1

N A C R T

Na temelju lanka 27. stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne

novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) ministar znanosti, obrazovanja i

sporta donosi

ODLUKU O DONOENJU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA GRAANSKOG ODGOJA I

OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE KOLE

I.

Ovom Odlukom donosi se Nastavni plan i program Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje

kole u Republici Hrvatskoj.

II.

Nastavni plan i program Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj

provodit e se:

od kolske godine 2014./2015. kao obvezan predmet u okviru nastavnog plana i programa 6. razreda

osnovne kole i kroz meupredmetne sadraje u nastavnim predmetima i programima od 1. do 5.

razreda, 7. i 8. razredu osnovne kole i 1. i 2. razredu srednje kole.

od kolske godine 2015./2016. kao obvezan predmet u okviru nastavnog plana i programa 6. i 7.

razreda osnovne kole i 1. razreda srednje kole i kroz meupredmetne sadraje u nastavnim

predmetima i programima od 1. do 5. razreda i 8. razreda osnovne kole i 2. razredu srednje kole.

od kolske godine 2016./2017. kao obvezan predmet u okviru nastavnih planova i programa od 6. do

8. razreda osnovne kole i 1. i 2. razreda srednje kole i kroz meupredmetne sadraje u nastavnim

predmetima i programima od 1. do 5. razreda osnovne kole.

Nain provoenja propisan je Nastavnim planom i programom Graanskog odgoja i obrazovanja koji je

sastavni dio ove Odluke.

III.

Struno usavravanje uitelja, nastavnika i strunih suradnika vezano uz provedbu Graanskog odgoja i

obrazovanja provodit e Agencija za odgoj i obrazovanje.

2

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana njezine objave u Narodnim novinama.

KLASA:

URBROJ:

M I N I S T A R

dr. sc. eljko Jovanovi

3

Nacrt Nastavnog plana i programa

Graanskog odgoja i obrazovanja

za osnovnu i srednju kolu

Zagreb, travanj 2014.

4

Sadraj

1. Uvod 5

2. Polazita Graanskog odgoja i obrazovanja 6

3. Strukturalne odrednice Graanskog odgoja i obrazovanja 13

4. Ishodi Graanskog odgoja i obrazovanja prema odgojno-obrazovnim ciklusima 15

5. Meupredmetna povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja 34

6. Plan sustavnog uvoenja Graanskog odgoja i obrazovanja 35

7. Nastavni plan Graanskog odgoja i obrazovanja 36

8. Nastavni program Graanskog odgoja i obrazovanja 43

9. Metode uspjenog pouavanja Graanskog odgoja i obrazovanja 49

10. Vrednovanje postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju 49

11. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje Graanskog odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj koli 50

5

1. Uvod

Da bi graani aktivno koristili svoja prava i ispunjavali svoje odgovornosti u ustavnoj demokraciji prijeko je

potrebno da oni posjeduju odgovarajue znanje, vjetine i stajalita o sebi kao nositeljima vlasti, kao i o ulozi drave i

njezinih institucija u zatiti prava graana. U Ustavu Republike Hrvatske utvreno je da su sloboda, jednakost,

nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potovanje prava ovjeka,

nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav

najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

U sklopu Graanskog odgoja i obrazovanja uenici sustavno ue o tome koja prava i odgovornosti imaju te na

koji ih nain i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Krajnji je cilj takvog uenja razvoj uenika kao emancipiranoga i

odgovornoga graanina koji aktivno sudjeluje u razvoju demokratske graanske kulture ili etosa svoje kole, mjesta,

drave, Europe i svijeta. Ustavna demokracija je model vlasti u kojoj su graani politiki subjekti, a to znai - nositelji

vlasti. Sudjelovanjem na izborima oni pristaju dio svoje suverenosti otuiti od sebe tj. staviti u ruke zastupnika, od kojih

onda s pravom oekuju zatitu svojih interesa i pridonoenje zajednikom dobru. Kako bi se ta oekivanja i ostvarila,

svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske, sadre odredbe o ogranienju vlasti. Iako su te odredbe vitalne za

demokraciju, puna zatita graana od zlouporabe vlasti pretpostavlja njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim

procesima. Time graani potvruju temelje demokratskog poretka - slobodu i ravnopravnost pojedinca bez obzira na

razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima.

kola je duna uenike pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom sudjelovanju graana u

odluivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i uinkovito, graani trebaju usvojiti odgovarajue znanje,

vjetine i stajalita za koritenje intelektualnih alata kojima se unaprjeuju demokratske procedure kao to su procjena

valjanosti naela, pravila i zakona te uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.

Kako bi se u uenika potaknula spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne, preko lokalne i

nacionalne, do europske i meunarodne zajednice, oni u koli trebaju:

stjecati znanje o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima djelovanja u zajednici;

razvijati vjetine uoavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rjeavanja u suradnji s drugima;

jaati motivaciju za primjenom steenog znanja i vjetina u svakidanjem ivotu.

U skladu s tim, Nastavni plan i program Graanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Graanski odgoj i

obrazovanje) odreuje oekivana postignua uenika i sugerira naine na koje se do njih dolazi u koli bez obzira

provodi li se Graanski odgoj i obrazovanje meupredmetno ili kao poseban predmet. On time predstavlja konceptualni,

didaktiki i metodiki okvir za razvoj graanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj koli. No, za puni razvoj graanske

kompetencije kljuna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi kola postala mjesto pouavanja,

uenja i ivljenja demokracije.

6

2. Polazita Graanskog odgoja i obrazovanja

Odgoj i obrazovanje usmjeren na razvoj kompetencija

Sloenost promjena koje danas zahvaaju odgojno-obrazovne sustave u svijetu posljedica su dvaju meusobno

povezanih procesa: uspostave globalnog trita temeljenog na proizvodnji globalno konkurentnog znanja i

tehnologija te irenje kulturno pluralnih demokratskih drutava ureenih na naelima ljudskih prava,

ravnopravnosti i vladavine prava. Pokretaka snaga tih procesa su informirani, visokoobrazovani, kreativni i

motivirani graani, a odgoj i obrazovanje kljuni imbenik njihova razvoja. U skladu s tim, u odgoju i obrazovanju

naputa se dosadanje naelo uenja i pouavanja sa svrhom stjecanja faktografskog znanja i prihvaa naelo

uenja i pouavanja radi stjecanja aplikativnog i transformativnog znanja i vjetina koji su otvoreni inovacijama i

nadograivanju sukladno ubrzanim promjenama u drutvu, kulturi, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji. Takve

promjene u pristupu obrazovanju, uenju i pouavanju jamstvo su osiguranja kvalitetnijeg ivota graana u trima

kljunim dimenzijama: privatnoj, drutveno-kulturnoj i profesionalnoj. Pojam koji se nalazi u temeljima tih

promjena jest kompetencija.

to je kompetencija?

Pojam kompetencije funkcionalno ujedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavravanje i samouenje sa

svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, drutvene zajednice i trita. Iako do danas nema opeprihvaenog

odreenja kompetencije, europske se zemlje sve vie opredjeljuju za holistiki pristup u sklopu kojega se

kompetencija odreuje kao viedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona ukljuuje znanje, vjetine,

vrijednosti, stajalita, osobine linosti, motivaciju i obrasce ponaanja kojima pojedinac raspolae i koje po potrebi

pokree kako bi rijeio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znai stavljanje

naglaska na ishod ili rezultat uenja.

Pri tome se misli na ono znanje, vjetine, stajalita i ponaanja koji odgovaraju standardima uinkovitog

obavljanja nekog zadatka, a osiguravaju se odgojem i obrazovanjem. Kompetencije koje vode rjeenju samo jednog

ili manjeg broja zadataka situacijski i vremenski su ograniene pa ih nazivamo posebnima, za razliku od opih,

generikih ili transferalnih kompetencija koje su primjenjive u razliitim podrujima ivota i rada i o kojima ovisi

razvoj posebnih kompetencija.

Budui da razvoj drutva i gospodarstva znanja ovisi o kompetentnosti ljudskih resursa, od presudne je

vanosti odrediti koje su to ope ili transferalne kompetencije koje trae cjeloivotno uenje i na koji nain se takvo

uenje moe osigurati za sve u odgojno-obrazovnom sustavu.

Traenje odgovora na ta pitanja postalo je jedan od najvanijih strategijsko-razvojnih ciljeva svih zemalja

svijeta. Europa je takvo opredjeljenje potvrdila Lisabonskom strategijom kojom se nastoji osigurati zapoljivost i

konkurentnost na globalnom tritu, ali i drutvena kohezija u uvjetima priznanja prava na ravnopravnost i

razliitost. Sukladno tome su u Europskome referentnom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje

odreene ope ili transferalne kompetencije kao intelektualna i praktina orua koja bi europskim graanima

trebala, u sklopu cjeloivotnog uenja, osigurati osobno ispunjenje, drutvenu ukljuenost, graansko sudjelovanje

i angairanost, zapoljivost i poduzetnost te kulturnu osvijetenost i kreativnost.

7

to su ishodi uenja?

Ishodi uenja su iskazi o oekivanim postignuima uenika. Njima se odreuje to uenik/ca treba znati,

razumjeti i biti u stanju uiniti nakon odreenog razdoblja uenja u koli. Prilikom odreivanja ishoda vano je

precizno odrediti ciljnu aktivnost kojom uenik potvruje steeno znanje, vjetinu ili stajalite. Preciznost znai da

se ishod mora moi opaati te da mora biti mjerljiv i povezan s pokazateljima kvalitete kako bi vrednovanje i

ocjena uenika bili to objektivniji. Da bi se to postiglo, potrebno je uenicima prvo objasniti to se oekuje da e

oni znati, biti u stanju uiniti ili osobno prihvatiti nakon odreenog razdoblja uenja u odreenom podruju.

Usmjerenost na ishod uenja trai sustavno praenje procesa uenja kako bi se osiguralo ne samo to da svaki

uenik stekne odreeno znanje, nego i to da razumije njihovu primjenu i uvjeri se u njihovu uinkovitost te na taj

nain razvije osjeaj samopouzdanja.

Ishodi slue i nastavniku i ueniku kao orijentiri koji ne odreuju samo u kojemu se pravcu tematski usmjerava

uenje, nego i kako je najbolje uiti, odnosno pouavati da bi se stiglo do eljenog cilja. Pri tome treba imati na

umu da je svaki cilj idealna konstrukcija koji svi uenici, zbog razliitih razloga, vie ili manje objektivnih, nee

uvijek i u potpunosti moi ostvariti. Na nastavniku je da svaki ishod to jasnije graduira, odnosno skalira kako bi

vrednovanje postignua uenika bilo to preciznije i tonije. Graduiranje znai za svaki pojedini ishod odrediti

razine postignua, od najnie do najvie, koje slue kao eksplicitni kriteriji ocjenjivanja. Koliko je god to mogue,

razine postignua treba odreivati u dogovoru s uenicima. Istraivanja potvruju da ukljuivanje uenika u

cjelokupni proces vrednovanja potie razvoj samostalnosti, samokritinosti i odgovornosti za vlastito uenje i

uspjeh u koli, ali i odgovornosti za uspjeh drugih uenika te razreda i kole u cjelini.

Usmjerenost na ishod uenja trai individualizirani pristup i sustavno praenje procesa uenja kako bi se

osiguralo ne samo da svaki uenik stekne odreeno znanje, razumije njihovu primjenu i osvjedoi se u njihovu

uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje te

osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga. No, individualizirani pristup nije puko individualno uenje.

Uenje u koli ponajprije je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca i razred kao cjelinu. Ono je rezultat

dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa koji ukljuuje suradnju, ali i natjecanje odreeno zajednikim

pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost i pregovaranje te dokazivanje, vrednovanje i zakljuivanje,

to znai da individualna i drutvena dimenzija uenja moraju biti vidljive u odreivanju ishoda uenja i

vrednovanju postignua uenika.

to je graanska kompetencija?

Povezivanje individualne i drutvene dimenzije u odgoju i obrazovanju kljuno je za razvoj demokratskoga, tj.

aktivnoga i odgovornoga graanstva, zbog ega se u demokratskim sustavima odgoja i obrazovanja razvoj

graanske kompetencije danas ubraja meu najvanije ishode uenja i pouavanja. Graanska je kompetencija

zajedniki termin za poseban skup znanja, vjetina, stajalita, vrijednosti i ponaanja, koji pojedincu osiguravaju

uspjeno ispunjavanje njegove ustavnopravno priznate uloge subjekta odluivanja u demokratskom drutvu.

Kompetentan graanin je osoba koja je ovladala sklopom posebnog znanja i vjetina te koja djeluje u skladu s tim

znanjem i vjetinama, ponajprije zato to zna i vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, njezinu

obitelj, posao koji obavlja i zajednicu kojoj pripada. Osim to raspolae takvim znanjem i vjetinama, kompetentan

8

graanin spreman je i otvoren izazovima pa svoju kompetentnost kritiki provjerava i dopunjuje stalnim uenjem i

informiranjem.

Graanska kompetencija obuhvaa mnoge meusobno povezane komponente, no bitno je odreuju tri

dimenzije:

graanska informiranost i razumijevanje funkcioniranja demokracije temeljene na ideji neovisnoga,

osnaenoga i aktivnoga graanstva;

graanska odgovornost za aktivno sudjelovanje u demokratskom odluivanju u svrhu osiguranja svoje

dobrobiti i dobrobiti drugih graana;

graanska angairanost koja proizlazi iz prethodnoga.

Uzete zajedno, te su dimenzije kljune za razumijevanje razlike izmeu osobnosti pojedinca-pripadnika i

pojedinca-graanina nekog drutva. Za razliku od pojedinca-graanina, u demokratskom drutvu pojedinac-

pripadnik je onaj koji ne koristi uinkovito svoja ustavom zajamena prava, ili zato to ih ne poznaje ili zato to ih

se ne usudi koristiti. Iako se to na prvi pogled ne ini da je tako, u jednom i u drugom sluaju pojedinac-pripadnik

nije izvan drutvenih i politikih procesa, no on svojim (ne)djelovanjem zapravo koi one drutvene i politike

procese koji su kljuni za demokratski razvoj njegove zajednice.

Kako se razvija graanska kompetencija?

Graanska znanja, vjetine i vrijednosti ue se, provjeravaju i unaprjeuju u razliitim situacijama i na razliite

naine. One su neodvojiv dio procesa socijalizacije i interakcije u demokratskom drutvu. Meutim, iskustvo

razvijenih demokracija pokazalo je da se danas na taj nain graanska kompetencija ne razvija ni cjelovito ni

sustavno. Razlog tome su fundamentalne promjene u shvaanju i praksi graanstva. Nekadanji dobar graanin

koji je izlazak na izbore smatrao svojom dunou, ali je to inio ritualno, zamijenjen je novom generacijom

graana koji smisao demokracije i svoga angamana ne vide u izbornoj reprodukciji vlasti nego u njezinu

uinkovitom djelovanju na dobrobit graana. Nove generacije odbijaju podreenost politikom autoritetu bez

pokria pa izlaz trae u alternativnim oblicima politikog djelovanja koji su usmjereni na aktivno sudjelovanje,

suradnju i drutvenu odgovornost. Takvo je djelovanje izravno povezano s pronalaenjem uinkovitih modela

kontrole politike vlasti i politikih aktera zbog ega dosadanji oblici politike socijalizacije vie nisu dostatni. Za

ouvanje i razvoj suvremene demokracije dobar graanin je samo onaj koji raspolae alatima za znalako

ukljuivanje u procese odluivanja. Raspolaganje tim alatima pretpostavlja sustavno i kontinuirano uenje, to se

najbolje osigurava Graanskim odgojem i obrazovanjem. U tome nema velikih razlika meu razvijenim

demokracijama. Osnaivanje uenika za aktivnu i odgovornu ulogu graanina postalo je nezaobilazni dio drutvene

misije suvremene kole.

9

Normativni okvir za uvoenje Graanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske kole

Od kraja devedesetih godina prolog stoljea u Hrvatskoj kontinuirano raste broj kola u kojima se provode

cjeloviti programi ili povremene aktivnosti koje su vie ili manje usmjerene na pripremu uenika za aktivno i

odgovorno graanstvo. Iako su te promjene bile povezane s provedbom Nacionalnog programa odgoja i

obrazovanja za ljudska prava, nedostajao im je odgovarajui normativni okvir pa je ispunjavanje te vane zadae

kole u pravilu ovisilo o interesu pojedinog nastavnika. Donoenjem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj koli (NN, br. 87/08) ta zadaa postaje formalnopravna obveza rada kole. U lanku 4. Zakona izrijekom

se odreuje da uenike treba odgajati i obrazovati za, izmeu ostaloga, aktivno i odgovorno sudjelovanje u

demokratskom razvoju drutva. Slijedom toga se 2010. u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski

odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK) uvodi graanska kompetencija koja se

ostvaruje dijelom u sklopu drutveno-humanistikog podruja, a dijelom uvoenjem posebne meupredmetne teme

- Graanskog odgoja i obrazovanja. Pod meupredmetnom temom misli se na integrativni sadraj koji se provlai

kroz sve nastavne predmete i koji treba pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje

graanske uloge, ali se istodobno otvara mogunost uvoenja Graanskog odgoja i obrazovanja i kao posebnog

predmeta.

Proces izrade i eksperimentalne provedbe kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja

S obzirom na to da su NOK-om bile stvorene pretpostavke za izradu kurikuluma Graanskog odgoja i

obrazovanja za osnovne i srednje kole, MZOS je taj posao 2010. delegirao obnovljenom Nacionalnom odboru za

odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo. Godinu dana kasnije Nacrt kurikuluma upuen je

na miljenje strunjacima i predstavnicima civilnog drutva, nakon ega je doraen i dostavljen na prihvaanje

ministru znanosti, obrazovanja i sporta.

U kolovozu 2012. ministar je odobrio eksperimentalnu provedbu kurikuluma u osam osnovnih i etiri srednje

kole, uz obvezu praenja i vrednovanja procesa provedbe, to je povjereno Nacionalnom centru za vanjsko

vrednovanje obrazovanja, Istraivako-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog

fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Agenciji za odgoj i obrazovanje te Mrei mladih Hrvatske i njezinim partnerima -

Centru za mirovne studije i GONG-u.

Praenjem i vrednovanjem trebala se osigurati znanstveno-analitika podloga za unapreenje konceptualnih i

teorijskih polazita, strukture i sadraja kurikuluma te naina njegove provedbe. U skladu s tim, opi je cilj bio

provjeriti relevantnost i primjerenost sadraja kurikuluma i modela njegove provedbe u sklopu svih etiriju

odgojno-obrazovnih ciklusa. Rezultati su trebali dati odgovor na pitanje to je potrebno mijenjati u kurikulumu

kako bi on zadovoljio potrebe uenika na razliitim razinama sustava odgoja i obrazovanja i u razliitim tipovima

kola za stjecanjem znanja, vjetina i obrazaca ponaanja koji ine temelj aktivnoga i odgovornoga graanstva.

Provedba je praena tijekom cijele kolske godine uz primjenu sloene metodologije u sklopu koje su

kombinirani kvantitativni i kvalitativni istraivaki postupci. Ispitivanje je provedeno u etiri faze na uenicima,

uiteljima, odnosno nastavnicima i ravnateljima kola. Kvantitativni postupak (anketni upitnici za uenike i

nastavnike) primijenjen je na poetku i na kraju kolske godine kako bi se utvrdilo poetno i zavrno stanje, a

kvalitativni (polustrukturirani grupni intervjui za predstavnike uenika i predstavnike nastavnika te

10

polustrukturirani individualni intervjui za ravnatelje) tijekom prvoga i drugog polugodita kako bi se utvrdile

znaajke procesa provedbe. Tijekom tog razdoblja ukupno je primijenjeno 15 originalnih istraivakih

instrumenata.

Rezultati eksperimentalne provedbe kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja

Rezultati praenja i vrednovanja potvrdili su da i meu uenicima i meu nastavnicima postoje znatne razlike u

iskustvu uenja odnosno pouavanja sadraja iz podruja kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja. Prije

eksperimentalne provedbe kurikuluma velik broj uenika, osobito iz srednjih kola, nije ozbiljnije proraivao te i

srodne teme, to znai da se za aktivno graanstvo, suprotno nekim tvrdnjama, nisu zadovoljavajue pripremali ni u

sklopu postojeih nastavnih predmeta ni izvannastavnih ili izvankolskih aktivnosti. To je razumljivo ima li se na

umu da veina ispitanih nastavnika nije imala ranijeg nastavnog iskustva u tom podruju, da ih otprilike devet od

deset nije steklo odgovarajue znanje tijekom studija i da se veina nije struno usavravala u tom podruju.

Iako ni priprema za eksperimentalnu provedbu kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja nije bila dostupna

svima, zbog ega se dio nastavnika nije osjeao spremnim za taj posao, kurikulum se po miljenju veine ispitanih

uenika i nastavnika pokazao primjerenim sredstvom za pokretanje vanih promjena u njihovim kolama. To se

ponajprije odnosi na poboljanje cjelokupnih odnosa u koli, pa se to moe smatrati i glavnim doprinosom

jednogodinje eksperimentalne provedbe Graanskog odgoja i obrazovanja. Provedbom su najvie poboljani

odnosi izmeu uenica i uenika te izmeu uitelja/nastavnika i uenika te odnosi uenika prema vrnjacima s

posebnim potrebama. Tomu se moe pridodati porast odgovornosti svih sudionika kole za uspjeh svakog uenika.

Iako odnosi prema vrnjacima koji dolaze iz siromanijih obitelji i odnosi meu uenicima razliite vjere nisu

unaprijeeni u istoj mjeri, i u tim je podrujima dolo do znatnih pomaka. Srednjokolci su to potvrdili u odnosu na

vjeru, a stariji uenici osnovne kole u odnosu na socijalno-ekonomski status, s im su se sloili i njihovi

uitelji/nastavnici.

Veina uitelja i nastavnika dala je pozitivno miljenje o kurikulumu u odnosu na sve njegove odrednice. Oni

dre da kurikulum zadovoljava niz posebnih i opih pedagokih standarda. Meu posebnima, tj. onima koji su

vani za promicanje aktivnoga graanstva, prvenstvo su dali ostvarivanju naela ravnopravnosti, povezanosti i

meuovisnosti svijeta, kritikog pristupa stvarnosti, argumentiranosti stajalita, multiperspektivnosti i participacije.

Veina ih takoer dri da je program Graanskog odgoja i obrazovanja inkluzivan, to znai da funkcionira kao

objedinjujui didaktiki okvir za niz novih odgojno-obrazovnih sadraja, poput odgoja i obrazovanja za ljudska

prava i mirovnog odgoja i obrazovanja. Miljenje je veine i da se kurikulumom moe uspjeno ostvarivati ideja

uenika kao nositelja prava i odgovornosti, tj. graanina u sklopu razliitih i meusobno povezanih zajednica.

Konano, veina je potvrdila da je kurikulum potencijalno snaan instrument za unaprjeenje solidarnosti u koli,

iniciranje i provoenje akcija kojima se pridonosi dobrobiti drugih, poticanju odgovornog odluivanja i ponaanja

uenika, unaprjeenju suradnje kole i roditelja te razvoju kole kao demokratske zajednice uenika i nastavnika.

Prijedlozi uitelja i nastavnika za unapreenje sadraja kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja i

osiguranje njegove uinkovite provedbe uglavnom su sistemske naravi. Ponajprije trae da se kolama osigura

odgovarajua materijalna potpora za provedbu i kontinuirano struno usavravanje, uvede odgovarajua satnica i

pripreme nastavni materijali, omogui razmjena iskustava meu uiteljima, odnosno nastavnicima koji provode

Graanski odgoj i obrazovanje, osiguraju uvjeti za uspostavu bolje suradnje s roditeljima i organizacijama civilnog

drutva, ali i da se vrijednosti koje promie Graanski odgoj i obrazovanje ugrade u sve predmete i rad kole u

cjelini te da se unaprjeenje nastave Graanskog odgoja i obrazovanja osigura kontinuiranim praenjem i

11

vrednovanjem provedbe kurikuluma. Konano, najvei broj i uitelja/nastavnika i uenika se slae u jednome

potrebno je osigurati uvjete za veu aktivnost uenika u odluivanju o kolskim pitanjima i ee koritenje

aktivnijih metoda uenja.

Isto miljenje o kurikulumu nije dijelio otprilike svaki deseti ispitani uitelj/nastavnik, meu kojima je najvie

bilo onih bez prethodnog iskustva u Graanskom odgoju i obrazovanju. Oni su traili da se struktura i sadraj

kurikuluma pojednostavne i uine jasnijima, da se ishodi vie prilagode dobi uenika i bolje usklade dimenzije

znanja i vjetina, a prava i slobode uenika bolje poveu s njihovim odgovornostima.

Preporuke za unaprjeenje kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja i njegove provedbe

Na temelju rezultata istraivanja, izdvojene su sljedee preporuke:

Sistemska razina:

Izraditi zavrnu verziju kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja prihvaajui miljenja i prijedloge

uitelja/nastavnika i uenika (skraivanje sadraja, objanjenje ishoda, bolje usklaivanje ishoda s dobi

uenika, odreivanje modela i kriterija vrednovanja postignua uenika).

Osigurati da volonterski rad uenika/drutveno koristan rad, projektna nastava i priprema uenika za izbore za

predsjednika/cu razreda i predstavnika/cu razreda u vijeu uenika postanu obvezne dimenzije provedbe

kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja u svim razredima u osnovnoj i srednjoj koli.

Odrediti pokazatelje postignua prema odgojno-obrazovnim ciklusima i modelima provedbe kurikuluma

Graanskog odgoja i obrazovanja i razviti sustav osiguranja kvalitete u Graanskom odgoju i obrazovanju.

Osigurati uvjete za izradu uputa, prirunika, udbenika i drugoga nastavnog materijala prema ishodima

kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja za pojedine cikluse i modele provedbe.

Uvesti Graanski odgoj i obrazovanje u sve osnovne i srednje kole prema modelima predloenim u

kurikulumu Graanskog odgoja i obrazovanja i s tim u vezi osigurati odgovarajuu satnicu za provedbu

kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja.

Osigurati materijalnu potporu kolama i uiteljima i/ili nastavnicima u provedbi kurikuluma Graanskog

odgoja i obrazovanja, ukljuujui razmjenu iskustava meu uiteljima, odnosno nastavnicima koji provode

kurikulum.

Odrediti kljune dimenzije nastavnike kompetencije za Graanski odgoj i obrazovanje u odnosu na razliite

modele provedbe Graanskog odgoja i obrazovanja odreene kurikulumom i te dimenzije uiniti obveznom

komponentom akreditacije svih uitelja i nastavnika i, posebno, nastavnika Graanskog odgoja i obrazovanja.

Uvesti Graanski odgoj i obrazovanje na prvu ili drugu godinu diplomskog studija u sve nastavnike fakultete

kao obvezan kolegij (minimalno) ili modul (maksimalno) uz obvezu povezivanja teorije i praktinih vjebi u

kolama i s optereenjem od najmanje 10 ECTS bodova.

Uvesti Graanski odgoj i obrazovanje kao obveznu dimenziju u sklopu stjecanja nastavnike kompetencije u

dopunskom pedagoko-psiholokom obrazovanju za sve strunjake koji rade u nastavi, a koji nisu zavrili

nastavniki fakultet.

12

Izraditi bazu podataka o potrebama kola za strunim usavravanjem o Graanskom odgoju i obrazovanju koja

se periodino obnavlja i organizirati sustavno i kontinuirano struno usavravanje uitelja i nastavnika u tom

podruju s osloncem na analitike pokazatelje.

Osigurati potrebne uvjete za ukljuivanje svih relevantnih imbenika u sustav obrazovanja i strunog

usavravanja uitelja i nastavnika za Graanski odgoj i obrazovanje, kao i u nastavu Graanskog odgoja i

obrazovanja, osobito organizacija civilnog drutva koje u duljem razdoblju ostvaruju respektabilne rezultate u

tom podruju.

Uvesti sustav identifikacije i priznanja kolama u kojima se ostvaruje dobra praksa u Graanskom odgoju i

obrazovanju i osigurati potrebne uvjete za irenje dobre prakse na druge kole.

Osigurati da uitelji i nastavnici neposredno vie sudjeluju u odluivanju o pitanjima odgoja i obrazovanja na

izvankolskim razinama.

Osigurati da uenici vie sudjeluju u odluivanju o pitanjima za koja su neposredno zainteresirani u sklopu

uenikih vijea na lokalnoj, upanijskoj i nacionalnoj razini.

Istraivanje nastave Graanskog odgoja i obrazovanja u svim osnovnim i srednjim kolama ukljuiti meu

prioritete istraivake politike u podruju odgoja i obrazovanja.

Podrati osnivanje novoga i/ili jaanje postojeega istraivako-obrazovnog centra u podruju graanskog

odgoja i obrazovanja sa zadatkom kontinuiranog praenja i vrednovanja postignua uenika u Graanskom

odgoju i obrazovanju.

Institucionalna razina:

Nastavu Graanskog odgoja i obrazovanja vie povezati sa svakidanjim ivotom uenika i s uenicima

dogovarati nastavne sadrajima i teme u Graanskom odgoju i obrazovanju i naine njihove obrade.

Graanski odgoj i obrazovanje provoditi koritenjem interaktivnih, istraivakih i suradnikih metoda uenja, s

naglaskom na istraivako-projektu nastavu, debatu i izvannastavne aktivnosti.

Poticati uenike na kritiko promatranje i analizu stvarnih drutvenih problema s naglaskom na razliita

gledita.

Jaati interes uenika za dogaajima u koli i lokalnoj zajednici istraivanjem problema i zajednikim

traenjem rjeenja.

Osigurati razliite izvore za uenje u Graanskom odgoju i obrazovanju s naglaskom na materijale koji su

namijenjeni djeci i mladima.

Osigurati uvjete za veu aktivnost uenika u odluivanju o kolskim pitanjima i njihova miljenja potovati pri

odluivanju o kolskim pitanjima.

Uspostaviti uinkovitu suradnju s roditeljima, organizacijama civilnog drutva i drugim relevantnim lokalnim

akterima u nastavi Graanskog odgoja i obrazovanja, osobito s organizacijama mladih i za mlade.

Uiniti Graanski odgoj i obrazovanje instrumentom razvoja kole kao demokratske zajednice uenja.

13

3. Strukturalne odrednice Graanskog odgoja i obrazovanja

U skladu s rezultatima istraivanja i s osloncem na preporuke, pripremljen je Nastavni plan i program

Graanskog odgoja i obrazovanja koji predstavlja pedagoki, didaktiki i metodiki instrument kojim se sinergijski

razvijaju pojedine osobine uenika u skladu sa shvaanjem uloge koju graani kao drutveni, politiki, kulturni i

gospodarski subjekti imaju u demokratskom razvoju svoje lokalne zajednice, Republike Hrvatske, Europe i svijeta.

To je formalni odgojno-obrazovni okvir kojim hrvatske kole odgovaraju na potrebe suvremenoga hrvatskog

drutva za kompetentnim hrvatskim graanstvom, pri emu se kompetentnost shvaa u terminima kritike

osvijetenosti i informiranosti, obrazovanosti, aktivnog sudjelovanja, odgovornosti i zauzetosti za sebe, druge i

zajednicu u kojoj pojedinac ostvaruje svoja prava i slobode te ispunjava odgovornosti. To, izmeu ostaloga, znai

da se Graanskim odgojem i obrazovanjem tei poticati razvoj kritike demokratske svijesti uenika u jedinstvu s

demokratskim obrascima ponaanja kako bi oni bili spremni aktivno i uinkovito sudjelovati u razvoju

demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini s osloncem na naela ljudskog dostojanstva,

ravnopravnosti, pravde i mirotvorstva.

S obzirom na to da ustavno ureene slobode, prava i odgovornosti pojedinca ine sr odreenja graanina,

konceptualno polazite Graanskog odgoja i obrazovanja jest uenik promatran kao nositelj prava i odgovornosti u

sklopu triju meusobno povezanih zajednica odnosno skupine bliskih zajednica:

razredna, kolska i lokalna zajednica aktivni i odgovorni graanin/ka razreda, kole i svog mjesta ili

grada;

nacionalna ili domovinska zajednica aktivni i odgovorni graanin/ka svoje drave;

europska i meunarodna zajednica aktivni i odgovorni graanin/ka Europe i svijeta.

Kako bi se ueniku pomoglo da kao graanin bude uinkovit u sve tri zajednice, programom se razvoj sloene

graanske kompetencije osigurava istodobnim promicanjem dviju sastavnica:

funkcionalne i

strukturalne.

Funkcionalnu sastavnicu ine tri meusobno povezane i ovisne dimenzije:

graansko znanje i razumijevanje;

graanske vjetine i sposobnosti;

graanske vrijednosti i stajalita.

Dimenzije strukturalne sastavnice izvedene su iz prava i odgovornosti koje uenik-graanin ima u sklopu

pojedine zajednice, a koje mu/joj omoguuju da se u odreenoj zajednici potvruje kao ljudsko bie, politiki akter,

pripadnik odreene drutvene i kulturne grupe, gospodarski akter i imbenik odrivog razvoja. U skladu s tim,

strukturalnu sastavnicu ini sljedeih est dimenzija:

(ljudsko)pravna;

14

politika;

drutvena;

(inter)kulturna;

gospodarska;

ekoloka.

Pojedine dimenzije funkcionalne i strukturalne sastavnice ne ostvaruju se samo u nastavi. Provedbom

kurikuluma djeluje se na sve aspekte ivota i rada kole, kao to su:

demokratsko upravljanje kolom (tzv. inkluzivno odluivanje: djelatnici kole, uenici, roditelji,

predstavnici lokalne zajednice i drugi vani akteri odgoja i obrazovanja);

suradnja kole, roditelja, lokalnih organizacija civilnog drutva i tijela uprave u ostvarivanju

nastavnih zadaa;

izgradnja demokratske kolske kulture (razvoj kolskih normi, dominantnih vrijednosti i mree

odnosa temeljenih na demokratskim naelima).

Budui da proces razvoja graanske kompetencije poinje u razredu, koli i mjestu stanovanja, a zatim zahvaa

ire zajednice, Graanski odgoj i obrazovanje organizacijski je koncipiran spiralno prema odgojno-obrazovnim

ciklusima na sljedei nain:

1. ciklus (1. 4. razred osnovne kole) usmjerenost na uenika kao aktivnoga i odgovornoga

graanina razredne, kolske i lokalne zajednice;

2. i 3. ciklus (5. 6. i 7. 8. razred osnovne kole) ishodi iz 1. ciklusa proiruju se uenjem za

graanina dravne ili domovinske zajednice;

4. ciklus (1. 2. razred srednje kole) postignua iz prvih triju ciklusa dopunjuju se uenjem za

graanina europske i globalne zajednice.

Saeti prikaz strukturalnih odrednica Graanskog odgoja i obrazovanja po ciklusima

Odgojno-

obrazovni

ciklus

Razredi

Pripadnitvo odreenoj

zajednici u kojoj uenik

ostvaruje svoja prava i ima

odgovarajue odgovornosti

Funkcionalne

dimenzije

Graanske

kompetencije

Strukturalne

dimenzije

Graanske

kompetencije

Krajnji

ishod/postignue

uenika

1.

od 1. do 4.

razreda

osnovne

kole

uenik kao graanin razredne,

kolske i lokalne zajednice

- znanje i razumijeva-

nje

- vjetine i sposobnosti

- vrijednosti i stajalita

- ljudsko-pravna

- politika - drutvena - (inter)kulturna - gospodarska - ekoloka

Uenik kao

emancipirani i

drutveno angairani

graanin pripadnik

razliitih zajednica u

kojima je nositelj prava

i odgovornosti

2.

5. i 6. razred

osnovne

kole

uenik kao graanin hrvatske

domovinske (dravne)

zajednice

3. 1. i 2. razred

srednje kole

uenik kao graanin europske i

meunarodne zajednice

15

Ishodi uenja odnosno pouavanja u Graanskom odgoju i obrazovanju utvreni su po ciklusima, pri emu su

2. i 3. ciklus spojeni budui da se u oba ciklusa, za razliku od prethodnoga, nastava ostvaruje po predmetima. Ideja

etverogodinjeg ciklusa za osnovnu kolu i dvogodinjeg ciklusa za srednju kolu preuzeta je iz Nacionalnoga

okvirnog kurikuluma. Ta je ideja u skladu sa shvaanjem da je promjene u vjetinama i osobito vrijednostima esto

potrebno promatrati u duljem razdoblju kako bi vrednovanje bilo to objektivnije.

Ishodi su idealni konstrukti i znae optimalnu razinu postignua uenika. Do te razine, meutim, svi uenici,

zbog objektivnih i subjektivnih razloga, nee doi pa je ishode potrebno stupnjevati ili graduirati, pri emu je najvanije

odrediti njihovu donju granicu. U taj proces treba ukljuiti i uenike kako bi oni mogli sami procjenjivati u emu su i u

kojoj mjeri napredovali u nastavi Graanskog odgoja i obrazovanja.

Za pojedini ciklus utvreno je koje znanje, vjetine i vrijednosti uenik treba stei (funkcionalna sastavnica

Graanskog odgoja i obrazovanja) u ljudsko-pravnoj, politikoj, drutvenoj, (inter)kulturnoj, gospodarskoj i ekolokoj

dimenziji (strukturalna sastavnica Graanskog odgoja i obrazovanja) na kraju tog ciklusa. Pri ostvarenju pojedinog

ishoda vano je stalno imati na umu da je taj ishod samo dio sloene mree postignua kojom se postupno dolazi do

krajnjeg cilja razvoja uenika kao informiranih, odgovornih i angairanih, odnosno kompetentnih graana Republike

Hrvatske. Razlika izmeu uenika koji je stekao znanje, razvio vjetine ili prihvatio vrijednosti sukladne samo jednom

ili manjem broju ishoda i uenika koji je u sklopu Graanskog odgoja i obrazovanja postao graanski kompetentan

razvidna je u njegovu posjedovanju sljedeih osobnih obiljeja:

poznavanje injenica, odnosa i zakonitosti;

kritiko opaanje, analiza, evaluacija i argumentacija;

rjeavanje zajednikih problema istraivanjem;

(inter)kulturno iskustvo;

sudjelovanje u odluivanju;

upravljanje sukobima i izgradnja kulture mira;

angairanost na otklanjanju nepravde i doprinosu zajednikom dobru;

odgovornost za unaprjeenje demokratske kulture razreda i kole.

4. Ishodi Graanskog odgoja i obrazovanja prema odgojno-obrazovnim ciklusima

Prvi ciklus - od 1. do 4. razreda osnovne kole

Obiljeja

Uenici na kraju prvog ciklusa pokazuju da razumiju i da su prihvatili koncept aktivnoga i odgovornoga

odnosno demokratskoga graanstva kad u raspravama zastupaju demokratske vrijednosti; kad u odnosima s drugim

uenicima ustrajavaju na dostojanstvu osobe, ravnopravnosti, pravdi i nenasilju; kad svoja stajalita i izbore iznose

otvoreno i potkrepljuju ih racionalnim dokazima; kad kod sebe i drugih prepoznaju i prihvaaju sposobnosti i talente te

meusobno potiu njihov razvoj; kad prepoznaju i razvijaju vrijednosti svoje kulture pri emu su otvoreni i spremni na

suradnju s predstavnicima drugih kultura u razredu, koli i lokalnoj zajednici; kad razumiju prepreke s kojima se

16

susreu njihovi vrnjaci s posebnim potrebama, kao i oni koji dolaze iz obitelji slabijega imovinskog stanja; kad su

solidarni s takvim uenicima i predani uklanjanju prepreka njihovu ivotu i uenju; kad pokazuju interes i osobno se

angairaju u rjeavanju problema razredne, kolske i lokalne zajednice polazei od demokratskih naela i kad su

posveeni izgradnji razreda i kole kao demokratske zajednice uenja.

U prvom ciklusu postavljaju se temelji za cjeloivotno uenje aktivnoga i odgovornoga graanstva, zbog ega

je vano taj proces zapoeti upoznavanjem i analizom prava i odgovornosti uenika kao pripadnika razredne, kolske i

lokalne zajednice ureene na demokratskim naelima. Time se jaa uenika samosvijest i neovisnost, ali i odgovornost

za dobrobit drugih te kolske i lokalne zajednice u cjelini. Pri tome je vano sve teme i aktivnosti povezati sa

svakidanjim iskustvom uenika u razredu, koli i lokalnoj zajednici te otvoriti prostor za rasprave o dobrim i loim

stranama tih iskustava, kao i za mijenjanje okolnosti kojima se loa iskustva nastavljaju, s naglaskom na odnose meu

uenicima, izmeu uenika i uitelja te izmeu kole, obitelji i lokalne zajednice.

Ciljevi

Poticati razvoj graanskog znanja, vjetina i stajalita u uenika/ca kao graanina razreda, kole i lokalne

zajednice: u uenika/ca uvrstiti svijest o sebi kao demokratskim graanima na temelju poznavanja svojih prava i

odgovornosti u razredu, koli i lokalnoj zajednici u skladu s utvrenim pravilima te propisima i zakonima koji jednako

vrijede za sve; osigurati razumijevanje vrijednosti i naela na kojima se uspostavlja i unaprjeuje razred, kola i lokalna

zajednica kao demokratske zajednice; osposobiti uenike za voenje, timski rad i suradnju prema demokratskim

naelima; poticati razvoj komunikacijskih vjetina te vjetina uoavanja i suzbijanja ponaanja koje teti dobrobiti

pojedinca i zajednice; jaati samosvijest i samopouzdanje uenika u sprezi s potovanjem drugih i drukijih kao

polazite aktivnoga i odgovornoga graanstva, s osobitim naglaskom na vrijednosti neovisnosti, pravednosti,

solidarnosti, mirotvorstva, nepotkupljivosti, potovanja svojega i tueg rada te osobne angairanosti za dobrobit drugih.

Naini rada

Graansko znanje, vjetine i stajalita razvijaju se na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju,

analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju moralne i druge dvojbe oslanjajui se na demokratska naela te se

osvjedouju o ispravnost i uinkovitost svojih odluka uz vlastito injenje kako bi postupno uvrstili svoj graanski

identitet. Uloga razrednog uitelja/ice je majeutika koristei mogunosti interaktivnog, participativnog, suradnikog i

istraivalakog uenja, on/ona vodi uenike kroz proces opaanja, propitivanja i donoenja zakljuaka o odreenoj temi

ili problemu u podruju Graanskog odgoja i obrazovanja. Uitelj/ica odreuje i obrauje teme Graanskog odgoja i

obrazovanja u suradnji s uenicima, ali i u suradnji s odgovarajuim djelatnicima kole i lokalne zajednice. Pri tome je

vano u nastavnim i izvanuionikim aktivnostima, ukljuujui kolske projekte, oslanjati se to vie na ideje uenika i

koristiti to vie aktivnih metoda uenja i pouavanja koje potiu njihov interes, istraivanje i drutveni angaman.

Prikladne aktivnosti za razvijanje graanske kompetencije mogu biti: izbori za predsjednika razreda i vijee

uenika, pri emu je vano osigurati uenicima punu samostalnost izbora; donoenje razrednih i kolskih pravila

ponaanja te odreenje sankcija za prekritelje; rasprave na temu to mogu, a to ne smijem initi u koli ili Moja

kola kao demokratska zajednica uenja ili o problemima u razredu i koli te nainima njihova rjeavanja; volontiranje

i humanitarni rad u koli i lokalnoj zajednici; kreativne radionice za potporu bolesnim vrnjacima i vrnjacima slabijeg

imovinskog stanja te nemonim i starijim graanima; organizacija i provoenje odgovarajuih aktivnosti kojima se

obiljeavaju posebni dani ili sudjeluje u odgovarajuim akcijama (npr. akcija Dijete s posebnim potrebama je moj

prijatelj, Dan volontera, Dan grada, Spomen-akcija I u mom gradu Vukovar svijetli, Dan sjeanja na rtve

17

holokausta, itd.); istraivaki projekti kojima se, primjerice, ui o kulturama u koli i lokalnoj zajednici (simboli,

obiaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr. razliitih kulturnih grupa); odgovarajua terenska nastava u muzejima ili

povijesno znaajnim lokalitetima; posjeti tijelima lokalne uprave i samouprave te praenje rada gradske skuptine;

razgovori s gradonaelnikom/com i sl.; slanje informacije lokalnim novinama o nekom problemu koji su uenici uoili;

sudjelovanje u radu i akcijama lokalnih organizacija civilnog drutva i sl.

18

ISHODI 1. CIKLUSA

strukturalne dimenzije graanske

kompetencije u sklopu nacionalne,

europske i meunarodne zajednice

funkcionalne dimenzije

graanske kompetencije:

znanje, vjetine i stajalita

postignua uenika na kraju prvog ciklusa

1. 4. razred osnovne kole

Ljudsko-pravna

- dostojanstvo osobe - slobode, prava i odgovornosti

uenika u sklopu razreda, kole i lokalne zajednice

- opeprihvaena pravila i pravne norme kao instrumenti

zatite prava i sloboda pojedinca

- potovanje ravnopravnosti i nediskriminacije u odnosu na

spol, dob, etniku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost te

socijalno-ekonomski status

- zabrana poniavajueg i nepotenog ponaanja

- suzbijanje iskljuenosti pojedinca

Politika

- graanstvo kao temelj demokratske zajednice

- demokratsko upravljanje zajednicom

- aktivno sudjelovanje u demokratskom upravljanju

- istraivanje i rjeavanje problema zajednice

Graansko znanje i

razumijevanje

Uenik/ca je stekao/la znanje i dosegao/la razinu razumijevanja u skladu s oekivanim razvojem graanske kompetencije u ovoj

dobi, to se oituje u sljedeemu:

odreuje razred i kolu kao zajednicu uenika, kolskih djelatnika i roditelja, koja djeluje po odreenim pravilima kojima se titi dobrobit svih; navodi najvanija pravila; objanjava da se tim pravilima ureuju prava i odgovornosti svih lanova kolske zajednice;

navodi neke od najvanijih prava i odgovornosti koje ima kao uenik; usporeuje svoja prava i prava drugih; zakljuuje da prava koja ima kao uenik jednako pripadaju svakom drugom ueniku bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje; prepoznaje situacije u kojima su njegova prava i prava drugih ugroena u razredu i koli;

razlikuje pristrano od nepristranog odluivanja; objanjava postupke pravednog odluivanja, ispravljanja uinjene nepravde ili tete i pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distributivna pravda);

odreuje to je aktivno i odgovorno sudjelovanje u odluivanju; navodi podruja odluivanja u kojima kao uenik/ca ima pravo sudjelovati; objanjava vanost utvrivanja razrednih pravila, pravila za izbore u razredu i vijee uenika te opisuje poeljna obiljeja kandidata; povezuje sudjelovanje u odluivanju s uenjem za aktivno i odgovorno graanstvo; zakljuuje zato je pridravanje pravila i pravedno odluivanje vano za uspjeh svih u razredu i koli;

odreuje tko je graanin lokalne zajednice i koja je njegova uloga; imenuje najvanije institucije lokalne vlasti (gradsko vijee, gradonaelnik/ca i sl.), opisuje njihove ovlasti i razlikuje demokratske od nedemokratskih postupaka lokalne vlasti; objanjava to je funkcija civilnog drutva i kako graani preko civilnog drutva djeluju na vlast;

objanjava znaenje slobode govora i navodi opravdana ogranienja te slobode; razlikuje poeljne od nepoeljnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razredu, koli i lokalnoj zajednici te navodi primjere (npr. govor mrnje); zakljuuje o posljedicama koje zlouporaba slobode govora ima za dobrobit pojedinca i zajednice;

navodi najee oblike nesporazuma ili sukoba u razredu, koli i lokalnoj zajednici; prepoznaje problemske situacije; odreuje stanje ljutnje; navodi najvanije postupke hlaenja i upravljanja sukobima; objanjava uzroke i posljedice koje verbalno i fiziko nasilje ostavlja na rtvi i nasilniku; opisuje ulogu pojedinca i grupe u poticanju i sprjeavanju nasilja; zakljuuje o vanosti nenasilne komunikacije za uspjeh u koli i kvalitetan ivot u zajednici;

identificira neke od najeih oblika drutvene iskljuenosti u razredu, koli i lokalnoj zajednici; povezuje iskljuivanje s nepravdom; objanjava vanost suradnje, solidarnosti i aktivnog zalaganja za pravdu u suzbijanju iskljuenosti; zakljuuje da uenici s posebnim potrebama imaju ista prava kao i svaki drugi uenik, ali da njihovo uivanje tih prava ovisi o razumijevanju i pomoi drugih uenika;

navodi kulturne razlike koje postoje u razredu, koli i lokalnoj zajednici prema, spolnoj, jezinoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti; povezuje te razlike s identitetom; razlikuje zaviajni, veinski i manjinski nacionalni identitet te hrvatski domovinski identitet; opisuje znaajke svog identiteta; tumai da pripadnici razliitih kultura mogu imati razliita stajalita

19

- unaprjeenje demokratske kulture

Drutvena

- drutvene komunikacijske vjetine

- upravljanje emocijama - pravila i postupci upravljanja

sukobima

- suradnja i timski rad - volontiranje i akcije drutvene

solidarnosti u lokalnoj

zajednici

(Inter)kulturna

- razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te

domovinskog identiteta

- interkulturna otvorenost i komunikacija

- osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda

- interkulturni dijalog i strukturalne pretpostavke za

interkulturni dijalog u

lokalnoj zajednici

Gospodarska

- odgovorno gospodarstvo, zatita rada i prava radnika

- poduzetnost i poduzetnitvo - uenje za konkurentnost na

tritu

o istoj temi; zakljuuje da razlike obogauju kolu i lokalnu zajednicu ako pripadnici veinske i manjinskih kultura razumiju i potuju jedni druge te ako aktivno pridonose razvoju zajednice kao cjeline;

svoje uenje odreuje kao rad i usporeuje ga s radom svojih roditelja, uitelja i drugih osoba iz ue okoline; opisuje naine na koje uenici ue radei; objanjava vezu izmeu rada uloenog u uenje, znanja i kolskih ocjena; tumai to je pravedno ocjenjivanje, zato su u tome vana pravila ili kriteriji i kako pravednosti u ocjenjivanju pridonose sami uenici (npr. suzdravanje od prepisivanja, varanja i sl.); zakljuuje da je svako zanimanje kojim se radom osiguravaju sredstva za ivot jednako vrijedno; zna to je poduzetnost, zato je ona danas vana i kako se postaje poduzetan; razlikuje drutveno poeljne od nepoeljnih oblika poduzetnosti;

navodi neka od najvanijih prava potroaa i naine na koji se ona tite; razlikuje zadovoljavanje potreba od zadovoljavanja elja; opisuje primjere neodgovorne potronje nametnute reklamama i pritiscima vrnjaka; tumai prednosti planirane (racionalne, odgovorne) potronje; zakljuuje o posljedicama koje neodgovorno troenje novca ima za pojedinca, obitelj i zajednicu;

razlikuje pojmove zdravi okoli i odrivi razvoj; objanjava ulogu koju zdravi okoli ima za dobrobit pojedinca i zajednice; tumai zato je odgovorno ponaanje svih prema vlastitoj, tuoj i zajednikoj imovini (ukljuujui okoli, kolu i druge objekte u zajednici) pretpostavka odrivog razvoja; opisuje pojedine postupke u koli, obitelji i lokalnoj zajednici kojima se pridonosi odrivome razvoju.

Graanske vjetine i

sposobnosti

Uenik/ca je stekao/la odgovarajue vjetine i sposobnosti koji odgovaraju razvoju graanske kompetencije u ovoj dobi, to se

oituje u sljedeem:

jasno iznosi i obrazlae svoje ideje i stajalita;

predlae teme za rad u Graanskom odgoju i obrazovanju te kriterije i naine ocjenjivanja postignua uenika;

uoava, analizira, pokree istraivanja i aktivno sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u razredu i koli, predlae rjeenja i provjerava njihovu uinkovitost u suradnji s drugima;

daje prijedloge prilikom utvrivanja kriterija za izbor predsjednika razreda i predstavnika u vijee uenika; razgovijetno se predstavlja kad se nae u ulozi kandidata; aktivno sudjeluje u izborima;

uoava, analizira i vrednuje situacije u kojima se kre njegova/njezina prava, prava drugih uenika, nastavnika i drugih djelatnika kole;

ispravno identificira prekritelja i rtvu; konstruktivno sudjeluje u odreivanju pravila ponaanja u razredu i sankcija za prekritelje;

prepoznaje ponaanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda; ima razvijene osnovne vjetine interkulturne komunikacije; predlae i konstruktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se obiljeavaju datumi vani za lokalnu zajednicu u cjelini i, osobito, lokalne manjinske kulture;

koristi osnovne tehnike timskog rada i nenasilnog rjeavanja sukoba, ukljuujui vjetinu kontrole emocija i odgaanja odgovora, aktivnog sluanja, pregovaranja i posredovanja; analizira i izvodi zakljuke potujui miljenja drugih;

pretrauje i koristi vie izvora informiranja o nekoj temi ili problemu;

pokree i sudjeluje u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima i manjim istraivakim projektima koji su usmjereni na dobrobit pojedinca, grupe te kolske i lokalne zajednice;

20

- zatita potroaa - upravljanje osobnim

financijama

Ekoloka

- pravo na zdravi okoli i odgovornost pojedinca za

odrivi razvoj zajednice

- aktivno sudjelovanje i suradnja u ouvanju okolia i osiguranju odrivog razvoja lokalne zajednice

koristi odgovarajue postupke zatite okolia u razredu, koli i svojoj obitelji.

Graanske vrijednosti i

stajalita

Uenik/ca je prihvatio/la vjetine i sposobnosti koje odgovaraju razvoju graanske kompetencije u ovoj dobi, to se oituje u

sljedeem:

neovisno i otvoreno iznosi svoje ideje i stajalita;

pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde i ukljuenosti svih;

zalae se za izgradnju razreda i kole kao demokratske zajednice uenja i pouavanja;

pokazuje otvorenost prema drukijim miljenjima i ustrajava na istinoljubivosti i dokazu;

predano titi svoja prava i prava drugih u razredu i koli; otvoreno ustaje protiv nepravde; suosjea i prua pomo uenicima rtvama vrnjakog nasilja i iskljuenim uenicima, osobito uenicima s posebnim potrebama i slabijega imovinskog stanja;

pokazuje sklonost istraivanju problema o odnosima meu uenicima i nenasilnom rjeavanju sukoba meu njima;

prihvaa zajednika pravila, dogovore i rjeenja te pokazuje interes i odgovornost za ishode zajedniki planiranih aktivnosti;

pokazuje interes, otvorenost i potovanje prema pripadnicima drugih kultura; spremno surauje s uenicima koji pripadaju nacionalnim i religijskim manjinama;

pokazuje sklonost odgovornom upravljanju novcem i prua otpor reklamama nametnutoj potronji;

pokazuje odgovornost za vlastito zdravlje i zagovara zdrave stilove ivota;

iskazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia kole i lokalne zajednice, kao i sklonost pokretanju i sudjelovanju u odgovarajuim akcijama razreda i kole.

21

Drugi i trei ciklus - od 5. do 8. razreda osnovne kole

Obiljeja

Tijekom drugoga i treeg ciklusa znanja, vjetine i vrijednosti iz Graanskog odgoja i obrazovanja, koji su do

sada bili ogranieni na razred, kolu i lokalnu zajednicu, proiruju se na nacionalnu zajednicu. Uenje se usmjerava na

razvoj kompetencija uenika kao graana Republike Hrvatske. I u ova je dva ciklusa stjecanje novog znanja i

razumijevanje odgovarajuih pitanja ili tema potrebno povezati s razvojem vjetina, vrijednosti i stajalita te s

individualnim i grupnim kapacitetima i odgovornostima za aktivno sudjelovanje u rjeavanju drutvenih problema i

izazova.

Ciljevi

Oslanjajui se na postignua iz prethodnog ciklusa, nastaviti sustavno poticati unaprjeenje znanja, vjetina te

usvajanje vrijednosti i stajalita koji su uenicima potrebni za uinkovito ostvarenje uloge graana Republike Hrvatske:

u uenika/ca uvrstiti svijest o sebi kao politikim subjektima na temelju prava i odgovornosti koje im jami Ustav

Republike Hrvatske; osigurati stjecanje znanja o vrijednostima i naelima na kojima se Republika Hrvatska razvija kao

demokratska zajednica ravnopravnih graana; omoguiti razumijevanje uloge, institucija i naina na koje hrvatska vlast

upravlja demokratskim procesima, razumijevanje razlika izmeu demokratskih i nedemokratskih postupaka vlasti te

razumijevanje uloge graana u demokratskom razvoju hrvatskog drutva; osposobiti uenike za neovisno, aktivno i

odgovorno sudjelovanje u procesima donoenja odluka; unaprijediti drutvene komunikacijske i suradnike vjetine,

kritiku politiku i graansku pismenosti, svijest o vanosti angairanosti pojedinca za osobnu i zajedniku dobrobit te

vjetine uoavanja i rjeavanja aktualnih drutvenih problema na razliitim razinama; njegovati u uenika osjeaj

domovinske pripadnosti, nacionalni identitet te otvorenost i potovanje identiteta drugih; osposobiti uenike da

razumiju, zagovaraju i u odnosima s drugima primjenjuju naela dostojanstva osobe, otvorenosti, ravnopravnosti ,

pravednosti, vladavine prava, nenasilja i solidarnosti te odgovornoga gospodarenja prirodnim i drutvenim resursima.

Podruja ostvarivanja

U ovome ciklusu Graanski odgoj i obrazovanje provodi se meupredmetno i kao predmet od 6. do 8. razreda.

Meupredmetno se njegovi ciljevi ostvaruju uvoenjem sadraja o graanstvu u postojee predmetne teme svih

predmeta: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest, geografija, priroda/biologija, kemija fizika, vjeronauk,

likovna kultura, glazbena kultura, tjelesna i zdravstvena kultura, sat razrednog odjela, izvannastavne aktivnosti,

istraivaki projekti i humanitarne akcije kole u suradnji s lokalnom zajednicom, osobito organizacijama civilnog

drutva.

Naini rada

Vezano uz prvi ciklus, u drugom i treem ciklusu graansko znanje, vjetine i stajalita razvijaju se na nain da

se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju pitanja i probleme koji su

vani za njih osobno u kontekstu osiguranja politikog, drutvenog, kulturnog, gospodarskog i ekolokog razvitka

hrvatskog drutva. Pri tome je i ovdje vano da svoje pristupe i rjeenja temelje na demokratskim naelima i da

uinkovitost svojih rjeenja isprobavaju u praksi, ime stjeu povjerenje u svoju ulogu graanina Republike Hrvatske.

Nastavnik ponajprije djeluje kao organizator okolia za uenje graanstva, to znai da na temelju raznovrsnih izvora i

22

aktivnih metoda uenja nevidljivom rukom vodi uenike do razumijevanja njihove graanske uloge, prihvaanja

demokratskih vrijednosti i stajalita te demokratskog ponaanja.

To se na ovoj razini ostvaruje i meupredmetno i kao poseban predmet Graanski odgoj i obrazovanje.

Predmetni uitelj ugrauje teme Graanskog odgoja i obrazovanja u svoj Nastavni plan i program tako da ih povezuje s

postojeim predmetnim temama. To ini u suradnji s uenicima, djelatnicima kole, roditeljima, strunjacima,

predstavnicima vlasti, organizacijama civilnog drutva i gospodarskim subjektima, ovisno o podruju koje obrauje.

Koristi participativne, interaktivne, suradnike i istraivalake metode uenja i pouavanja, ali i razliite izvore

informiranja iz kolskog i izvankolskog okruenja kako bi uenike osposobio za kritiki pristup drutvenoj, politikoj,

kulturnoj i gospodarskoj stvarnosti. To znai kritiko uoavanje i analiziranje problema, zajedniko traenje rjeenja i

provjeravanje uinkovitosti prijedloga za rjeenje uoenog problema. Vano je uenicima ostaviti to vie prostora za

promatranje i analizu dogaaja u drutvu, kritiku analizu tekstova, slika i dokumenata, simulaciju dogaaja i igranje

uloga, poticati ih na organizaciju i sudjelovanje u humanitarnim i volonterskim aktivnostima na razliitim razinama,

prepustiti im organizaciju i voenje diskusija, debata i radionica, osigurati im sudjelovanje u javnim raspravama, ali i

promatranje rada zakonodavne i izvrne vlasti te sudova i policije, kao i posjeti odgovarajuim javnim ustanovama,

organizacijama civilnog drutva, ustanovama koje se skrbe za bolesne i nemone i sl. Pri tome je potrebno stalno

provjeravati pridonose li i u kojoj mjeri pojedini sadraji i metode uenja razvoju graanske kompetencije odnosno

pripremaju li oni uenika za ulogu aktivnoga i odgovornoga graanina Republike Hrvatske.

Prikladne aktivnosti za razvoj graanske kompetencije i dalje su izbori za predsjednika razreda i vijee

uenika, donoenje razrednih i kolskih pravila ponaanja te odreivanje sankcija za prekritelje, kao i pokretanje

rasprava i donoenje zakljuaka o drugim dimenzijama rada i ivota kole; ureivanje razrednih i kolskih novina,

izrada plakata, postavljanje izlobe fotografija; istraivake aktivnosti kao to su, primjerice, Moja ustavna prava i

odgovornosti, Moje pravo na obrazovanje i moje odgovornosti u koli, Kako radi moja vlada?, Kako s drugima

pridonijeti demokratskom razvoju Hrvatske; rasprave o aktualnim pitanjima o kojima postoje suprotstavljena miljenja

u drutvu; analitiki i strategijski pristup rjeavanju problema; dobrovoljni i humanitarni rad u zajednici, posjeti djejim

domovima i djejim bolnikim odjelima, pomo starakim domainstvima; povezivanje uenja za graanska, politika,

gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske

zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Dan sjeanja na rtve holokausta, Dan volontera, Nacionalni

dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskoga Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i

drugih ovisnosti, Dani profesionalnog usmjeravanja itd.); istraivaki projekti o kulturnim razliitostima i zajednikoj

hrvatskoj kulturi (simboli, obiaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.); obiljeavanje najvanijih blagdana vjerskih

zajednica u Hrvatskoj; posjeti muzejima i povijesno znaajnim spomenicima ili lokalitetima; posjeti dravnim

institucijama i tijelima, praenje rada Sabora preko medija, razgovori s predstavnicima parlamentarnih i lokalnih

politikih stranaka, obraanje nositeljima vlasti i lokalnim politiarima; obraanje novinama i upozoravanje na neki

zajedniki problem; sudjelovanje u odgovarajuim akcijama organizacija civilnog drutva; kreativne radionice za

ouvanje okolia; uzgoj ekolokih proizvoda u kolskim vrtovima i zadrugama; posjeti tvrtkama, razgovori s

gospodarstvenicima i malim poduzetnicima, sajmovi poslova itd.

23

ISHODI 3. i 4. CIKLUSA

strukturalne dimenzije graanske

kompetencije u sklopu nacionalne,

europske i meunarodne zajednice

funkcionalne dimenzije

graanske kompetencije:

znanje, vjetine i stajalita

postignua uenika na kraju drugog i treeg ciklusa

5. 8. razred osnovne kole

Ljudsko-pravna

- dostojanstvo osobe - slobode, prava i odgovornosti

pojedinca u Ustavu Republike

Hrvatske

- vladavina prava i osiguranje dobrobiti pojedinca, lokalne

zajednice i drave

- potovanje ravnopravnosti i nediskriminacije u odnosu na

spol, dob, etniku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost te

socijalno-ekonomski status

- zabrana neljudskog, poniavajueg i nepotenog ponaanja

- suzbijanje drutvene iskljuenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca

Politika

- modeli demokracije i graanstvo

- vlast i demokratsko upravljanje dravom

- aktivno sudjelovanje graana u demokratskom upravljanju

lokalnom zajednicom i

Graansko znanje i

razumijevanje

Uenik/ca je, uz postignua iz prethodnog ciklusa, stekao/la novo znanje i dosegao/la razinu razumijevanja u skladu s

oekivanim razvojem graanske kompetencije u ovoj dobi, to se oituje u sljedeem:

odreuje hrvatskoga graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti; nabraja neke od najvanijih graanskih, politikih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava koja titi Ustav Republike Hrvatske;

definira demokraciju, odreuje najvanija naela demokracije i opisuje razliite modele demokracije; objanjava tko ini

vlast u demokraciji, kako se vlast formira, koja je funkcija vlasti i kako vlast djeluje; opisuje nadlenosti pojedinih grana i

razina (dravne i lokalne) vlasti; objanjava zato je trodioba vlasti i podjela vlasti na dravnu i lokalnu vana u demokraciji;

objanjava vanost viestranaja za demokraciju; tumai ulogu Ustava te naela vladavine prava i pravne drave u

demokraciji;

opisuje ulogu Sabora, predsjednika drave, Vlade i sudbenih vlasti u Hrvatskoj; opisuje naela djelovanja pravosua; opisuje

naine zatite ljudskih prava u graanskom i kaznenom sudbenom postupku; objanjava ulogu Vrhovnog suda Republike

Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske; tumai pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju

Republike Hrvatske kao pravne drave; opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu podnositi

prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH; objanjava ulogu i nain rada pukog

pravobranitelja/ice, pravobranitelja/ice za prava djeteta, pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova i pravobraniteljice za

osobe s invaliditetom u zatiti opih i posebnih prava hrvatskih graana;

razlikuje normativne od provedbenih procesa u demokraciji; objanjava to su javne politike, navodi neka podruja za koja se one donose i naine na koje se one provode; tumai da hrvatski graani imaju pravo i obvezu sudjelovati u izradi, provedbi, praenju i vrednovanju javnih politika;

navodi primjere zlouporabe vlasti u demokraciji; razlikuje legalitet od legitimiteta vlasti; objanjava da je pravo i odgovornost graana u demokraciji nadgledanje postupaka vlasti;

opisuje naine na koji graani mogu djelovati na vlast i sprijeiti zlouporabu vlasti; povezuje djelovanje graana s civilnim drutvom; objanjava naela djelovanja civilnog drutva; navodi neke organizacije civilnog drutva koje djeluju na lokalnoj i nacionalnoj razini; objanjava ulogu neovisnih medija u demokraciji; razlikuje korektno i drutveno odgovorno od nekorektnog i neodgovornog izvjetavanja;

objanjava znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu sigurnost te opisuje naine na koje se ona tite; navodi neke primjere krenja tih prava; povezuje krenje s drutveno osjetljivim grupama i fenomenom drutvene iskljuenosti; objanjava uzroke i posljedice iskljuivanja; navodi puke pravobranitelje/ice u Hrvatskoj i objanjava kako oni tite prava graana i, osobito, pripadnika drutveno osjetljivih grupa;

objanjava vanost ravnopravnosti izmeu mukarca i ene za obitelj i drutvo; navodi najvanije pravne odredbe o

24

dravom (kandidiranje i izbori)

- istraivanje, analiziranje i rjeavanje zajednikih problema na lokalnoj i

dravnoj razini

- unaprjeenje demokratske kulture

Drutvena

- drutvene komunikacijske vjetine

- upravljanje emocijama - naela i tehnike upravljanja

sukobima

- suradnja i timski rad - volontiranje i akcije drutvene

solidarnosti na razini Hrvatske

(Inter)kulturna

- demokratsko graanstvo i identitet(i)

- razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te

domovinskog identiteta u

demokraciji

- interkulturna otvorenost i komunikacija

- osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda

- interkulturni dijalog i strukturalne pretpostavke za

interkulturni dijalog u

Hrvatskoj

ravnopravnosti spolova te mjera kojima se tite prava ena u Hrvatskoj; opisuje primjere neravnopravnog poloaja ena u Hrvatskoj (podzastupljenost na rukovodeim i upravljakim poloajima, nia primanja od mukarca za isti posao, ee rtve obiteljskog nasilja i samohrani roditelj itd.); objanjava uzroke i posljedice obiteljskog nasilja; tumai ulogu pravobranitelja/ce za ravnopravnost spolova u poboljanju odnosa meu spolovima;

opisuje obiljeja hrvatske veinske nacionalne i religijske kulture te kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskoj; imenuje nacionalne manjine u Hrvatskoj i navodi neka od njihovih ustavnih prava, kao i naine na koje se ta prava tite; objanjava da Ustav Republike Hrvatske pripadnicima nacionalnih manjina jami ista prava i postavlja iste odgovornosti kao i pripadnicima veine u zatiti ustavnog poretka Republike Hrvatske; navodi primjere utjecaja koji su imali jedni na druge u izgradnji zajednike hrvatske kulture;

odreuje znaenje slobode miljenja, savjesti i vjere te objanjava zato je zabrana diskriminacije nuna u demokraciji; usporeuje stereotipno, predrasudno i diskriminatorno ponaanje po razliitim osnovama i to potkrepljuje primjerima; opisuje neke uinkovite tehnike oslobaanja od stereotipa i predrasuda te mjere suzbijanja diskriminacije po spolnoj, nacionalnoj i religijskoj osnovi; zakljuuje o vanosti uspostavljanja interkulturnog dijaloga;

navodi vrste sukoba i uinkovite naine upravljanja sukobima na personalnoj i drutvenoj razini; tumai to je (inter)kulturno i spolno osjetljiva komunikacija te kako se upravlja sukobima uzrokovanim kulturnim i spolnim razlikama;

objanjava koju ulogu u upravljanju sukobima ima participativno, interaktivno i suradniko uenje te to je i kako upravljanju sukobom pridonosi dijalog, pregovaranje, dokazivanje temeljeno na injenicama i donoenje zajednikih zakljuaka; objanjava to je timski rad, voenje i moderiranje rada grupe;

odreuje vanost humanitarnih aktivnosti i dobrovoljnoga drutvenog rada za pojedinca i drutvo; poznaje Zakon o volonterstvu; navodi podruja u kojima moe volontirati kao uenik;

objanjava povezanost demokracije, trine konkurentnosti i gospodarskog razvitka Hrvatske; tumai vanost racionalnog planiranja te praenja i vrednovanja promjena u osiguranju drutvenog i gospodarskog razvoja; objanjava to je i zato je vano drutveno odgovorno gospodarstvo; razlikuje pozitivne i negativne strane trinog natjecanja; navodi Ustavne odredbe o pravu na rad; objanjava sustav zatite prava radnika u Hrvatskoj; zakljuuje o povezanosti cjeloivotnog uenja, poduzetnosti i konkurentnosti na tritu radne snage;

navodi zakonske odredbe o pravima potroaa u Hrvatskoj i naine na koji se ta prava tite; objanjava odgovornosti potroaa i navodi naine na koje potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost roba i usluga;

navodi primjere pozitivnog i negativnog utjecaja gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli u svojoj okolini i/ili Hrvatskoj; objanjava to je ekoloki odgovorno gospodarstvo i to znai holistiki pristup odrivom razvoju; navodi prava i odgovornosti graana povezana sa zatitom okolia i odrivim razvojem; opisuje naine na koje graani udruivanjem mogu zatititi iva bia te prirodni i kulturni okoli; zakljuuje o nunosti promjene obrazaca ponaanja za osiguranje odrivog razvoja.

Graanske vjetine i

sposobnosti

Uenik/ca je, uz vjetine i sposobnosti steene u prvome ciklusu, razvio/la nove vjetine i sposobnosti koji odgovaraju razvoju

graanske kompetencije u ovoj dobi, to se oituje u sljedeem:

jasno iznosi i obrazlae svoje ideje i stajalita;

sudjeluje u izbornim procesima u razredu i koli kao glasa i kandidat;

pretrauje i kritiki analizira informacije iz vie izvora, ukljuujui Internet, kao pripremu za sudjelovanje u raspravama o problemima hrvatskoga politikog, drutvenog, kulturnog i gospodarskog ivota;

procjenjuje djelovanje vlasti prema tome koliko pridonosi dobrobiti pojedinca i zajednice; koristi intelektualne alatke za

25

Gospodarska

- nacionalno odgovorno gospodarstvo

- zatita rada i prava radnika u Hrvatskoj

- poduzetnost i poduzetnitvo - uenje za konkurentnost na

tritu

- zatita potroaa - upravljanje osobnim

financijama

Ekoloka

- ustavne odredbe o pravu na zdravi okoli

- odrivi razvoj Hrvatske - aktivna uloga i suradnja

graana u zatiti okolia i osiguranju odrivog razvoja Hrvatske

procjenu osoba koje se kandidiraju za odreeni poloaj u vlasti;

koristi vjetine javnog nastupa, prezentacije, timskog rada, voenja i moderiranja grupe, suradnje, dogovaranja te poticanja i ukljuivanja u dijalog i debatu;

aktivno slua druge - parafrazira, saima Ja i Ti poruke; tumai neverbalne poruke; kodira i dekodira osjeaje i potrebe drugoga; prepoznaje i dovodi u ravnoteu svoje osjeaje; ispravno reagira u osjetljivim situacijama kao to su okrivljavanje, uvreda, prijetnja; kreativno rjeava nesporazume i pozitivno transformira sukobe;

koristi interaktivno i participativno uenje te pravila i metode grupnog rada;

inicira i provodi individualne i grupne istraivake projekte usmjerene na analiziranje i rjeavanje pojedinanih i zajednikih problema na razini kole, lokalne zajednice i Hrvatske;

argumentira svoja stajalita i pregovara o javnim pitanjima u skladu s naelom zatite dostojanstva pojedinca, pravde i zajednikog dobra; pokazuje vjetine izrade i predlaganja odgovarajuih javnih politika javnim tijelima te vjetine praenja i vrednovanja javnih politika u odgovarajuim podrujima;

sudjeluje u dobrovoljnim akcijama koje pridonose dobrobiti pojedinaca i grupa na razini Hrvatske, kao i vjetine planiranja i organiziranja takvih akcija na razini kole, a u suradnji s odgovarajuim drutvenim akterima;

prepoznaje vlastite sposobnosti, interese, motivaciju i postignua; odgovorno planira ivotne ciljeve, ukljuujui daljnje obrazovanje; donosi racionalne odluke;

prepoznaje rizine situacije za sebe i druge; predlae rjeenja koja trae raspravu i suradnju;

koristi odgovarajue metode za osvjetavanje i oslobaanje od stereotipa i predrasuda po razliitim osnovama; kritiki analizira predrasudno ponaanje; lako komunicira u kulturno sloenim situacijama;

predlae ostvarive projekte o stavljanju lokalnih kulturnih tradicija u funkciju drutvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja svoje zajednice;

povezuje drutveno-humanistiko, matematiko, informatiko, prirodoslovno i kulturoloko znanje prilikom pokretanja projekata kojima se istrauju i rjeavaju drutveni, gospodarski ili kulturni problemi, kao i problemi odrivog razvoja.

Graanske vrijednosti i

stajalita

Uenik/ca (uz vrijednosti i stajalita koji su usvojeni u prvome ciklusu): Uenik/ca je prihvatio/la vjetine i sposobnosti koje

odgovaraju razvoju graanske kompetencije u ovoj dobi, to se oituje u sljedeem:

neovisno i otvoreno iznosi svoje ideje i stajalita;

pokazuje privrenost ustavnim naelima dostojanstva osobe, nepristranosti, vladavine prava i pravde;

pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, potovanju, suradnji i solidarnosti na razini razreda, kole i drutva u cjelini;

pokazuje spremnost na kritiku analizu i selekciju informacija iz razliitih izvora;

pokazuje otpornost na provokacije te drutveno nepoeljno i rizino ponaanje;

etiki djeluje i ima razvijen osjeaj solidarnosti prema drutveno iskljuenima i diskriminiranima po svim osnovama;

zagovara voluntarizam kao dio kolskog uenja i kao bitnu komponentu kulture svoje kole;

26

potuje svoju kulturu, kulture pripadnika manjinskih grupa te kulturu domovinske zajednice;

prihvaa kulturnu razliitost kao drutveno bogatstvo i pokazuje spremnost za interkulturni dijalog;

zagovara racionalno troenje novca, opire se pomodnim nagovorima vrnjaka i reklamnim porukama;

pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske.

27

etvrti ciklus - 1. i 2. razred srednje kole

Obiljeja

Uenici se na kraju etvrtoga odgojno-obrazovnog ciklusa potvruju kao aktivni i odgovorni graani razreda,

kole, lokalne zajednice i Republike Hrvatske ako razumiju utjecaj europskog i meunarodnog konteksta na svoju

graansku ulogu; ako svojim znanjem, vjetinama, stajalitima i ponaanjem pojedinano i u suradnji s drugima

pridonose demokratskom razvoju hrvatskog drutva kao dijela europske i meunarodne zajednice; ako svoja stajalita

oblikuju s osloncem na razliite izvore informiranja i kritiko propitivanje tih informacija; ako su spremni na

cjeloivotno uenje i informiranje kako bi stekli graansko samopouzdanje i uspjeno sudjelovali u odluivanju na svim

razinama.

Uenici su pri tome svjesni razliitosti teorijskih, politikih i kulturnih polazita u objanjenju i rjeavanju

europskih i globalnih problema, ali oni osobno prihvaaju i aktivno zastupaju ona polazita koja se oslanjaju na

opeprihvaene ljudsko-pravne i demokratske vrednote kao to su dostojanstvo osobe, ravnopravnost, vladavina prava,

kulturna razliitost, nenasilje i solidarnost. Oslanjajui se na te vrednote, u stanju su kritiki pratiti, analizirati i

procjenjivati uinkovitost politikih smjernica, programa i inicijativa od lokalne do meunarodne razine, istraivati

alternativne mogunosti kad je to potrebno te predlagati i zagovarati inovativna rjeenja. U svom djelovanju voeni su

naelom zajednikog dobra koje proizlazi iz potovanja ljudsko-pravnih i demokratskih standarda kako su oni ureeni

Ustavom Republike Hrvatske i odredbama europskog i meunarodnog prava.

Ciljevi

Oslanjajui se na postignua iz prethodnih ciklusa, nastaviti sustavno poticati razvoj graanskog znanja,

vjetina, vrijednosti i stajalita: osposobiti uenike za razumijevanje europske i meunarodne dimenzije aktivnoga i

odgovornoga graanstva stjecanjem znanja o europskim i meunarodnim standardima i mehanizmima zatite ljudskih

prava te o ulozi Hrvatske i hrvatskih graana u unaprjeenju djelotvornosti tih sustava; pripremiti uenike za aktivno

sudjelovanje u europskim i meunarodnim politikim, drutvenim, kulturnim i gospodarskim procesima kako bi se

uspjeno nosili s novim ivotnim izazovima i rizicima; promicati znanje i vjetine kritike analize, tumaenja i

vrednovanja europskih i meunarodnih politika, globalnih drutvenih i kulturnih procesa, stvaranja svjetskog trita i

proizvodnje novih tehnologija prema njihovu doprinosu razvoju demokracije i odrivome razvoju openito te dobrobiti

pojedinca, drutvenih grupa i drava, osobito hrvatskih graana i Republike Hrvatske; istodobno u uenika razvijati

otvorenost prema kulturnoj razliitosti Europe i svijeta i svijest o vanosti ouvanja svoje lokalne, nacionalne i

domovinske kulture te ih poticati na aktivno sudjelovanje u akcijama za ouvanje kulturne razliitosti pred

globalizacijskim procesima; osposobiti uenike za razumijevanje uzroka i posljedica kao i mjera za suzbijanje

najakutnijih svjetskih problema, kao to su neujednaen rast i razvoj; siromatvo, glad i pothranjenost; diskriminacija

ena; rasizam, iskoritavanje djejeg rada, nasilje, terorizam i oruani sukobi, organizirani kriminal, trgovanje ljudima i

organima i sl.; osposobiti uenike za razumijevanje vanosti osobne inicijative, strategijskog planiranja i cjeloivotnog

uenja za osobno i profesionalno ispunjenje u visoko konkurentnom svijetu.

Naini rada

U ovome ciklusu Graanski odgoj i obrazovanje provodi se meupredmetno i kao obvezan predmet u 1. i 2.

razredu gimnazija, strukovnih i umjetnikih kola. Meupredmetno se njegovi ciljevi ostvaruju uvoenjem sadraja o

graanstvu u postojee predmetne teme u hrvatskome jeziku, stranim jezicima, povijesti, geografiji, etici, psihologiji,

28

sociologiji, matematici, biologiji, fizici, kemiji, vjeronauku, likovnoj umjetnosti, glazbenoj umjetnosti, tjelesnoj i

zdravstvenoj kulturi, u strukovnim kolama u sklopu strukovnih predmeta, na satu razrednika te u izvanuionikim

aktivnostima, istraivakim projektima, humanitarnim akcijama i volonterskim aktivnostima.

Tijekom etvrtog ciklusa vano je otvoriti to vie vremena i prostora za individualne i grupne inicijative

uenika, za istraivanje i kritiko propitivanje odnosa izmeu lokalne, nacionalne, europske i meunarodne zajednice s

osloncem na zajednike ljudsko-pravne i demokratske pravne i moralne standarde. U skladu s tim, uenike se potie da

o sebi misle kao o graanima Republike Hrvatske u kontekstu pripadnosti Europi i svijetu na nain da svoj zaviajni,

nacionalni i domovinski identitet racionalno obogauju novim dimenzijama prava i odgovornosti koje imaju u sklopu

europske i meunarodne zajednice, ali i da kritiki propituju djelovanje europskih i meunarodnih organizacija, kao i

odnos tih organizacija prema procesima gospodarske globalizacije te aktivno sudjeluju u poboljanju ivota na svim

razinama ustrajavajui na demokratskim vrednotama kao polazitu promjena. To se postie otvaranjem nastavnih

programa i kole u cjelini prema europskoj i meunarodnoj zajednici, to ukljuuje europsku i meunarodnu razmjenu

uenika, nastavnika i programa, uz koritenje odgovarajuih europskih fondova, uspostavu suradnje s odgovarajuim

hrvatskim institucijama, kao i s predstavnicima europskih i meunarodnih organizacija, meunarodnih nevladinih

udruga i meunarodnih gospodarskih subjekata koji djeluju u Hrvatskoj.

Kao i u prethodnim ciklusima, i u ovom se ciklusu razvoj graanskih znanja, vjetina, vrijednosti i stajalita

potie na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i predlau rjeenja za

probleme svoje lokalne zajednice i hrvatskog drutva povezujui ta rjeenja s europskim i meunarodnim procesima,

standardima i politikama. Pri tome je i ovdje vano da svoje pristupe i rjeenja temelje na demokratskim naelima i da

uinkovitost tih rjeenja isprobavaju u praksi, ime usvajaju proceduralno i aplikativno znanje i vjetine, stjeu

sigurnost u svoju graansku ulogu i jaaju povjerenje u hrvatske, europske i meunarodne demokratske institucije.

Nastavnik ponajprije djeluje kao fleksibilni organizator okolia za uenje, to znai da na temelju raznovrsnih izvora i

aktivnih metoda uenja vodi uenika do razumijevanja uloge demokratskoga graanina, ali i do oblikovanja njegovih

graanskih stajalita i djelovanja u prostoru koji nadilazi granice Republike Hrvatske.

Predmetni nastavnik planira i provodi Graanski odgoj i obrazovanje u suradnji s uenicima i drugim

nastavnicima. Osim nastave, ciljevi predmeta ostvaruju se i u izvanuionikim aktivnostima, pokretanjem i

sudjelovanjem u inovativnim projektima kole i drutvene zajednice u suradnji s roditeljima, strunjacima i

istraivaima, predstavnicima vlasti, predstavnicima europskih i meunarodnih organizacija u Hrvatskoj,

organizacijama civilnog drutva, gospodarskim subjektima i dr., ovisno o temi koja se obrauje. Za uenje graanstva u

ovom ciklusu takoer se najee koriste participativne, istraivake i suradnike metode uenja, metode simulacije i

igranja uloga te razliiti izvori informiranja, ukljuujui novine, statistika izvjea i Internet, kako bi se uenici

osposobili za kritiki pristup sloenim procesima na europskoj i globalnoj razini i razumjeli poloaj Hrvatske i svoju

ulogu u tim procesima. Vano je uenike dovoditi u situacije u kojima identificiraju probleme te istrauju i provjeravaju

prijedloge svojih rjeenja u zajednikim aktivnostima i u suradnji s odgovarajuim izvankolskim partnerima. Pri tome

je i u ovome ciklusu potrebno stalno provjeravati pridonose li i u kojoj mjeri pojedini sadraji i metode uenja razvoju

graanske kompetencije odnosno pripremaju li oni uenika za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom

razvoju Republike Hrvatske, Europe i svijeta.

Osim aktivnog sudjelovanja u izborima za vijee uenika i predsjednika razreda, donoenju razrednih i

kolskih pravila ponaanja, kao i odreenju sankcija za njihovo krenje te raspravama o razrednim i kolskim pitanjima,

prikladne aktivnosti za razvoj graanske kompetencije u ovom ciklusu ukljuuju: aktivno sudjelovanje uenika u

29

planiranju i provedbi odgovarajuih istraivakih projekata koje ostvaruju u timu i, po mogunosti, na europskoj ili

meunarodnoj razini; analizu medijskih izvjea i izvjea organizacija civilnog drutva o krenju ljudskih prava na

lokalnoj, dravnoj, europskoj i globalnoj razini; analizu primjera krenja ljudskih prava i borbe pojedinaca i naroda za

priznanjem ljudskih prava, slobodom i neovisnou tijekom povijesti; usporedbu politikih prioriteta Republike

Hrvatske, Europske unije, Vijea Europe i Ujedinjenih naroda; usporedbu hrvatskih, europskih i meunarodnih pravnih

standarda i mehanizama zatite sloboda i prava pojedinca; simuliranje donoenja odluka u odabranim europskim i

meunarodnim organizacijama; poredbeno upoznavanje rada domaih sudova i Europskog suda za ljudska prava preko

analize odgovarajuih sluajeva; simuliranje sudskih procesa, mirovnih misija, meunacionalnih sukoba i procesa

mirenja; organiziranje ili potpisivanje odgovarajuih peticija koje provode organizacije civilnog drutva; bojkotiranje

proizvoda koji su rezultat prisilnog rada, rada djece i organiziranog kriminala, ili onih kojima se ugroava ljudsko

zdravlje i okoli; osvjetavanje i oslobaanje od stereotipa i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura igranjem

uloga; kritiko koritenje Interneta; obiljeavanje europskih i meunarodnih dana (npr. Dan meunarodnog priznanja

Republike Hrvatske, Dan Europe, Dan Ujedinjenih naroda, Svjetski dan mira, Meunarodni dan snoljivosti, Dan

vjerskih sloboda, Meunarodni dan borbe protiv nasilja na enama, Svjetski dan bolesnika, Meunarodni dan osoba s

posebnim potrebama, Svjetski dan protiv djejeg rada; Svjetski dan kulturnih razliitosti, dijaloga i razvoja, Dan zemlje,

Svjetski dan ovjekova okolia itd.); voenje diskusija i debata, organiziranje izlobi, predstavljanje rezultata

istraivakih projekata (posjeti i razgovori s odgovarajuim hrvatskim dunosnicima i predstavnicima meunarodnih i

europskih organizacija te multinacionalnih tvrtki; ukljuivanje u meunarodne kampanje te humanitarne i druge akcije

europskih i meunarodnih nevladinih organizacija, kao i ciljno usmjerena putovanja u druge zemlje).

30

ISHODI 4. CIKLUSA

strukturalne dimenzije graanske

kompetencije u sklopu nacionalne,

europske i meunarodne zajednice

funkcionalne dimenzije

graanske kompetencije:

znanje, vjetine i stajalita

postignua uenika na kraju etvrtog ciklusa

1. 2. razred srednje kole

Ljudsko-pravna

- dostojanstvo osobe - slobode, prava i odgovornosti

pojedinca u domaem, europskom i meunarodnom sustavu ljudskih prava

- vladavina prava i osiguranje dobrobiti pojedinca te

domovinske, europske i

meunarodne zajednice

- potovanje ravnopravnosti i nediskriminacije u odnosu na

spol, dob, etniku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost te

socijalno-oekonomski status

- zabrana neljudskog, poniavajueg i nepotenog ponaanja

- suzbijanje drutvene iskljuenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca

Politika

- nacionalno, europsko i kozmopolitsko graanstvo

- povezanost demokratskog upravljanja hrvatskom,

europskom i meunarodnom

Graansko znanje i

razumijevanje

Uenik/ca je, uz postignua iz prethodnih ciklusa, stekao/la novo znanje i dosegao/la razinu razumijevanja u skladu s

oekivanim razvojem graanske kompetencije u ovoj dobi, to se oituje u sljedeem:

povezuje prava koja su ustavno zajamena hrvatskim graanima s europskim i meunarodnim sustavom zatite ljudskih prava; povezuje koncept lokalnog, nacionalnog, europskog i globalnog (kozmopolitskog) graanstva s uivanjem prava i sloboda na tim razinama; tumai da je uivanje tih prava povezano s odgovornostima;

opisuje izvore i povijesni razvoj ljudskih prava; tumai da se ljudska prava i slobode odnose na sve ljude pojedinano kao pripadnike ljudskog roda bez razlike u odnosu na spol, rasu, nacionalnu, etniku, religijsku i drugu pripadnost; navodi osnovne kategorije ljudskih prava i objanjava njihov sadraj; navodi najvanije meunarodne organizacije i instrumente zatite ljudskih prava, ukljuujui Opu deklaraciju o ljudskim pravima; objanjava koje meunarodne obveze ima Hrvatska u zatiti ljudskih prava i ka