Na ugroeni dolar se odgovorilo udarom na kineska financijska trita Moe li se ekonomski rat pretvoriti u onaj na bojnom polju?

pie: N.Babi

De-dolarizacija svijeta i ekonomski rat izmeu skupine BRICS i Sjedinjenih Drava se nastavljaju. Kina je trenutno u amerikom fokusu i dva uzastopna kolapsa u tri tjedna na financijskim tritima u Kini su po mnogima sve samo ne "sluajnost". U tom ozraju je sve vie onih koji upozoravaju da je Washington uvijek kada je u povijesti bila ugroena hegemonija dolara kao svjetske valute posezao za ratom. Je li dana mogu takav scenarij ili e se bitke i dalje voditi ekonomskim ratom, sankcijama, pritiscima i manipulacijama na svjetskim financijskim tritima?BRICS Post javlja kako e Nova razvojna BRICS banka (NDB) izdati svoj prvi kredit u travnju 2016. godine, ali ne u dolarima, nego u juanima, to su potvrdili svi visoki dunosnici banke. Kako ne bi bilo zabune, iako se formalno spominje temeljni kapital od 100 milijardi dolara, koji e kasnije rasti i do iznosa od nekoliko stotina milijardi, poslovanje banke e se provoditi u nacionalnim valutama, a ranije se kao plateno sredstvo spominjala i "valutna koarica" kojom bi se zaobiao ameriki dolar.Prvi predsjednik banke, Kundapur Vaman Kamath, rekao je u angaju da e Nova razvojna banka usko suraivati s Azijskom infrastrukturnom investicijskom bankom, kineskom financijskom projektu kojem se pridruio vei broj svjetskih gospodarskih sila.De-dolarizacija se nastavlja i rije je o nepovratnom procesu. U vrijeme kada se Meunarodni monetarni fond, samim time i Washington, zajedno s Berlinom bore oko Grke, nove multilateralne institucije u svijetu kreu s kreditiranjem u juanima, zakljuuje BRICS Post.Komentirajui novonastalu situaciju, bivi zamjenik ravnatelja CIA-e, Michael Morrell, u intervjuu za CNN navodi povijesne statistike i izjavljuje "kako je 70% mogunosti da doe do rata izmeu Kine i Amerike"."Svaki put kad je dolo do uspona neke sile, u ovom sluaju je to Kina, koje su se sukobile s ve konsolidiranom silom, u ovom sluaju Sjedinjene Drave, u 70% sluajeva je rezultat bio rat", rekao je Morrell.Novinar ga je pitao postoji li opasnost od rata izmeu SAD-a i Kine?"Da, apsolutno. To nije u naem interesu. Ne vjerujem ni da je u njihovom. Meutim, stvarani rizik postoji", zakljuuje Michael Morrell.Njegovu su izjavu prenijeli malobrojni mediji i nije imala odjeka na svjetskim tritima. Meutim, ekonomski rat i dogaanja u Junom kineskom moru su izgleda puno ozbiljniji od amerikih provokacija. Ubrzo nakon objave da e Nova razvojna BRICS banka svoj prvi kredit dati u juanima, a ne amerikim dolarima, burza u angaju je "neoekivano potonula".Talijanski financijski portal Il Sole 24 Ore pie "kako iznenadni i neoekivani kolaps burze u angaju dolazi nakon tri tjedna mira, perioda u kojem se u odnosu na najniu povijesnu razinu zabiljeenu 8. srpnja kompozitni indeks oporavio za 16%".U stvari, glavna kineska burza je zabiljeila kratko razdoblje visoke volatilnosti "uzrokovane strahom od prisutnosti balona na kineskom tritu i zbog rairene prakse kupnje dunikih vrijednosnih papira".Brza intervencija od strane kineskih vlasti je umanjila zabrinutost ulagaa, pogotovo onih u maloprodaji, od prisutnosti spekulativnog financijskog balona na tritu. Oporavak u protekla tri tjedna je posljedica aktivnosti u kupnji od strane dravnih entiteta. Na primjer, fond China Securities Financial Corp je masovno intervenirao u kupovini na burzi u angaju. Bez obzira na sve, strah od usporavanja u "azijske lokomotive" je i dalje prisutan.Piui o ranijem kolapsu kineskih burzi od 7. srpnja, analitiar Pepe Escobar tvrdi da Kinezi dre sve pod nadzorom i da su "veliki slom" kineskih burzi od prije tri tjedna vlasti u Pekingu u stvari iskoristile i pretvorile ga u svoju pobjedu. Istina, intervenirale su s financijskom injekcijom od 8 milijardi dolara prvi put i najavljenih 5,6 milijardi dolara nekoliko dana kasnije. Sve u juanima, naravno.Odgovor na kineski kolaps Pepe Escobar naziva "majkom svih korekcija" na kineskom tritu dionica i kada je izgorjelo 3 800 milijardi dolara u papiru, uobiajeni "strunjaci" su jo jednom progovorili o predstojeem kolapsu Kine. S druge strane je miljenik Zapada, Hong Kong, "iznova oivio svoje zahtjeve za promjenom reima".itava buka je trajala par dana, a onda nita. Znakovito je da su ameriki fondovi - ukljuujui Fidelity i Goldman Sachs - bili meu prvima koji su izjavili je izjavljujem oluja prola i da treba okrenuti novu stranicu. Goldman Sachs je preko svog glavnog analitiara u Kini, Kingera Laua, predvidio da e burza u angaju u sljedeih 12 mjeseci porasti za 27%.Dakle, to i nije bio nikakav financijski balon. Barem ne jo. Peking ima puno instrumenata da "podri trite". Prema doktrini Deng Xiaopinga, "socijalizam s kineskim karakteristikama nee prezati od poduzimanja bilo kojih mjera potrebnih da se kontrolira iracionalno napuhavanje trita"."Meunarodni monetarni fond, obzirom na katastrofe koje je kapitalizam uzrokovao diljem svijeta u razvoju, da ne spominjem posljedice azijske krize 1997., nikada nije bio pouzdan izvor. No, u ovom sluaju, glavni ekonomist MMF-a, Olivier Blanchard, barem ne zavarava sam sebe i naglasio je kako dogaaji na kineskim burzama nee utjecati na osnove gospodarstva, a da je kolaps sporedna stvar", pie Escobar.Kineskim burzama dominiraju mali ulagai koji ine otprilike 5-6% stanovnitva u Kini i oni su neizljeivi kockari. Dakle, manji dio naroda od ukupno 1,6 milijardi ljudi voli se kockati na tritu dionica. Upravo ovi pojedinani "ulagai" ine 80% od prometa u angaju i Shenzhenu.Istina, ovi investitori e nakon udarca biti oprezniji i kineska potronja se moe usporiti. No, financijski e "patiti" zapravo ne vie od 30 milijuna kineskih obitelji, od kojih su veina pripadnici gornje srednje klase i vrlo bogati. Kineska sredinja banka je poetnom injekcijom od 8,2 milijarde dolara spasila trita od kolapsa. Moglo bi biti i drugih intervencija, ali su ovi pojedinani ulagai zato nauili lekciju.Peking je potroio ogroman politiki i ekonomski kapital da od angaja napravi financijski centar priznat u cijelom svijetu. Ukratko angaj je novi partijski Hong Kong i kljuni dio ovog plana je da juan postane globalna rezervna valuta. Meutim, samo je ekonomski uspjeh instrument koji moe podrati projekt kineskog predsjednika Xi Jinpinga i realizirati provedbu projekta "Kineskog sna".Uvijek treba imati na umu da je "Kineski san" Xi Jinpinga kratkoroni projekt i usmjeren je na odreeni datum i to 2021. godinu i obljetnicu osnutka Komunistike partije Kine .Xi oekuje da e do tada od Kine napraviti "umjereno prosperitetno drutvo".Za tih 30 milijuna obitelji koji se dre ideje da je "postati bogat neto slavno", to je jo jedna izreka Deng Xiaopinga, sve je u najboljem redu. Ali za Peking je vanija mo koju dobiva zbog brige o prosjenim Kineza.Na primjer, u 2014. je u gradovima otvoreno 13,2 radnih mjesta vie nego u 2013. To su sve nove vrste poslova, to je dovelo da se broj tih radnih mjesta poveao za 45,9% u odnosu na prethodnu godinu. Potronja i usluge u ukupnom BDP-u neprestano rastu.Prosjeni trend, zaboravljen u kaosu histerije na burzama, jest da kineski ekonomski model polako, ali sigurno ide ka umjerenijem i odrivom rastu.Posljednje, ali ne najmanje vano, Kina je u drugom tromjeseju 2015. godine zabiljeila gospodarski rast od 7%, ostavljajui uobiajene proroke apokalipse irom otvorenih usta.Napad ubojitih pekulanataPeking zna da dui pad na tritu moe negativno utjecati na korporativne financije, to bi uzrokovalo pusto i ekonomske okove, a moglo bi ak biti ugroeno i politiko vodstvo zemlje.Nakon odreenog oklijevanja vodstva o tome kako "spasiti" trite, premijer Li Keqiang, koji ima doktorat iz ekonomije, okupio je Dravno vijee i pokrenuo cijeli stroj da ispravi tetu.Meutim, Ma Guoxiang, politiki ekonomist sa Sveuilita financija i ekonomije angaju kae kako "kako je vlada samo naizgled intervenirala u financijskom i socijalnom smislu, dok je sve u stvari sam vrh sante leda dugoronog programa reformi trita i stvaranja svog vlastitog trita kapitala".Kratkorono, intervencija drave na tritu je bila potrebna i zbog predstojee godinje konferencije partije more na odmaralitu Beidaiheu blizini Pekinga."Nije ni udo da su podaci u "majci svih korekcija", koja je u stvari bila zamka, odjeknuli diljem svijeta. U zasjedi su bili pekulanti s Wall Streeta, Pentagon prijeti zbog otoka u Junom kineskom moru, a Kinu se takoer kanjava i zbog stratekog saveza s Rusijom. Nema tu nikakvih teorija zavjere, to su mi potvrdili i neki lanovi velikih amerikih tvrtki s jakom prisutnou na kineskom tritu", nastavlja Pepe Escobar.Oni su kao presedan izvukli 1987. godinu i posluili se istom taktikom. Naime, Washington je manipulirao tritem u podruju gotovinske namire i u New Yorku 1987. godine doslovno uvjebavao njegov kolaps, to je moglo unititi cijelo ameriko trite. Na kraju je intervenirao FED i tako prisilio pekulante da preispitaju svoje stavove.Dakle, Peking je intervencijom spaavanja dijelom svog trita uinio vrlo dobar potez. Stvar je u tome da su u kockarnici neoliberalnog kapitalizma sva trita su izmanipulirana.Kina uzvraa udaracUnato alarmu kojega je uputila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, velike svjetske tvrtke i institucionalni investitori posjeduju ne manje od 57 000 milijardi dolara, to je 120% BDP-a svih industrijaliziranih zemalja zajedno. Nitko od njih ne ulae u proizvodnju, nego samo u pekulativne aktivnosti.Zato? Zato to, barem na Zapadu, nema posla, potranja stagnira ili propada, ne postoji poticaj javnih investicija, niti ima velikih infrastrukturnih projekata. To nije sluaj u Aziji, posebno ne u Kini.Sedam godina nakon "Velikog svjetskog neoliberalnog praska" 2008. godine realna ulaganja u industrijaliziranom Sjeveru su manja za 17% nego prije krize, a inozemna ulaganja u proizvodnju su dosegla dno. U meuvremenu je eksplodirala nejednakost i tijekom krize se jo vie produbio jaz izmeu 10% najbogatijeg i 10% najsiromanijeg dijela stanovnitva.Ukratko, imamo prihode izvan svake kontrole koji i dalje proizvode balone, koji na kraju uzrokuju kolaps. Peking je sa svojom intervencijom odluio okonati tu praksu.Time je takoer poslao jasnu poruku pekulantima i manipulatorima trita, to moe znaiti i prvu "slubenu" poruku Washingtonu, iako ameriko Ministarstvo financija negira bilo kakvu umijeanost, da i ne razmilja o pripremi napada na kineska financijska trita. Znakovito je i da je kineska Komisija za kontrolu i sigurnost o tome otvorila i slubenu istragu i pravno e goniti pekulante u kupoprodaji kratkoronih obveznica, kako prenosi Financial Times.Ako su ameriki poduzetnici u pravu i da su pekulanti s Wall Streeta bili ti koji su pokrenuli napad, krajnji cilj je bio unititi ili barem na poetak vratiti kineske napore unutar euroazijskih integracija.Kina kroz Novi put svile, AIIB i dominantnu ulogu u Novoj razvojnoj BRICS banci ima najveu ulogu u financijama, infrastrukturi i razvojnim projektima koji potpunosti zaobilaze trenutni hegemonijski svijet.Dakle, ovim je Peking dobio prvu rundu Hoe li biti druge, vidjet e se sljedei put u "majci svih korekcija", 17. srpnja pie Pepe Escobar.Sada treba vidjeti je li druga runda ve u tijeku, moe li Kina izdrati "neoekivano potonue" burze u angaju samo dan poslije objave da e BRICS banka svoj prvi kredit dati u juanima.Odluka Sredinje banke Kine je bila identina onoj od prije tri tjedna i danas je na financijskim tritima intervenirala s dodatnih 50 milijardi juana (8,05 milijardi dolara), prenosi Reuters.Ovo je najvea financijska injekcija na tritu od 7. Srpnja i vlasti u Pekingu su, nakon jueranjeg pada burze u angaju iji je indeks pao za 8,5 posto kapitala, odluile ii dalje istim putem.Nema sumnje da je rije o otvorenom ratu na financijskim tritima na kojima Wall Street eli poraziti Peking, ak i na tetu amerikih poduzetnika koji posluju u Kini. Jednako kao to je pokrenut proces de-dolarizacije, kojega Kina ni po koju cijenu ne namjerava zaustavit, financijska elita na Zapadu se isto tako nee pomiriti s postojeim stanjem stvari i uinit e sve da "azijskog diva" baci na koljena.Odgovor Kine je i grozniava prodaja amerikih dravnih obveznica. Narodna banka Kine je u petak otkrila da su njezine devizne rezerve pale za dodatnih 17,3 milijarde dolara i sada iznose 3,6 trilijuna.Euroclear, tvrtka sa sjeditem u Belgiji kroz koju Kina provodi svoje financijske operacije u inozemstvu, potvruje da Kina agresivno prodala oko 107 milijardi dolara iz svojih fondova, od ega su veina obveznice amerikog Ministarstva financija, prenosi portal Action Forex.Prodaja amerikih vrijednosnih papira od strane Kine se nastavlja etvrti uzastopni kvartal, a amerika banka JP Morgan tvrdi da izlaz akumuliranog kapitala u posljednjih pet kvartala dosee razinu od oko 520 milijardi dolara.Stranica kae da Kina nastavlja s "grozniavom" prodajom amerikih trezorskih obveznica, to moe biti znak da slabi likvidnost trita amerikih obveznica.Kina je poela prodavati amerike obveznice u prosincu 2013. godine i tada se, prema slubenim statistikama, rijeila gotovo 48 milijardi dolara. Prije toga je strunjak banke BNP Paribas, Aron Kohli, rekao da "ako se Kina osloboditi trezorskih obveznica, to bi mogla biti obeshrabrujua vijest za trite amerikih vrijednosnih papira".Trenutno se rat vodi burzovnim indeksima i manipuliranjem na financijskim tritima, te sankcijama i pritiscima protiv Rusije, ali ne treba zaboraviti na "upozorenje" bive zamjenika ravnatelja CIA-e, Michaela Morrella, da su konsolidirane sile kao to je Amerika u 70% sluajeva u povijesti na uspon druge sile odgovorile ratom.Moe li do njega zaista doi? Analitiar Michle Brand i ekonomist Rmy Herrera za CounterPunch su izjavili da moe, jer su Sjedinjene Drave u ouvanju ravnotee globalnog monetarnog sustava koji se temelji na dolaru uvijek posezale za tim rjeenjem.Ameriki financijski i vojni sustav crpe snagu iz tog sustava i zatita dolara je glavni razlog zato se SAD uputaju u sukobe, tvrde analitiari. Skupina BRICS je 2008. godine i nastala zbog tenje za osloboenjem zemalja od hegemonije dolara. Nova razvojna BRICS banka bi hipotetiki mogla stvoriti valutu koja bi bila konkurent dolaru, to bi rezultiralo "katastrofalnim posljedicama za ameriko gospodarstvo", kau Brand i Herrera i dodaju da bi mehanizmi koje predlae BRICS u budunosti "hladni vrlo lako mogli pretvoriti u vrui rat".