NA XL SVNIKA - SVKATA 2010. BR. 3. (60.)deklaracija malo ili, bolje reći, nimalo ne vrijedi pred Gospodinom Bogom ako se ne živi ono na što smo pozva ,i s druge strane, što smo

GODINA XL SV. NIKOLA - SV. KATA 2010. BR. 3. (60.)

TOMISLAVLJEVO

List župe sv. Roka, Vinjani

Osnivač i izdavač:

Župni ured Vinjani

21260 Imotski / p.p. 30

Tel/fax: 021 / 841 - 791

Uredio i odgovara:

fra Denis Šimunović

Uredničko vijeće:

fra Denis Šimunović,

fra Jakov Udovičić,

Anela Kukavica, Zora Petric,

Marija Škeva, Josip Šteko

Lektor:

prof. Ivan Juroš

Korice:

kipovi sv. Nikole i sv. Kate

crkve sv. Nikole i sv. Kate

Unutrašnja korica:

novi kip Gospe Žalosne

Grafička priprema:

Silvio Družeić

Tisak:

JAFRA-PRINT d.o.o. Solin

List izlazi povremeno

i uzdržava se dragovoljnim

prilozima čitatelja.

PBZ - Tekući račun:

2340009-1100118484

SADRŽAJ

Dragi ljubitelji župnog lista Tomislavljeva! ....... 1

Svi smo mi pozvani na svetost ............................... 2

Došašće ili advent ...................................................... 8

Svetkovina sv. Ante .................................................. 10

Svetkovina sv. Roka .................................................12

Liturgijski kalendar ................................................. 13

Važne napomene u našoj župi! ............................ 16

! " # $ % & ' ( ) ' # $ *)

+ $ ( " ( & , % $ * " ) , $ ' ( ")

- . / 0 1 2342 5 64 7

8 " ) # $ 9 & ) : ; 8 " ( " < ")

; ) 8 ; = " > " ? % $ * " ) @)

A @ : $ ) * ; = @ ) : B ; ? " C $)

? " ) $ ? ( & B ? & ( ' < ; %)

' ( B " ? $ D $) )

E E E F # $ ? % " ? $ F G B

1

GODINA XL. Sv. Nikola - Sv. Kata 2010. Br. 3. (60.)

Dragi ljubitelji župnog lista Tomislavljeva!

smo ti koji bismo trebali nasljedo-vati Boga u njegovu djelu i govoru, a ne da On nasljeduje nas. Ukoliko se stavimo na Božju razinu, a polako to pokušava mentalitet ovoga svijeta koji se svima nama nalaže, onda smo mi ti koji krojimo njezinu povijest, ali povijest koja vodi u propast cijelo čovječanstvo.

Iako blijede prave kršćanske vri-jednosti jer ih se želi omalovažit, ipak se vaši svećenici svim silama trude sačuvati one istinske vrijednosti koje nam je ostavio Isus Krist ili smo ih kroz povijest temeljili na Njemu. Kroz punih četrdeset godina, koliko izlazi ovaj župni list, i dalje se želi svima vama ma gdje god bili predstavljati vrijednosti koje čuvaju naše dosto-janstvo, a ujedno vjeru i kulturu.

Fra Jakov i fra Denis

Ho treći se puta u vašim ruka-ma nalazi ovo malo djelo koje vam je ponuñeno kako biste

bili ne samo informirani o stanju u našoj župi Vinjani nego i o mnogim pitanjima koja se tiču naše vjere, od kojih su neka u mnogo čemu nažalost dobro iskrivljena. Vjerovati a ne znati zapravo u što ili u koga vjerujem zna-či držati da imam nešto što zapravo i nemam jer uopće ne postoji. Iako svatko ima svoj doživljaj Boga, ipak ne može svatko svojatati Boga samo za sebe jer se On se ne može privati-zirati. Bog se svakom nudi, ali taj Bog je Otac Isusa Krista koji ga je objavio i predstavio u onom obliku kakav on jest. Nitko, baš nitko nema pravo od Boga stvarati nekoga ili nešto što će pratiti moj način života i ujedno ga potvrñivati da je jedini ispravan. Mi

2

Svi smo mi pozvani na svetost

Ierijetko se može čuti meñu našim ‘’vjernicima’’, koji sami sebi podižu spomenike,

kako su oni bolji od onih koji idu u crkvu i ližu oltare, zatim kako njima ne trebaju sakramenti jer oni nikome nisu ništa loše napravili, ukrali i ubili … (ali čini se po njihovim riječima da skoro sve ostalo jesu). A jesu li se takvi ikada upitali nisam li ja taj koji rado sudi i osuñuje, nisam li ja taj koji o sebi ima visoko mišljenje. Kad su ti i takvi toliko dobri, mogli bismo ih postaviti na mjesto svetaca sv. Nikole Tavilića ili sv. Kate, možda sv. Ante ili sv. Roka pa da se pred takvima molimo mi koji smo grješni i potrebiti pomoći i zagovora. Velika

je ljudska oholost izvor svih grijeha! Upravo ovakvo razmišljanje uništava osobnu vjeru, ali isto tako i vjeru cijelog kraja. Zato se naši Vinjani i njihovi žitelji ne mogu nipošto pohva-liti da spadaju u vjerničku i katoličku skupinu ljudi, nego u skupinu vjerni-ka koji se deklariraju kao katolici, a deklaracija malo ili, bolje reći, nimalo ne vrijedi pred Gospodinom Bogom ako se ne živi ono na što smo pozvani ,i s druge strane, što smo toliko puta obećali. Da je moguće živjeti sveto i po Božjim zapovijedima, svjedoče nam toliki sveci Katoličke crkve, a nekima od njih odali su naši preñi čast sagradivši im crkve. Sv. Kata i sv. Nikola Tavelić dadoše živote za Krista podnijevši mučeništvo. Sv. Roko i sv. Ante propovijedali su i liječili bolesne te činili mnoga znamenja i čudesa u ime Božje.

Moglo bi se o pozivu na svetost na dugo i široko pisati, jedne hvaliti a druge kritizirati. Najbolje bi bilo da sabrano u duhu i molitvi svatko za sebe pročita barem jedan dio iz Biblije, a zasigurno najljepši i naj-jasniji jest govor koji je Isus izrekao ljudima na Gori. Ovaj tekst mogao bi poslužiti i kao ispit savjest za svaki-dašnji život.

po po ag

3

Evanñeoska besjeda na Gori

Blaženstva

Ugledavši mnoštvo, uziñe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati:

“Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Blago ožalošćenima:oni će se utješiti!

Blago krotkima:oni će baštiniti zemlju!

Blago gladnima i žednima praved-nosti: oni će se nasititi!

Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrñe!

Blago čistima srcem:oni će Boga gledati!

Blago mirotvorcima: Blago progonjenima zbog pra-vednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!”

“Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: ve-lika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!”

Sol zemlje i svjetlost svijeta

“Vi ste sol zemlje. Ali ako sol oblju-tavi, čime će se ona osoliti? Nije više ni za što, nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze.”

“Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod po-sudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima.”

Srdžba

“Čuli ste da je rečeno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu. A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne ‘Glupane!’, bit će podvrgnut Vijeću. A tko reče: ‘Luñače!’, bit će podvrgnut ognju paklenomu.”

“Ako dakle prinosiš dar na žrtve-nik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar ondje pred žrtvenikom, idi i najprije se iz-miri s bratom, a onda doñi i prinesi dar.”

“Nagodi se brzo s protivnikom dok si još s njim na putu, da te protivnik ne preda sudcu, a sudac tamničaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kažem ti, nećeš izići odande dok ne isplatiš do posljednjeg novčića.”

Preljub

“Čuli ste da je rečeno: Ne čini preljuba! A ja vam kažem: Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome učinio preljub u srcu. Ako te desno oko sablažnjava, iskopaj ga i

4

baci od sebe. Ta bolje je da ti propad-ne jedan od udova, nego da ti cijelo tijelo bude bačeno u pakao. Ako te desnica tvoja sablažnjava, odsijeci je i baci od sebe. Ta bolje je da ti propadne jedan od udova, nego da ti cijelo tijelo ode u pakao.”

Rastava

“Rečeno je takoñer: Tko otpusti svoju ženu, neka joj dade otpusnicu. A ja vam kažem: Tko god otpusti svoju ženu – osim zbog bludništva – navodi je na preljub i tko se god otpuštenom oženi, čini preljub.”

Zakletva

“Čuli ste još da je rečeno starima: Ne zaklinji se krivo, nego izvrši Gospo-dinu svoje zakletve. A ja vam kažem: Ne kunite se nikako! Ni nebom jer je prijestolje Božje. Ni zemljom jer je podnožje njegovim nogama. Ni Jeru-zalemom jer grad je Kralja velikoga! Ni svojom se glavom ne zaklinji jer ni jedne vlasi ne možeš učiniti bijelom ili crnom. Vaša riječ neka bude: ‘Da, da, – ne, ne!’ Što je više od toga, od Zloga je.”

Osveta

“Čuli ste da je rečeno: Oko za oko, zub za zub! A ja vam kažem: Ne opi-rite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi. Onomu tko bi se htio s tobom parničiti da bi se domogao tvoje donje haljine prepusti i gornju. Ako te tko prisili jednu milju, poñi s njim dvije. Tko od tebe što zaište, podaj mu! I ne okreni se od onoga koji hoće da mu pozajmiš.”

Ljubav prema neprijateljima

“Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, a mrzi neprijatelja. A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima. Jer

5

ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne čine i carinici? I ako pozdravljate samo bra-ću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani?”

“Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!”

Milostinja u skrovitosti

“Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače, nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dije-liš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to u sinagogama i na ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kada daješ milo-stinju – neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!”

Prava molitva. Očenaš

“Kad molite, ne blebećite kao po-gani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani. Ne nalikujte na njih. Ta zna vaš Otac što vam treba i prije negoli ga zaištete. Vi, dakle, ovako molite:

‘Oče naš, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje!

Doñi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!

Kruh naš svagdanji daj nam danas!

I opusti nam duge naše kako i mi otpustismo dužnicima svojim!

I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zloga!’”“Doista, ako vi otpustite ljudima

njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka.”

Post u skrovitosti

“I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da poka-žu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti napro-tiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uz-vratit će ti.”

Osigurano blago

“Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac ili rña nagrizaju i gdje ga kradljivci potkapaju i kradu. Zgr-ćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni hrña ne nagrizaju i gdje lj gr aj gdje

6

kradljivci ne potkapaju niti kradu. Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce.”

Ne može se služiti dvojici

gospodara

“Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga pria-njati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.”

Pouzdanje u Božju providnost

“Zato vam kažem: Ne budite za-brinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vrjedniji od jela i tijelo od odijela?”

“Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vrjedniji od njih? A tko od vas zabrinutošću može svome sta-su dodati jedan lakat? I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, ne će li još više vas, malovjerni?”

“Nemojte dakle zabrinuto govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘U što ćemo se obući?’ Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski

da vam je sve to potrebno. Tražite stoga najprije Kraljevstvo i praved-nost njegovu, a sve će vam se ostalo nadodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova.”

Ne sudite!

“Ne sudite da ne budete suñeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete su-ñeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se. Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš? Ili kako možeš reći bratu svomu: ‘De da ti izvadim trun iz oka’, a eto brvna u oku tvom? Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun iz oka bratova!”

Ne obeščaćujte svetinje!

“Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas.”

Uspješnost molitve

“Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca otvorit će se. Ta ima li koga meñu vama da bi svojemu sinu, ako ga zaište kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu

7

svoju, koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!”

Zlatno pravilo

“Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima. To je, doista, Zakon i Proroci.”

Lažni proroci

“Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. Po nji-hovim ćete ih plodovima prepoznati. Bere li se s trnja grožñe ili s bodljike smokve? Tako svako dobro stablo raña dobrim plodovima, a nevaljalo stablo raña plodovima zlim. Ne može dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. Sva-ko stablo koje ne raña dobrim plodom siječe se i u oganj baca. Dakle: po plo-dovima ćete ih njihovim prepoznati.”

Pravi učenici

“Neće u kraljevstvo nebesko ući svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gos-podine!’, nego onaj koji vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mnogi će me u onaj dan pitati: ‘Gospodi-ne, Gospodine! Nismo li mi u tvoje ime prorokovali, u tvoje ime ñavle izgonili, u tvoje ime mnoga čudesa činili?’ Tada ću im kazati: ‘Nikad vas nisam poznavao! Nosite se od mene, vi bezakonici!’”

Kuća na stijeni i kuća na pijesku.

Zaključak besjede na gori

“Stoga, tko god sluša ove moje riječi i izvršava ih, bit će kao mudar čovjek koji sagradi kuću na stijeni. Zapljušti kiša, navale bujice, duhnu vjetrovi i sruče se na tu kuću, ali ona ne pada. Jer – utemeljena je na stijeni.”

“Naprotiv, tko god sluša ove moje riječi, a ne vrši ih, bit će kao lud čo-vjek koji sagradi kuću na pijesku. Zapljušti kiša, navale bujice, duhnu vjetrovi i sruče se na tu kuću i ona se sruši. I bijaše to ruševina velika.”

Kad Isus završi ove svoje besje-de, mnoštvo osta zaneseno njegovim naukom. Ta učio ih kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi pismoznanci.

Usp. Mt 5-7Isus nas je naučio kakvi trebamo

biti, a na nama je da u slobodnoj volji kao razumska i besmrtna bića odlučimo što želimo i kako želimo živjeti.

8

Jošašće ili advent je vrijeme priprave kroz četiri nedjelje za godišnju proslavu Roñe-

nja Gospodinova - Božića, ali ujedno i vrijeme priprave za drugi, slavni Kristov dolazak.

Došašće se dijeli u dva dijela, a s njim započinje i nova crkvena godi-na. Prvi dio došašća započinje prvom nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola (30. studenog) i traje do 16. prosinca. Liturgija u tom prvom dijelu izražava onaj vid doša-šća koji govori o Kraljevstvu Božjem na svršetku vremena i usmjerava na iščekivanje drugoga Kristova dolaska.

Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca, da Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Roñenja Gospodnjeg.

Prvi tragovi crkvene priprave za Božić nalaze se već u V . stoljeću u Siriji, a sama se priprava sastojala od liturgijskog spomena Blažene Djevice Marije Bogorodice i sv. Iva-na Krstitelja kao Isusova preteče, a obuhvaćala je dvije nedjelje koje su prethodile Božiću.

Od 8. stoljeća razdoblje došašća počinjalo je 11. studenog na blagdan sv. Martina i bilo je strogo poput koriz-me, a trajalo je šest nedjelja. Kasnije je taj običaj znatno ublažen, makar se i danas razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi.

Prva nedjelja došašća govori o ponovnom Kristovu dolasku, kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo - novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusova preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa. Može se reći da je Marija vjerom zače-la Isusa: prije nego li u svome krilu, ona ga je začela u svome srcu. No, čitanja došašća ne upućuju samo na to kako je bilo onda, “u ono vri-jeme”, nego žele pobuditi odlučno

Došašće ili advent

nj ugog

9

stajalište za današnjicu, tj. za naš život. Došašće nas odgaja za ljubav koja čezne za Bogom koju se može susresti najprije u čovjeku a onda i u samom Bogu. Ono nas potiče da budemo spremni za Isusov slavni dolazak, tj. za Sudnji dan. Ipak, u Došašću se ne slavi samo iščekiva-nje, već i dolazak našeg Gospodina, Isusa Krista koji traje bez prestanka.

U Rimokatoličkoj crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji (kao i u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava”, da bi taj tipično bo-žićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!”) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova roñenja.

Advent kao početak crkvene go-dine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njemu ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. U njemu su posebno poznate zornice.

ZORNICE – sv. mise koje imaju pokorničko značenje, jer valja usta-ti vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četi-ritjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Drugi narodi, pa ni slavenski, nisu našli za te rane mise, odjevene u čar i tegobe zime, vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom Rorate. Slaveći te mise, narod je stvorio oso-bite adventske pjesme. I one su plod hrvatskog vjerničkog duha, bogate

sadržajem jer prepjevaju proročan-stva biblijskih proroka o Kristovu do-lasku, a napose ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovu dolasku. Isusova majka je uz pokor-nika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona ukazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak. Otkriva to Marijin pohod Elizabeti, majci Ivana Krstitelja. Taj pohod govori da Bog dolazi čovjeku, ali i po čovjeku želi doći drugome čovjeku. Marija je puna Boga, nosi ga u utrobi, a krenula je na putove ljudi, do Elizabete. Tako je ona primjer za pun doživljaj Božjeg došašća, ali je i sama postala doša-šće ljudima.

U došašću izrañuje se i stavlja na stol adventski vijenac sa četiri svijeće. Svijeće simboliziraju četiri nedjelje u došašću.

ADVENTSKI VIJENAC - U vre-menu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, prem-da nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama, od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u ilustriranom časopisu. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u

10

cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostav-nih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i - najvažnije - u vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postupno, po jedna više svaki od če-tiri adventska tjedna. I tako se čeka Božić! Adventski vijenac nije samo

lijepi “cvjetni aranžman” u ogoljeno zimsko doba, nego on na osobit način diskretno okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u odreñenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju.

Stariji će se sjetiti da “kod nas ranije nije bilo toga vijenca”. Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Eu-rope, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme do-slovno svagdje. No i tamo je došao tek nakon Prvog svjetskog rata; “prenesen je” iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postupno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist - svjetlo).

Fra Denis Šimunović

Svetkovina sv. Ante

vogodišnja proslava svetkovine Sv. Ante gotovo da je ista kao i dosadašnjih godina, ali mo-

žemo s pravom reći da proslava Sv. Ante iz godine u godinu dobiva na vrijednosti i ljepoti. Za samu svetko-vinu Sv. Ante i ove godine pripremali smo se ponajprije s trinaest utoraka, a zatim i devetnicom, no ove godine ona je dobila još više na značenju. Svake večeri na sv. misi u 19.00 sati misno slavlje predvodio je jedan od

fratara samostanskog okružja. Prvu večer devetnice započeo je fra Ante Madunić (župnik Prološca), drugu večer s nama je bio fra Kristian Stipanović (župni vikar Imotskog i magistar postulanata), treću večer devetnice predvodio je fra Mladen Prolić (župnik Runovića), zatim fra Frano Laco (župnik Zmijavaca), fra Vinko Gudelj (župnik Podbablja), fra Jakov Begonja (župnik Studenaca), fra Rafael Begić (župnik Slivna) i

11

posljednju večer u devetnici pred-vodio je fra Zoran Kutleša (župnik, gvardijan i dekan Imotskog). Svaku večer u devetnici bila je prigoda za sv. ispovijed koju su mnogi iskoristili, a posljednju večer devetnice bila je organizirana sv. ispovijed za cijelu našu župu. Ovo je druga godina da se organizira sv. ispovijed uoči samog blagdana, a toliko je bilo svijeta da su čak šestorica svećenika ispovijedala sat vremena.

Sama svetkovina Sv. Ante Gronje-vinjančanima puno znači. Posti se i moli ne samo uoči blagdana nego kroz trinaest utoraka, a mnogi i svaki uto-rak kroz godinu. I ne samo da je Vi-njančanima i Vinjančankama sv. Ante omiljeni svetac nego i mnogima diljem svijeta. Mnogi hodočaste u Vinjane na sam blagdan sv. Ante. Iz cijele Imotske krajine i Zapadne Hercegovine najvi-še se okupi svijeta na sv. misi u 5.00 sati koja se slavi u Vrtu sv. Ante, a ove godine ju je predvodio fra Frano Laco,

župnik Zmijavaca. I sv. misa u 6.00 i 7.00 sati bila je ove godine više posje-ćena dok su sv. mise prema podnevu počele opadati iz godine u godinu. Tako je ove godine bilo očito da je sv. misa u 10.30 sati izgubila na značenju iako je to središnje misno slavlje kojem je predhodila procesija oko crkve i gro-blja. Misu je predvodio fra Ante Babić, vicepostulator za proglašenje svetim slugu Božjega o. Ante Antića. Večernju sv. misu u 18.30 sati predvodio je fra Ivan Režić, župni vikar u Imotskom. Prije sv. mise bila je kratka procesija sa svečevim kipom, a na kraju sv. mise fra Ivan je blagoslovio djecu i ljiljanje.

Poslije sv. mise djeca KUD-a Vi-njani, koji su sudjelovali u sv. misi u narodnim nošnjama, na igralištu kod spomen obilježja poginulom hr-vatskom branitelju Velimiru Đereku ‘Sokolu’ izveli su nekoliko prigodnih plesova i pjesama zajedno s još dva kulturno umjetnička društva.

FDŠ

Sv. misa u 5.00 sati u vrtu sv. Ante

12

Svetkovina sv. Roka

Roka u 18.30 sati a predvodili su svećenici koji pastoralno djeluju u Vinjanima.

Sam blagdan sv. Roka proslavljen je sv. misama: u 8.00 sati predvodio ju je fra Jakov Udovičić, a u 18.30 sati fra Denis Šimunović. Glavno misno slavlje, koje je započelo u 10.30 sati procesijom oko crkve i crkvenog dvo-rišta u kojoj su muškarci nosili kip sveca i četiri barjaka, predvodio je fra Ivan Režić, župni vikar u Imotskom, a propovijedao je fra Rafael Begić, župnik u Slivnu. U slavlju sv. mise sudjelovalo je trinaest svećenika i veliki broj vjernika s obzirom na to da blagdan zapada u radni dan.

FDŠ

1vetom Roku, zaštitniku župe Vinjani, ovogodišnjom prosla-vom odali smo čast i zahvalu

za sve primljene milosti od Boga po njegovu zagovoru. Iako je sam blag-dan Sv. Roka odmah nakon velikog blagdana Velike Gospe, koji ga malo zasjenio, ipak su se mnogi iz naših Vinjana a i iz cijele Imotske kraji-ne, posebno iz okopoljskog dijela, okupi u prostoru koji je napravljen i ureñen na slavu Trojedinog Boga i u čast sv. Roka.

Za župnu svetkovinu Sv. Roka ove godine po prvi puta pripremali smo se trodnevnom duhovnom ob-novom koja je započela 13. kolovoza sv. misom i molitvama u čast sv.

Procesija na sv. Roka

13

Liturgijski kalendar

11. studenog (četvrtak)

Trodnevica u čast sv. Nikoli Tave-liću. Sv. misa i molitve u 16.00 sati. Pola sata prije mise krunica i prigoda za sv. ispovijed.

12. studenog (petak)


13. studenog (subota)


Susret Franjevačkog svjetovnog

reda cijele Imotske krajine u crkvi sv. Nikole Tavelića.

14. studenog (nedjelja)

Sv. Nikola Tavelić (svetkovina) – sv. misa i procesija u 10.30 sati.

Sv. mise u crkvi sv. Kate i Sv. Roka u 9.00 sati.


Gospa od Zdravlja – sv. misa i procesija u crkvi sv. Roka u 10.30 sati.

Sv. mise u crkvi sv. Kate i Sv. Ni-kole u 9.00 sati.

1. studenog (ponedjeljak)

Svi Sveti (svetkovina) – sv. mise su u crkvi sv. Ante u 10.30 sati, a u crkvi sv. Roka u 15.00 sati. Sat vre-mena prije sv. misa započet ćemo s pojedinačnim odrješenima po groblju.

2. studenog (utorak)

Dušni Dan – sv. mise u crkvi sv. Roka u 9.00 sati a u crkvi sv. Ante u 11.00 sati. Na kraju sv. misa zajed-ničko odrješenja na četiri mjesta u groblju a prije sv. misa pojedinačna odrješenja po groblju.


Prvi četvrtak u mjesecu i klanja-nje pred Presvetim Oltarskim Sakra-mentom u crkvi sv. Kate u 20.00 sati.

5. studenog (petak)

Prvi petak u mjesecu. Sv. mise u Sv. Roka i Sv. Kate u 8.00 sati, a u Sv. Nikole i Sv. Ante u 9.00 sati. Dvadesetak minuta prije sv. mise prigoda za sv. ispovijed.

6. studenog (subota)

Prva subota u mjesecu i prigoda za sv. ispovijed u crkvi sv. Roka u 9.30 sati, Sv. Ante u 10.00 sati, Sv. Nikole u 10.30 sati i Sv. Kate u 12.00 sati.

14


Trodnevica u čast sv. Kate. Sv. misa i molitve u 16.00 sati. Pola sata prije mise krunica i prigoda za sv. ispovijed.

Sv. Cecilija (zaštitnica zboraša)

23. studenog (utorak)


24. studenog (srijeda)



Sv. Kata (svetkovina) – sv. misa u 10.30 sati. Glavno misno slavlje i procesija u 16.00 sati.


I. Nedjelja došašća ili adventa. Sv. mise u crkvi sv. Kate u 9.00 sati, Sv. Roka u 9.30 sati, Sv. Nikole Tavelića u 10.30 sati i Sv. Ante u 11.00 sati.


Sv. mise zornice kroz cijelo doša-šće u crkvi sv. Kate u 6.15 sati.

2. prosinca (četvrtak)

Prvi četvrtak u mjesecu i kla-njanje pred Presvetim Oltarskim

Sakramentom u crkvi Sv. Kate u 20.00 sati.

3. prosinca (petak)

Prvi petak u mjesecu. Sv. mise u Sv. Roka i Sv. Kate u 8.00 sati, a u Sv. Nikole i Sv. Ante u 9.00 sati. Dvadesetak minuta prije sv. mise prigoda za sv. ispovijed.

4. prosinca (subota)

Prva subota u mjesecu i prigoda za sv. ispovijed u crkvi sv. Roka u 9.30 sati, Sv. Ante u 10.00 sati, Sv. Nikole u 10.30 sati i Sv. Kate u 12.00 sati.

5. prosinca (nedjelja)

II. Nedjelja došašća ili adventa. Sv. mise u crkvi sv. Kate u 9.00 sati, Sv. Roka u 9.30 sati, Sv. Nikole Tavelića u 10.30 sati i Sv. Ante u 11.00 sati.

8. prosinca (srijeda)

Bezgrješno Začeće BDM (svetko-vina) – sv. mise u crkvi sv. Roka i Sv. Nikole u 16.00 sati.


Božićna ispovijed u crkvi sv. Kate i Sv. Roka u 10.00 sati, a u crkvi sv. Ante i Sv. Nikole u 11.00 sati.

15


III. Nedjelja došašća ili adventa – Materice. Sv. mise u crkvi sv. Kate u 9.00 sati, Sv. Nikole Tavelića u 10.00 sati, Sv. Ante u 11.00 sati i Sv. Roka u 15.00 sati.

Božićna ispovijed u svim crkva-ma sat vremena prije sv. mise.


IV. Nedjelja došašća ili adventa - Očići. Sv. mise u crkvi sv. Kate u 9.00 sati, Sv. Roka u 9.30 sati, Sv. Nikole Tavelića u 10.30 sati i Sv. Ante u 11.00 sati.

24. prosinca (petak)

Badnjak – zadnji dan misa zor-nica u crkvi sv. Kate.

24.00 sata sv. mise polnoćke.


Božić – Roñenje Gospodnje! Sv. mise u crkvi sv. Roka i Sv. Kate u 9.30 sati, a Sv. Ante i Sv. Nikole u 11.00 sati.


Svetkovina Svete obitelji i blagdan sv. Stjepana prvomučenika.

Sv. mise u crkvi sv. Kate u 9.00 sati, Sv. Roka u 9.30 sati, Sv. Niko-le Tavelića u 10.30 sati i Sv. Ante u 11.00 sati.

Započinjemo s blagoslovom obi-telji Jovići (Gornjih i ‘Domića’), Leke, Vidoši i Bage.

27. prosinca (ponedjeljak)

Blagdan sv. Ivana apostola i evan-ñelista. Sv. misa u crkvi Sv. Roka u 10.30 sati.

Blagoslov obitelji: Galići, Kukavi-ce, Vicani, Petrici, Delipetari, Nenadići i Vukadinovići.

28. prosinca (utorak)

Blagdan Nevine dječice ili Mla-denci. Sv. misa u crkvi sv. Nikole Tavelića u 10.30 sati.

Blagoslov obitelji: Đuzeli, Šteke, Tomasovići, Đereci i Aračići (ispod Grede).

29. prosinca (srijeda)

Blagoslov obitelji: Kutleše, Misiri, Lončari i Juroši.

30. prosinca (četvrtak)

Blagoslov obitelji: Aračići (uz glav-ni put), Jelinići, Markote, Bašići, Pešin Dolac, Gornji Perići i Jelavići.

31. prosinca (petak)

Blagoslov obitelji: Crna Gora, Prke, Radati, Žderin Dolac i Rebići (staro selo).

16

Važne napomene u našoj župi!

Kod sklapanja ženidbe!!!

1vaki djevojka ili mladići koji žele sklopiti katoličku ženidbu u našoj župi trebaju se odmah,

dok još nisu konačno utvrdili nadne-vak ženidbe i dvoranu za vjenčanje, dogovoriti sa svećenikom. Najbolje bi bilo pronaći 2-3 termina, a za takve stvari treba planirati ženidbu. Nažalost, mnogi u zadnji čas dogovore ženidbu slobodno birajući termin i dvoranu, a ne pitaju svećnika je li on slobodan. Tako dovode svećenika pred gotov čin i u nelagodnu situaciju. Ne bi bilo do-bro da i svećenik dovede zaručnike u nelagodnu situaciju pa im ne dopu-sti vjenčanje jer su u župi slavlja ili dogañanja istog nadnevka kad i oni žele sklopiti ženidbu. Stoga vas mo-limo doñite svećeniku prije nego što definitivno utvrdite nadnevak ženidbe.

Kod krštenja!!!

Kad odlučite krstiti svoje dijete dogovorite se sa svojim svećenicimao nadnevku krštenja. Posebno treba pri-paziti kod krštenja četvrtoga i petog djeteta ili kad je u pitanju više djece. Treba prijaviti krštenje barem mjesec dana prije kako bismo mi mogli prija-viti o. nadbiskupu koji upućuje svoju čestitku i prigodni dar. Pošto po ovaj dar takoñer treba otići, treba na vrijeme

prijaviti ovakvo krštenje s napomenom da je ovo četvrto, peto, šesto… dijete.

Kod sprovoda!!!

Sprovod prijavljuje sama obitelj, a vrijeme dogovara sa svećenikom. Nipošto se ne smije dogoditi da obitelj sama odreñuje vrijeme jer se može do-goditi da bude neka misa ili sprovod ili nekad druga obveza koja ne može dati prednost sprovodu. Stoga vas molimo da sprovod ne odreñujete prije nego li se dogovorite sa svećenikom.

Uz naše pokojnike vezan je i sa-kramenat ispovijedi, pričesti i bo-lesničkog pomazanja. Mnogi naši pokojnici odlaze s ovoga svijeta ne-izmireni s Bogom. Čijom krivnjom? Možda vlastitom, jer su se bojali da ne umru ili im svećenik uopće ne treba, a možda i same obitelji koja se brine oko mnogoga, a bitno zaborav-lja. Zapamtite sakramenti oživljuju, a ne usmrćuju!

Na sprovodnim misama za pokoj-ne nažalost neki se pokušavaju ispo-vjediti i pričestiti umjesto pokojnika ili pokojnice, što nipošto nije moguće. Još gore čine oni koji se pričešćuju za dušu pokojnika te otežavaju toj duši ako nisu ispovjeñeni, a u crkvu ne idu, što je nažalost česta pojava u našoj župi..

17

Documents

NA XL SVNIKA - SVKATA 2010. BR. 3. (60.)deklaracija malo ili, bolje reći, nimalo ne vrijedi pred Gospodinom Bogom ako se ne živi ono na što smo pozva ,i s druge strane, što smo