NADZOR PROVOĐENJA MJERA, RADNJI I POSTUPAKA ZA ... · Procjena rizika obveznika od strane supervizora (Supervizijski rizik) – Vrednovanje koje provodi supervizor o ranjivosti obveznika

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTOR ZA TRGOVINU SEDAMNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

Tadija Šakić – Posrednici u prometu nekretninama, obveznici provođenja mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, specifičnosti i nadzorna praksa 43

Tadija Šakić Financijski inspektorat Ministarstvo financija

POSREDNICI U PROMETU NEKRETNINAMA (PPN), OBVEZNICI PROVOĐENJA MJERA SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA,

SPECIFIČNOSTI I NADZORNA PRAKSA

1. Temeljni pojmovi Pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit način u zemlji ili inozemstvu, uključujući:

- zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca ili druge takve imovine, - prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasništva ili

prava u vezi s novcem ili drugom takvom imovinom, - stjecanje, posjedovanje ili uporaba novca ili druge takve imovine; Faze pranja novca su:

– ULAGANJE sredstava stečenih na protuzakonit način u financijski sustav (fizički ulaz putem bankarskih pologa, novčanih naloga i sl.)

– PRIKRIVANJE, slijedi nakon unosa prljavog novca u financijske tijekove

– INTEGRACIJA, sredstva ponovno ulaze u legalne ekonomske tijekove (ugradnja u tzv. “čiste fondove” i brisanje razlike sa zakonito stečenim novcem)

Financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, za počinjenje terorističkoga kaznenog djela, od strane terorista ili terorističke organizacije.

Rizik pranja novca ili financiranja terorizma jest rizik da će stranka zlouporabiti financijski sustav za pranje novca ili financiranje terorizma, odnosno da će neki poslovni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno upotrijebljeni za pranje novca ili financiranje terorizma

2. Zakonska regulativa

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj je regulirano Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 87/08. i 25/12) (dalje u tekstu ZSPNFT), koji je donesen u srpnju 2008. godine a stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine.



Način postupanja odnosno primjene odredbi ZSPNFT propisan je pravilnicima koji su objavljeni u narodnim novinama broj 1. i broj 76 iz 2009. godine. Posrednici u prometu nekretninama (dalje u tekstu PPN) izrijekom su u čl. 4., st. 2. točka 15.n ZSPNFT navedeni kao obveznici provođenja mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, dok su ovlasti, registracija, način poslovanja u djelatnosti posredovanja u prometu nekretninama propisani Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina („Narodne novine“, broj 107/07.). Nadzor nad provođenjem mjera i radnji iz ZSPNFT kod posrednika u prometu nekretninama provodi Financijski inspektorat Ministarstva financija, i to temeljem članka 1. st. 2. Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/08., 55/11 i 25/12) te članka 83. i 85. ZSPNFT.

3. Specifičnosti sektora PPN u Republici Hrvatskoj

S jedne strane promet nekretninama je vrlo atraktivna djelatnost za perače novca, koja nudi mogućnost zloupotrebe u sve tri faze pranja novca:

– Investiranje u nekretnine s ciljem brze prodaje istih (faze ulaganja i prikrivanja)

– Ulaganje opranog novca u nekretnine- statusne simbole ili općenito (faza integracije).

Također je liberalizacija stjecanja nekretnina od strane nerezidenata sektor učinila dodatno rizičnijim. Međutim unatoč navedenom PPN u Republici Hrvatskoj za razliku od PPN u EU su mnogo manje izloženi riziku PNFT jer se kupoprodaja nekretnina ne obavlja putem njihovih transakcijskih računa, nego se samo naplaćuje posrednička provizija. Osim toga u poslovima kupoprodaje nekretnina osim obveznika PPN u procesu utvrđivanja izvora novca za kupoprodaju nekretnina, sudjeluju i drugi obveznici (banke, kreditne institucije i sl.) koji također provode mjere i radnje na SPNFT, kao i drugi nadzornici (HNB i Porezna uprava), čime je rizik PNFT dodatno smanjen. Pored navedenog potrebno je istaknuti i visoku razinu svijesti sektora koji je od samog stupanja na snagu ZSPNFT putem svog strukovnog udruženja pri HGK surađivao sa Uredom za sprječavanje pranja novca i Financijskim inspektoratom, upoznavao svoje članove sa njihovim obvezama i organizirao učinkovitu provedbu edukacije u području SPNFT svih svojih članova, putem izrade i objave akata za primjenu mjera propisanih ZSPNFT te organizacijom tribina i predavanja u području SPNFT. U sklopu edukacija koje su provođene uz nazočnost ovlaštenih osoba Financijskog inspektorata, često je istican problem nerazumijevanja i ljutnje klijenata kada su PPN tražili detaljniju identifikaciju stranaka sukladno propisanoj obvezi iz ZSPNFT, pri tome su PPN predlagali izradu obavijesti (letka) za klijente sa službenim logom



ministarstva financija, kako bi oni shvatili da je to njihova obveza koja je propisana ZSPNFT te ukoliko ne postupe na taj način da će biti izloženi sankcijama. U svrhu navedenog Financijski inspektorat je sastavio ogledni primjerak obavijesti (letka) koji je sadržan u privitku broj 1. ovoga teksta. Iz navedenog je očito da sektor PPN u Republici Hrvatskoj, naročito što se tiče educiranosti i sektorske svijesti, nije sektor visokog rizika. 4. Supervizija (nadzor) bazirana na riziku „Preporuke FATF-a dopuštaju mogućnost zemljama da do određenog stupnja usvoje pristup temeljen na riziku za borbu protiv PNFT-a. To omogućuje zemljama da dopuste obveznicima korištenje pristupa temeljenog na riziku za ispuštanje određenih SPNTF obveza. Usvajanjem pristupa temeljenog na riziku, kompetentne vlasti i obveznici su u mogućnosti osigurati takve mjere sprječavanja ili umanjenja rizika pranja novca i financiranja terorizma koje odgovaraju identificiranom riziku. To će omogućiti obveznicima da alociraju resurse na najefikasniji način. Načelo je da se resursi trebaju usmjeriti u skladu sa prioritetima tako da najveći rizici dobiju najveću pažnju“. Sukladno navedenim mogućnostima Financijski inspektorat je izabrao usvajanje pristupa temeljenog na riziku pri superviziji. Tako će se supervizijske aktivnosti fokusirati na sektore i obveznike koji su najranjiviji za pranje novca ili financiranje terorizma i/ili imaju najviši rizik nepridržavanja legislative i regulatornih zahtjeva. Slijedom narečenog, sektor PPN u RH kao sektor niskog rizika (za sada, jer se ulaskom u EU ili promjenom zakonske regulative rizik sektora može povećati) ima i „blaži“ pristup u provođenju nadzora Financijskog inspektorata. Za sada je uglavnom provođen neizravni (off site) ili ograničeni izravni (on site) nadzor, a takva praksa će se provoditi i dalje do eventualne izmjene stupnja rizika. Da bi se uopće mogao provesti nacionalni sustav supervizije (nadzora) baziran na riziku potrebno je sastaviti četiri procjene (izraditi matrice rizika): nacionalnu, sektorsku, supervizijsku i procjenu rizika obveznika. Nacionalna procjena rizika je procjena rizika koju provodi zemlja kako bi odredila koje aktivnosti/sektori sa smatraju nisko ili visokorizičnima. Procjena rizika daje informaciju političkim odlukama o aktivnostima i sektorima koji su predmet obveza PNFT. Nacionalna procjena rizika može također biti važan alat u educiranju obveznika o ranjivosti koje postoje unutar njihove jurisdikcije. Sektorska procjena rizika – prioritetna aktivnost koju provodi zemlja kako bi identificirala koji sektori su visokorizični. Procjena daje informacije o alokaciji resursa i koji će sektori biti uključeni u godišnji plan supervizije.



Sektorska procjena rizika je obavljena od strane Financijskog inspektorata vrednovanjem rizika SPNFT za sektore za koje je primarni nadzornik. Matrica sektorskog rizika se fokusira na vrednovanju šest elemenata: rizik pranja novca, rizik financiranja terorizma, sektorska razina svjesti, izvještajni nivoi, pojavljivanje neprovođenja zakona i interne kontrole. Rangiranje rizika po svakom elementu doprinosi sveukupnom sektorskom riziku. Ovakva sveukupna procjena rizika će dati informaciju o vrsti obveznika kod kojih je, radi većeg rizika, potrebno napraviti pojačani supervizijski pregled, s ciljem da supervizijski resursi budu usmjereni na sektore većeg rizika. Sektorsku procjenu rizika treba godišnje obnavljati. Procjena rizika obveznika od strane supervizora (Supervizijski rizik) – Vrednovanje koje provodi supervizor o ranjivosti obveznika na PNFT i na rizik neprovođenja zakona. Ovakva procjena daje informacije koji obveznici će biti predmetom pažnje supervizora. Procjena rizika obveznika je procjena koju provodi obveznik svojih klijenata, proizvoda i usluga, poslovnih praksi/kanala isporuke i geografskih rizika. Procjena rizika daje informacije kada će se obveznik fokusirati na pojačanu dubinsku analizu, kontinuirano nadgledanje i mjere za umanjenje rizika. Skup navedenih procjena rizika daju informacije procesu selekcije obveznika pomažući u određivanju koji bi sektor trebao biti predmetom povećanog promatranja kao i koji obveznik bi trebao biti predmetom neizravnog i izravnog nadzora. Kod izrade sektorske matrice rizika Financijski inspektorat se koristio podatcima prikupljenim od obveznika u postupku obavljanja nadzora, podatcima prikupljenim iz javno dostupnih baza podataka, podatcima dobivenim od drugih nadzornika te „samoprocjene“ obveznika, koja je provedena putem Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (ZSPNFT), koji je dostavljen svim obveznicima unutar nekog od sektora. Ovaj dio sektorske procjene rizika (obrazac upitnika o usklađenost sa ZSPNFT) za sektor PPN je pripremljen i ovih dana će biti dostavljena svim PPN u Republici Hrvatskoj, bilo direktno ili putem HGK. Svi PPN su dužni popuniti upitnik i vratiti ga u ostavljenom roku Financijskom inspektoratu, a prikupljeni podatci će biti korišteni u svrhu sastavljanja sektorske matrice rizika, procjene rizika obveznika u neizravnom nadzoru te planiranja nadzornih aktivnosti Financijskog inspektorata. Obrazac Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (ZSPNFT), nalazi se u privitku broj 2. ovoga teksta. 5. Obveze PPN u provođenju mjera propisanih ZSPNFT

Prema odredbama ZSPNFT i provedbenim propisima, u cilju sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma PPN su prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužni provoditi slijedeće mjere, radnje i postupke:



1. Donijeti interni akt kojim se određuju mjere, radnje i postupanja radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ZSPNFT i propisima donesenim na temelju toga Zakona.

2. Imenovati ovlaštenu osobu i njezina zamjenika za provedbu mjera te osigurati uvjeta za njihov rad u skladu s ZSPNFT i propisima donesenima na temelju toga Zakona.

3. Provoditi mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca te financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje poslovne jedinice i društva imaju sjedište u trećoj državi (ukoliko posjeduje takve udjele ili prava).

4. Obaviti procjenu rizika od zlouporabe za pranje novca i financiranje terorizma za pojedinu stranku, poslovni odnos, transakciju ili proizvod.

5. Provesti mjere dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenim ZSPNFT i propisima donesenima na temelju toga Zakona.

6. Sastaviti i redovito dopunjavati listu indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

7. Redovito obavještavati i dostavljati Uredu propisane i tražene podatake, informacije i dokumentaciju o transakcijama i osobama (ukoliko ima takvih slučajeva).

8. Omogućiti redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu svojih djelatnika (sukladno veličini, obimu poslovanja i stupnju izloženosti riziku).

9. Osigurati redovitu internu reviziju obavljanja zadaća sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, te o tome, na zahtjev, obavijestiti Ured (za sada mjera koja se ne procjenjuje od strane Financijskog inspektorata, dok ministar financija ne donese pravilnik o načinu provođenja interne revizije).

10. Osigurati čuvanje i zaštitu podataka te voditi propisanu evidenciju.

5.1. Donošenje internog akta

PPN su dužni donijeti interni akt kojim se određuju mjere, radnje i postupanja radi sprječavanja i otkrivanja PN/FT u skladu sa ZSPNFT-o, i na temelju njega donesenih propisa, uključujući između ostalog: • imenovanje ovlaštene osobe i njezina zamjenika • program redovitog godišnjeg stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika; • provođenje interne revizije (ovu mjeru FI ne procjenjuje dok ministar financija ne

donese pravilnik o načinu provođenja interne revizije); • postupke u vezi s procjenom rizika od PN/FT, mjere za umanjenje rizika te mjere

za praćenje visokog rizika; • postupke u vezi s obavješćivanjem UZSPN-a o sumnjivim transakcijama i

osobama te gotovinskim transakcijama; • postupke u vezi s provođenjem dubinske analize stranke; • postupke u vezi s vođenjem evidencija • listu indikatora Samim donošenjem internog akta PPN nije ispunio svoju zadaću obveznika provođenja mjera propisanih ZSPNFT, nego je potrebno provesti edukaciju djelatnika



i upoznati ih s vlastitim postupcima i procedurama za SPN/FT, a kroz stalnu edukaciju utjecati na razvoj svijesti o potrebi borbe protiv PN/FT. Osim toga interni akt treba stalno usklađivati s izmjenom zakonske regulative te smjernicama koje publiciraju nadzorna tijela. Sam interni akt je već publiciran, s više ili manje uspjeha, od strane raznih autora i dostupan je na internetu s tim da se vodi računa da bi trebao biti usklađen s Općim smjernicama za provođenje ZSPNFT od rujna mjeseca 2011. godine, koje je donio Financijski inspektorat Republike Hrvatske u suradnji s stručnjacima iz MMF-a. Navedene opće smjernice objavljene su i dostupne na internet stranicama Ministarstva financija: http://www.mfin.hr. 5.2. Imenovanje ovlaštene osobe i njenog zamjenika PPN su dužni imenovati ovlaštenu osobu i njenog zamjenika, koji su odgovorni za provedbu mjera i radnji za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, i o imenovanju obavijestili Ured za sprječavanje pranja novca (dalje u tekstu UZSPN), u roku od 7 dana od dana imenovanja, odnosno promjene podataka o ovlaštenoj osobi. Kod imenovanja se mora voditi računa o tome da ovlaštena osoba/zamjenik ispunjava sve kriterije propisane čl. 45. ZSPNFT u pogledu: ovlaštenja, stručnosti, neovisnosti itd. Za obavljanje zadaća ovlaštenoj osobi/zamjeniku je potrebno osigurati odgovarajuće uvjete sukladno članku 47. ZSPNFT u smislu dostupnosti podataka, dobivanja ovlaštenja, omogućavanja redovitog stručnog osposobljavanja i sl. Obrazac odluke objavljen je na stranicama Hrvatske gospodarske komore http://hgk.biznet.hr pod nazivom „akt o imenovanju ovlaštene osobe i njegovog zamjenika“, koji zadovoljava odredbe ZSPNFT, uz dodatak zakonodavne osnove imenovanja (temeljem čl. 44. st. 2. ZSPNFT) i dodavanja rečenice na kraju odluke: „Poslano Uredu za sprječavanje pranja novca –datum- (rok je 7 dana od imenovanja ili promjene)“. 5.3. Provođenje mjera SPNFT u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznici imaju većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koja imaju sjedište u trećoj državi Ako PPN ima poslovne jedinice ili društva u kojima ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koja imaju sjedište u trećoj državi, dužan je osigurati da se u istima propisane mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određene ZSPNFT provode u istom opsegu kao i u matičnom društvu. Pri tome pojam „treća država“ (sukladno članku 3. točka 4 ZSPNFT) predstavlja državu koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora.

http://hgk.biznet.hr/



5.4. Analiza i procjena rizika

PPN kao i ostali obveznici dužni su provesti analizu i ocijeniti rizik od zlouporabe PN/FT za pojedinu stranku, pojedinu grupu ili vrstu stranaka, poslovni odnos ili proizvod. Cilj postupaka temeljenog na procjeni rizika (risk-based approach) je primijeniti mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno identificiranom riziku. Procjena rizika mora se obaviti prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili prije provođenja transakcije. Određivanje kategorije rizika stranaka Kod procjene rizika PPN stranke svrstava u visoko, srednje ili nisko rizičnu kategoriju. U visokorizične stranke se svrstavaju stranke prema kriterijima: - rizika vrste stranaka - rizika povezanog s rizikom proizvoda i usluga - rizika poslovnog odnosa/distribucijskih kanala - geografskog rizika Slučajevi visokog rizika prema navedenim kriterijima kao i niže navedene poveznice na internet stranice nalaze se u privitku broj 2. Općih smjernica za primjenu ZSPNFT. Radi utvrđivanja naprijed navedenih potencijalno visoko rizičnih zemalja i stranaka u nastavku se daju poveznice za nternet stranice na kojima su podatci o istima dostupni: Poveznice na liste zemalja protiv kojih vrijede ograničavajuće mjere VS OUN i Europske Unije: http://ec.europa.eu/external_relations/cfsp/sanctions/list/consol-list.htm http://www.un.org/sc/committees/ Poveznice na liste rizičnih zemljama i zemalja s ključnim nedostacima u pogledu usklađenosti s međunarodnim standardima vezanima uz sprječavanje pranja novca ili financiranja terorizma: MONEYVAL http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/moneyval/default_en.asp FATF www.fatf-gafi.org

Poveznica na liste osoba i subjekata povezanih s terorizmom koji su pod nekim oblikom sankcija: http://www.treasury.gov/resource-center/sanctions/SDN-List/Pages/default.aspx

Poveznica na OECD-ovu listu zemalja u vezi s provedbom na međunarodnoj razini dogovorenih poreznih standarda: http://www.oecd.org/dataoecd/50/0/43606256.pdf



Poveznica na izvješća Međunarodnog monetarnog fonda u vezi s offshore financijskim centrima: http://www.imf.org/external/np/ofca/ofca.asp Srednje rizične stranke Srednje rizične stranke su one koje prema svom poslovanju, poslovnim odnosima koje uspostavljaju te proizvodima i transakcijama koje nude, a s obzirom na kriterije rizika, sukladno 3. Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o prevenciji uporabe financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, nije moguće smjestiti među visoko ili nisko rizične. Nisko rizične stranke Nisko rizične stranke su one koje javno djeluju i čije poslovanje je transparentno odnosno koje su predmet konstantnog nadzora. U takve stranke se svrstavaju:

- banke, podružnice stranih banaka, štedne banke, stambene štedionice; - društva koja obavljaju određene usluge platnog prometa kao što je Hrvatska pošta, - društva za upravljanje investicijskim fondovima, - državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne agencije, javni fondovi, javni zavodi ili komore; - društva čiji su vrijednosni papiri prihvaćeni i kojima se trguje na tržištu vrijednosnih papira u jednoj ili više država članica Europske unije,

U stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma PPN može svrstati samo one stranke koje ispunjavaju uvjete što ih pravilnikom odredi ministar financija. Autor ovog članka je sastavio ogledni primjerak obrasca „Upitnik za procjenu rizika stranke“ koji se nalazi u privitku broj 3. ovoga teksta. 5. 5. Mjere dubinske analiza stranke

PPN provodi mjere dubinske analize u skladu s obavljenom procjenom i analizom rizika, koja je provedena sukladno propisanim mjerama ZSPNFT:

1. kod uspostavljanja poslovnog odnosa. 2. prije izvršenja transakcija u propisanim slučajevima, odnosno pri svakoj

transakciji u vrijednost od 105.000,00 kuna i više, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su očigledno međusobno povezane.

3. kod sumnje u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci ili stvarnom vlasniku stranke i uvijek kada u vezi sa strankom ili transakcijom postoje razlozi za sumnju na PNFT, bez obzira na vrijednost transakcije.

5.5.1. Mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke U sklopu mjere dubinske analize stranke, jedna od najvažnijih aktivnosti je provjera identiteta stranke. Za PPN to znači da će prikupiti samo malo više podataka o svojim klijentima, jer u sklopu svojih redovnih aktivnosti u svrhu zaključivanja posredničkih



ugovora sa strankama, ionako moraju utvrditi identitet stranke. To praktično znači da će samo još malo bolje upoznati svoju stranku. U sklopu ove mjere utvrđuje se i provjerava identitet: 1. stranke koja je fizička osoba, njezinog zakonskog zastupnika, stranke koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, te prikupljaju podatke propisane čl. 17. st. 1. ZSPNFT, 2. Identitet stranke koja je pravna osoba utvrđuje se i provjerava prikupljanjem podatka u skladu s čl. 18. ZSPNFT, 3. Identitet zakonskog zastupnika pravne osobe utvrđuje se i provjerava prikupljanjem podatka u skladu s čl. 19. ZSPNFT, 4. Utvrđivanje i provjera identiteta opunomoćenika, 5. Kod udruga, zaklada, fondacija i ostalih pravnih osoba koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i kod vjerskih zajednica i udruga koje nemaju svojstvo pravne osobe i drugih subjekata koji nemaju pravnu osobnost, ali samostalno nastupaju u pravnom prometu, PPN je dužan:

- utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zastupnika; - pribaviti punomoć (ovjereno pismeno ovlaštenje) za zastupanje; - prikupiti podatke na način propisan čl. 21. Zakona. Pri tome se prikupljaju slijedeći podaci: - za zakonskog zastupnika ili opunomoćenika – ime i prezime, prebivalište, datum

i mjesto rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj izdavatelja identifikacijske isprave

- za člana – ime i prezime, prebivalište, datum i mjesto rođenja fizičke osobe koja

je član druge pravne osobe i s njom izjednačenog subjekta

- za drugu pravnu osobu i s njom izjednačenog subjekta – naziv i sjedište

Ostale mjere koje se provode u okviru dubinske analize stranke: 5.5.2. Mjera prikupljanja podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa ili transakcije, 3.5.3. Mjera utvrđivanja stvarnog vlasnika stranke Pojam stvarnog vlasnika označuje: a) fizičku osobu koja je konačni vlasnik stranke odnosno koja nadzire ili na drugi način upravlja pravnom osobom ili drugim subjektom (ako je stranka pravna osoba) ili b) fizičku osobu koja kontrolira drugu fizičku osobu u čije se ime obavlja transakcija ili koja obavlja aktivnost (ako je stranka fizička osoba). 3.5.4. Mjera utvrđivanje i provjera identiteta stranke koja nije osobno nazočna 3.5.5. Mjera utvrđivanja stranke strane politički izložene osobe Strana politički izložena osoba je svaka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u stranoj državi koja djeluje ili je u posljednjoj godini (ili dulje) djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti, uključujući i članove njezine uže obitelji ili osobu za koju je poznato da je bliski suradnik takvih osoba.



Prilikom utvrđivanja strane politički izložene osobe, PPN se može poslužiti komercijalnim bazama podataka ili može upitati stranku ulazi li u kategoriju/definiciju strane politički izložene osobe. Postupak utvrđivanja strane politički izložene osobe treba biti dokumentiran. Za tu svrhu autor ovog teksta je pripremio ogledni primjerak obrasca upitnik za politički izložene osobe nalazi koji se nalazi u privitku ovoga teksta. PPN u svom internom aktu mora utvrditi procedure za uspostavljanje poslovnog odnosa s politički izloženom osobom uključujući i ulogu uprave u davanju suglasnosti te u stalnom praćenju poslovnog odnosa s politički izloženom osobom. Za stranku koja je strana politički izložena osoba obavezno se provodi pojačana dubinska analiza stranke. Ogledni primjer obrasca „upitnik za politički izložene osobe“ nalazi se u privitku broj 4. ovoga teksta. 5.5.6. Posebni oblici dubinske analize stranke: - pojačana dubinska analiza stranke, koja osim mjera uobičajene dubinske analize propisanih ZSPNFT, - pojednostavljena dubinska analiza stranke, može se primijeniti, osim ako u vezi sa strankom ili transakcijom postoje razlozi za sumnju o pranju novca ili financiranja terorizma, za stranke niskog rizika. Ministar financija donio je Pravilnik o određivanju uvjeta pod kojima obveznici svrstavaju stranke u stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma (Narodne novine broj 76/2009) 5.5.7. Ograničenja u poslovanju s gotovinom U Republici Hrvatskoj ne smiju se obavljati naplate u gotovini u iznosu koji u jednoj ili više međusobno povezanih gotovinskih transakcija ukupno prelazi 105.000,00 kn (odnosno u poslovima s nerezidentima 15.000 EUR) prilikom:

- prodaja robe i pružanje usluga - prodaje nekretnina; - primanja zajmova; - prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela

5.6. Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora PPN sastavljaju listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i stranaka u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na PN/FT sukladno specifičnostima svoje djelatnosti, u suradnji s nadležnim tijelima. Lista indikatora mora biti sastavni dio internog akta PPN, i mora se nadopunjavati i prilagođavati prema njima poznatim trendovima i tipologijama PN, te okolnostima koje proizlaze iz njihovog poslovanja. Iako nisu propisane sankcije, Financijski inspektorat preporuča da se indikatori nadopunjavaju i prilagođavaju jednom godišnje.



U postupcima procjene rizika preporuča se korištenje osnovne liste indikatora (uz prilagodbu prema djelatnosti PPN) koja se nalazi u privitku broj 1. Općih smjernica Financijskog inspektorata iz rujna mjeseca 2011, godine. 5.7. Obavješćivanje ureda o transakcijama PPN su dužni pravovremeno obavijestiti UZSPN o sljedećem: a) o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti 200.000,00 kuna i većoj, u skladu s Zakonom odmah, a najkasnije u roku 3 dana od dana obavljanja transakcije (na propisanom obrascu) b) o sumnjivim transakcijama i osobama bez odgađanja, prije izvršenja transakcije, te navodili u obavijesti (obrascu) razloge za sumnju na PNFT, kao i, rokove u kojima se transakcija treba izvršiti. Pravilnici, upute i propisani obrasci za izvješćivanje Ureda o naprijed navedenom objavljeni su i dostupni na internet stranicama Ministarstva financija: http://www.mfin.hr (nadzorne aktivnosti). 5. 8. Stručno osposobljavanje i izobrazba Sukladno čl. 49. ZSPNFT, PPN je dužan brinuti se za stručno osposobljavanje i izobrazbu svojih zaposlenika. Program stručnog osposobljavanja i izobrazbe osnovni je element sustava SPNFT. Takav program omogućuje zaposlenicima i osobama ovlaštenima za zastupanje obveznika razumijevanje njihovih obveza u pogledu obavješćivanja UZSPN, utvrđivanja i provjere identiteta stranke, vođenja evidencija te izloženosti obveznika riziku od PN/FT. Program stručnog osposobljavanja i izobrazbe treba biti: dokumentiran, primjeren prirodi i obujmu poslovanja i prilagođen riziku od PNFT. Stručno osposobljavanje/izobrazba provode se najmanje jednom godišnje. Treba voditi računa da ovlaštene osobe FI u nadzora ovu mjeru SPNFT ocjenjuju pored provjere ispunjenja naprijed navedenih formalnih obveza i na način da intervjuiraju zaposlenike o poznavanju obveza propisanih ZSPNFT i internim aktom obveznika te ocjenom koliko su sve ostale mjere provedene sukladno odredbama ZSPNFT. 5.9. Interna revizija Mada je u ZSPNFT navedena obveza najmanje jednom godišnje osigurati redovitu internu reviziju obavljanja zadaća sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, FI u nadzoru neće ocjenjivati usklađenost ove mjere sa ZSPNFT dok ministar financija pravilnikom ne propiše detaljnija pravila o načinu provođenja interne revizije. 5.10. Čuvanje podataka i vođenje evidencija PPN podatke prikupljene u skladu s odredbama ZSPNFT-a i na temelju njega donesenih propisa, te pripadajuću dokumentaciju, čuva za razdoblje od 10 godina od izvršenja transakcije ili prestanka poslovnog odnosa.

http://www.mfin.hr/



Podaci o ovlaštenoj osobi, izobrazbi zaposlenika i internoj reviziji čuvaju se 4 godine. PPN vode sljedeće evidencije podataka: a) evidenciju podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama iz članka 9. ovoga Zakona, b) evidenciju dostavljenih podataka iz članaka 40. i 42. ovoga Zakona (gotovinske transakcije i sumnjive transakcije i osobe). Svi obveznici vode evidenciju o uvidima nadzornih tijela iz članka 83. ovoga Zakona (Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat Republike Hrvatske, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) u podatke, informacije i dokumentaciju iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, a koja evidencija obuhvaća sljedeće podatke:

- naziv nadzornog tijela, - ime i prezime ovlaštene službene osobe koja je izvršila uvid, - datum i vrijeme uvida u podatke.

Sadržaj evidencije podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama još nije detaljno propisan, no budući se on odnosi na mjere analize i ocjene rizika odnosno na provedene dubinske analize stranke u slučajevima propisanim zakonom, minimalni sadržaj tih evidencija bi trebao sadržavati podatke kako slijedi:

- Redni broj, - Broj pod kojim se predmet ili transakcija vodi u Posredničkom dnevniku, - Naziv i sjedište stranke, - Datum uspostavljanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije, - Vrsta posla-usluge koja se obavlja i iznos transakcije, - Djelatnost stranke, - Ocjena rizika stranke ili transakcije, - Status stranke (poslovni odnos još traje ili je okončan).

U privitku evidencije trebaju biti obrasci o provedenoj procjeni rizika i dubinskoj analizi sa dokumentacijom temeljem koje su navedeni postupci obavljeni (kopije osobnih dokumenata, izvodi službenih registara, izjave ovlaštenih osoba i sl.). 6. Nadzor Financijskog inspektorata nad provedbom mjera i radnji propisanih ZSPNFT Nadzor nad obveznicima provođenja mjera propisanih ZSPNFT Financijski inspektorat provodi temeljem ovlasti iz Članka 3. Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske i članka 83 ZSPNFT. 6.1. Vrste nadzornih aktivnosti FI:

Upitnik o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (ZSPNFT), radi procjene rizika obveznika i sektorske procjene rizika, te djelotvornijeg planiranja nadzornih aktivnosti,

Neizravni (off-site) nadzor, ne provodi se kod obveznika nego se procjena obavlja postupkom „desk-analize“, temeljem podataka koji su zatraženi od



obveznika, uz podatke koji su prikupljeni iz drugih izvora (internet, javne publikacije, drugi nadzornici i sl.). Ova vrsta nadzora se provodi kod manjih obveznika i obveznika sa nižim stupnjem rizika

Izravni (on-site) nadzor, u većini slučajeva sveobuhvatan nadzor koji se obavlja kod obveznika a uključuje provjeru primjene svih mjera, radnji i procedura za sprječavanje i otkrivanje PN/FT propisanih ZSPNFT, provodi se u pravilu kod velikih obveznika, odnosno onih koji su više izloženi riziku PN/FT ili kod obveznika kod kojih su u off-site nadzoru utvrđene veće nepravilnosti

6.2. Glavni akti koje FI izdaje u postupku nadzora 6.2.1. Zapisnik Donosi se po okončanju postupka nadzora, ovlaštena osoba sastavlja zapisnik u kojem se navode sve činjenice koje su utvrđene tijekom obavljanja nadzora. Jedan primjerak zapisnika dostavlja se nadziranom obvezniku. Na činjenice utvrđene zapisnikom obveznik ima pravo dostaviti prigovor u ostavljenom roku. Po primitku prigovora ovlaštena osoba koja je obavila nadzor utvrđuje osnovanost prigovora, te sukladno tome sastavlja izmjene i dopune zapisnika ili dalje nastavlja upravni postupak.

6.2.2. Pisano upozorenje za otklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti Financijski inspektorat tijekom obavljanja nadzora provođenja mjera propisanih ZSPNFT kod obveznika PPN, radi usklađivanja rada sa zakonom i drugim propisima, ili radi preventivnog djelovanja, subjektu nadzora može dati pisano upozorenje za otklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti i rokove za izvršenje te mjere. Ovo će ujedno zbog nižeg stupnja rizika sektora PPN (pored kontakta telefonom ili elektronskom poštom) biti i najčešći način „sankcioniranja“ utvrđenih nepravilnosti u postupcima nadzora Financijskog inspektorata Međutim, ako u ostavljenom roku obveznik ne postupi po izdanom pisanom upozorenju u ostavljenom roku, Financijski inspektorat će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti ili nedostataka. 6.2.3. Rješenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti Financijski inspektorat može rješenjem naložiti uklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu te poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti i usklađivanju rada sa zakonima i drugim propisima. 6.2.4. Optužni prijedlog ili kaznena prijava U slučajevima kad inspekcijskim nadzorom ili na drugi način Financijski inspektorat ustanovi da postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj, dužan je nadležnom državnom tijelu podnijeti odgovarajuću prijavu odnosno optužni prijedlog radi pokretanja prekršajnog postupka.



7. Zakonska regulativa: 1. Zakon o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske (Narodne novine broj

85/08, 55/11 i 25/12) 2. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine broj

87/08 i 25/12) 3. Pravilnik o određivanju uvjeta pod kojima obveznici svrstavaju stranke u stranke

koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma (Narodne novine broj 76/2009)

4. Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenom djelu pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine broj 76/2009)

5. Pravilnik o uvjetima pod kojima obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma mogu mjere dubinske analize stranke prepustiti trećim osobama (Narodne novine broj 76/2009) 6. Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja

novca o prekršajnim postupcima (Narodne novine broj 76/2009) 7. Pravilnik o obavješćivanju Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim

transakcijama i osobama (Narodne novine broj 76/2009) 8. Pravilnik o obavješćivanju Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj

transakciji u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj, te o uvjetima pod kojima obveznici za određene stranke nisu dužni obavješćivati Ured o gotovinskoj transakciji (Narodne novine broj 1/2009)

8. Popis privitaka 1. Letak - obavijest strankama o obvezi postupanja posrednika kao obveznika provođenje mjera iz ZSPNFT-a - Privitak br, 1, 2. Obrazac Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (ZSPNFT) - Privitak br, 2, 3. Ogledni primjerak obrasca „Upitnik za procjenu rizika stranke“ - Privitak br, 3, 4. Ogledni primjerak upitnika za stranke strane politički izložene osobe - Privitak br, 4 i 5. Ogledni primjerak obrasca provjere za dubinsku analizu stranke - Privitak br, 5.



Privitak br. 1.

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO FINANCIJA

OBAVIJEST STRANKAMA o obvezi postupanja PPN kao obveznika provođenje mjera iz ZSPNFT-a

ŠTO TREBATE ZNATI ? Posrednici u prometu nekretninama (PPN) su prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT) obveznici provođenja propisanih mjera i radnji na sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT). Te mjere pored ostalog uključuju identifikaciju svakog klijenata, uvidom u njihove osobne isprave. MOLIM, MOGU LI VIDJETI OSOBNE ISPRAVE? Mjere koje su dužni provoditi PPN na području SPNFT pored ostalog uključuju identifikaciju svakog klijenata, uvidom u njihove osobne isprave. ZAŠTO TREBAM POKAZATI OSOBNU ISPRAVU SADA, A STRANKA SAM DUGI VREMENSKI PERIOD? PPN kao obveznik provođenja mjera SPNFT dužan je sukladno ZSPNFT tražiti vašu osobnu ispravu. Pružajući ovu informaciju na zahtjev, omogućit ćete obvezniku da ispuni svoje zakonske obveze i podržati borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. ŠTO JE PRANJE NOVCA? Pranje novca je proces kojim se prikriva nezakonit izvor novca ili imovine koja potječe iz kriminalne aktivnosti kao što je trgovina opojnim drogama, krijumčarenje, prijevara, iznuda, korupcija itd. Kriminalne skupine tako stečen novac moraju oprati kako bi ga mogle dalje koristiti kao čisti novac, između ostalog vrlo često ulaganjem u nekretnine. ŠTO JE FINANCIRANJE TERORIZMA? Financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, za počinjenje terorističkoga kaznenog djela, od strane terorista ili terorističke organizacije. Prikupljena sredstva se kroz formalni i neformalni financijski sustav preusmjeravaju na korisnike-terorističke organizacije. Terorističke aktivnosti predstavljaju prijetnju općoj sigurnosti. KOJE OSOBNE ISPRAVE MORAM DATI NA UVID? Sukladno ZSPNFT-u, dužni ste dati na uvid važeću osobnu ispravu kao što je: osobna iskaznica, putovnica, nacionalni identifikacijski broj (OIB). KOJE SE DODATNE INFORMACIJE MOGU BITI ZATRAŽENE? Postoje i drugi zakonski zahtjevi koji mogu potaknuti PPN kao obveznika provođenje mjera SPNFT na prikupljanje dodatnih informacija o poslovnom odnosu/transakciji koju provodite. Tako se na primjer od Vas može zatražiti informacija o tome provodite li transakciju u svoje ime ili za neku treću osobu. GDJE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE?



Kako biste saznali više o Zakonu o SPNFT i borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, posjetite internet stranicu www.UZSPN-a.com ili nazovite na br: 016345450.



Privitak br. 2.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA FINANCIJSKI INSPEKTORAT

U P I T N I K o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma

(ZSPNFT)

POSREDNICI U PROMETU NEKRETNINAMA

Temeljem čl. 10 st. 2 Zakona o Financijskom inspektoratu (NN 85/08) popunjeni upitnik dužni ste dostaviti

Financijskom inspektoratu. Nedostavljanje popunjenog upitnika predstavlja prekršaj

iz čl. 40 istog Zakona A - OPĆE INFORMACIJE

1. PRAVNA OSOBA

Naziv društva _________________________________________________ OIB ___________________________ Adresa sjedišta ________________________________________________ Mjesto ___________________________ 2. FIZIČKA OSOBA – OBRTNIK Naziv obrta ________________________________________________ OIB __________________________ Adresa sjedišta _________________________________________________ Mjesto ___________________________ 3. OSOBA ZA KONTAKT Prezime i ime ________________________________________________ Funkcija __________________________________________________ E-mail ____________________________________



Telefon _____________________ Telefaks _____________________ 4. DJELATNOSTI I BROJ ZAPOSLENIH 4.1. Navedite približno ukupni godišnji prihod iz glavne djelatnosti u Kn: > 1.000.000,00 kn 200.000,00 kn - 1.000.000,00 kn < 200.000,00 kn 4.2. Obavljate li još neku djelatnost uz posredovanje u prometu nekretninama: NE DA – Navedite ____________________________________________________________ 4.3. U kojem % na godišnjoj razini ostvarujete prihod od posredovanja u prometu nekretninama u odnosu na ukupan prihod ? Više od 67 % od 33 % do 67 % manje od 33 % 4.4. Navedite broj trenutno zaposlenih: > 7 3 - 7 < 3 5. PODACI O KLIJENTIMA 5.1. Da li su neki od Vaših klijenata (moguće više odgovora) : Nerezidenti (strane fizičke ili pravne osobe) iz off shore područja Nerezidenti iz ostalih zemalja Politički izložene osobe Neprofitne organizacije (udruge, zaklade, vjerske zajednice i dr.) 5.2. Obavljate li, u okviru djelatnosti posredovanja u prometu nekretninama,



financijske transakcije u ime i za račun svojih klijenata ? (moguće više odgovora) Naplatu ili plaćanje odnosno prijenos sredstava putem vlastitog računa Gotovinske uplate ili isplate Ne obavljam niti jednu od navedenih platnih transakcija B - USKLAĐENOST SA ZSPNFT 6. INFORMIRANJE I USKLAĐENOST 6.1. Jeste li svjesni svojih obveza iz ZSPNFT ? NE DA Djelomično 6.2. Smatrate li da ste usklađeni sa zahtjevima i obvezama iz ZSPNFT ? NE DA Djelomično 6.3. Kako se informirate o vašim obvezama iz ZSPNFT ? (moguće više odgovora) Zakoni i pravilnici Smjernice Financijskog inspektorata Seminari, radionice, konferencije Informativni mediji (stručni časopisi, novine, radio, televizija, internetske stranice, ...) Drugo – Navedite _______________________________________________________________ Ne informiram se 7. POLITIKE, PROCEDURE, OVLAŠTENA OSOBA



7.1. Da li ste uspostavili mjere, radnje i postupanja radi sprječavanja i otkrivanja PN/FT sukladno ZSPNFT u pisanom obliku (interni akt, pravilnik i dr.)? NE DA- Navedite Datum donošenja internog akta ______________________________ 7.2. Da li ste imenovali ovlaštenu osobu sukladno čl. 44. i 45. ZSPNFT ? NE DA 7.3. Da li ste o imenovanju ovlaštene osobe obavijestili Ured za sprječavanje pranja novca ? NE DA – Datum obavijesti _______________________________________ 8. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I IZOBRAZBA 8.1. Na koji način provodite stručno osposobljavanje zaposlenika? (moguće više odgovora) Stručni seminari, radionice, konferencije Samostalno (proučavanje stručne literature ili računalna i internetska edukacija) Ne provodimo stručno osposobljavanje zaposlenika 8.2. Učestalost provedbe stručnog osposobljavanja ? (moguće više odgovora) Jednom godišnje Više puta godišnje Jednom u više godina Kod zapošljavanja novog zaposlenika 8.3. Osobe koje su prošle stručno osposobljavanje ? Svi zaposlenici Samo zaposlenici u direktnom kontaktu sa strankama Samo vlasnici, uprava, direktori, voditelji, ...



8.4. Imate li program godišnjeg stručnog osposobljavanja zaposlenika za tekuću godinu ? NE DA – Datum izrade programa __________________________________ 9. PROCJENA RIZIKA STRANAKA / TRANSAKCIJA / POSLOVNIH ODNOSA 9.1. Da li ste izradili procjenu rizika od PN/FT svojih stranaka / transakcija / poslovnih odnosa ? NE DA 9.2. Uključuje li procjena rizika rizik stranke, rizik poslovnog odnosa / transakcija i zemljopisni rizik stranke ? NE DA 9.3. Jeste li propisali proceduru za umanjenje rizika u slučaju utvrđivanja visokog rizika stranaka / poslovnih odnosa / transakcija ? NE DA 10. DUBINSKA ANALIZA STRANAKA 10.1. jeste li propisali postupke provođenja mjera dubinske analize stranaka ? NE DA 10.2. Provodite li mjere dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 Kn i više*, te uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na PN/FT bez obzira na vrijednost transakcije ? NE DA



* Posrednici u prometu nekretninama provode mjeru dubinske analize pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 Kn i više samo ako za svoje klijente obavljaju plaćanje odnosno naplatu nekretnine ili ako se plaćanje ili naplata obavlja preko računa posrednika te ako je eventualno posrednička provizija naplaćena u tom iznosu. 11. VOĐENJE EVIDENCIJA 11.1. Da li vodite evidenciju o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama ? NE DA 11.2. Da li vodite evidenciju složenih i neobičnih transakcija vaših stranaka (čl. 43 ZSPNFT) ? NE DA Nije bilo složenih i neobičnih transakcija 11.3. Da li vodite evidenciju o obavijestima Uredu za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama ? NE DA Nije bilo sumnjivih transakcija 11.4. Da li vodite evidenciju o uvidima nadzornih tijela ? NE DA Nije bilo uvida nadzornih tijela Popunio (prezime i ime) _______________________________________

Funkcija ________________________________________ Datum popunjavanja ________________________________________



Privitak broj 3.

PRIMJER UPITNIKA ZA STRANKE STRANE POLITIČKI IZLOŽENE OSOBE

Člankom 4. st. 2. točka 15 n) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (NN-87/2008) dalje ZSPNFT, posrednici u prometu nekretninama imenovani su obveznicima provedbe propisanih mjera i radnji za SPN/FT. Sukladno članku 32. st 1. ZSPNFT dužni smo primijeniti odgovarajući postupak kojim se utvrđuje je li naša stranka strana politički izložena osoba. Prema članku 32. ZSPNFT strana politički izložena osoba je svaka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u stranoj državi koja djeluje ili je u posljednjoj godini (ili dulje) djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti, uključujući i članove njezine uže obitelji ili osobu za koju je poznato da je bliski suradnik takvih osoba. Užim članovima obitelji iz ovoga članka smatraju se: bračni ili izvanbračni drug, roditelji, braća i sestre, te djeca i njihovi bračni ili izvanbračni drugovi. Bliski suradnik jest svaka fizička osoba koja ima zajedničku dobit iz imovine ili uspostavljenog poslovnog odnosa, ili ima koje druge uske poslovne kontakte. Zbog provođenje odredbi propisanih ZSPNFT, molimo Vas da nam istinito odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Djelujete li u državi vašega stalnog prebivališta/uobičajenog boravišta na istaknutoj javnoj dužnosti:

1.1 kao predsjednik države ili vlade, ministar, zamjenik ili pomoćnik ministra?

DA NE

1.2 kao zastupnik u parlamentu/izabrani član zakonodavnog tijela?

DA NE

1.3 kao član vrhovnog, ustavnog ili drugog visokog suda protiv čije presude, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove?

DA NE

1.4 kao sudac financijskih sudova ili član savjeta središnje banke?

DA NE

1.5 kao veleposlanik, konzul ili visoki časnik oružanih snaga? DA NE

1.6 kao član upravnog i nadzornog odbora pravne osobe koja je u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države?

DA NE

2. Jeste li možda član uže obitelji gore/prethodno navedenih osoba:

2.1 bračni drug ili brat ili sestra DA NE

2.2 izvanbračni drug DA NE

2.3 dijete ili bračni drug djeteta ili izvanbračni drug djeteta DA NE

2.4 roditelj DA NE

3. Jeste li bliski suradnik gore/prethodno navedenih osoba na osnovu zajedničke dobiti iz imovine ili na osnovu

DA

NE



uspostavljenog poslovnog odnosa ili nekog drugog uskog poslovnog kontakta s nekom od gore navedenih osoba

4. Da li je od prestanka obavljanja prethodno navedenih istaknutih javnih dužnosti prošlo više od 12 mjeseci?

DA NE

5. U slučaju da ste politički izložena osoba molimo navedite: Izvor imovine i sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije:

Svojim vlastoručnim potpisom potvrđujem točnost i istinitost navedenih podataka: ______________________________________ (ime i prezime osobe na koju se podaci odnose) Mjesto, datum:_________________________ Potpis:_______________________________ Odobravam uspostavljanje poslovnog odnosa (rukovoditelj): _________________________ ___________________ __________________________ (ime i prezime rukovoditelja) (Potpis) (Mjesto, datum, vrijeme)



Privitak broj 4.

(naziv PPN)

(PRIMJER) UPITNIK ZA PROCJENU RIZIKA STRANKE I. Podatci o stranci: ________________________________________________

1. Ime i prezime / naziv (tvrtka) ________________________________________________ 2. Prebivalište / sjedište (ulica i kućni broj, mjesto, država) _______________________________________________ 3. Osobni identifikacijski broj (OIB)

II. Osnov za uspostavljanje poslovnog odnosa: kupnja/prodaja nekretnine (podaci o nekretnini) III. Indikatori (grupa indikatora) za procjenu rizika*:

Postoji rizik DA NE

1. Rizik stranke ______________ 2. Rizik proizvoda/usluga ______________ 3. Rizik poslovnog odnosa ______________ 4. Zemljopisni rizik ______________ 5. Ostali kriteriji specifični za PPN ______________ 6. Ukupna procjena rizika ______________

(*Koristiti listu indikatora i opće smjernice. Ako se na bilo koje od pitanja odgovori sa “Da” stranka se mora svrstati u stranku visokog rizika i sukladno tome poduzimati daljnje aktivnosti propisane ZSPNFT) IV. Ocjena rizičnosti: - Visoki rizik, - Srednji rizik, - Nizak rizik, Obrazloženje: a) primjer za visoki rizik- jer je kod grupe indikatora rizika stranke (indikator broj 7)

utvrđeno da je stranka strana PIO, b) primjer za niski rizik- stranka je GRAD ŠIBENIK koja sukladno članku 2.

Pravilnika o određivanju uvjeta pod kojima obveznici svrstavaju stranke u stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma (Narodne novine br. 76/09) spada u stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

V. Sukladno ocjeni rizika provest će se (pojačana, standardna ili pojednostavljena dubinska analiza)



VI. MJERA STALNOG PRAĆENJA-sukladno utvrđenom stupnju rizika (može terminski ili opisno (kvartalno, godišnje, kontinuirano povremeno i sl.) VII. ______________________________ ________________________________ Nadnevak popunjavanja Osoba koja je unijela podatke i potpis



Privitak broj 5. Ogledni primjerak dubinske analize stranke

Podaci o obvezniku PPN

DUBINSKA ANALIZA STRANKE Broj 18/2012

Podaci o stranci: ___________________________ ____________________________ Adresa OIB Razlog provođenja dubinske analize stranke (zaokružiti slovo): a) uspostavljanje poslovnog odnosa sa strankom, b) zbog transakcije u vrijednosti od 105.000,00 kuna i više, c) zbog postojanja sumnje u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci ili stvarnom vlasniku stranke, d) jer u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma. Procjena rizika stranke obavljena nadnevka 20. travnja 2012. godine. Stupanj rizika stranke: SREDNJI RIZIK Dubinska analiza stranke: STANDARDNA Mjere praćenja poslovnog odnosa: ako se stranka ponovo pojavi kao kupac. Podatci utvrđeni dubinskom analizom:

Red. broj

Radnje u mjeri dubinske analize Utvrđeni podatci

Uvidom u dokumentaciju

1. Identitet stranke

More d.o.o., Zadar Jazine 35. OIB: 1234567895

Uvid u registar trg suda nadnevka 25.04. 2012. uz zabilješku na isprintu

2.

Identitet zakonskog zastupnika ili opunomoćenika

Maro Roje, I obala 2 Zadar, OIB: 123456, direktor

Uvid u osobnu iskaznicu broj: 6543782 izdanu od MUP Zadar

3.

Utvrđivanje stvarnog vlasnika stranke

Hans Konig, Wiena, Hauptgasse 12, Austrija, 100%-tni vlasnik

Putovnica HB987654A izdana od REG Wiena Republika Austrija

4. Podatci o prirodi poslovnog odnosa

Kupnja apartmana u Zadru-podatci o nekr. (kč br., zku br), kupoprodajna cijena - podatci iz ugovora

Posrednički ugovor broj 18/2012 od 25.04.2012. Br.iz Posredničkog dnevnika

5. Ostali podatci o stranci (primjedbe)

Stranka se bavi turist. djelatn., financira se iz vlastitih sred i kredita banke,

Podatci iz baze podataka „Posl. Hrvatska“ i podataka



poslov.u usponu, dobar rejting

pribavljenih od zakonskog zastupnika

U Šibeniku 25. travnja 2012. godine. Uvid u podatke obavio referent Nino Jurić ___________________________ ( potpis) Odgovorna osoba za provođenje mjera ZSPNFT___________________________ (potpis)

Documents

NADZOR PROVOĐENJA MJERA, RADNJI I POSTUPAKA ZA ... · Procjena rizika obveznika od strane supervizora (Supervizijski rizik) – Vrednovanje koje provodi supervizor o ranjivosti obveznika