pripremljenih projektnih prijava u kojima Grad Zagreb sudjeluje, potkrjepljuje i stopa prolaznosti na natječajima OBZOR 2020 programa Unije koja od otvaranja programa krajem 2013. godine iznosi 27% (s time da su 3 prijave još u procesu ocjene), dok je prosječna stopa prolaznosti svih prijava na razini Europske unije trenutno na 12%.

U razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2015. u provedbi su bila ukupno 54 projekta u kojima je Grad Zagreb u svojstvu nositelja projekta i partnera na projektu. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi preko 64 milijuna eura. Od 54 projekta, 23 projekta završila su s provedbom tijekom 2014., a 8 ih je završilo s provedbom do 30. lipnja 2015. Tematski, projekti obuhvaćaju područja kao što su gospodarenje energijom i energetska učinkovitost, izrada inteligentnih ICT alata, umrežavanje europskih gradova na zajedničkim temama, održiva mobilnost, razmjena iskustava u području gospodarenja otpadom, različite mjere iz područja povećavanja zapošljivosti pojedinih skupina društva, mobilnost mladih, kvalitetno starenje, eko inovacije i sl.

Procjena prihoda i rashoda te izvršenje sredstava Europske unije dodijeljena Gradu Zagrebu

Kada se govori o korištenju sredstava iz programa i fondova Europske unije i evidentiranju istih u Proračunu Grada Zagreba, bitno je istaknuti da su prihodi od sredstava Europske unije u Proračunu Grada Zagreba iskazani prema ekonomskoj klasifikaciji u općem dijelu Proračuna. Ostvareni prihodi iz sredstava Europske unije u 2014., te plan prihoda 2015. i 2016. godine u okviru Proračuna Grada Zagreba iskazan je u sljedećoj tablici:

Ekonomska klasifikacija prihoda na trećoj razini

Ostvareno 2014.kn

Plan 2015.kn

Plan 2016.Kn

632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 4.961.703,89 37.100.000,00 3.100.000,00

633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 11.698.576,00 0,00 0,00

638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava (od 1.1.2015. – nakon donošenja Proračuna za 2015.)

0,00 0,00 31.400.000,00

UKUPNO 0 0,00 0,00

Iz navedene tablice vidljivo je da se iznos prihoda iz EU sredstava iz godine u godinu povećava kumulativno, ali i da se sukladno prethodno opisanim mogućnostima i ograničenjima Grada Zagreba, prihodi iz strukturnih fondova Europske unije polako povećavaju. Grad Zagreb 10. studenoga 2014. ugovorio je prvi infrastrukturni projekt Modernizaciju Zoološkog vrta u Zagrebu – prva faza, koji će biti u provedbi do 30. rujna 2016.

Značajnije povećanje prihoda može se očekivati tek po raspisivanju natječaja nadležnih ministarstava iz financijske perspektive 2014.-2020. koji se još uvijek čekaju.

37

U odnos se ne mogu stavljati izvršenje po pojedinim stavkama proračuna za 2014. godinu, plan Proračuna 2015. te plan za 2016. godinu s obzirom da se sustav prikazivanja prihoda izmijenio, već samo ukupna sredstva iskazana na sljedećim stavkama.

Do stupanja na snagu novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN 124/14 i 115/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) dana 1. siječnja 2015., prihodi su se iskazivali na drugoj razini pod stavkom 63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, a u okviru treće razine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU za projekte ugovorene u okviru Programa unije i 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna.

Jedan od razloga donošenja novog Pravilnika i uvedene podanalitike, odnosno nove klasifikacijske stavke 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava, je upravo transparentno praćenje tijeka sredstava Europske unije uvažavajući razliku u načinu dodjele sredstava u okviru Programa Unije u odnosu na dodjelu sredstava u okviru fondova Europske unije:

U okviru programa Unije ugovorena bespovratna sredstva dodjeljuju se od strane različitih tijela Europske unije, obzirom da se i sama prijava projekta podnosi direktno Europskoj komisiji, te se u Proračunu evidentiraju u okviru stavke 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU.

U okviru fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, riječ je o decentraliziranim sredstvima europskog proračuna, koja se iz državnog proračuna RH dodjeljuju korisniku sredstava.

Nadalje, sredstva Europske unije koja su uplaćena direktno trgovačkim društvima kojih je Grad Zagreb vlasnik ili suvlasnik, ne evidentiraju se u Proračunu Grada Zagreba iako predstavljaju korištenje fondova Europske unije od strane Grada Zagreba i zaposlenici Grada direktno su uključeni u pripremu i provedbu tih projekata.

Primjer navedenog je Projekt „Priprema projektno – studijske dokumentacije i aplikacijskog paketa za sufinanciranje od strane EU za aglomeraciju Zagreb i aglomeraciju Glavničica“ koji se uplaćuje direktno Vodoopskrbi i odvodnji d.o.o. pri čemu je ukupni iznos projekta 36 milijuna kuna, a iznos sufinanciranja EU sredstvima 32 milijuna kuna.

Projekti za sufinanciranje iz EU sredstava provode se u razdoblju koje je uvijek duže od jedne proračunske godine te se iznosi sredstava koja su planirana i osigurana ne evidentiraju u ukupnom iznosu kao prihod proračuna za pojedinu godinu već samo u realiziranom iznosu u pojedinoj proračunskoj godini kada trošak nastane.

Primjer navedenog je Projekt „Pomoćnici kao potpora inkluzivnom obrazovanju“, koji zapošljava pomoćnike u nastavi za djecu sa poteškoćama u razvoju i koji se provodi od kolovoza 2015. do kolovoza 2016. te su stoga samo sredstava Europske unije koja su realizirana u 2015. evidentirana kao prihod u 2015. godini, a dio će biti evidentiran kao prihod u 2016.

Prihodi iz sredstava Europske unije planiraju se i evidentiraju u proračunu razmjerno visini rashoda koji se planiraju izvršiti u pojedinoj proračunskoj godini, a ne prikazuje se ukupan iznos EU sufinanciranja pojedinog projekta koji je ugovoren u pojedinoj proračunskoj godini.

38

Projekti koji se financiraju iz bespovratnih sredstava u znatnom dijelu iziskuju da se aktivnosti projekta ponajprije financiraju iz vlastitih sredstava, a nakon čega se utrošena sredstva refundiraju od strane Europske unije u iznosu priznatih troškova po kvartalima provedbe, pri čemu je vrijeme povrata sredstava cca. 3-6 mjeseci, što u praksi znači da se ponekad prihod sredstava evidentira u sljedećoj proračunskoj godini u odnosu na vrijeme provedbe projekta. Postoje i slučajevi kada pojedini projekt u određenom postotku ostvari uplatu predujma, koji se tada prikazuje kao obveza za primljene predujmove na osnovnom računu 23957 Obveze za predujmove EU, a prihode se u ovom slučaju priznaje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno nastalim troškovima provedbe ugovorenih projekata.

Kada se govori o financiranju pripreme infrastrukturnih projekata, sredstva koja su planirana u proračunu vrlo često ne predstavljaju ukupni trošak pripreme već udio sufinanciranja Grada Zagreba. Naime, kod projekata koji se pripremaju u suradnji sa trgovačkim društvima i ustanovama u vlasništvu Grada, dodatna sredstva za pripremu projekata planirana su u okviru njihovih financijskih planova.

Prihodi i rashodi projekata te izvršenje sredstva po pojedinom projektu u kojem Grad Zagreb sudjeluje kao partner, biti će u cijelosti vidljiv u okviru financijskih planova javnih ustanova, institucija i trgovačkih društava Grada Zagreba, kao i u financijskim planovima civilnog društva ili drugih lokalnih jedinca zemalja članica koji imaju ulogu nositelja projekta. Naime, ovisno o natječaju i općim i specifičnim uvjetima prihvatljivosti propisanim u istom, kao i o ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, koji će se sklapati između provedbenih tijela i korisnika projekta, udjeli sufinanciranja od strane Europske unije biti će u nekim slučajevima doznačavani direktno svim korisnicima.

Jedna od bitnih činjenica je i to da se uz projekte koji su prikazani kao zasebne stavke u okviru pojedinog razdjela Proračuna s planiranim rashodima za pojedine aktivnosti u projektu, postoje i planirana sredstva u razdjelu pojedinog gradskog upravnog tijela koje su zbirnog karaktera, a odnose se na razradu projektnih ideja i pripremu dokumentacije.

Sve gore navedeno potrebno je uzeti u obzir prilikom utvrđivanja odnosno interpretacije podataka iz Proračuna Grada Zagreba, a vezano za ostvarene rezultate Grada Zagreba i korištenje sredstava Europske unije.

Vezano uz prikaz prihoda i rashoda EU projekata po razdjelima, ističe se da se projekti prikazuju u razdjelu tematski nadležnog ureda, a ne Ureda za programe i projekte EU.

Plan poslovanja Ureda za programe i projekte Europske unije za naredne godine

Izuzev standardnog dijela procesa Ureda za programe i projekte Europske unije, koji se odnosi na kontinuirano unaprjeđenje sustava potpore pripremi i provedbi projekata na razini Grada Zagreba i izgradnji kapaciteta gradskih upravnih tijela, ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada, ključni dio aktivnosti Ureda za programe i projekte EU direktno je uvjetovan dinamikom rada tijela državne razine u području Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Korištenje EU fondova naime funkcionira po principu natječaj – prijava – odobrenje - provedba projekta, iz čega je vidljivo da je prvi korak u procesu objava natječaja, za što su nadležna tijela na državnoj razini, konkretno ministarstva. Drugim riječima, ukoliko nadležna ministarstva ne objave natječaje, Grad Zagreb ne može prijaviti projekte za

39

sufinanciranje. Nažalost, Grad Zagreb ne može utjecati na dinamiku i kapacitete na državnoj razini da ubrza proces otvaranja natječaja za korištenje bespovratnih sredstava EU. Ured za programe i projekte Europske unije, zajedno s tematski nadležnim gradskim upravnim tijelima, trgovačkim društvima u vlasništvu Grada te proračunskim korisnicima raditi će i u narednom razdoblju kontinuirano na pripremi projekata sukladno kriterijima koji su generalno važeći i koji proizlaze iz operativnih programa Republike Hrvatske i sektorskih strategija za razdoblje 2014. – 2020. To podrazumijeva pripremu projekata (tehničke i studijske dokumentacije) do određene razine spremnosti, iz razloga što specifični kriteriji za pojedine tematske cjeline proizlaze iz konkretnih objavljenih natječaja. U sklopu pripreme projekata i projektne dokumentacije u obzir se uzimaju i analiziraju mogućnosti sufinanciranja svih dostupnih elemenata tehničke pomoći na nacionalnoj i razini Europske unije, kao što su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ELENA – instrument EIB-a, JASPERS, itd. Po objavi konkretnih natječaja projekti se dorađuju sukladno specifičnim kriterijima i zahtjevima pojedinog natječaja. U pripremi projekata, s aspekta prioriteta i dinamike, pozivamo se na tzv. Indikativne liste objave natječaja koje objavljuju nadležna tijela, jer one daju relativne vremenske okvire objave natječaja. U kontekstu proračunskog planiranja potrebno je istaknuti da indikativna lista za 2016. godinu još nije objavljena, pa ne možemo sa sigurnošću reći kada će se krenuti u detaljne razrade i prilagodbu projekata konkretnim zahtjevima natječaja, s toga će fokus do objave biti na pred-selekciji projekata sukladno generalnim kriterijima i razradi do razine koja ne iziskuje specifičnosti koje se određuju u objavljenim natječajima.Važno je također istaknuti da su prošle dvije godine (2014. i 2015.) od početka financijske perspektive 2014. – 2020., a na razini Republike Hrvatske nisu stvoreni uvjeti za sufinanciranje projekata EU sredstvima iz navedene perspektive (omotnice), što bi sukladno praksi u drugim zemljama Europske unije iz proteklih financijskih perspektiva, značilo da se mogu očekivati izmjene u Operativnim programima Republike Hrvatske. Ured za programe i projekte Europske unije pruža aktivnu podršku u pripremi, uspostavi i provedbi projekata Grada Zagreba putem: jačanja administrativnih kapaciteta gradske uprave Grada Zagreba za pripremu i provedbu projekata putem edukacije i informiranja predstavnika gradskih upravnih tijela i predstavnika trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Grada (radionice, seminari, konferencije u organizaciji domaćih i međunarodnih institucija te drugih organizacija); koordinacije gradskih upravnih tijela te potencijalnih domaćih i međunarodnih partnera za uspješno korištenje dodijeljenih sredstava iz programa i fondova Europske unije; pružanja stručne podrške gradskim upravnim tijelima, ustanovama i trgovačkim društvima u vlasništvu Grada u pripremi, prijavi i provedbi projekata.Ključne aktivnosti Ureda za programe i projekte Europske unije su usmjerene na pripremu za korištenje instrumenata Kohezijske politike Europske unije – strukturnih i investicijskih fondova, a u skladu s ciljevima definiranim u strategiji EUROPA 2020, prioritetima Zajedničkog strateškog okvira koji je zajednički za sve države članice, te Partnerskog sporazuma kao krovnog nacionalnog strateškog dokumenta za korištenje sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova u periodu 2014.-2020. godine.

Važno je istaknuti da je Grada Zagreb od pretpristupnog razdoblja do danas također aktivan sudionik u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz programa Unije putem partnerstava s gradovima i drugim prihvatljivim prijaviteljima iz zemalja članica. Naime, veliki dio projekata u provedbi su upravo projekti koji se sufinanciraju iz programa Unije, koji se često smatraju manjim tzv. „soft“ projektima, a čija je primarna uloga jačanje kapaciteta Grada Zagreba u određenim područjima kroz suradnju s međunarodnim partnerima u svrhu unapređenja usluga kao i osiguranje dostupnosti usluga, suradnja i jačanje svijesti građana za određene teme.

40

Mjesna samouprava

- zalaganje za decentralizaciju na državnoj razini, ne prati decentralizacija prema mjesnoj samoupravi, čak se ne provodi ni gradska odluka; (Zvane Brumnić – SDP)

- da bi se konačno razriješile rasprave o financiranju mjesne samouprave potrebno je izmijeniti Odluku o financiranju mjesne samouprave te jednoznačno utvrditi koji se prihodi računaju u osnovicu za izračun iznosa od 5 % koji bi trebala dobivati mjesna samouprava za svoje funkcioniranje; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a, Andrija Mikulić - HDZ)

Očitovanje:Na primjedbu o spornom izračunu proračunskih sredstava za mjesnu samoupravu te na traženje odgovora kako se računa propisanih 5% očitujemo se kako slijedi.Sredstva za financiranje mjesne samouprave, sukladno Odluci o financiranju mjesne samouprave, osiguravaju se u odgovarajućem postotku iznosa ostvarenih prihoda proračuna Grada Zagreba u prethodnoj godini, umanjenog za prihode od zaduživanja te namjenske prihode utvrđene posebnim propisima. Na taj način osigurana sredstva raspodjeljuju se pojedinim gradskim četvrtima na:1. sredstva za rad vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora – do 15% ukupnih sredstava;2. sredstva za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, povjerenih gradskim četvrtima i mjesnim odborima, koja se raspodjeljuju prema sljedećim kriterijima: - 60 % prema broju stanovnika gradske četvrti,- 10 % prema površini gradske četvrti i- 30 % prema opremljenosti, odnosno izgrađenosti gradske četvrti, u smislu odredaba Statuta Grada Zagreba.U vezi s učestalim upitima i prijeporima oko osnovice za izračun sredstava za mjesnu samoupravu podsjećamo da u tu osnovicu ne mogu ulaziti strogo namjenska sredstva utvrđena posebnim propisima, npr. sredstva za decentralizirane funkcije, pomoći za određene programe iz državnog proračuna, sredstva prikupljena od komunalnog doprinosa, sredstva prikupljena od komunalne naknade, uplate roditelja za dječje vrtiće, sredstva od prodaje stanova te ostali namjenski prihodi (prihodi od prenamjene poljoprivrednog zemljišta, eksploatacije mineralnih sirovina, lovozakupnine, šumskog doprinosa, naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu itd.).U vrijeme planiranja sredstava za mjesnu samoupravu nije poznato ostvarenje proračunskih prihoda za tekuću godinu stoga su ista planirana prema procjeni ostvarenja prihoda. Ističe se kako se značajna sredstva za gradske četvrti izdvajaju i preko ostalih gradskih tijela (Stručna služba gradonačelnika – informatizacija objekata, Ured gradonačelnika – režijski troškovi, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji kroz svoja dva programa Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te Program održavanja komunalne infrastrukture Grada Zagreba izdvaja značajna sredstva i to decidirano navedena po gradskim četvrtima).

Poduzetništvo

- planirane subvencije u poduzetništvu su premale; (Dominik Etlinger – SDP)- predlaže se stvaranje nove paradigme razvoja poduzetnicima (koja se odnosi na

energetsku učinkovitost, projekte zaštite okoliša…) i sinergija sveučilišta, poduzeća i onih koji odlučuju u Gradu Zagrebu, u interesu veće dodane vrijednosti i jače

41

podupiranje poduzetnika, posebno izvoznika kao ključne komponente približavanju pozitivnoj platnoj bilanci Grada Zagreba, tj. novom zapošljavanju u gradu Zagrebu, prije svega u sektorima koji su najkreativniji, najpropulzivniji. Grad Zagreb treba učiniti boljim mjestom za život svim ljudima koji žele u njemu ostati, raditi, stvoriti karijeru, zasnovati obitelj; (Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a)

Očitovanje:Primaju se na znanje stavovi, primjedbe i prijedlozi gradskih zastupnika.

Turizam

- s obzirom na to da u Zagreb dolazi sve više turista, 900 tisuća kn za razvoj turizma u gradu Zagrebu je premalo; (Tin Pažur – SDP)

- Zašto nisu zaživjele, realizirane prošlogodišnje aktivnosti usmjerene na razvoj turizma, osobito razvoj projekta Vinske ceste Grada Zagreba? (Alen Ostojić – HSLS)

- apelira se da se u okviru Turističke zajednice financira fašnik grada Zagreba (Nenad Matić - HSS )

- koliki iznos od boravišne pristojbe uprihodi Grad Zagreb te gdje je to u predloženom proračunu vidljivo? (Nenad Livun – SDP)

- treba omogućiti jednostavniji pristup (bez prethodne prijave) Planu financiranja za 2015. Turističke zajednice Grada Zagreba; (Nenad Livun – SDP)

Očitovanje:Grad Zagreb intenzivno radi na unapređivanju turističke ponude na svom području stoga ulaganja u turističku ponudu treba promatrati u širem smislu kao na primjer: ulaganja u uređenje grada, prigodne manifestacije, sufinanciranje kulturnih događanja, zaštita spomenika kulture i drugo. Grad je u posljednjim četiri godine zajedno s Turističkom zajednicom učinio velike napore u podizanju Grada Zagreba kao prepoznatljive turističke destinacije u Europi, a što je rezultiralo znatnim povećanjem posjetitelja i noćenja u Gradu Zagrebu.Prihodi od Boravišne pristojba u proračunu Grada Zagreba za 2016. planiraju se u visini od 1.700.000,00 kuna.Primaju se na znanje stavovi, primjedbe i prijedlozi gradskih zastupnika.

Gradska uprava

- rashodi za plaće povećani su za 62 milijuna što je obrazlagano potplaniranjem, tj. da nije planirano nešto što se dogodilo. To jednostavno nije točno jer, zapravo, nisu ostvareni ciljeve koji su bili zacrtani, tj. za 5% smanjiti obujam zaposlenih u administraciji (zato su za oko 62 milijuna bila smanjena proračunska sredstva za plaće). U obrazloženju je naveden netočan podatak da nije planiran prijenos oko četiristo ljudi ustanove Upravljanje sportskim objektima. Na žalost, nije ostvareno smanjenje administracija, prije svega onih koji fluktuacijom odlaze iz uprave, kao što je to učinjeno u Zagrebačkom holdingu; (Vladimir Ferdelji – u ime Kluba HSS i HSLS-a)

- postavljeno je pitanje o povećanju plaća za zaposlene od 5%? (Mario Župan – HDZ)

- ispunjavaju li gradski uredi svoje obveze i zadaće ako gradonačelnik mora kontrolirati planiranje projekata? (Tomislav Stojak – HNS)

42

- Zašto su povećane plaće zaposlenih u gradskoj upravi u iznosu od 62 milijuna kuna, a broj zaposlenika je ostao isti? (Andrija Mikulić – HDZ)

Očitovanje:Rashodi za zaposlene planirani u ukupnom iznosu od 1.539.134.641,00 veći su za 4% u odnosu na plan prethodne godine iz razloga što su sredstva za plaće u 2015. potplanirana te zbog novih proračunskih korisnika za koje su sredstva prvi puta planirana u proračunu 2016. godine - Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb i Centar za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“. Povećanje plaća u odnosu na 2014. nastalo je i zbog uključivanja u proračun dva proračunska korisnika - Ustanove Upravljanje sportskim objektima i Centra za rehabilitaciju Silver koji su u 2015. prvi puta planirani u proračunu. Potrebno je istaknuti kako je zbog drugačijeg obuhvata riječ isključivo o nominalnom povećanju ove skupine rashoda, a ne i stvarnom jer nije došlo do povećanja broja zaposlenih u gradskoj upravi kao ni do povećanja plaća. Reguliranje radnog statusa u tijelima uprave Grada Zagreba definirano je Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 86/08 i 61/11).

R.B. PRORAČUNSKI KORISNICIBroj

djelatnika 2014.

Broj djelatnika

2015.

Plan djelatnika

2016.

1 2 3 4 51. GRADSKA UPRAVA 2.961 2.901 2.9012. JAVNA VATROGASNA POSTROJBA 379 378 3783. NACIONALNE MANJINE 19 18 184. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE 25 25 255. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA 5.153 5.161 5.2066. OSNOVNO ŠKOLSTVO 320 323 3237. DJELATNOST KULTURE 1.812 1.821 1.8218. SPORT - Ustanove Upravljanje sportskim

objektima 426 437

9. USTANOVE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

103 105 105

- Javna ustanova Maksimir 10 10 10- Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba 93 95 95

10. JAVNO ZDRAVSTVENE USTANOVE 11 11 1111. USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE 326 357 372

- Domovi za starije osobe 196 204 204- Ustanova "Dobri dom" 77 78 78

- Doma za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja "Duga"

15 14 14

- Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži "Mali dom"

38 36 36

- Centar za rehabilitaciju SILVER 0 25 25- Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb 11

- Centar za pružanje usluga u zajednici "Savjetovalište Luka Ritz"

4

43

Imovina Grada Zagreba

- u Prijedlogu proračunu nije vidljivo što se planira učiniti s Gredeljom i Zagrepčankom, odnosno njihovom imovinom i zemljištem koji su prešli u vlasništvo Grada Zagreba, tj. kako će se njima upravljati, kakvi su planovi i potrebe? (Mario Župan – HDZ)

Očitovanje:U vezi upravljanja kompleksima Heinzelova 64-68, bivša „Zagrepčanka“ i Trnjanska cesta 1, bivši TŽV „Gredelj“, odnosno planovima i namjerama nad tom imovinom i zemljištem, izvješćujemo vas da su navedene lokacije vlasništvo Grada Zagreba te se provode početne aktivnosti na stavljanju kompleksa u funkciju s intencijom izrade programa gradskog projekta za te lokacije. Također vas izvješćujemo da su navedene lokacije Ugovorom o korištenju nekretnina 14.5.2014., dane na korištenje društvu Zagrebački holding d.o.o. Navedeno društvo prostore u tim kompleksima daje u zakup temeljem javnih natječaja, u okviru građevinskih i funkcionalnih mogućnosti, najčešće za potrebe skladištenja, a na lokaciji Gredelj se radi atraktivnosti njegove industrijske baštine sve učestalije održavaju kulturna događanja, razna snimanja i sl.

- jesu li razrađene metode kako ostvariti razinu prihoda od 160 milijuna kuna od prodaje nefinancijske imovine? (Sandra Švaljek – nestranačka)

Očitovanje:Prodaja stanova u vlasništvu Grada Zagreba propisana je Odlukom o prodaji stanova u vlasništvu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/12, 16/13 i 24/13). Grad Zagreb može ponuditi u prodaju stanove koji su uknjiženi i koji mogu biti predmet prodaje sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Grada Zagreba. Što se tiče trenutnog stanja Grad Zagreb je, tek nakon što se provede postupak javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, u mogućnosti u 2016. prodati određeni broj stanova koji mogu biti predmet prodaje sukladno odredbama Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Zagreba. Dakle, Grad Zagreb će moći pristupiti prodaji tek nakon što svaki od tih stanova bude imao procjenu ugovornog vještaka i energetski certifikat sukladno odredbama Zakona o procjeni tržišne vrijednosti nekretnina (Narodne novine 78/15).Namjera je Grada Zagreba ponuditi sukcesivno 100-tinjak stanova godišnje u prodaju putem javnog natječaja (ukoliko bude moguće ponudit će ih se i više), i to stanova za koje su iskazana pisma namjera za kupnju i koji sukladno odredbama navedene odluke mogu biti predmet prodaje.Prodaja poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba propisana je Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine 125/11 i 64/15) i Odlukom o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/12). Sukladno propisima koji uređuju prodaju poslovnih prostora, poslovni prostori u vlasništvu Grada Zagreba prodaju se putem javnog natječaja kojeg raspisuje gradonačelnik odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, te neposrednom prodajom sadašnjim zakupnicima poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba ako ispunjavaju formalne uvjete, odnosno imaju sklopljene ugovore o zakupu i obavljaju u tom prostoru dopuštenu djelatnost, koriste prostor bez prekida u trajanju od najmanje 5 godina, te uredno ispunjavaju sve obveze iz ugovora o zakupu i druge financijske obveze. Navedeni uvjeti su propisani Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji je javno objavljen u Narodnim novinama 125/11 i 64/15 i Odlukom o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora objavljenom u Službenom glasniku Grada Zagreba 10/12 i kao takvi su dostupni svima.

44

Predmet neposredne prodaje prvenstveno će biti poslovni prostori za koje su sadašnji zakupnici uputili pismo namjere Gradu Zagrebu za kupnju istih, nakon čega će se pristupiti izradi procjembenog elaborata radi utvrđenja tržišne cijene putem stalnog sudskog vještaka i ishođenju energetskog certifikata, što iziskuje troškove za Grad Zagreb, te ukoliko zakupnik nije zainteresiran za kupnju poslovnog prostora nepotrebno je Gradu Zagrebu stvarati troškove izrade navedenih elaborata i certifikata.U pripremi je Popis poslovnih prostora za koje je iskazano pismo namjere za kupnju, te je zatražena procjena istih sukladno odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je stupio na snagu 25. 7. 2015., te će nakon što budu procijenjeni sukladno odredbama novog zakona takav Popis biti upućen na razmatranje i donošenje Gradskoj skupštini Grada Zagreba kao predmet neposredne prodaje, jer su zakupnici tih poslovnih prostora iskazali pismo namjere za kupnju tih prostora, te je sukladno tome zatražena procjena tržišne vrijednosti tih prostora sukladno odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i energetski certifikati.Sredstva koja bi se ostvarila prodajom stanova i prostora koristila bi se za stjecanje i održavanje stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba.

Što se tiče zemljišta, ukoliko neko zemljište ne predstavlja strategijski interes Grada (za realizaciju projekata javnog i društvenog sadržaja) ili interes građana na području gradske četvrti (za realizaciju projekata malih komunalnih akcija), ono se interno procjenjuje (definira se orijentacijska vrijednost) i objavljuje u Katalogu nekretnina za prodaju. Katalog nekretnina objavljen na web stranici Grada Zagreba.Svaka pravna ili fizička osoba može iskazati interes za kupnju zemljišta objavljenog u Katalogu u vidu pisma namjere za kupnju. Po zaprimanju pisma namjere, pokreće se postupak za raspisivanje javnog natječaja za prodaju, u kojem postupku se ažuriraju svi podaci o određenom zemljištu i izvrši procjena tržišne vrijednosti po ovlaštenom sudskom vještaku.

Odgoj i obrazovanje

- vrlo je pozitivno ocijenjeno što su značajno smanjeni rashodi za nabavu osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika i što će se učenike učiti racionalnom ponašanju. Trebat će sačuvati udžbenike u dobrom stanju da se njima mogu koristiti i generacije iza njih; (Dražan Bilokapić u ime Kluba HDZ-a, HSP-a Ante Starčević i BUZ-a, Margareta Mađerić - HDZ)

- hvalevrijedna je kupnja osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika, ali postavlja se pitanje kvalitete nastave; (Zvane Brumnić – SDP)

- koliko je sredstava predviđeno za razvoj učeničkog sporta koji je iznimno važan za zdrav razvoj djece i mladih? (Zvane Brumnić – SDP)

Očitovanje:Cjelokupan program sporta učenika provodi Školski sportski savez Grada Zagreba koji se sastoje od natjecanja osnovnih i srednjih škola, te programe u vrijeme školskih praznika učenika (popularni „ODMORKO“), ali i za angažiranje stručnih osoba koji provode te programe ili skrbe za rad tog Saveza za 2016. godinu planirana su sredstva u iznosu od 2.546.000 kuna što je u odnosu na 2015. godinu povećanje za 10% .

- hoće li se, u kojem roku i po kojem planu vrtići prilagođavati programu za djecu s teškoćama s obzirom na to da samo njih par ima uvjete za to? (Silva Žele – SDP)

45

Očitovanje:U svim dječjim vrtićima Grada Zagreba djeca s teškoćama u razvoju uključuju se u redovne programe i u posebne skupine koje realiziraju posebne programe s obzirom na vrstu teškoće za koju je program verificiran.Integracija djece s teškoćama u razvoju u redovnom programu provodi se u svim dječjim vrtićima i svim dobnim skupinama. Ove pedagoške godine u dječje vrtiće uključeno je 10.660 djece s posebnim potrebama, teškoćama u razvoju i zdravstvenim teškoćama, od toga 1.599 djece ima teže teškoće u razvoju. U redovnom upisnom roku, primljeno je 1.291 dijete s teškoćama u razvoju, što iznosi 93% obuhvata u odnosu na broj zaprimljenih zahtjeva djece s teškoćama u razvoju. U šest gradskih dječjih vrtića realizira se poseban program u sedam odgojnih skupina za 47 djece. U DV „Bajka“ dvije skupine za djecu iz autističnog spektra, u DV „Potočnica“ jedna skupina djece s motoričkim teškoćama, u DV „Utrine“ jedna skupina za djecu s višestrukim teškoćama, U DV „Sopot“ jedna skupina djece s intelektualnim teškoćama, u DV „Duga“ jedna skupina djece s višestrukim teškoćama, u DV Vladimira Nazora jedna skupina djece s motoričkim teškoćama.U svakom dječjem vrtiću djeluje tim stručnjaka; pedagog, psiholog, logoped, rehabilitator i zdravstveni voditelj koji zajedno s odgojiteljima ostvaruju neposredan rad s djetetom, djecom s obzirom na posebnu specijalnost. Izrađuju se individualizirani programi u kojem sudjeluju i roditelji pa i samo dijete koji se stalno preispituje i ažurira s obzirom na psihofizički status djeteta, specifičnost teškoće i uvjeta koje vrtić ima. Dakle, može se zaključiti da većina djece s posebnim potrebama, bilo da su teškoće ili darovita djeca, integriraju se u program vrtića individualno, a teže teškoće usmjeravaju se u posebno verificirane programe u vrtićima koji imaj upotrebnu razinu specijalizacije za pojedinu vrstu teškoće. Takvi programi iz godine u godinu se povećavaju, razvijaju u skladu s realnim potrebama djece i roditelja u Gradu Zagrebu.

- Program prevencije neprihvatljivog ponašanja pohvalan je, ali bitna je primarna prevencija djece vrtićke dobi jer je tada najuspješnija, te bi stoga trebalo programom obuhvatiti i djecu vrtićke dobi,a ne onu od 6 godina; (Silva Žele – SDP)

Očitovanje:Prevencija neprihvatljivog ponašanja, sastavni je dio kurikuluma svakog vrtića i provodi se u svim odgojno-obrazovnim skupinama, primjereno razvojnim karakteristikama djece. U okviru cjelovitog razvoja djeteta od najmanje dobi podržavaju se sva područja razvoja djeteta, jer dijete u toj dobi jedino tako može napredovati. Posebice je važno područje emocionalnog razvoja te se od najmanje dobi dijete uči prepoznati i imenovati svoje emocije, emocije drugih, razvijaju se vještine znanja i sposobnosti na području suosjećanja, samokontrole emocija te se dijete uči izražavat negativne emocije, ali usmjeravati ih na konstruktivno ponašanje. Šesta godina je već izvjesno zakašnjenje, jer su već prisutni formirani obrasci ponašanja ili u pozitivnom ili u negativnom smjeru.U razvoju znanja, vještina i sposobnosti djeteta u vrtićima se već od najranije dobi provode specijalizirani programi kojima je cilj prosocijalnih vještina, posebice nenasilnog rješavanja sukoba, samozaštite, poštovanja različitosti i razvoj promoviranih i prihvaćenih poželjnih oblika ponašanja. U taj proces moraju biti uključeni, ne samo vrtić, nego i roditelji kao i sveukupno okruženje.Već kod djece predškolske dobi u slučaju pojave neprihvatljivih ponašanja, roditelji se s djecom upućuju u licencirane ustanove koje dodatni razviju podršku djetetu i roditeljima u takvim slučajevima.

46

Socijalna zaštita

- u razdjelu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom smanjena su sredstva za ustanovu Mali dom, Centar za profesionalnu rehabilitaciju, pomoć kućanstvima u stanovanju i ZET-u za prijevoz, pa se predlaže da te stavke ostanu barem na razini prošle godine; (Silva Žele – SDP)

- Kome će se i na koji način smanjiti pravo na ZET-ov prijevoz i na pomoć kućanstvima u stanovanju? (Silva Žele – SDP)

Očitovanje:Socijalna prava ostaju na razini prethodne godine. Cijene karata u javnom prijevozu su smanjene od 1. studenoga 2015. te je s te osnove potrebno manje sredstava u planu za 2016.

Zagrebački holding

- zašto se ponovno izdvajaju znatna sredstva za ZET (626 milijuna kuna) kada prema Polugodišnjem izvješću Zagrebačkog holdinga za 2015. on dobro posluje i ostvaruje dobit? (Mario Župan - HDZ )

- rashodi za subvencije su povećani za 18 milijuna. Prošle je godine bio jak pritisak na ZET kao najvećeg korisnika subvencija, kojim je povećana naplativost karata i smanjen broj ljudi te započelo restrukturiranje. Međutim, ako se subvencije ZET-u planiraju u jednakim iznosima kao i ove godine znači li to da se odustaje od restrukturiranja ili se smatra da je u cijelosti dovršeno? (Vladimir Ferdelji – u ime Kluba HSS-a i HSLS-a)

Očitovanje:U prvotnom planu proračuna Grada Zagreba za 2015. planirana su sredstva za ZET u visini od 654.000.000,00 kuna. Zaključkom o preraspodjeli od 30. srpnja 2015. ova sredstva su umanjena za 27.200.000,00 kuna. Iz navedenog proizlazi da je se s obzirom na dobro poslovanje ZET-a izdvajaju niža sredstva iz proračuna nego u prethodnom razdoblju.

Branitelji

- nije dobro što su sredstva na stavci za prevenciju odnosno zaštitu zdravlja hrvatskih branitelja u GU za branitelje smanjena za skoro 50%. S obzirom na to da braniteljska populacija stari, prevencija i zaštita zdravlja branitelja je neupitna te je potrebno tu stavku zadržati na razini prošle godine ali ako je ikako moguće povećati; (Zoran Piličić – HDZ)

- potrebno je povećati i stavku za samozapošljavanje branitelja koja podrazumijeva edukaciju da bi branitelji usvojili neka znanja te tako povećali mogućnost samozapošljavanja; (Zoran Piličić – HDZ)

- potrebno je na stavci GU za branitelje osigurati dostatna sredstva za provedbu/realizaciju nove ustanove za sveobuhvatnu skrb o pripadnicima 1. gardijske brigade „Tigrovi“ s obzirom na to da nije dovršena u potpunosti; (Zoran Piličić – HDZ)

Očitovanje: U uvjetima gospodarske krize i značajnog pada prihoda Grada uzrokovanih zakonskim izmjenama bila je potrebna racionalizacija svih troškova. Sredstva za Ustanovu za

47

sveobuhvatnu skrb o hrvatskim braniteljima planirana je u skladu s prijedlogom Inicijativnog odbora za osnivanje navedene Ustanove. Sredstva planirana za Gradski ured za branitelje u Godišnjem izvještaju za 2014. utrošena su u visini od 20.094.991,33 kune, plan sredstava u 2015. iznosi 20.573.000,00 kuna dok se za 2016. predlažu sredstva u visini od 21.281.000,00 kuna. Iz navedenog je vidljivo da se usprkos padu prihoda Grada za ovaj gradski ured izdvajaju veća sredstva u odnosu na prethodno razdoblje.

Kultura

- s obzirom na to da standardi Narodne knjižnice definiraju određeni proračun koji se mora izdvajati da bi knjižnice pratile tijek događaja, potrebno je pronaći rezerve i osigurati barem 2,3 milijuna kuna kako bi knjižnice mogle nabaviti nove knjige, a da naša djeca mogu čitati najnovije naslove. (Nenad Matić – HSS)

- zašto je za jedan centar za kulturu koji se bavi samo kazališnom djelatnošću (Histrionski dom) osigurano više sredstava (1,2 milijuna kuna) nego za sve ostale centre za kulturu ukupno (460 tisuća kn) koji se bave raznim djelatnostima? (Silva Žele – SDP)

Očitovanje:Za nabavu novih naslova se svake godine u proračunu Grada izdvajaju sredstva sukladno proračunskim mogućnostima.Za već osnovane centre za kulturu se planira u 2016. izdvojiti 2.915.000,00 kn, od toga je 460.000,00 kn samo za nezavisnu produkciju.

Komunalno uređenje i komunalna infrastruktura

- ne predviđa se razvoj i unapređenje željezničkog i javnog gradskog prijevoza; (Tomislav Stojak – HNS)

- gdje je u planiranim proračunskim sredstvima predviđena izgradnja rotora, mosta, Šarengradske, Ulice Ivane Brlić Mažuranić i drugih prometnica te dijelova prometne infrastrukture? (Dominik Etlinger – SDP)

Očitovanje:Razvoj i unapređenje željezničkog javnog prijevoza u nadležnosti je Hrvatskih željeznica i Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture. Grad Zagreb sudjelovao je u prethodnim godinama u sufinanciranju izrade prototipa lakošinskog vlaka te na razvoju željezničkog i javnog gradskog prijevoza sudjeluje u pripremi projekata koji će se financirati iz sredstava EU, a što se planira kroz programe novoformiranog društva „Integrirani promet zagrebačkog područja“.Prijedlogom programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2016. koji je upućen na 35. sjednicu Gradske skupštine Grada Zagreba detaljno je prikazana sva planirana gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2016.

- Kako će se u 2016. riješiti problem opasnih autobusnih stajališta na Pantovčaku (autobusna linija 101) i kako će se riješiti kanalizacija u Donjem Prekrižju? (Alen Ostojić – HSLS)

48

Očitovanje:Grad Zagreb je u pregovorima s Uredom predsjednice i Državnim uredom za upravljanje imovinom, a vezano za ustupanje državnog zemljišta za izgradnju ugibališta za autobusno stajalište na navedenoj lokaciji. Problem kanalizacije u Donjem Prekrižju je u nadležnosti Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o.

- Zašto u proračunu za 2016. nisu predviđena znatnija sredstva koja ćemo usmjeriti na borbu protiv vandalskih grafita jer 800 tisuća kuna sigurno nije dovoljno? (Alen Ostojić – HSLS)

Očitovanje:U Gradu Zagrebu sklopljen je okvirni sporazum na dvije godine za uklanjanje grafita na području Grada Zagreba u iznosu od 611.600,00 kn, te godišnji ugovor temeljem okvirnog sporazuma u vrijednosti od 382.250,00 kn.Odlukom o komunalnom redu zabranjeno je uništavati pročelja zgrada, po njima ispisivati poruke, grafite, obavijesti, crtati, šarati, djelomično ličiti pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja i na drugi ih način prljati ili nagrđivati. Prema navedenoj odluci vanjski dijelovi zgrada moraju biti ispravni  i uredni. Vanjske dijelove zgrade koji svojim izgledom zbog oštećenja, loma, nagrđenosti grafitima i slično, nagrđuju opći izgled ulice ili trga, vlasnici zgrada moraju urediti, održavati, popravljati i obojiti na način da se održavani dijelovi zgrade svojim materijalom, bojom i izgledom uklope u cjelovit izgled zgrade.

Kako se u Gradu  interventno uklanjaju grafiti uvredljivog i neprimjerenog sadržaja, koji izgledom ili tekstom narušavaju izgled Grada, kao i oni ispisani na spomenicima, skulpturama, javnim zdencima, te ostalim objektima i uređajima od važnosti za izgled Grada, procjena je da je navedeni iznos dovoljan da se uklone svi takvi grafiti na navedenim mjestima.

- Gdje su u prijedlogu proračuna predviđena sredstva za sufinanciranje kamata za mlade za kupnju prve nekretnine? (Sanja Ožić – SDP)

Očitovanje:Navedeni prijedlog još nije sadržan u nacrtu proračuna, budući da je u fazi razmatranja i iznalaženja najpovoljnijih modaliteta kao i kvantificiranje broja zainteresiranih građana.

Sport i kapitalni sportski objekti

- zašto u predloženom proračunu nisu predviđena sredstva za Europsku univerzijadu koja će se održati u Zagrebu? (Mario Župan – HDZ)

- hoće li se rekonstruirati Dom sportova i ostali sportski objekti u gradu ? (Mario Župan – HDZ)

Očitovanje:Sukladno prijedlogu Programa kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u gradu Zagrebu za 2016. planira se objekt Doma sportova urediti za potrebe održavanja Europskih sveučilišnih igara i to na način da se izvrši sanacija parketa u dvorani D2 doma Sportova.

49

Također za potrebe održavanja Europskih sveučilišnih igara predviđa se urediti cijeli niz sportskih objekata i to :1. Sportska dvorana Trešnjevka – sanacija sanitarnih čvorova i svlačionica2. Dom odbojke Bojan Stranić – sanacija sportskog poda, rekonstrukcija garderobnog prostora i sanacija WC-a3. Sportska dvorana Pešćenica - sanacija sportskog poda, sanacija sanitarnih čvorova i svlačionica4. Nogometni klub Kustošija – uređenje sanitarnog čvora5. Nogometni klub Špansko – sanacija svlačionica, tuševa i popravak poda6. Nogometni klub Hašk – sanacija nadstrešnice7. Nogometni klub Dragovoljac – uređenje pročelja svlačionica8. Sportska dvorana Vladimir Prelog – sanacija parketa dvorane9. Nogometni klub Jarun – sanacija sanitarnih čvorova i ograde igrališta10. Nogometni klub Trešnjevka – sanacija sanitarnih čvorova i svlačionica11. Nogometni klub Ponikve – sanacija vodovodne instalacije12. Nogometni klub Mladost Buzin  -  sanacija sanitarnih čvorova i svlačionica13. Nogometni klub Sesvete – asfaltiranje staze i postava signalizacije14. Rekreativno športski centar Jarun – uređenje svlačionica, nadstrešnice i igrališta odbojke na pijesku

Nastavno  na  prijedlog Programa kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u gradu Zagrebu za 2016. planiraju se i sljedeće aktivnosti na sportskim objektima:

1. Komlepks klizališta s bazenom Stenjevac - provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja i izrada projektne dokumentacije

2. Baseball igralište RSC Bundek  - provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja, izrada projektne dokumentacije i početak izgradnje

3. ŠRC NUR  Borovje - I. faze izgradnje vanjskog nogometnog terena od umjetne trave4. ŠRC KLAKA - ishođenje rješenja o izvedenom stanju (legalizacija cijel zone

obuhvata), izrada projektnedokumentacije i I. faza izgradnje vanjskog sportskog terena i uređenje postojećih pratećih prostora

5. NK Kašina - izrada projektne dokumentacije i postava umjetne trave6. Planet Sesvete - izrada projektne dokumentacije i uklanjanje postojećeg objekta

- jesu li predloženim proračunom predviđena sredstva za natkrivanje zapadne tribine stadiona Dinamo? Ako nisu predlaže se da se uvrste; (Nenad Matić – HSS)

Očitovanje:Za projektnu dokumentaciju natkrivanja je pokrenut postupak javne nabave.

- koliko je pojedinačno sredstava predviđeno u predloženom proračunu za pojedine klubove od značaja za Grad Zagreb (NK Dinamo, RK Zagreb, KK Cibona, VK Mladost)? (Mario Župan – HDZ)

Očitovanje:Valorizacija programa i visina sredstava koja se predviđaju za pojedine klubove se definira nakon donošenja plana programa javnih potreba u sportu.

50

Zdravstvo

- zašto su u razdjelu Gradskog ureda za zdravstvo smanjena sredstva za 21,5 milijun kuna predviđena za podmirenje dugovanja za zdravstvene ustanove kada je KB „Sv. Duh“ stalno u dugovanju? (Ivan Ćelić – HDZ)

Očitovanje:Sredstva za podmirenje dugovanja zdravstvenih ustanova planirana su za 2016. u skladu s proračunskim mogućnostima. S obzirom na pad proračunskih prihoda kao posljedice izmjene zakonskih propisa na temelju kojih se utvrđuju prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Grad Zagreb nije u mogućnosti održati istu razinu rashoda za sve proračunske korisnike. Generiranje gubitaka u zdravstvenim ustanovama Grada Zagreba posljedica je modela financiranja od strane HZZO-a. Stoga će se nakon utvrđivanja financijskih rezultata za 2015. poduzimati daljnje mjere za stabilizaciju poslovanja zdravstvenih ustanova čiji osnivač je Grad Zagreb.

- predlaže se da se višak sredstva koje uprihođuje Dom zdravlja Zagreb- Centar u iznosu od 45 milijuna kn prenamjeni za druge objekte (npr. KB „Sveti Duh“) te da zdravstvene ustanove koje pozitivno posluju, same financiraju projektnu dokumentaciju i početak gradnje; (Ivan Ćelić – HDZ)

Očitovanje:Ustanove koje svojim poslovanjem ostvaruju vlastite i namjenske prihode troše ih sukladno propisima koji reguliraju njihovo trošenje.

Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

- trebala je već početi provedba Plana gospodarenja otpadom donesenog na sjednici Gradske skupštine; (Zvane Brumnić – SDP)

- potrebno je regulirati pitanje gospodarenja otpadom jer Grad već plaća naknade za umanjenu kakvoću života što se može shvatiti kao kazne zbog odlagališta Jakuševec koje su sve više; (Dominik Etlinger – SDP)

- nije razvijen model energetske obnove fasada te nije ispravno da Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj ima planirana sredstva od samo 100 milijuna kuna od čega je 10 milijuna rezervirano za kazne, penale i naknadu štete za odlagalište Jakuševec; (Dominik Etlinger – SDP)

- koliko Grad Zagreb ima objekata koje bi trebalo energetski obnoviti, za koliko je njih energetska obnova pokrenuta te u kojoj je fazi? (Zvane Brumnić – SDP)

Očitovanje:Glede početka provedbe Plana gospodarenja otpadom donesenog na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba izvješćujemo Vas da je Gradska skupština Grada Zagreba, na 19. sjednici, 9. listopada 2014., na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04, 111/06 60/08 i 87/09), u vezi s člankom 184. stavkom 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13) (dalje u tekstu: Zakon) i članka 38. točke 6.

51

Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13 i 24/13), donosi Plan gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. (dalje u tekstu: Plan). Plan sadrži mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove, mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada, mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera i rokove za izvršenje utvrđenih mjera. Također, istim su definirani nositelji aktivnosti u svrhu provođenja mjera koje se opisuju u Planu. Nadalje, započeta je provedba Plana što je vidljivo iz Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. godine za razdoblje od 15.10.2014.-15.05.2015. izrađenog u svibnju 2015.. Naime, prema odredbama članka 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba, Odjel za održivo gospodarenje otpadom na temelju dostupnih i dostavljenih podataka izradio je Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. za razdoblje od 15.10.2014.-15.05.2015. (dalje u tekstu: Izvješće). Zaključkom od 22. svibnja 2015. gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost na Izvješće. Kako je propisano isto je dostavljeno Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i Agenciji za zaštitu okoliša te objavljeno na internetskoj stranici Grada Zagreba. Pitanje gospodarenja otpadom vezano za kazne zbog odlagališta otpada Jakuševec koje su sve više, ista je propisana odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Člankom 27., a u vezi s člancima 24. i 25. Zakona propisana je naknada za odlaganje komunalnog otpada, ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, tj. najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini i ograničenja u vezi odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu. Međutim, način gospodarenja otpadom u vezi obveza jedinica lokalne samouprave, granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom, koja do danas nije donijeta. Stoga, za sada nije u primjeni naknada za odlaganje otpada. Zaključkom o novčanoj naknadi za umanjenu kakvoću življenja na području utjecaja građevine namijenjene zbrinjavanju otpada Prudinec-Jakuševec (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/14)(dalje u tekstu: Zaključak) koji je donijela Gradska skupština Grada Zagreba na 14. sjednici 2014., 5. lipnja 2014. nije propisana obveza isplate naknade (kazne) za odlaganje. Točkom 1. Zaključka određeno, između ostalog, da pravo na novčanu naknadu za umanjenu kakvoću življenja imaju vlasnici nekretnina i članovi uže obitelji vlasnika nekretnine na području utjecaja građevine namijenjene zbrinjavanju otpada Prudinec – Jakuševec. Vezano za sredstva u iznosu od 10 milijuna za kazne, penale i naknadu štete za odlagalište Jakuševec, ista se osiguravaju za isplatu naknade i razlike naknade vlasnicima nekretnine za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine koja se nalazi unutar granice područja utjecaja građevine za zbrinjavanje otpada Prudinec-Jakuševec. Naknada je propisana Pravilnikom o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (Narodne novine 59/06, 109/12)(dalje u tekstu: Pravilnik). Na temelju Pravilnika Gradska skupština Grada Zagreba donijela je Odluku o utvrđivanju naknade za zbrinjavanje otpada i o određivanju granica područja za umanjenu vrijednost nekretnine (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/07 i 15/13) kojom su propisana mjerila, postupak i način utvrđivanja naknade.

52

Glede pitanja koja se odnose na energetsku učinkovitost izvješćujemo Vas da je, prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/14),Grad Zagreb obvezan kontinuirano pratiti potrošnju energenata javnih objekata gradske uprave u vlasništvu Grada Zagreba. Osim energetske potrošnje sustavno se prati i potrošnja vode predmetnih objekata. Grad Zagreb je jedan od prvih europskih glavnih gradova koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika Europskih gradova, velikoj inicijativi Europske komisije pokrenutoj u siječnju 2008. u svrhu povezivanja energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu za kontinuiranu razmjenu iskustava učinkovitog korištenja energije, primjeni mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva u urbanim sredinama. Pristupanjem Sporazumu gradonačelnika Grad Zagreb je preuzeo obvezu smanjenja emisija CO2 za više od 20%, do 2020., a kao prvi korak u ostvarivanju tog cilja Gradska skupština Grada Zagreba je na svojoj redovnoj sjednici od 20. travnja 2010. godine usvojila Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba do 2020. Akcijski plan je temeljni dokument za buduće planiranje aktivnosti na području energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva u Gradu Zagrebu, a u svrhu smanjenja energetske potrošnje te emisije ugljičnog dioksida do 2020. Kao jedan od glavnih preduvjeta uspješne realizacije ciljeva Akcijskog plana identificirano je uvođenje i korištenje odgovarajućeg informacijskog sustava za kvalitetno praćenje energetske opskrbe Grada Zagreba i energetske potrošnje objekata i sustava u vlasništvu i pod upravljanjem gradske uprave Grada Zagreba te ostalih energetskih pokazatelja na području Grada Zagreba, a što je i jedna od temeljnih zadaća uvođenja Energetskog informacijskog sustava (EIS). Proces uvođenja sustavnog praćenja energetske potrošnje počeo je formiranjem registra objekata a svrha je kontinuirano praćenje potrošnje energije na području Grada Zagreba na sektorskoj razini, pravovremeno osiguravanje svih potrebnih relevantnih podataka ključnom osoblju, gradskim uredima i drugim zainteresiranim stranama koji će im omogućiti optimalno upravljanje sustavima i poboljšanje energetske učinkovitosti u svim objektima u vlasništvu i pod upravljanjem gradske uprave Grada Zagreba. Uspostavljeni registar sadrži 902 objekata na kojima se prati energetska potrošnja i potrošnja vode. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima realizirano je trenutno 422 energetskih certifikata koji su kvalitetna osnova za definiranje prioriteta u procesu energetske obnove, primjene mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva. Zbog objektivnih okolnosti uvjetovanih kvalitetom gradnje i održavanja objekata u prethodnom razdoblju, na temelju energetskih pregleda i dostupnih podataka, procjenjuje se da je potrebno i ekonomski isplativo energetski obnoviti veći dio objekata javne namjene u vlasništvu gradske uprave Grada Zagreba (cca 80%) uz definiranje modela financiranja. Projektom ZagEE, prihvaćenim od GSGZ obuhvaćena je energetska obnova 87 objekata ( energetska ušteda prosječno 49%) i modernizacija dijela sustava javne rasvjete Grada Zagreba ( 3150 pozicija - energetska ušteda do 72%). Trenutno se obnavlja 20 objekata, u procesu objave javne nabave, obrade ponuda i ugovaranja je 14 objekata. Realizira se I faza modernizacije sustava javne rasvjete a II faza je u postupku ugovaranja. Temeljem Sporazuma sa FZOEU investicije se sufinanciraju sa iznosom do 40% a aplicirano je 5 objekata na natječaj za sufinanciranje investicija energetske obnove MGIPU u 2015.

Nacionalne manjine

- Prijedlog proračuna osigurava sredstva za osiguravanje programa i planova nacionalnih manjina te tako njeguje multikulturalnost, multinacionalnost i multikonfesionalnost; (Bogdanka Srdić-Vulpe - Lista grupe birača nositelja Milana Bandića)

53

2. Podneseni prijedlozi, postavljena pitanja i dane primjedbe gradskih zastupnika i klubova gradskih zastupnika na pojedine predložene programe uz Prijedlog proračuna

PRIJEDLOG PROGRAMA RADOVA KAPITALNIH ULAGANJA U OBJEKTE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U GRADU ZAGREBU U 2016.

- predlaže se do drugog čitanja razraditi tablicu 10+10+10 uz Prijedlog programa radova kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti; (Damir Godec – SDP)

- u kapitalnim projektima je predviđena gradnja samo vrtića Vrbani II i dogradnja vrtića „Jabuka“, a ostalo je izrada projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa što će trajati, te je i dalje vrtića premalo; (Silva Žele – SDP)

Očitovanje:Program gradnje kapitalnih objekata društvenih djelatnosti izrađen je sukladno dostavljenim popisima nadležnih gradskih ureda, a u okviru financijskih sredstava i prioriteta gradnje. Grad Zagreb izrađuje projektnu dokumentaciju i rješava imovinsko-pravne odnose a u cilju realizacije zacrtanih projekata za naredno trogodišnje razdoblje. Što se tiče modaliteta financiranja gradnje navedenih objekata razmotrit će se mogućnosti javno-javnog, javno-privatnog ili direktnog financiranja iz proračuna Grada Zagreba.

- pohvalan je plan 10+10+10 te treba što prije započeti njegovu provedbu; (Silva Žele – SDP)

- u predloženom programu javnih potreba nejasno je hoće li se novac utrošiti na doradu prostora za vrtiće da bi imali dvoranu za tjelesne aktivnosti ili igrališta i prostor za boravak djece na zraku; (Silva Žele – SDP)

Očitovanje:U programu kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti, obuhvaćena su izgradnje cjelovitih objekata dječjih vrtića s vanjskim prostorima i dječjim igralištima. Svaki dječji vrtić koji se projektira mora zadovoljavati uvjete  državnog pedagoškog standarda, kako za unutrašnje prostore, tako i za vanjske prostore dječjeg vrtića.

- predlaže se uvrstit izgradnju dječjeg vrtića u Čučerju s obzirom na to da je osigurano zemljište i projektna dokumentacija; predlaže se uvrstiti izgradnju vrtića, škola i sportske dvorane u Gradskoj četvrti Sesvete (Margareta Mađerić – HDZ)

Očitovanje:Program gradnje kapitalnih objekata društvenih djelatnosti izrađen je sukladno dostavljenim popisima nadležnih gradskih ureda, a u okviru financijskih sredstava i prioriteta gradnje.

- kako se iz predloženoga proračuna može vidjeti da će neka škola doista biti izgrađena? (npr. OŠ Hrvatski Leskovac, OŠ Markuševac, PŠ Vidovec)? (Damir Godec – SDP)

Očitovanje:Programom se planiraju sredstva kako za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, tako i za ishođenje potrebne dokumentacije i akata za gradnju, te samu izgradnju objekta. Ukoliko se

54

ispune pretpostavke vezano uz ishođenje dokumentacije za građenje, pristupiti će se gradnji objekta.

pozitivno je da je OŠ Čulinec planirana kao kapitalno ulaganje, ali hoće li se riješiti imovinsko-pravni odnosi ili će se ponovno uzalud trošiti novac na novu dokumentaciju? (Silva Žele – SDP)

Očitovanje:Prvo će se poduzeti potrebne aktivnosti za izmjene i dopune GUP-a Grada Zagreba, nakon čega  će se pristupiti rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Kada se imovinsko-pravni odnosi riješe, krenuti će se u izradu projektne dokumentacije i ishođenja dozvola i izgradnju objekta.

PRIJEDLOG PROGRAMA RADOVA NA PODRUČJU PROMETA I KOMUNALNOG GOSPODARSTVA U GRADU ZAGREBU U 2016.

- jesu li planirana sredstva za izgradnju rotora, mosta, Šarengradske, Ulice Ivane Brlić Mažuranić i drugih prometnica te dijelova prometne infrastrukture i na kojim stavkama? (Dominik Etlinger –SDP)

Očitovanje:Prijedlogom programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2016. koji je upućen na 35. sjednicu Gradske skupštine Grada Zagreba detaljno je prikazana sva planirana gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2016.

PRIJEDLOG PROGRAMA JAVNIH POTREBA U TEHNIČKOJ KULTURI GRADA ZAGREBA ZA 2016.

- koliko će od cjelokupnog iznosa od 7,8 milijuna kuna planiranog za program tehničke kulture biti izdvojeno za financiranje materijala potrebnih za razvoj djelatnosti, koliko za plaće i gdje se u predloženom proračunu navedene stavke mogu isčitati? (Sanja Ožić – SDP)

Očitovanje:Sredstva za sufinanciranje Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba za 2016. godinu planirana su na samo jednoj proračunskoj poziciji u iznosu od 7.888.000,00 kn.Detaljna raspodjela sredstava bit će navedena u Planu sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba za 2016. godinu.Plan sredstava donosi gradonačelnik Grada Zagreba na temelju Odluke o izvršenju Proračuna Grada Zagreba u idućoj godini, nakon završetka Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u tehničkoj kulturi.

PRIJEDLOG PROGRAMA JAVNIH POTREBA U SPORTU GRADA ZAGREBA ZA 2016.

- predlaže se u predloženom programu javnih potreba u sportu osigurati više sredstava za rukometni klub Zagreb s obzirom na to da se radi o vrhunskom klubu, koji ostvaruje izvanredne rezultate; (Nenad Matić – HSS)

55

Očitovanje:RK Zagreb svojim programima mladih, vrhunskim nastupima u Ligi prvaka i Seha ligi, doprinosi hrvatskoj rukometnoj vrsti, svakako zaslužuje potporu javnim sredstvima proračuna Grada Zagreba. U tijeku je javni poziv za klubove nositelje kvalitete na ukupan iznos sredstava od 22 milijuna kuna. Svi klubovi nositelji kvalitete u kojima je i RK Zagreb zaslužuju veća sredstva, a visinu tih sredstava određuju ukupne mogućnosti proračuna na poziciji razvoj sporta. U sportskim programima sudjeluje preko 800 sportskih klubova, od kojih polovina sudjeluje sa skromnim potporama a svega 6 vrhunskih klubova dobiva značajniju potporu javnih sredstava među kojima je svakako i RK Zagreb.Klubovi nositelji kvalitete su već u nekoliko zadnjih godina konstantno u padu ukupnih sredstava jer su se sredstva za javne potrebe u sportu znatno smanjila (u 2015. je smanjenje bilo 28 milijuna kuna, a rebalansom se predlaže da se taj iznos vrati na 20 milijuna kuna).

KLASA: 400-06/15-01/64URBROJ: 251-03-02-15-13Zagreb, 11. 12. 2015.

GRADONAČELNIKGRADA ZAGREBA

Milan Bandić, dipl. politolog, v. r.

56