Naša Osnovna Škola Jordanovac smještena je iznad same periferije Vlaške ulice koja je u 19. stoljeću bila sasvim neznatna. Njome se mogla smatrati uglavnom Petrova ulica, u kojoj su bila dva groblja ( katoličko i židovsko ) i uz njih 1878. svega 6 kuća.

Školsku zgradu projektirao Ivan Zemljak. Projekt nastaje u doba kada gradsku građevinsku politiku određuje i potreba za novim školskim prostorima.

Gradska osnovna škola Jordanovac u Zagrebu prva je u nizu Zemljakovih školskih zgrada utemeljenih na načelima suvremene pedologije, sociologije i higijene, te oblikovanih arhitektonikom modernizma međunarodnoga stila.

Ovo ostvarenje uvršteno je u mnoge ugledne međunarodne selekcije funkcionalističke arhitekture, kao doprinos razvitku moderne arhitekture.

Godine 1934. otvorena je školska zgrada za učenike. U jednom je krilu radila pučka škola, a u drugom građanska. Škola je bila u funkciji sve do 1942. godine, kada ju je njemačka vojska pretvorila u vojni lazaret.

Nakon 1945. godine sve do 1954. godine služi kao zgrada Jadran filma, kada ponovno postaje školom. Škola je proširivala svoju djelatnost te tako postaje eksperimentalna.

Škola je učenicima postala – drugi dom.

Prvi ravnatelj škole bio je profesor Boško Zenić, jedan od najzaslužnijih ljudi u povijesti škole za čijeg se upravljanja vrše mnoge promjene. U njegovo se vrijeme uređuje okoliš, stvara Učenička zadruga s tiskarom, peradarnikom i voćnjakom.

Godine 1960. škola postaje eksperimentala, a postignuti rezultati svrstali su je među najviđeniješkole u našoj zemlji.

Od 1961. do 1969. godine Eksperimentalnom školom rukovodio je dr. Valentin Puževski

1969. do 1974.godine direktor škole bio je Velimir Dorofejev, a od 1974. do 1986. godine Josip Marić.

Marija Pavlek rukovodila je školom od 1986. do 1996. godine

Od 1996. do danas ravnateljica škole je Vera Borovec, dipl. pedagog.

Slavlje 10 godina postojanja

škole Jordanovac

Himna je uvedena 1958.godine. U izvođenju učeničkog zbora i tamburaškog orkestra OŠ Jordanovac, dugi niz godina je putem razglasa emitirana kao znak početka nastave u prijepodnevnom i poslijepodnevnom turnusu, pri čemu su učenici ustajanjem odavali počast himni i školi, te tako dočekivali dolazak nastavnika na prvi sat dnevne nastave. Spjevao ju je Zvonko Toth, a uglazbio Rudolf Rajter.

Naša škola

“U zelenom sva si nam,

zidovi ti bijeli,

svatko od nas u srcu,

tebi se veseli.

zato sad,

pjevajmo,pjevajmo,

pjesmu ovu,

himnu naše mladosti,mladosti

la,la,la,la

la,la,la la, la, la ,la

U igri, šali, radosti,

katkad suzom oprani,

la,la,la la,

i brigom,radom protkani.La, la teku dani svi,

Svaki je kutak ovdje drag,

Uspomene mile trag,

la,la,la la,

veseli mi u radosti,

Jordanovački đaci svi,svi.”

U školi se osniva se Učenička zadruga Jordanovac (1956.), uređuju se sportski tereni ( 1957.), osnivaju se razna savjetovališta i Zbor škole ( 1963. ), izrađuje se Statuta škole i Pravilnik o dohotku ( 1962. ), uvode se specijalizirane učionice ( 1968. ) , surađuje s mnogim drugim školama, otvaraju klasični razredi za latinski i staro-grčki jezik,...

1990.-1994. godine OŠ Jordanovac prima preko 300učenika prognanika iz svih krajeva Hrvatske.

Škola dobiva mnogobrojna priznanja i nagrade za kvalitetu i uspjeh.

Među njima i Nagradu grada Zagreba ( 1968. ) za visoku kvalitetu i nagrada za list “Naš Jordanovac” od strane Zavoda za prosvjetno – pedagošku službu.

Škola je postala vježbaonica Prirodoslovno –matematičkog fakulteta za kemiju i zemljopis, te vježbaonica Filozofskog fakulteta za hrvatski jezik.

Godine 2001. prijavili smo se Pokretu prijatelja prirode “Lijepa Naša” voditelju nacionalnog programa EKO-škola u RH, sa željom da steknemo status međunarodne EKO škole.

Ambijent naše škole danas.

Josipa Milas,

Petar Džajić

i

Eduard – Edi Jerković

8.B

Mentor: prof. Davor Krnjeta