Tematska sjednica Gradske Skupštine Grada

Zagreba na temu:

Sustav gospodarenja otpadom sukladno

Uredbi o gospodarenju komunalnim

otpadom u Republici Hrvatskoj

2

Gospodarenje otpadom sukladno Uredbi o gospodarenju

komunalnim otpadom na području grada Zagreba

Grad Zagreb je na temelju članka 28. stavka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom

(Narodne novine 94/13 i 73/17) ( dalje u tekstu: Zakon) obavezan osigurati sljedeće:

1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog

otpada,

2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,

3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog

otpada,

4. provedbu Plana,

5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno

Grada Zagreba,

6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Nadalje, Zakonom koji je donesen 22. srpnja 2013. godine propisano je donošenje uredbe od

strane Vlade, kojom će se između ostaloga propisati način gospodarenja komunalnim otpadom u

vezi obveza propisanih člankom 28. i 29. Zakona, granične količine miješanog komunalnog

otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine

miješanog komunalnog otpada. Također, zakon propisuje da će uredba urediti i sljedeće: način i

uvjete obračuna i strukturu cijene javne usluge, način i uvjete dostave podataka, sadržaj zahtjeva

za pribavljanje suglasnosti na cjenik, način izdavanja suglasnosti na cjenik, način i uvjete

određivanja i obračuna namjenske naknade te način izrade izvješća o radu davatelja usluge,

uvjete prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta u svrhu ispunjavanja kriterija pristupačnog

korištenja reciklažnog dvorišta, način rada mobilne jedinice, način provedbe obveza osobe koja

upravlja reciklažnim dvorištem, način izvješćivanja i obračuna opravdanih troškova održavanja

i rada reciklažnog dvorišta i mobilne jedinice.

Obzirom na zakonsku obvezu Grada Zagreba te da nije bila donesena uredba od strane Vlade u

zakonom propisanom roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, moramo

napomenuti da je Gradska skupština Grada Zagreba dana 3. srpnja 2014. godine na prijedlog

gradonačelnika Grada Zagreba, a na temelju članka 28. stavka 1. i 2. Zakona donijela Odluku o

javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i

odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/2014,

25/15, 3/16,21/16 - presuda Visokog upravnog suda RH, 23/16 – pročišćeni tekst)(dalje u tekstu:

Odluka). Odlukom se utvrđuju kriteriji i način prikupljanja miješanog komunalnog otpada,

biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla,

plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Zagrebu te između

ostaloga kako je propisano Zakonom sadrži uvodne odredbe, obveze davatelja usluge, obveze

korisnika usluge, način prikupljanja komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje otpadnog

papira, metala, stakla, plastike, drva, tekstila, krupnog (glomaznog) komunalnog otpada te

problematičnog otpada, skupine korisnika usluge, način plaćanja naknade, nadzor, novčane

kazne i prijelazne i završne odredbe.

3

Vlada Republike Hrvatske, 25. svibnja 2017. godine donosi Uredbu o gospodarenju komunalnim

otpadom (Narodne novine 50/17)(dalje u tekstu: Uredba) koja prijelaznim i završnim odredbama

iste stupa na snagu 1. studenoga 2017. godine. Člankom 179. stavkom 5. prijelaznih i završnih

odredbi Zakona, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti Odluku iz članka 30. stavka 7.

Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe.

Člankom 30. stavkom 7. Zakona propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne

samouprave donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada

na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog

otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada koja sadrži sljedeće:

1. kriterij obračuna količine otpada,

2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,

3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,

5. područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovoga članka.

6. odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.

7. opće uvjete ugovora s korisnicima.

Člankom 4. stavkom 1. Uredbe propisano je da osim odredbi propisanih člankom 30. stavkom 7.

Zakona, Odluka mora sadržavati i sljedeće:

1. popis adresa reciklažnih dvorišta i naselja na području jedinice lokalne samouprave za

koje je uspostavljeno reciklažno dvorište kad je Zakonom propisana obveza uspostave

reciklažnog dvorišta,

2. odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,

3. odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih

okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.),

4. odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu

uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada,

5. odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge,

6. odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge,

7. odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge,

8. način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge

kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima,

9. način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge

kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije

postignut sporazum o njihovim udjelima,

10. odredbe o ugovornoj kazni.

Stavkom 2. istog članka propisano da Odluka može sadržavati:

1. kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave

4

preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu

2. odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada

3. odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave za potrebe

kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge

4. odredbe o količini krupnog (glomaznog) otpada (u daljnjem tekstu: glomazni otpad)

koji se preuzima u okviru javne usluge

5. način obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom.

Kako je ranije spomenuto tek po donošenju Uredbe i stupanjem na snagu iste Grad Zagreb

stvoreni su uvjeti za izradu nove Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog i

biorazgradivog komunalnog otpada koja će pored gore navedenog sadržaja sadržavati i odredbe

propisane uredbom sukladno članku 30. stavku 7. točke 6. Zakona.

Na izradi gore navedene Odluke uključeni su sukladno nadležnostima Gradski ured za

energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Zagrebački holding d.o.o.- Podružnica Čistoća i ostali

sudionici gradske uprave Grada Zagreba.

Prema odredbama Zakona Grad Zagreb treba donijeti Plan gospodarenja otpadom jedinice

lokalne samouprave koji, između ostalog, mora biti usklađen s Planom gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske na svojoj 15. sjednici održanoj dana 05. siječnja 2017. godine donijela

je Odluku o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-

2022. kojom su se stekli uvjeti da se pokrene postupak izrade Plana gospodarenja otpadom Grada

Zagreba. Po donošenju navedene Odluke Vlade, Grad Zagreb je pokrenuo sve potrebne

aktivnosti. Odmah je pokrenut postupak javne nabave za izradu Plana gospodarenja otpadom

Grada Zagreba i do sada je isporučeno nekoliko verzija radnog dokumenta. Nakon toga i to 25.

svibnja 2017., kada Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu, donosi i Odluku o implementaciji

Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine. Odlukom o

implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.

godine u bitnome se mijenja koncept sustava gospodarenja otpadom vezano za aktivnost

izgradnje centara za gospodarenje otpadom kojom su nositelji te aktivnosti navedeni Grad Zagreb

u suradnji sa Zagrebačkom županijom, odnosno priprema projekta CGO Zagreb za obradu ne

više od 180.000 t miješanog komunalnog otpada godišnje i postrojenje mora biti projektirano na

način da se koriste najsuvremenije tehnologije, koje će se u budućnosti prilagoditi obradi

odvojeno sakupljenih frakcija otpada, uključujući i biorazgradivi otpad, kako bi se povećala stopa

recikliranja i biološke obrade komunalnog otpada.

Mjere koje će Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba sadržavati su zakonom propisane i to:

mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući

izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, opće mjere za gospodarenje

otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, mjere prikupljanja miješanog

komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i mjere odvojenog prikupljanja

otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Također,

kako je propisano, sadržavati će analizu te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na

području Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva, podatke o vrstama i količinama

proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog

otpada te ostvarivanju ciljeva, podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za

5

gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih

otpadom, podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, popis projekata važnih

za provedbu odredbi Plana, organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za

provedbu mjera gospodarenja otpadom te rokove i nositelje izvršenja Plana.

Paralelno su se provodile aktivnosti vezano za potrebu provedbe Strateške procjene utjecaja na

okoliš Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Člankom 63. Zakona o zaštiti okoliša

(Narodne novine 80/13, 153/13 i 78/15), je propisano da se strateška procjena obavezno provodi

za strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose

na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja:

poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih

komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i

vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.

Radi procjene vjerojatno značajnog utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na

okoliš i ekološku mrežu u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode

(Narodne novine 80/13), Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na

okoliš (Narodne novine 3/17) i Uredbe o informiranju javnosti i zainteresirane javnosti u

pitanjima zaštite okoliša (Narodne novine 64/08), obavljeni su slijedeći poslovi i aktivnosti:

Sukladno članku 66. Zakona o zaštiti okoliša, pribavljeno je mišljenje Ministarstva zaštite okoliša

i energetike o provedbi postupka strateške procjene utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada

Zagreba na okoliš KLASA 351-03/17-04/700, URBROJ: 517-06-2-1-2-17-2 od 26. travnja 2017.

godine.

Na temelju članka 48. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) nadležnom je

Ministarstvu zaštite okoliša i energetike podnesen zahtjev o prethodnoj ocjeni prihvatljivosti

Plana gospodarenja otpadom za ekološku mrežu. U provedenom postupku Ministarstvo je izdalo

Rješenje o obvezi provedbe glavne ocjene prihvatljivosti predmetnog Plana za ekološku mrežu

KLASA: UP/I 612-07/17-71/283, URBROJ: 517-07-2-1-1-17-2 od 12. lipnja 2017. godine.

Također, u travnju 2017. godine, pokrenut je i postupak javne nabave radi odabira ovlaštenika

za izradu Strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš.

Isto tako, ponovno napominjemo da su zbog donošenja Odluke o implementaciji Plana

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine, nastupile promjene

koje su izravno utjecale na izradu Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i strateške

studije te je iz navedenih razloga Ugovor o izradi strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja

otpadom Grada Zagreba na okoliš sklopljen 5. rujna 2017. godine s ovlaštenim izrađivačem.

Nakon što su se stekli svi potrebni preduvjeti, gradonačelnik Grada Zagreba je 24. kolovoza

2017. godine donio Zaključak o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Plana

gospodarenja otpadom Grada Zagreba KLASA: 351-03/17 -05/3, URBROJ: 251-03-02-17-2.

U postupku određivanja sadržaja strateške studije, 29. kolovoza 2017., objavljena je Informacija

o provedbi postupka određivanja sadržaja strateške studije o utjecaju PGO GZ na okoliš kojom

se poziva javnost da dostavi svoje primjedbe, prijedloge i komentare vezane uz sadržaj strateške

studije. Istovremeno, nadležnim tijelima i osobama te vijećima gradskih četvrti, ukupno na 48

6

adresa, upućen je zahtjev za očitovanjem o sadržaju strateške studije i razini obuhvata podataka

za koje smatraju da se moraju obraditi u strateškoj studiji, a vezani su isključivo na njihov

djelokrug rada i temelje se na posebnim propisima.

U svrhu usuglašavanja mišljenja o sadržaju strateške studije i utvrđivanja konačnog sadržaja

održane su konzultacije o sadržaju strateške studije te je 6. listopada 2017. gradonačelnik Grada

Zagreba donio Zaključak o sadržaju strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja otpadom

Grada Zagreba na okoliš KLASA:351-03/17-05/5, URBROJ: 251-03-02-17-2.

U propisanom roku od 8 dana donesen je i Zaključak o imenovanju Povjerenstva za stratešku

procjenu utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš KLASA 351-03/17-

05/6, URBROJ: 251-03-02-17-2.

Od 5. rujna 2017. kontinuirano se održavaju radni sastanci s predstavnicima ovlaštenika

zaduženim za izradu strateške studije i predstavnicima izrađivača Plana gospodarenja otpadom

Grada Zagreba, a sve u svrhu izrade strateške studije o utjecaju Plana na okoliš i ekološku mrežu.

Važno je za napomenuti da do danas nisu donesene izmjene i dopune Prostornog plana Grada

Zagreba te da je na nastavku sjednice dana 30. listopada 2017. godine Gradska skupština Grada

Zagreba donijela Zaključak o sklapanju Sporazuma o suradnji na pripremi projekta „Centar za

gospodarenje otpadom Zagreb” što u bitnome ima utjecaj na daljnje aktivnosti, ali i vremenski

rok donošenja planskog dokumenta.

Što se tiče članka 24. Uredbe i obveza, istim je propisana poticajna naknada za smanjenje količine

miješanog komunalnog otpada.

Prema odredbama članka 29. Zakona poticajna naknada za smanjenje količine miješanog

komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih

ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na

području te jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja

naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond) po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi

plaćanja naknade. Naknada se uplaćuje u korist Fonda radi sufinanciranja odvojenog sakupljanja

otpada. Osnovica za obračun te naknade je masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada

koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Granična količina

prikupljenog miješanog komunalnog otpada je dozvoljena količina miješanog komunalnog

otpada po ekvivalentu stanovniku u određenom razdoblju utvrđena Uredbom. Uredbom je

propisan način obračuna poticajne naknade, iznos jedinične naknade za smanjenje količine

miješanog komunalnog otpada te granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice

lokalne samouprave. Prekoračena količina miješanog komunalnog otpada je razlika mase

sakupljenog miješanog komunalnog otpada na području jedinice lokalne samouprave i granične

količine miješanog komunalnog otpada. Granična količina miješanog komunalnog otpada

jedinice lokalne samouprave za 2017. godinu iznosi 80% od ukupno proizvedene količine

miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne

samouprave. Iznos jedinične naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za

2017. godinu iznosi 100,00 kuna po toni. Iznos poticajne naknade za smanjenje količine

miješanog komunalnog otpada je rezultat umnoška jedinične naknade za smanjenje količine

miješanog komunalnog otpada, izražena u kunama i masa prikupljenog miješanog komunalnog

7

otpada koja prekoračuje dopuštenu količinu određenu graničnom količinom miješanog

komunalnog otpada u kalendarskoj godini, izražena u tonama. Hrvatska agencija za okoliš i

prirodu (dalje u tekstu: Agencija) izrađuje za kalendarsku godinu izvješće o prekoračenoj količini

miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu količinu miješanog komunalnog otpada za

jedinice lokalne samouprave, koje dostavlja Fondu do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu

godinu i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. Proizvedena količina miješanog komunalnog

otpada u 2015. godini je objavljena u dokumentu „Podaci o proizvedenim količinama miješanog

komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave za 2015. godinu“ na mrežnim stranicama

Agencije. Granične količine miješanog komunalnog otpada se mogu poštivati:

1. Smanjenjem udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu,

poglavito biootpada, obzirom da je isti još uvijek najveći dio miješanog

komunalnog otpada koji se odlaže.

2. Povećanjem kompostiranja otpada koji udovoljava uvjetima za kompostiranje u

kompostanama, kao i na mjestu nastanka u komposterima.

3. Razvrstavanjem otpada na mjestu nastanka, kako bi se izdvojio sav reciklabilni

otpad iz miješanog komunalnog otpada u svrhu oporabe reciklabilnog otpada, a

time i smanjila proizvedena količina miješanog komunalnog otpada.

8

Postojeće stanje sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu rezultat je njegova

višegodišnjeg i postupnog razvoja od kraja 70-ih godina.

U svrhu uspostave cjelovitog sustava gospoodarenja otpadom na području grada zagreba

djeluju sljedeći akteri:

Zagrebački holding d.o.o. (putem podružnica Čistoća, Zrinjevac, ZGOS, Zagrebačke

ceste)

Zagrebački centar za gospodarenje otpadom

Infrastruktura za gospodrenje otpadom

VOZILA I SPREMNICI

Zbog nove Uredbe za gospodarenjem komunalnog otpada koja je stupila na snagu, kao i zbog

potrebe zamjene dijela starih vozila novim vozilima, Podružnica Čistoća je počela nabavku

novih vozila, kao i planiranje nabavke novih vozila za sljedeće 2-3 godine (vozila koja

sudjeluju u pražnjenju spremnika, kao i u programu čišćenja i pranja grada).

Tablica 1. Plan nabave vozila

Naziv stavke

2016.

broj

komada

Ukupna

vrijednost

stavke (kn)

2017.

broj

komada

Ukupna

vrijednost

stavke (kn)

2018.

broj

komada

Ukupna

vrijednost

stavke (kn)

Traktori i priključna

oprema 8 1.600.000 0

Radni strojevi za

zemljane radove i

oprema

3 1.500.000 2 1.800.000 2 2.400.000

Dostavna i teretna

vozila 34 32.113.881 18 17.726.000 18 18.900.000

Vozila za sakupljanje

otpada 38 29.699.600 29 25.200.000 45 43.420.000

Vozila za čišćenje

cesta 7 8.200.000 10 10.600.000

Prikolica za prijevoz

rolo kontejnera i

mobilnih reciklažnih

dvorišta

0 2 476.600 1 250.000

Kontrolna/osobna

vozila 0 0 0

Dostavno vozilo 1 150.000 4 600.000 4 800.000

Ugradnja cisterne na

rabljene šasije

kamiona

3 420.000 0

Stroj za unutarnje

čišćenje betonskih

podloga

0 1 300.000 1 300.000

Viličar nosivosti 3t 1 240.000

UKUPNO 83 71.663.481 67 48.122.600 82 76.910.000

9

ZAMJENA STARIH VOZILA

Podružnica Čistoća trenutno raspolaže sa sljedećim voznim parkom koji se koristi za pražnjenje

spremnika:

Tablica 2.

Namjena vozila Broj vozila Prosječna starost

vozila (godina)

GRUPA VOZILA - AUTOPODIZAČ: 16 16,3

GRUPA VOZILA - CESTAR (veliki+mali+mini): 38 15

GRUPA VOZILA - KIPER S DIZALICOM: 19 18,8

GRUPA VOZILA - OSOBNO: 23 16,1

GRUPA VOZILA - PERAČ POSUDA: 4 9,3

GRUPA VOZILA - PRIJEVOZ POSUDA: 2 16

GRUPA VOZILA - PRIKOLICA: 4 14

GRUPA VOZILA - ROLLKIPER: 4 12,2

a) GRUPA VOZILA - SMEĆAR 8 m3 + 10 m3: 30 10,2

b) GRUPA VOZILA - SMEĆAR 16 m3: 85 13,8

c) GRUPA VOZILA - SMEĆAR 20 m3 + 23 m3: 3 13

GRUPA VOZILA - RADNI STROJ: 7 6,7

Osim navedenih vozila Podružnica Čistoća posjeduje i vozila koja sudjeluju u programu čišćenja

i pranja grada Zagreba.

Prosječna starost vozila koja sudjeluju u programima pražnjenja spremnika je 13,45 godina, te je

veliki dio vozila pri kraju svog radnog vijeka.

SPREMNICI

SPREMNICI - TRENUTNI BROJ

Podružnica čistoće je podijelila građanima sljedeći broj spremnika (80 l, 120 l, 240 l, 1100 l, te

velike spremnike 600 l, 1,0 -1,5 m³, 1,5-3 m³, +3 m³, 2-4 m³ )

Tablica 3: broj spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

Volumen spremnika Broj komada

80 l 8.735

120 l 80.356

240 l 26.526

1100 l 14.176

UKUPNO 129.793

10

Tablica 4: broj spremnika za prikupljanje papira

PAPIR

SPREMNICI

1,5-3m³ NADSTREŠNICE

KONT.

1100 lit.

POSUDE

80-120-240 lit.

KOM KOM KOM KOM

1.919 33 448 64.310

UKUPNO: 66.710

Tablica 5: broj spremnika za prikupljanje plastke

PLASTIKA

PLASTIKA 2.5 + 3m³ KONT. 1100 lit. POSUDE 120-

240 lit.

KOŠARE 600

lit.

KOM KOM KOM KOM

332 1.372 710 244

UKUPNO: 2.658

Tablica 6: broj spremnika za prikupljanje stakla

STAKLO

SPREMNICI 2-4m³ KONT. 1100 lit.+ POSUDE

240 lit.

KOM KOM

1.595 618

UKUPNO: 2.213

Tablica 7: broj spremnika za prikupljanje tekstila

TEKSTIL

TEKSTIL

1,0-1,5 m³ TEKSTIL

1100 lit.

TEKSTIL 240

lit.

KOM KOM KOM

328 15 0

UKUPNO: 343

Tablica 8: broj spremnika za prikupljanje biootpada

BIO OTPAD

KONT. 1100 lit.

POSUDE

120-240 lit.

KOM KOM

154 1.865

UKUPNO: 2.019

11

Tablica 9: Sukladno Uredbi potreban je sljedeći broj posuda/spremnika.

SIMULACIJA OPERATIVNIH KAPACITETA ZA PRILAGOĐAVANJE UREDBE

VRSTA OTPADA UKUPNO

POSUDA

INSTALIRANO

NA TERENU

BROJ

POTREBNIH

POSUDA

BROJ

POTREBNIH

SPREMNIKA

MIJEŠANI KOMUNALNI

OTPAD 124.321 116.394 7.927 /

OTPADNI PAPIR I KARTON 120.000 64.000 56.000 5.000

BIOOTPAD 120.000 1.863 118.137 5.000

RECIKLABILNI OTPAD

(ZVONA - STAKLO,

PLASTIKA,PAPIR)

9.000 3.833 / 5.167

UKUPNO 182.064 15.167

PLAN NABAVE NOVIH SPREMNIKA

Zbog nove Uredbe za gospodarenjem komunalnog otpada koja je stupila na snagu plan nabavke

spremnika (za miješani komunalni otpad, za papir, te za bio otpad) je sljedeći:

Tablica 10:

POSUDE 2017. 2018.

Posude 80 l za kom. otpad 66.000

Posude 120 l za kom.otpad 11.000

Posude 240 l za kom.otpad 8.000

Posude 120 l papir 104.000

Posude 240 l za papir 10.000

Posude 120 l za bio otpad 1.200 90.000

Posude 240 l za bio otpad 700 30.000

Posude 240 l za PET 500

Posude 120 l za PET 200

Posude 240 l za staklo 400

Posude 120 l za staklo 200

UKUPNO 202.200 120.000

12

Tablica 11:

SPREMNICI ZA SAKUPLJANJE

OTPADA 2017. 2018.

Kontejner od 1100 l plast. za kom. otp. 1.045

Kontejner od 1100 l plast.za kom.otp.s

pedalom 250

Kontejner od 1100 l pocinč. za kom. otp. 500

Kontejner od 1100 l pocinč. za kom. otp. s

pedalom 50

Kontejner od 1100 l za bio otpad 5.000

Sanduci od 5 m3, otvoreni 10

Sanduci od 5,5 m3, poluzatvoreni 10

Sanduci od 7 m3, otvoreni 3

Sanduci od 7 m3, zatvoreni 17

Sanduci od 10 m3, otvoreni 10

Sanduci od 10 m3, zatvoreni 50

Press kontejner od 5 m3 7

Press kontejner od 10 m3 3

Rollo sanduk 28 m3, zatvoreni 7

Sanduci 10 m3 zatvoreni sa dvostrukim

vratima

UKUPNO 1.962 5.000

Tablica 12:

SPREMNICI ZA ODVOJENO

PRIKUPLJANJE OTPADA 2017. 2018.

Kontejner 1100 l plastični - za papir 5.004

Spremnik za papir od 1,5 m3 40

Spremnik za papir od 2 m3 70

Spremnik za papir od 3m3 1631

Spremnik za staklo od 1,5 m3 40

Spremnik za staklo od 2 m3 70

Spremnik za staklo od 3 m3 1.731

Spremnik za plastiku od 1,5 m3 40

Spremnik za plastiku od 2 m3 70

Spremnik za plastiku od 3 m3 1071

Košara za plastiku od 0,6 m3 100

Spremnik za tekstil od 0,8 do 1,5 m3 1371

UKUPNO 11.238 0

13

INFORMATIČKI SUSTAV

REGISTAR

KORISNICIOBJEKTI

JUP

OBRAČUN USLUGEFAKTURIRANJE KORISNICIMA

- kućanstva- fizičke osobe - obrtnici

RECIKLAŽNA DVORIŠTA

EVIDENCIJAKorisniciObjektiUsluge

Dokazi o izvršenju uslugeDokumenti

(Internii dio ZGH)

GLOMAZNI OTPAD

WEB PORTALEVIDENCIJA

o preuzetom komunalnom otpadu

(Javni dioza korisnike usluge)

CENTRIX 2

DOKUMENTIIzjava, Ugovor, Obavijest

SUSTAV OČITANJA PRAŽNJENJA SPREMNIKA

NA VOZILIMA

BILLING

OBRAČUN USLUGEFAKTURIRANJE PRAVNIM

OSOBAMA

MATIČNI PODACI

PRAVNE OSOBEOBJEKTI

OPERATIVNI PODACI

PROGRAMI ODVOZALOKACIJE SPREMNIKASPREMNICI ZA OTPAD

REKLAMACIJE

ČISTOĆACALL CENTAR ČISTOĆAKONTAKT CENTAR ZGHPOZIVNI CENTAR ZGH

Prigovori i reklamacije

Da bi uspostava Sustava gospodarenja komunalnim otpadom bila uspješna, potrebno je provesti

niz aktivnosti u pripremi tranzicije iz postojećeg informacijskog sustava u novi sustav.

Prije svega to se odnosi na slijedeće aktivnosti:

a) Osiguranje potrebnih resursa za provođenje projekta Implementacije Uredbe i

informatičkog projekta Evidencija

Odluka o tehnologiji elektronske evidencije pražnjenja spremnika za otpad

Nabava Sustava evidencije pražnjenja na komunalnim vozilima

označavanje spremnika

naljepnice - oznake prema Uredbi

RFID oznake

o transponderi / naljepnice

alat za postavljanje transpondera

prateća oprema i sredstva za postavljanje oznaka

b) Konsolidacija baza podataka

Konsolidacija stranaka – poslovnih subjekata

Konsolidacija lokacija

adresa objekata svih korisnika

adresa lokacija spremnika

Konsolidacija pripadajućih spremnika

jedinstvenih oznaka spremnika

pripadnosti spremnika pojedinim korisnicima (kod zajedničkih lokacija

spremnika)

14

c) Informatički sustav pružit će podršku prilikom evidencija ugovornih kazni koje se

obračunavaju prema korisnicima usluga u slučajevima kada se npr. odloži otpad u

spremnik koji nije namijenjen toj vrsti otpada (biootpad u spremnik za miješani

komunalni otpad), ukoliko je otpad odložen pored spremnika, kada se korisnici ne

pridržavaju vremena iznošenja komunalnog otpada i sl.

15

Tablica 13: Predviđene aktivnosti

FAZA AKTIVNOST OPIS AKTIVNOSTI

1. PRIPREMA

1.1. Odluka o formiranju krovnog Radnog tima

za provedbu projekta i vezanih Radnih timova za

provedbu podprojekata

1.2. Odluka 1.2.1 Pripremne radnje za donošenje Odluke

1.3. Cjenik 1.3.1. Pripremne radnje za donošenje Cjenika

1.4. Opći uvjeti poslovanja 1.4.1. Pripremne radnje za donošenje Općih uvjeta

1.5. Izrada programa diseminacije projektnih

aktivnosti 1.5.1. Izraditi program diseminacijskih aktivnosti po fazama provedbe projekta

1.6. Označavanje postojećih spremnika na terenu

sa jedinstvenom Oznakom

1.6.1. Označavanje spremnika na terenu sa jedinstvenom Oznakom i povezivanje

tako označenih spremnika sa krajnjim korisnicima javne usluge

1.7. Dokazi o izvršenoj javnoj usluzi

1.7.1. Donošenje odluke o tipu sustava elektronske evidencije broja pražnjenja:

· Sustav elektronske evidencije pražnjenja spremnika ugrađen na komunalnim

vozilima

· Sustav ručnog očitanja putem barkod čitaća

- ili neki treći sustav

2.

OSIGURANJE

OPERATIVNO

TEHNIČKIH

UVJETA

2.1. Osiguranje potrebnog broja spremnika po

vrsti otpada i veličini 2.1.1. Nabava i postavljanje spremnika do propisanog broja na lokacije korisnika

2.2. Osiguranje potrebnog broja komunalnih

vozila 2.2.1. Nabava potrebnog broja novih komunalnih vozila

2.3. Osiguranje potrebnog broja djelatnika za

provođenje poslovnih aktivnosti

2.3.1. Zbog povećanog obima posla vezanog za:

- Označavanje spremnika na terenu

- Obradu Izjava/Ugovora i Reklamacija

- Podrška sustavu Evidencije

2.4. Reciklažna dvorišta 2.4.1. Širenje mreže RD i broja mobilnih RD

3. UVOĐENJE

NOVOG

SUSTAVA

NAPLATE

3.1. Uspostava Dokaza o izvršenoj javnoj usluzi

- sustava elektronske Evidencije broja pražnjenja

spremnika

3.1.1. Nabava i implementacija sustava Elektronske evidencije broja pražnjenja

spremnika na komunalna vozila

16

3.2. Uspostava informacijskih sustava

3.2.1. Sa sustavom Elektronske evidencije broja pražnjenja povezati i nadograditi 2

postojeća informacijska sustava koji brinu o matičnim podacima korisnika

Zagrebačkog holdinga, repozitoriju smještaja spremnika u gradu Zagrebu te sustavu

fakturiranja izvršene javne usluge

- APIS-IT (Registar i JUP) za građane i fizičke osobe – obrtnike

- ERP sustav Imperios podružnice Čistoća za pravne osobe

3.2.2. Uspostaviti sustav Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu (skraćeno

Evidencija), sukladno članku 17. Uredbe

3.2.3. Osigurati dostupnosti podataka iz Evidencije za korisnika usluge putem mrežne

pošte odnosno putem interneta

3.2.4. Uspostava novog sustava Reklamacija te integracija u sustav Evidencije

3.2.5. Uspostava Registra spremnika reciklaže te integracija u sustav Evidencije

3.2.6. Uspostava evidencije o korištenju RD i MRD te integracija u sustav Evidencije

3.2.7. Integracija postojećeg sustava odvoza Glomaznog otpada u sustav Evidencije

3.2.8. Povezivanje postojećeg sustava za upravljanje dokumentima Centrix sa

sustavom Evidencije

3.3. Izjava o načinu korištenja javne usluge 3.3.1. Definiranje Obrasca Izjave

3.4. Plan ugovaranja usluge 3.4.1.Definiranje dinamike slanja Izjave korisnicima - uključenja pojedinih gradskih

područja u područje obuhvata prema Novom sustavu naplate 2017

3.5. Ugovaranje usluge 3.5.1. Slanje i obrada Izjava prema Planu ugovaranja usluge

3.6. Testiranje operativno - informacijskog

sustava 3.6.1. Testiranje sustava na manjem skupu korisnika

4.

REALIZACIJA

4.1. Obavijest o prikupljanju otpada 4.1.1. Integracija svih planova i programa odvoza te priprema za slanje korisnicima

4.2. Opći uvjeti poslovanja 4.2.1. Donošenje završne verzije Općih uvjeta

4.3. Početak rada 4.3.1. Završne promidžbene aktivnosti vezana za prijelaz na Novi sustav naplate

17

Opis cjelina predviđenih aktivnosti koje su obuhvaćene ovim projektom

3.6.1. Označavanje spremnika na terenu sa jedinstvenom Oznakom i povezivanje tako

označenih spremnika sa krajnjim korisnicima javne usluge

Označavanje postojećih spremnika u gradu Zagrebu

3.1.1. Nabava i implementacija sustava Elektronske evidencije broja pražnjenja spremnika na

komunalna vozila

Ovisno o odabiru tehnologije, osiguranje dokaza o izvršenju javne usluge

o Elektronski zapis vremena pojedinog pražnjenja spremnika

o Fotografija pražnjenja spremnika

Postoji mogućnost da ćemo imati 2 različita sustava evidencije na vozilima

3.2.1. Sa sustavom Elektronske evidencije broja pražnjenja povezati i nadograditi 2 postojeća

informacijska sustava koji brinu o matičnim podacima korisnika Zagrebačkog holdinga,

repozitoriju smještaja spremnika u gradu Zagrebu te sustavu fakturiranja izvršene javne usluge

- APIS-IT (Registar i JUP) za građane i fizičke osobe – obrtnike

- ERP sustav Imperios podružnice Čistoća za pravne osobe"

3.2.2. Uspostaviti sustav Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu (skraćeno Evidencija),

sukladno članku 17. Uredbe

Evidencija treba na centralnom mjestu sadržavati podatke i informacije propisane

Uredbom.

Izrada Evidencije treba biti tako koncipirana da kasnije bude nadograđena kao dio CRM

sustava sa financijskim podacima

3.2.3. Osigurati dostupnosti podataka iz Evidencije za korisnika usluge putem mrežne pošte

odnosno putem interneta

Izgradnja web portala na kojem će svi korisnici moći pregledati podatke definirane

Uredbom.

Sustav treba koncipirati tako da se kasnije može nadograditi i sa pregledom financijskih

podataka (zaduženja računa, dugovanja, utuženja)

3.2.4. Uspostava novog sustava Reklamacija te integracija u sustav Evidencije

Nadogradnja Centrix- a i integracija sa Evidencijom

Uspostaviti novi sustav Reklamacije da se prigovori korisnika mogu efikasno pratiti

preko svih kanala komunikacije sa strankama

o osobno na šalteru

o pisanim putem (Pisarnica Čistoća)

o Call centar Čistoća [opcija] - ugraditi funkcionalnosti Call Centar aplikacije za

Čistoću

o u Kontakt centru ZGH

o Pozivni centar ZGH

o putem elektronske pošte

3.2.5. Uspostava Registra spremnika reciklaže te integracija u sustav Evidencije

aplikaciju Evidencija posuda nadograditi sa Registrom reciklažnih spremnika.

18

Većina evidencije se vodi isto kao i za spremnika za miješani komunalni otpad, uz

specifičnosti adresnih podataka i uvođenje evidencije Baterija od više spremnika na

Zelenim otocima

3.2.6. Uspostava evidencije o korištenju RD i MRD te integracija u sustav Evidencije

korištenje Reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta predviđeno je samo za građane

Izrada aplikacije u okviru postojećih sustava APIS-IT Registar/Imperios ili nabava

gotove nove aplikacije

3.2.7. Integracija postojećeg sustava odvoza Glomaznog otpada u sustav Evidencije

Evidenciju zaprimanja zahtjeva za odvoz glomaznog otpada te planiranje i praćenje

realizacije provodimo kroz web aplikaciju dobavljača Globaldizajn

Zaprimljene i realizirane zahtjeve treba prikazati u sustavu Evidencija

3.2.8. Povezivanje postojećeg sustava za upravljanje dokumentima Centrix sa sustavom

Evidencije

Postojeći sustav za upravljanje dokumentacijom u ZGH - Centrix treba unaprijediti da

je jednostavnije i preglednije pod istim predmetom putem OIB-a ili Šifre korisnika,

generirati, unositi i pregledavati svu dokumentaciju vezanu za sve korisnike:

o Izjave, izrađene i potpisane Ugovore, Izjave o hladnom pogonu

sve promjene istih

o Reklamacije i prigovore

Izrada dokumentacije se treba moći pokretati iz sustava Evidencija, sa automatskim

generiranjem Predmeta i Pismena

Uvesti praćenje statusa svakog pojedinog dokumenta, posebno statusi rješavanja

prigovora

U sustavu Evidencija mora biti vidljiva za direktni dohvat iz Kartice korisnika preslika

ovjerenog trenutno važećeg dokumenta te aktualna verzija dokumenta u izradi ukoliko

se nalazi u statusu promjene dokumenta

Uvesti skeniranje i povezivanje dokumenata u predmete putem barkoda radi lakše i brže

manipulacije dokumentacijom.

19

RECIKLAŽNA DVORIŠTA I MOBILNA RECIKLAŽNA DVORIŠTA

Reciklažna dvorišta ključan su dio sustava gospodarenja otpadom. U gradu Zagrebu imamo 10

fiksnih reciklažnih dvorišta, te 5 mobilnih reciklažnih dvorišta.

Adrese reciklažnih dvorišta:

RD SUSEDGRAD - STENJEVEC, Gospodska ulica br. 20 (tel: 3451-536, 099 8022 161)

RD PRUDINEC - JAKUŠEVEC, na ulazu odlagališta otpada (tel: 098 272 762)

RD TUNEL, ugao Gračanske i Kvintičke ulice (tel: 098 208 319)

RD ZAGORSKA, Zagorska br. 3 (tel: 091 2678 117)

RD ŠPANSKO, D.Cesarića 2a (tel: 091 2678 118)

RD KAJZERICA, Žarka Dolinara br.5 (tel: 099 8022 159)

RD PRILESJE, Prilesje 1c (tel: 099 8022 158)

RD DUBRAVA, Osječka br. 25 (tel: 099 8022 160)

RD SESVETE, Jelkovečka bb (tel: 099 311 8457)

RD KLARA, Sisačka cesta br. 10 (tel: 099 263 3091)

Adrese mobilnih reciklažnih dvorišta:

MRD BREZOVICA, Prigradska ulica III odvojak (tel: 091 2678 215)

MRD TRNJE, Ulica Frana Folnegovića, preko puta kućnog broja 10 (tel: 091 2678 300)

MRD GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK, raskrižje ulica Horvatovac i Ružičnjak (tel: 099

3118 444)

MRD PODSLJEME, Ulica Štefanovec, blizu raskrižja s Markuševečkom cestom (tel: 098

9822 303)

MRD PODSUSED-VRAPČE, Ulica Prigornica 2 (099 8022 174)

Građani, bez naknade, mogu predati svoj otpad u količini primjerenoj za jedno kućanstvo, čak

do 30 različitih vrsta otpada, kao na primjer:

• otpadni papir i karton,

• metal i metalnu ambalažu,

• staklo i staklenu ambalažu,

• ambalažu od plastike i drugu otpadnu plastiku,

• odjeću i druge tekstilne predmete,

• krupni (glomazni) otpad,

• građevinski otpad,

• jestiva ulja i masti,

• boje, ljepila, smole,

• deterdžente,

• lijekove,

• baterije i akumulatore,

• fluorescentne cijevi,

• električnu i elektroničku opremu...

U reciklažnim dvorištima otpad koji su građani odvojili u kućanstvu se privremeno skladišti, u

njima se ne obavlja obrada skupljenog otpada, pa aktivnosti postupanja s otpadom ne završavaju

u reciklažnom dvorištu, već podrazumijevaju pražnjenja i odvoz razvrstanih vrsta otpada kojeg

u konačnici ovlaštene tvrtke oporabljuju.

Radno vrijeme svih reciklažnih dvorišta je radnim danom od 6.30 do 20.00 sati, subotom od

5.00 do ponoći, a nedjeljom od 8.00 do 22.00 sata.

20

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te odvojeno skupljanje različitih vrsta

reciklabilnog otpada uvelike pridonosi rješavanju problema otpada, pa se građane kontinuirano

poziva da koriste fiksna i mobilna reciklažna dvorišta.

Također, u tijeku su aktivnosti na izgradnji još dva fiksna reciklažna dvorišta:

Peščenica - Žitnjak (Čulinečka cesta) –izrađena je projekta dokumentacija te ishođena

građevinska dozvola;

Sesvete (naselje Sopnica Jelkovec) – u tijeku je priprema projektne dokumentacije.

ZELENI OTOCI

Broj zelenih otoka smo podijelili na kompletirane zelene otoke (gdje se nalaze spremnici za

PAPIR, STAKLO, PLASTIKU, TEKSTIL), nekompletirane zelene otoke (PAPIR, STAKLO,

PLASTIKU), te na pojedinačne spremnike za reciklažu (pojedinačni spremnici koji se nalaze

na lokacijama u gradskim četvrtima – posebno papir ili posebno plastika, ili posebno staklo, ili

kombinacija neka dva spremnika…)

Tablica 14: Broj spremnika (ZELENI OTOCI) po gradskim četvrtima

Gradska četvrt

Broj postavljenih zelenih

otoka ukupno

KOMPLETNI zeleni otoci -

PAPIR,PLASTIKA,STAKLO,

TEKSTIL

NEKOMPLETNI zeleni otoci -

PAPIR,PLASTIKA,STAKLO

Donji grad 39 19 20

Gornji grad-Medveščak 60 26 34

Trnje 45 17 28

Maksimir 47 29 18

Peščenica-Žitnjak 53 29 24

Novi Zagreb-istok 63 14 49

Novi Zagreb-zapad 41 21 20

Trešnjevka-sjever 37 14 23

Trešnjevka-jug 63 12 51

Črnomerec 31 14 17

Gornja Dubrava 35 18 17

Donja Dubrava 14 9 5

Stenjevec 38 18 20

Podsused-Vrapče 30 24 6

Podsljeme 15 10 5

Sesvete 52 28 24

Brezovica 14 9 5

UKUPNO 677 311 366

21

Broj spremnika reciklaže (papir, plastika, stalo, tekstil) na području gradskih četvrti koji

nisu na zelenim otocima

Tablica 15

Gradska četvrt broj spremnika

Donji grad 87

Gornji grad Medveščak 138

Trnje 306

Maksimir 222

Peščenica-Žitnjak 251

Novi Zagreb - istok 358

Novi Zagreb - zapad 208

Trešnjevak sjever 197

Trešnjevka jug 405

Črnomerec 113

Gornja Dubrava 242

Donja Dubrava 64

Stenjevec 246

Podsused - Vrapče 141

Podsljeme 68

Sesvete 211

Brezovica 40

UKUPNO 3297

22

PRIHODI I RASHODI ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA ZA

RAZDOBLJE I. – VIII. 2017.

6.1. Potrebni trenutni dnevni kapaciteti za obavljanje djelatnosti odvojenog prikupljanja otpada

po gradu

Tablica 16

Potrebni dnevni kapaciteti za odvojeno prikupljanje otpada

U trenutnim dnevnim kapacitetima za obavljanje djelatnosti odvojenog prikupljanja otpada

osim navedenih vozila i djelatnika koji rade na odvojenom prikupljanju po gradu, građanima je

omogućeno i samostalno odlaganje otpada kojeg su odvojili u vlastitom kućanstvu na dostupna

reciklažna dvorišta.

Ukupni prihodi i rashodi ostvareni od djelatnosti odvojenog prikupljanja otpada za razdoblje I.-

VIII. 2017. godine

Vrsta br. Vozila m³

2 3 4 5 6 7

1.PET. AL. AMBALAŽA OTKUP FOND -

POSLOVNI KORISNICII. CESTAR 1 - 2 PON - PET

2.AMB. STAKLO OTKUP FOND -

POSLOVNI KORISNICII. CESTAR 1 - 2 PON - PET

3. PAPIR PLAVA ZVONA PO GRADU I. GRAJFER 2 18 2 PON - SUB

4.STAKLO ZELENA ZVONA PO

GRADUI. GRAJFER 1 18 1 PON - SUB

5. ZELENI OTOCI - ZVONA PLASTIKA II. GRAJFER 2 18 2 PON - PET

I. SMEĆAR 1 10 2 PON - PET

II. SMEĆAR 1 10 2 PON - PET

7. PAPIR - GRAĐANI II. SMEĆAR 12 10 24 PON - SUB

8.DIVLJI DEPONIJ - OTPAD OKO

ZELENIH OTOKAII. CESTAR 4 - 8 PON - SUB

I. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB

II. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB

10.KARTON PO GRADU - POSLOVNI

KORISNICII. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB

11. KARTON - TRŽNICE II. SMEĆAR 1 10 2 PON - NED

12. KARTON PO GRADU III. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB

I. SMEĆAR 1 10 2 PON - PET

I. SMEĆAR 2 10 4 PON - SUB

II. SMEĆAR 2 10 4 PON - PET

14. OPASNI OTPAD I. CESTAR 1 - 2 PON - SUB

36 67UKUPNO:

ProgramSmjena

rada

Radni dani u

tjednuDjelatnici

6. VRTIĆI/ŠKOLE PAPIR

9. TEKSTIL PO GRADU

13. OSTALA PLASTIKA PO GRADU

Vozila

1

23

Prihodi i rashodi od odvojeno prikupljenog otpada

Količine odvojeno prikupljenog otpada (u tonama) od građana, sa reciklažnih dvorišta te od

poslovnih subjekata u razdoblju I.-VIII. 2017. godine

Tablica 17:

Količine odvojeno prikupljenog otpada

Vrsta otpada po ključnom broju

jed

inic

a

mje

re

KoličinaUdio

(%)

02 01 03 Otpadna biljna tkiva t 11,8 0,0%

02 06 01 Materijali neprikladni za potrošnju t 2,9 0,0%

15 01 01 Ambalaža od papira i kartona t 1.284,2 4,0%

15 01 02 Ambalaža od plastike - PE folija t 27,0 0,1%

15 01 02 Ambalaža od plastike - razna ambalaža t 1.634,4 5,1%

15 01 02 Ambalaža od plastike - stiropor t 10,8 0,0%

15 01 02 Ambalaža od plastike - povratna ambalaža t 95,7 0,3%

15 01 03 Ambalaža od drveta t 1,1 0,0%

15 01 04 Ambalaža od metala t 30,8 0,1%

15 01 04 Ambalaža od metala - povratna ambalaža t 9,5 0,0%

15 01 07 Staklena ambalaža - razna t 1.186,7 3,7%

15 01 07 Staklena ambalaža - povratna ambalaža t 387,3 1,2%

15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari t 0,4 0,0%

16 01 03 Istrošene gume t 121,6 0,4%

17 01 01 Beton t 214,4 0,7%

17 01 02 Cigle - proizvodni t 9,5 0,0%

17 01 07 Mješavine betona opeke, crijepa/pločica i keramike t 5.040,8 15,8%

17 08 02 Građevinski materijali na bazi gipsa t 14,8 0,0%

20 01 01 Papir i karton t 3.606,6 11,3%

20 01 02 Ravno staklo t 71,4 0,2%

20 01 08 Biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina t 179,2 0,6%

20 01 10 Odjeća t 263,6 0,8%

20 01 11 Tekstil t 21,1 0,1%

2001 21* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu t 2,8 0,0%

20 01 27* Boje, tinte, ljepila i smole koje sadrže opasne tvari t 63,1 0,2%

20 01 28 Boje, tinte, ljepila i smole t 22,4 0,1%

20 01 32 Ljekovi t 0,2 0,0%

20 01 35* Odbačena električna i elektronička oprema koja sadrži opasne komponente t 272,8 0,9%

20 01 36 Odbačena električna i elektronička oprema t 253,2 0,8%

20 01 37* Drvo t 935,4 2,9%

20 01 38 Drvo t 2.036,2 6,4%

20 01 39 Plastika t 106,5 0,3%

20 01 40 Metali t 82,5 0,3%

20 02 01 Biorazgradivi otpad t 2.626,4 8,2%

20 02 03 Ostali otpad koji nije biorazgradiv t 73,8 0,2%

20 03 03 Ostaci od čišćenja ulica t 777,3 2,4%

20 03 07 Glomazni otpad t 10.487,1 32,8%

UKUPNO t 31.965,3 100,0%

24

Prihodi ostvareni od pojedinih skupina sekundarnih sirovina te prikupljene količine pojedinih

skupina sekundarnih sirovina u razdoblju I.-VIII. 2017. godine

Tablica 18: Prihodi i količine po pojedinim skupinama sekundarnih sirovina

Vrsta sekundarne

sirovine

Ostvarene količine

I.-VIII. 2017.

(t)

Učešće

(%)

Ostvareni prihod

I.-VIII. 2017.

(kn)

Učešće

(%)

1 2 3 4 5

Biootpad* 2.560 22,6% 742.500 13,9%

Plastika 1.874 16,6% 473.195 8,8%

Staklo 1.574 13,9% 561.138 10,5%

Papir i karton 4.891 43,3% 3.351.070 62,6%

Metal 123 1,1% 102.536 1,9%

Tekstil 285 2,5% 126.333 2,4%

Ukupno: 11.307 100,0% 5.356.772 100,0%

*Biootpad se odvozi od pravnih osoba na njihov zahtjev

25

Gospodarenje građevinskim otpadom

U skopu projekta sanacije odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec izgrađeno je postrojenje za

reciklažu građevinskog otpada kapaciteta 50 t/h koje posluje sa svim potrebitim dozvolama za

obavljanje djelatnosti. Na postrojenju se obavlja obrada građevinskog otpada za potrebu

izgradnje i rekonstrukcije prometnica grada Zagreba.

Zaprimljeni građevinski otpad u razvrstan je na 7 ključnih brojeva kako slijedi:

- 17 01 01 beton

- 17 01 02 opeka

- 17 01 03 crijep/ pločice i keramika

- 17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i keramike

- 17 03 02 mješavine bitumena

- 17 05 04 zemlja i kamenje

- 17 09 04 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

Tako zaprimljeni otpad odvaja se na zasebne deponije, u skladu sa namjenom za koju će se

koristiti na slijedeći način:

- Od ključnih brojeva 17 01 01, 17 03 02, te 17 09 04 (beton, asfalt kamen, šljunak i/ili

mješavina tih vrsta otpada) , proizvodi se reciklirani agregat RA 0-31,5 mm, RA 0-63mm, RA

63-90mm, te PRA 0-32mm), kojeg koristimo u cestogradnji za izradu tamponskih slojeva

prometnica i prometnih i ostalih površina;

- Od ključnih brojeva 17 01 02, 17 01 03 i 17 01 07 (opeka, crijep, pločice, keramika, beton i/ili

mješavina tih vrsta otpada ) proizvodi se reciklirani agregat koji se koristi isključivo za

nasipavanje manipulativnih puteva i izgradnju nasipa na odlagalištu otpada Prudinec-

Jakuševec. Navedeni otpad se zaprima isključivo za spomenute potrebe zbog malih skladišnih

kapaciteta i nemogućnosti uporabe u druge svrhe;

- Od ključnog broja 17 05 04 ( zemlja iz iskopa čista ili sa sitnim komadima kamenja ) nastaje,

tj. radi se dnevna prekriva miješanog komunalnog otpada isključivo za potrebe odlagališta

Prudinec-Jakuševec. Navedeni otpad se zaprima isključivo za spomenute potrebe zbog malih

skladišnih kapaciteta i nemogućnosti uporabe u druge svrhe;

Recikliranje je započelo u lipnju 2012 godine, te je do 31.09.2017 god zaprimljeno oko 921

500 tona i oporabljeno oko 920 000 tona korisnog otpada.

26

Tablica 19: učinka po godinama:

Godina

Zaprimljeno

građevinskog

otpada

prema svim

ključnim

brojevima

Oporabljeno građevinskog otpada prema

frakcijama Ukupno

RA 0-31,5

mm

RA 0-63

mm

RA 63-90

mm

PRA 0-32

mm građ. šuta zemlja

2012 (VI - XII) 72.289,64 23.934,61 21.604,14 4.024,27 7.108,38 7.076,24 63.747,64

2013 130.317,49 45.501,27 40.282,74 7.568,40 17.042,03 22.600,01 4.318,76 137.313,21

2014 166.592,94 60.037,39 41.244,64 9.704,98 8.548,92 18.532,93 34.446,92 172.515,78

2015 179.661,10 65.590,12 28.405,60 12.573,28 12.879,16 17.815,68 30.266,84 167.530,68

2016 227.421,80 87.669,56 57.981,14 17.165,76 8.059,74 16.488,58 51.946,28 239.311,06

2017 (30.09.'17) 145.201,41 56.338,22 24.163,18 10.209,00 2.794,28 13.811,62 32.289,62 139.605,92

SVEUKUPNO 921.484,38 339.071,17 213.681,44 61.245,69 56.432,51 89.248,82 160.344,66 920.024,29

Prikupljeni frezani asfalt nastao frezanjem ulica Grada Zagreba deponira se u radnoj jedinici

Proizvodnja asfalta, u asfaltnoj bazi Rakitje, koje posluje sa svim potrebitim dozvolama za

obavljanje djelatnosti. Certificiranim proizvodnim procesom frezani asfalt se usitnjava u mlinu

u asfaltnoj bazi. Tako dobiveni materijal koristi se za proizvodnju recikliranog asfalta ili za

nasipavanje makadamskih puteva.

Tablica 20: Dovoz frezane mase i korištenje

FREZANI ASFALT - MJEŠAVINA BITUMENA

Godina ULAZ (t) IZLAZ (t)

u asfalt za navoz Ukupno

2013 nema podataka 10900 2500 13400

2014 33600 19000 21800 40800

2015 40900 15500 15400 30900

2016 11500 9800 5300 15100

2017 (do 30.09.) 2400 10800 10700 21500

SVEUKUPNO 88400 55100 53200 108300

27

Gospodarenje zelenim i biootpadom

Po definiciji kompostiranje je aeroban termofilan proces razgradnje organskih ostataka

biljnog porijekla u donekle kontroliranim uvjetima, do razmjerno stabilnog humusa

(komposta).

Nastali humus postaje hrana i stanište za rast i razvoj novih biljaka čime se zatvara lanac

kruženja tvari u prirodi.

Upravo ova školska definicija kompostiranja oslikava aktivnost koju podružnica Zrinjevac

provodi od davne 1991. kada je otvorena kompostana Jankomir kapaciteta 10 000 t, kao prvo

takvo postrojenje u Hrvatskoj.

Svijest o potrebi odgovornog zbrinjavanja zelenog otpada koji nastaje kao rezultat naše osnovne

djelatnosti, održavanja javnih zelenih površina na gotovo više od 11 000 000 m² površine,

rezultirala je činjenicom da se kroz proces kompostiranja zeleni otpad prerađivao u kompost

te se zatim vraćao i vraća na zelene površine Grada, kao vrijedno organsko gnojivo.

Slijedom tog opredjeljenja, 1995. otvorena je i kompostana Markuševec, kapaciteta 10 000 t, a

od 2007. kompostana Prudinec, kapaciteta 27 000 t/godišnje.

Preuzimanjem na upravljanje kompostane Prudinec, kompostana Jankomir se zbog blizine

naselja i problema sa nezadovoljstvom lokalne zajednice koristi isključivo za deponiranje

gotovog komposta, izradu supstrata na bazi komposta, skladištenje i deponiranje te obradu

drvenastog materijala koji služi kao gorivo u našim bioenerganama koje koristimo za grijanje

uredskih i proizvodnih kapaciteta.

Spomenute kompostane izgrađene su uz sve potrebne dozvole, a dozvole za obavljanje

djelatnosti izdane su sukladno odabranoj tehnologiji kompostiranja u otvorenim trokutasto-

trapezastim hrpama (Windrow sistem) te na Prudicu u tri zatvorena modula.

Osim nesporne ekološke vrijednosti u smislu 100 %-tnog recikliranja zelenog otpada, posebno

je važan aspekt rasterećenja prostora na gradskom deponiju.

To ilustriramo sljedećim podacima:

Ukupna količina biorazgradivog otpada koja se je kroz 27 godina biološki obradila na

kompostanama iznosi cca 400 000 t, od čega je proizvedeno 135 000 t komposta koji se je vratio

na javne površine za prihranu gradskog zelenila te u proces proizvodnje biljnog materijala u

našim rasadnicima.

Prosječna godišnja količina dovezenog biootpada iznosi 15000 t, što bi u slučaju da se te

količine nisu kompostirale svake godine volumno ispunilo monolitnu građevinu površine

nogometnog igrališta (100x50) m a visine 12 m, koja bi svojim volumenom dodatno

opterećivala gradski deponij.

28

Kapaciteti kompostana sa kojima raspolažemo dostati su za potrebe zbrinjavanja zelenog

otpada iz procesa održavanja javnih zelenih površina, uz određenu rezervu kapaciteta s naslova

njihova širenja i pojačanih mjera održavanja gradskog zelenila.

Podizanjem svijesti o potrebi odvojenog sakupljanja otpada, važna sastavnica materijala koji se

zbrinjava na kompostanama je i otpad koji se dovozi sa gradskih tržnica i trgovačkih centara ,

najvećim dijelom od strane podružnice Čistoće. Tako je 2016. na kompostanama zbrinuto

ukupno 19 572 t.

Stupanjem na snagu Uredbe, suočeni smo sa novim zahtjevima u pogledu zbrinjavanja

biokomponente iz miješanog komunalnog otpada.

Postojeći slobodni kapacitet kompostana iznosi maksimalno 10 000 t/godišnje, te je

prvenstveno ograničen zadanom površinom kompostana a prikladan je samo za prihvat

vegetativnog otpada, bez primjesa životinjskog porijekla.

Moguća ograničenja proizlaze i zbog blizine naselja u odnosu na postojeće kompostane te zbog

sasvim izvjesne opterećenosti biorazgradivog otpada inertnim primjesama koje mogu dovesti u

pitanje ukidanje statusa otpada za kompost i posljedičnu nemogućnost njegovog daljnjeg

korištenja.

Zbog svih tih ograničenja i 10 000 t godišnje predstavljat će veliki izazov, koji će iziskivati

znatne prilagodbe i dopune ljudskih potencijala i strojeva.

Dinamika dovoza u okviru raspoloživog kapaciteta presudna je zbog mjera i aktivnosti koje

ćemo poduzeti samostalno ili u suradnji sa ostalim podružnicama i gradskim uredima radi

prihvata tog otpada do otvorenja planiranog novog postrojenja za kompostiranje.

29

Zagrebački centar za gospodarenje otpadom

Održivo gospodarenje otpadom je jedno od najzahtjevnijih područja zaštite okoliša i održivog

razvoja, te zahtijeva prioritetno rješavanje u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije,

čija je 28. članica od srpnja 2013. godine i Republika Hrvatska.

Gospodarenje otpadom temelji se na poštivanju hijerarhije u gospodarenju otpadom kako

slijedi:

1. Sprječavanje nastanka otpada,

2. Priprema za ponovnu uporabu,

3. Recikliranje,

4. Ponovno korištenje - oporaba koja može biti materijalna i energetska

5. Odlaganje.

Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU

strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. opisan je

način na koji će Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva Strategije Europa 2020.,

uz pomoć sredstava iz proračuna Europske unije koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji

financijski okvir za programsko razdoblje 2014.-2020.,

Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (OPKK 2014-2020)

procjenjuje da je postojeći sustav gospodarenja otpadom ekološki neprihvatljiv i neodrživ,

obilježen nedostatnim postrojenjima za gospodarenje otpadom, visokim udjelom

komunalnog/biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta otpada i niskim udjelom

recikliranja iz komunalnog otpada,

OPKK 2014-2020 u sklopu prioritetne osi 6. 'Zaštita okoliša i održivost resursa' navodi

investicijski prioritet 6i 'Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine

Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje

nadilazi te zahtjeve' pri čemu je specifični cilj 6i1 'Smanjena količina otpada koji se odlaže na

odlagališta' u iznosu od 475.000.000 €.

Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022. godine RH koji se temelji na hijerarhiji

otpada definiran je red prvenstva gospodarenja otpadom.

30

31

Vezano za poslovanje ZCGO d.o.o. definirane su slijedeće mjere:

Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada (izvor: Plan

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine)

Tablica 21

Br. Mjera Opis Nosioci

Mogući

izvori

financiranja

Rok

1.4.3.

Interventna

mjera za

smanjenje

odlaganja

otpada

nastalog u

Gradu Zagrebu

Ova mjera uključuje:

izgradnju postrojenja i/ili

nabavu opreme potrebne za

sortiranje odvojeno

prikupljenog otpada

izgradnju postrojenja i/ili

nabavu opreme potrebne za

biološku obradu odvojeno

prikupljenog otpada

izgradnju postrojenja i/ili

nabavu opreme potrebne za

obradu miješanog

komunalnog otpada

nastalog na području Grada

Zagreba

Postrojenja treba planirati na način

da se kasnije mogu koristiti u

okviru funkcije CGO-a. kapacitet

postrojenja potrebno je odrediti

sukladno prostornim uvjetima,

količini otpada i studiji izvedivosti.

Grad

Zagreb

Grad

Zagreb/

FZOUE/ EU

2020.

1.4.5. Izgradnja

centara za

gospodarenje

otpadom

Ova mjera uključuje izgradnju

građevina za obradu miješanog

komunalnog otpada, neopasnog

otpada koji preostaje nakon

JP(R)S

JP(R)S/

FZOEU/ EU/

PU/ JPP

2022.

32

materijalne oporabe i drugog

neopasnog otpada.

Prilikom planiranja kapaciteta ovih

građevina potrebno je izraditi

studiju izvedivosti koja će

uvažavati ciljeve propisanim HR i

EU zakonodavstvom kao i ovim

Planom. U studiji trebaju biti

prikazane sve mjere koje je

potrebno provesti na području

obuhvata projekta da bi se dosegli

ciljevi i opravdao kapacitet.

Prilikom planiranja ovih građevina

potrebno je sagledati mogućnost da

se u sklopu iste građevine nalaze

postrojenja za obradu građevnog

otpada, otpada koji sadrži azbest,

glomaznog otpada i biootpada i

postrojenje za razvrstavanje

odvojeno prikupljenog papira/

kartona, stakla, metala i plastike.

5.1.

Izrada

Programa

izobrazno-

informativnih

aktivnosti o

održivom

gospodarenju

otpadom

Ova mjera uključuje izradu

programa izobrazno-informativnih

aktivnosti o održivom gospodarenju

otpadom za razdoblje od 2017.-

2022. godine, koji će predložiti

smjernice, ciljane skupine i

aktivnosti koje je nužno provoditi

na nacionalnom i lokalnom nivou, s

naglaskom na sprječavanje

nastanka otpada, povećanje

odvojenog prikupljanja otpada i

ponovne uporabe..

MZOE EU/ MZOE 2017.

5.2. Provedba

aktivnosti

predviđenih

Programom

izobrazno-

informativnih

aktivnosti o

održivom

gospodarenju

otpadom

Ova mjera uključuje provođenje

svih aktivnosti definiranih

Programom izobrazno-

informativnih aktivnosti o

održivom gospodarenju otpadom.

MZOE/

FZOEU/

HAOP/

JP(R)S/

JLS/

civilno

društvo

EU/ MZOE/

FZOEU/

HAOP/

JP(R)S/ JLS/

2022.

5.3. Provedba

nacionalne

kampanje na

temu održivog

gospodarenja

otpadom

Ova mjera obuhvaća izradu

informativno edukativnih te

promotivnih spotova i ostalih

materijala i programa na temu

održivog gospodarenja otpadom.

MZOE/

FZOEU

EU/ MZOE/

FZOEU 2017.

33

PGORH nadalje definira i financijska sredstva potrebna za provedbu mjera i to kako slijedi:

Financijska sredstva za provedbu mjera Plana

Tablica 22

22 Ovi iznosi su podložni promjeni sukladno studijama izvedivosti pojedinih projekata ili

drugim dokumentima potrebnim za realizaciju pojedine mjere.

34

Poštujući hijerarhiju otpada uvijek ostaje dio otpada koji se ne može vratiti u sustav, a oporabom

ostaje dio koji se više ne može obraditi niti oporabiti te taj otpad završava na odlagalištu koje

mora biti sanitarno ispravno.

SUSTAV ZA GOSPODARENJE OTPADOM GRADA ZAGREBA MORA:

1. POŠTOVATI HIJERARHIJU OTPADA (obuhvatiti svih 5 koraka);

2. BITI EFIKASAN;

3. OKOLIŠNO PRIHVATLJIV;

4. ENERGETSKI UČINKOVIT;

5. ISPLATIV;

6. POSTROJENJE ZA OBRADU max. KAPACITETA 180.000 tona/godišnje

(Odluka VHR o implementaciji PGORH)

35

Aktivnosti ZCGO d.o.o.

2017 KUNA (bez PDV-a) ROKOVI POSTAVLJENI OD

STRANE VLADE RH

Početak pripreme studijsko

projektne dokumentacije CGO

Zagreb za EU sufinanciranje

25.000.000 kn (procjena)

3/2019 DOKUMENTACIJA

1/2020 IZGRADNJA

Početak priprema studijsko

projektne dokumentacije

kompostana ‘Obrešćica’ za EU

sufinanciranje

5.000.000 kn (procjena)

4/2020 IZGRADNJA

Početak rada Povjerenstva na

pripremi Programa informativno-

izobraznih mjera za EU

sufinanciranje

47.500.000 kn (procjena)

KONTINUIRANO po objavi

Programa informativno-

izobraznih mjera RH

Priprema i provedba projekta

podjele kućnih kompostera

5.800.000 kn (ugovoreno) U drugoj polovici studenog

2017. započinje podjela 17.500

kompostera (350 l)

Sporazumom o suradnji između Grada Zagreba i Zagrebačke županije osiguravaju se preduvjeti

za pripremu studijsko-projektne dokumentacije 'CGO Zagreb' koja je prihvatljiv je trošak za

financiranje kroz OPKK.

Studijsko-projektna dokumentacija uključuje:

- studiju izvedivosti,

- studiju utjecaja na okoliš,

- idejni projekt centra za gospodarenje otpadom,

- projektnu prijavu za EU sufinanciranje,

- idejni i glavni projekti pretovarnih stanica na području Grada Zagreba i Zagrebačke

županije

- natječajnu dokumentaciju za usluge, radove i nabavu potrebne opreme za centar za

gospodarenje otpadom

- natječajnu dokumentaciju za usluge, radove i nabavu potrebne opreme za pretovarne

stanice na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije

36

Nakon prihvaćanja Studije izvedivosti od strane Skupštine Grada Zagreba i Skupštine

Zagrebačke županije, a po završetku postupka odobrenja projekta za EU sufinanciranje, odmah

će se započeti s izgradnjom centra za gospodarenje otpadom s pripadajućim pretovarnim

stanicama na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije što će se regulirati posebnim

Sporazumom.

STANJE SVIJESTI POJEDINIH DRUŠTVENIH SKUPINA VEZANO UZ

GOSPODARENJE OTPADOM U GRADU ZAGREBU

Opće poznata činjenica je da javnost prema otpadu ima pretežno negativan stav, a sve društvene

skupine u pravilu otpad doživljavaju kao problem koji netko drugi treba riješiti tzv. 'N.I.M.B.Y.'

efekt (Not In My Back Yard) iz čega vrlo često proizlaze sukobi, pri čemu, između različitih

skupina i strana ne samo da postoje različiti interesi već i potpuno oprečni stavovi o tome kako

bi trebalo rješavati problem gospodarenja otpadom.

Konfliktne situacije posebno dolaze do izražaja prilikom određivanja lokacija građevina i

postrojenja za gospodarenje otpadom. Kontinuiranim provođenjem različitih edukativno-

informativnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti uspostave sustava

gospodarenje otpadom na području Grada Zagreba utječe se ne samo na znanje i informiranost

o važnosti gospodarenja otpadom već i na povjerenje javnosti te njezino sudjelovanje u

procesima odlučivanja.

Dosadašnja praksa pokazala je da se edukacija i informiranje u pravilu provode ad hoc, odnosno

bez međusobnog usklađivanja aktivnosti na svim razinama te da za promjenu ponašanja svih

skupina javnosti, a posebno građana nisu dovoljne samo informacije i edukacija. Motivi

građana posebno u području odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i kompostiranja

potpuno su zanemareni pri čemu povrh svega građanima i dalje nedostaju osnovne informacije

o gospodarenju otpadom. U takvom okruženju građani imaju nejasnu sliku o svojoj ulozi u

cjelovitom gospodarenju otpadom, o hijerarhiji gospodarenje otpadom i ulozi svakog koraka u

cjelovitom sustavu pogotovo u odnosu na trenutno stanje i dosadašnju praksu.

PGORH u popisu projekata važnih za provedbu Plana na prvom mjestu navodi kontinuirano

provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti te je do kraja 2017. godine planirano donošenje

Programa informativno-obrazovnih aktivnosti o održivom gospodarenju komunalnim otpadom

RH kojim će se definirati vrste aktivnosti koje odgovorni dionici trebaju provoditi u području

održivog gospodarenja otpadom, kao i načini provedbe istih.

Primjenom strateškog pristupa Grad Zagreb izrađuje Plan informiranja i edukacije za održivo

gospodarenje otpadom što bi rezultiralo postupnim prevladavanjem ad hoc pristupa

komunikaciji vezano uz gospodarenje otpadom te pridonijelo podizanju svijesti ciljanih skupina

o njihovoj važnosti i ulozi u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Donošenjem Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom stvorena je podloga za uvođenje

reda i ujednačavanje praksi vezano uz sustav naplate i odvoza komunalnog otpada.