veleuilite u Rijeciprometni odjel

marina demark

nadzor

Seminarski rad

rijeka, 2012.veleuilite u Rijeciprometni odjel

nadzor

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Prometno pravo STUDENT: Marina DemarkMENTOR: Dr. sc. Marinko . Uur MATINI BROJ: 2429026856/11

Rijeka, 20. studeni 2012. SADRAJ

UVOD11. POJMOVNO ODREENJE POTANSKOG PROMETA21.1. Vrste potanskih usluga31.2. Infrastruktura i suprastruktura potanskog prometa42. TEMELJNE ODREDNICE POTANSKOG PRAVA62.1. Definiranje potanskog prava62.2. Izvori potanskog prava83. NADZOR U POTANSKOM PROMETU113.1. Struni (upravni) nadzor u potanskom prometu113.1.1. Postupak obavljanja poslova strunog nadzora123.1.2. Ovlasti potanskog nadzornika kod obavljanja strunog nadzora123.2. Inspekcijski nadzor143.2.1. Postupak obavljanja poslova inspekcijskog nadzora143.2.2. Ovlasti potanskog inspektora kod obavljanja inspekcijskog nadzora143.3. Obveze nadziranih osoba173.4. Znaaj i sadraj oevidnika potanskog nadzornika i potanskog inspektora184. ZAKLJUAK20POPIS LITERATURE21POPIS SLIKA22

I

UVOD

Sastavni dio prometnog sustava svake zemlje je i potanski sustav. Na nekim prostorima potanski i telekomunikacijski sustav ine jedan sektor, dok se u nekim te dvije komponente zasebno promatraju. Samo potansko pravo moe se promatrati sa unutarnjeg i sa meunarodnog aspekta. Predmet ovog seminarskog rada je konkretno nadzor nad obavljanjem potanskog poslovanja u potanskom prometu. Nadzor je u Hrvatskoj odreen Zakonom o poti, odnosno Zakonom o potanskom poslovanju, a sukladno meunarodnim pravnim aktima to se tie prometnog prava.Ovaj seminarski rad sastoji se od tri logiki povezana poglavlja. Prvi dio rada, koji nosi naziv Pojmovno odreenje potanskog prometa teoretski pojanjava sam pojam potanskog prometa te navodi karakteristike koje odreuju tu vrstu prometnog podsustava. Drugo poglavlje nosi naziv Temeljne odrednice potanskog prava, u okviru kojeg se odreuje definira podruje prometnog i potanskog prava, te se navode i obrazlau najvaniji izvori unutarnjeg i meunarodnog prava vezanog za potanski promet. Posljednji dio seminara se odnosi na sam nadzor obavljanja potanskog poslovanja, to je i sama tema rada. Tako se, prema odredbama Zakona o poti, podrobnije objanjavaju proces strunog i proces inspekcijskog nadzora, navode se ovlatenja osoba koje provode te nadzore, te se odreuju svojstva i elementi oevidnika koje oni moraju sastavljati i popunjavati. Prilikom izrade ovog rada koristila se relevantna znanstvena literatura iz domaih izvora te pravni akti kao to su Zakon o potanskim uslugama i Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika. Upotrebljene su sljedee metode znanstveno-istraivakog rada: metoda indukcije, metoda komparacije te metode analize i sinteze.

1. POJMOVNO ODREENJE POTANSKOG PROMETA

Hrvatska rije ''pota'' nastala je od srednjovjekovne rijei posita statio (stalna postaja odnosno postaja za izmjenu konja). Pod potom danas se podrazumijeva prijenos vijesti.[footnoteRef:1] [1: Katela, S., Horvat, L., Prometno pravo, kolska knjiga, Zagreb, str. 443.]

Prometni sustav je specifina vrsta gospodarske djelatnosti koja pomou prometne infrastrukture i potanske suprastrukture prevozi, transportira, prenosi, premjeta potanske poiljke s jednog mjesta na drugo, pri emu savlauje prostorne i vremenske dimenzije.Pod samim pojmom potanski promet podrazumijeva se skup:[footnoteRef:2] [2: Zelenika, R., Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 302.]

a) potanskih usluga,b) potanskih poslovnih jedinica, koje ine funkcionalnu i autonomnu potansku mreu,c) sredstava za rad (potanske infrastrukture i potanske suprastrukture), d) pravnih pravila, e) potanskih tehnologija, te f) ljudskih potencijala, i sl.

Slika 1: Specifina uloga (pozicija) pote kao prometnog podsustava

TRANSPORTPrijevoz ljudi i dobaraPROMETTELEKOMUNIKACIJEPrijenos informacijaINTEGRATORIcestovni vodnieljeznikizranikombiniranipotalogistiki operatorikanalpaketokvirelija

Izvor: Izrada autora

Slika 1 prikazuje ulogu pote kao integratora izmeu prometnih sustava s jedne strane razliitim prometnim sredstvima, i prijenosa informacija razliitim komponentama s druge.Svi elementi potanskog prometa imaju svoja specifina obiljeja koja taj promet ine autonomnom vrstom prometa u odnosu na sve druge vrste prometa i transporta.

1.1. Vrste potanskih usluga

Posebnu specifinu skupinu u potanskome prometu ine potanske usluge. Prema hrvatskim pravnim aktima potanske usluge obuhvaaju prijem i uruivanje pismovnih poiljaka (pisama, dopisnica, tiskovnica, sekograma, malih paketa), potanskih i brzojavnih uputnica i paketa, i to u nacionanome i meunarodnome potanskom prometu. U irem smislu potanske usluge obuhvaaju i platni promet, odnosno novarske usluge potom, telekomunikacijske usluge u poti (putem govornica, javnim faksimilima, e-mail) te druge usluge koje pota obavlja ili koje moe obavljati (trgovake usluge, osiguravajue usluge, i sl).Potanske usluge su univerzalne potanske usluge i ostale potanske usluge. Osim klasinih univerzalnih potanskih usluga, one mogu biti i rezervirane. Pod univerzalnim potanskim uslugama u unutarnjem i meunarodnom prometu smatraju se sljedee potanske usluge:[footnoteRef:3] [3: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 8. ]

a) prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje pismovnih poiljaka, preporuenih poiljaka i poiljaka s oznaenom vrijednosti, mase do 2 kilograma,b) prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje paketa mase do 10 kilograma te usmjeravanje, prijenos i uruenje paketa mase do 20 kilograma u meunarodnom dolaznom prometu,c) prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje sekograma mase do 7 kilograma, bez naplate.Na dimenzije, opremanje i druge znaajke potanskih poiljaka ovoga lanka primjenjuju se akti Svjetske potanske unije. Javni operator mora osigurati svim korisnicima najmanje pet radnih dana u tjednu jedan prijam potanske poiljke, jedno uruenje potanske poiljke na kunu adresu ili u prostore svake fizike ili pravne osobe. Javni operator (Hrvatska pota) je davatelj svih univerzalnih potanskih usluga i na temelju Zakona ima pravo i obvezu ove usluge obavljati na cijelom podruju Republike Hrvatske.S druge strane, pod rezerviranim univerzalnim potanskim uslugama smatraju se prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje pismovnih poiljaka, preporuenih poiljaka i poiljaka s oznaenom vrijednosti, mase do 100 grama, u unutarnjem prometu i u meunarodnom dolaznom prometu. Potanske usluge ne smatraju se rezerviranim uslugama, ako im je cijena jednaka ili via od iznosa koji je tri puta vei od cijene prve stope mase pismovne poiljke najbre kategorije prema cjeniku usluga javnog operatora. Javni operator takoer ima iskljuivo pravo i obvezu obavljanja rezerviranih usluga na cijelom podruju Republike Hrvatske.[footnoteRef:4] [4: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 9.]

Na samom kraju, osim univerzalnih potanskih usluga, postoje i ostale te dopunske potanske usluge. Pod ostalim potanskim uslugama smatraju se potanske usluge s dodanom vrijednosti te druge potanske usluge koje nisu univerzalne potanske usluge. Potanske usluge s dodanom vrijednosti su usluge koje uz prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje poiljaka sadre i odreenu dodanu vrijednost. Dodana vrijednost osobito sadri sljedee: prijam poiljke po pozivu korisnika usluge,mogunost praenja tijeka prijenosa i uruenja poiljke putem interneta ili na drugi odgovarajui nain, mogunost izravne komunikacije s radnikom davatelja potanskih usluga radi davanja dodatnih uputa u vezi s uruenjem poiljke, ugovoreno vrijeme uruenja poiljke, te uruenje poiljke uz potpis primatelja.[footnoteRef:5] [5: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 10.]

Dopunske usluge su usluge koje sadre poseban nain postupanja tijekom prijama, usmjeravanja, prijenosa i uruenja poiljaka kod obavljanja univerzalnih potanskih usluga, potanskih usluga s dodanom vrijednosti i drugih potanskih usluga koje nisu univerzalne potanske usluge.[footnoteRef:6] [6: Ibid.]

1.2. Infrastruktura i suprastruktura potanskog prometa

Razvoj pote i funkcioniranje potanskog prometa je u neposrednoj vezi s razvojom i napretkom odreenih tehnikih i drugih sredstava. Podsustav potanskog prometa kao dio sloenog prometnog i gospodarskog sustava, mora sinkronizirano djelovati u svom okruenju. Njihovo djelovanje ovisi o brojnim imbenicima, a to su tehnika, tehnoloka i organizacijska razina, a pogotovo ekonomska koja se temelji na stjecanju neophodnih novanih sredstava.Prema funkcionalnom djelovanju tehnika sredstva potanskog prometa mogu se razmatrati kao:[footnoteRef:7] [7: Horvat, L., Osnove potanskog i telekomunikacijskog prava, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1998., str. 24.]

a) sredstva potanskog prometa svih vrsta i razina uslunosti kojima se zadovoljavaju potrebe korisnika prometnog procesa za uslugama potanskog prometa,b) proces odravanja tehnikih sredstava u funkciji prijama i otpreme potanskih poiljaka te omoguavanja kvalitetne komunikacije i razmjene informacija, tec)infrastrukturni objekti potanskog prometa.Kao kod ostalih vrsta prometa, infrastrukturu potanskog prometa ine fiksirani objekti, ureaji i oprema koji pomou potanske suprastrukture omoguuju proizvodnju potanskih usluga. Nju ine poslovne i pogonske potanske zgrade, mrea potanskih ureaja, automati za prodaju maraka i vrijednosnica, nepokretni elementi potanskog sustava te druga fiksirana potanska oprema. Infrastrukturni objekti se mogu podijeliti u dvije podskupine: oni koji omoguuju poetno zavrne radnje u potanskom prometu te one koje omoguuju radnje u potanskom prometu te uspostavljanje i realizaciju komunikacija i razmjenu informacija u potanskom prometu. Osim potanske infrastrukture, element potanskog prometa ini i potanska suprastruktura. Nju ine mobilna sredstva za rad, odnosno mobilna prijevozna i pretovarna sredstva, ureaji, automati, raunalna sredstva koja pomou potanske infrastrukture proizvode potanske usluge. Krucijalno mjesto u procesima proizvodnje potanskih usluga zauzima i ljudski potencijalni, odnosno zaposlenici, specijalizirani potanski eksperti te potanski operativni i kreativni menaderi.[footnoteRef:8] [8: Zelenika, R., op. cit., str. 303.]

U stvaranju potanske usluge postoji vie faza koje zajedno ine proizvodnu fazu. To su otprema, prijenos i prijam potanskih poiljaka (u potanskom prometu). S obzirom na obuhvatnost, potanski promet moe se podijeliti na:[footnoteRef:9] [9: Ibid.]

a) jedinice potanske mree za pruanje usluga korisnicima (pote, alterske pote, pokretne pote), b) jedinice za obavljanje poslova otpreme, prijevoza te prispijea potanskih poiljaka (potanski centri, pokretni potanski centri, izmjenine pote), c) jedinice za organizaciju o obraunavanje novanog prometa (centri za novarsko poslovanje).

2. TEMELJNE ODREDNICE POTANSKOG PRAVA

Potansko pravo je, kao dio prometnog prava, skup pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi u vezi s obavljanjem potanskih usluga. Potanska je djelatnost, kao i druge prometne grane, od jednakog interesa za dravu i za drutvo, pa su razliitim pravnim pravilima ureeni odnosi izmeu pote i drave u pogledu organizacije i rada, te odnosi izmeu pote i korisnika njezinih usluga u pogledu prava i obveza.[footnoteRef:10] [10: Bazianec, N., Potansko pravo, Zrinski d.d., akovec, str. 17]

2.1. Definiranje potanskog prava

Potansko pravo predstavlja skup pravnih normi kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga te ustrojstvo pote. Te norme mogu se podijeliti na etiri temeljne grupe:[footnoteRef:11] [11: Ibid., str. 17.]

a) norme ugovornog prava - norme koje propisuju uvjete za obavljanje potanskih usluga u unutranjem i meunarodnom prometu te ureuju pravne odnose izmeu pote kao davatelja usluga i korisnika usluga, b) norme prisilne naravni - kojima drava propisuje obveze pote glede obavljanja njezine djelatnosti kao javne djelatnosti od interesa za dravu, c) norme kojima se ureuje pravni status i ustrojstvo pote, ted) norme kojima Svjetska potanska udruga ureuje ustrojstvo i funkcioniranje te Udruge. Norme kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa pojednostavljeno su prikazane na slici 2.

Slika 2: Pravne norme kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa

Izvor: Izrada autora prema Bazianec, N., Potansko pravo, Zrinski d.d., akovec, str. 17-18

Norme ugovornog prava ugraene su u odredbe Zakona o poti i Pravilnika o opim uvjetima za obavljanje potanskih usluga, kao podzakonskog akta kojeg donosi ministar mjerodavan za potanski promet. Njima su ureeni odnosi izmeu pote i korisnika na temelju ugovora o pristupanju. U meunarodnom potanskom pravu te norme su ugraene u odredbe akata Svjetske potanske udruge (Svjetska potanska konvencija i Pravilnik za njezino izvrenje te Sporazum o pojedinim vrstama potanskih poiljaka s njihovim pravilnicima za izvrenje).[footnoteRef:12] [12: Ibid., str. 18.]

Norme kojima drava propisuje obveze pote glede obavljanja njezine djelatnosti kao javne djelatnosti od interesa za dravu, svojstvene su unutranjem potanskom pravu i ugraene su u odredbe Zakona o poti. Funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga i obavljanje potanskih usluga od interesa je za dravu. Stoga drava obvezuje temeljem tih normi potu da osigura funkcioniranje potanskog prometa na cijelom podruju drave i usluge obavlja na propisan nain. Na taj nain je pota dostupna pod jednakim uvjetima svim korisnicima usluga.[footnoteRef:13] [13: Ibid.]

Nadalje, status i ustrojstvo pote ureeni su unutranjim zakonodavstvom svake pojedine drave. Donoenjem Zakona o razdvajanju Hrvatske pote i telekomunikacija na Hrvatsku potu i Hrvatske telekomunikacije, od 1.1. 1999. Hrvatska pota djeluje kao trgovako dioniko drutvo u vlasnitvu drave. Posljednja skupina normi odnosi se sa na norme Svjetske potanske udruge. Odredbama Opeg pravilnika Svjetske potanske udruge osigurava se primjena Ustava i funkcioniranje Udruge. Svjetska potanska udruga je utemeljena kao meunarodna udruga vie drava radi uspostavljanja i funkcioniranja meunarodnog potanskog prometa.[footnoteRef:14] [14: Ibid.]

2.2. Izvori potanskog prava

Izvori potanskog prava mogu biti unutarnji ili nacionalni i meunarodni ili internacionalni. Pod pojmom unutranjeg potanskog prava podrazumijevaju se sva pravna pravila kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga u unutranjem potanskom prometu. to se tie Republike Hrvatske, pod tim pojmom se obuhvaa i status i ustrojstvo Hrvatske pote. Norme unutranjeg zakonodavstva temelje se na pravnim rjeenjima iz meunarodnih akata Svjetske potanske udruge te odgovarajuim postavkama iz Zakona o obveznim odnosima Hrvatske.Zakonski i podzakonski propisi Republike Hrvatske predstavljaju izvore unutranjeg potanskog prava. U tom smislu najznaajniji propisi su Zakon o poti, Pravilnik o opi uvjetima za obavljanje potanskih usluga, Pravilnik o poti i Pravilnik o radnom vremenu s korisnicima usluga. Nadalje, ustrojstvo Hrvatske pote ureeno je odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pote i telekomunikacija na Hrvatsku potu i Hrvatske telekomunikacije. Izvorom potanskog prava smatraju se i drugi propisi koji se direktno ili indirektno primjenjuju na funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga. Tu pripadaju Ustav RH, Zakon o obveznim odnosima, procesne zakone, Zakon o sprjeavanju pranja novca, i sl.[footnoteRef:15] Zakon o poti je temeljni zakonski propis unutranjeg potanskog prava. [15: Ibid., str. 44.]

Ustav je izvor svekolikog prava u Republici Hrvatskoj, pa prema tome i potanskog prava. To proizlazi iz odredbe lanka 5. Ustava, prema kojoj svi zakoni moraju biti u skladu s Ustavom. On ima najveu pravnu snagu. Nadalje, propisano je i to da meunarodni ugovori koje je sklopila ili im pristupila Hrvatska, a koji su potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni u Narodnim novinama pod sekcijom Meunarodni ugovori, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike. Ti propisi su po pravnoj snazi iznad zakona. Meunarodni ugovori nakon potvrde i objave primjenjuju se kao unutarnje ili nacionalno pravo, a ako neke odredbe odgovarajueg zakona nisu u skladu s odredbama meunarodnog ugovora, primjenjuje se meunarodni ugovor, jer on ima veu pravnu snagu.[footnoteRef:16] Na slici 2 predoeni su svi izvori unutranjeg, kao i izvori meunarodnog potanskog prava. [16: Ibid., str. 427.]

Slika 3: Izvori unutranjeg i meunarodnog potanskog prava

Izvor: Izrada autora

Kao to je ranije navedeno, a na prethodnoj slici i prikazano, osim unutranjih izvora potanskog prava, potansko poslovanje ureuju i meunarodni izvori potanskog prava. Najvaniji meunarodni izvor potanskog prava je Svjetska potanska konvencija usvojena na prvom kongresu Potanske unije odrane u Bernu 1874., a izmijenjena i dopunjena 1957. i 1969. Svjetska potanska konvencija ima etiri dijela:[footnoteRef:17] [17: Ibid., str. 121.]

a) Opa pravila koja se primjenjuju na meunarodnu potansku slubu,b) Odredbe o pismovnim poiljkama,c) Zrani prijenos pismovnih poiljaka, ted) Zavrne odredbe. Osnovno naelo Konvencije jest sloboda tranzita. S dravom koja to naelo ne bi potovala, druge drave imaju pravo prekida potanskog prometa. Svaka pota zadrava potarinu koju je naplatila od komitenta, a tranzitna pota ima pravo na naknadu svojih trokova, prema tarifi. Konvencija sadri i naelo o odgovornosti i to samo za gubitak preporuenih poiljaka. U Konvenciji su izriito navedeni i sluajevi koji potu oslobaaju od odgovornosti. Primjenom naela zemlje porijekla, svaka je drava duna nadoknaditi trokove prijevoza svojih poiljaka onim potanskim upravama koje u prijevozu sudjeluju. Trokovi se obraunavaju prema bruto teini poiljaka izraenoj u kilogramima, zavisno o udaljenosti.Uz navedena etiri osnovna dokumenta, tj. uz Svjetsku potansku konvenciju, doneseno je i nekoliko popratnih dokumenata. Oni su doneseni u svrhu dopune konvencije,i lakeg realiziranja njezinih odredaba. Postoji desetak popratnih dokumenata, a neki od njih su: Pravilnik za izvrenje Svjetske potanske konvencije; Opi pravilnik svjetske potanske konvencije; Zavrni protokol i Poslovnik kongresa, vrhovnog tijela Svjetske potanske unije; Utanaenje o potanskim paketima; itd. Kao osnovno naelo konvencije moe se izdvojiti naelo slobode tranzita. Ovo naelo govori o tome da je provoz poiljaka preko podruja svake zemlje lanice Svjetske potanske unije, tj. potpisnice Svjetske potanske konvencije, slobodan. Isto tako, provoz poiljaka se mora odvijati najbrim moguim vezama. Uz naelo slobode tranzita, na Drugom kongresu Svjetske potanske unije, utvrena su jo dva temeljna naela meunarodnog potanskog prometa. To su naelo jedinstva podruja svih lanica Svjetske potanske unije, i jedinstvo cijena potanskih usluga. Osim Svjetske potanske konvencije, kao temeljnog izvora meunarodnog potanskog prava, postoje i dodatni dokumenti za regulaciju potanskog prometa. Pod ostale dokumente podrazumijevamo dvostrane i regionalne sporazume, koji se veinom odnose na pitanja o razmjeni meunarodnih potanskih paketa, unaprijed utvrenih cijena usluga, i slino. Odredbe ostalih dokumenata meunarodnog potanskog prava moraju biti usklaene s odredbama Svjetske potanske konvencije jer je ona pravni akt s viom snagom.[footnoteRef:18] [18: Horvat, L., op. cit., str. 21.]

Osim multilateralnih izvora potanskog prava, ostale izvore ine bilateralni i regionalni sporazumi. Oni se u pravilu odnose na pitanja razmjene meunarodnih potanskih paketa, smjerova prijevoza poiljki, tarifa itd.[footnoteRef:19] [19: Bazianec, N. op. cit., str. 140.]

3. NADZOR U POTANSKOM PROMETU

U svim zemljama lanicama EU javni operatori su predmet mjerenja kakvoe prijenosa potanskih poiljaka, a raspon mjerenja kakvoe varira od samo prioritetnih poiljaka odreene teine do svih potanskih usluga koje prua javni operator. U veini zemljama lanica uspostavljen je neovisni nadzor nad kakvoom obavljanja univerzalnih potanskih usluga. U malom broju zemalja su i ostali davatelji usluga obvezni uspostaviti sustav nadzora kakvoe i objavljivanja rezultata. U Republici Hrvatskoj su mjerila kakvoe obavljanja univerzalnih usluga propisana odredbama Zakona o poti, Pravilnika o opim uvjetima za obavljanje potanskih usluga i Pravilnika o potanskom sustavu javnog operatora.[footnoteRef:20] [20: Ministarstvo prometa, razvitka i infrastrukture, Strategija razvoja trita potanskih usluga u RH do 2013. godine, str. 24., dostupno na: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-posta_08-13.pdf (17.11.2012.)]

Odredbama Zakon o poti propisani su uvjeti koje pota mora osigurati u pogledu ispravnog i redovnog funkcioniranja potanskog prometa i propisanog obavljanja potanskih usluga. Ove odredbe su prisilne naravi i one obvezuju potu na poduzimanje odreenih mjera, a u sluaju nepridravanja tih obveza Zakonom su odreene sankcije. Predviene su novane kazne za prekraj u sluaju da:[footnoteRef:21] [21: Bazianec, N., op. cit., str. 51.]

a) pota ne gradi i ne odrava potanske objekte na propisan nain, b) ne osigurava funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga u skladu s odredbama Zakona i propisima, c) pota ne utvrdi podjelu podruja na kojemu obavlja prijam i uruenje poiljaka, te dad) prigodom obavljanja usluga ne osigura tajnost potanskih poiljaka.Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka moe, na temelju Zakona o poti, podnijeti dravni inspektor kada, prigodom obavljanja nadzora, utvrdi nepravilnosti i propuste pote u funkcioniranju potanskog prometa i obavljanju potanskih usluga. Ovlatenje za obavljanje nadzora ima mjerodavno ministarstvo, a Zakonom su propisane ovlasti dravnog inspektora tog ministarstva.[footnoteRef:22] [22: Ibid., str. 52.]

3.1. Struni (upravni) nadzor u potanskom prometu

Struni nadzor nad primjenom odredaba Zakona o potanskim uslugama i propisa donesenih na temelju toga Zakona, kojima je ureeno obavljanje potanskih usluga, kakvoa univerzalnih potanskih usluga, opi uvjeti davatelja potanskih usluga, pristup mrei, odobravanje cijena rezerviranih usluga, obavljanje raunovodstvenih poslova davatelja potanskih usluga te nadzor nad provedbom svih pojedinanih akata koje Agencija donosi u okviru svoje nadlenosti, obavlja Agencija.

3.1.1. Postupak obavljanja poslova strunog nadzora

Poslove strunog nadzora provodi potanski nadzornik koji je ovlateni radnik strune slube Agencije. Poslovi strunog nadzora iz stavka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada. Radna mjesta s ovlastima strunog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruju se opim aktom Agencije. Nadzornik je obvezan o izvrenom strunom nadzoru i utvrenom injeninom stanju redovito u pisanom obliku izvjeivati inspektora, i to u roku od najvie 30 dana od dana zavretka strunog nadzora. Nadzornik mora imati slubenu iskaznicu i znaku, kojima dokazuje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i znake te nain izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakama. Nadzornik sastavlja zapisnik o izvrenom strunom pregledu, utvrenom injeninom stanju i poduzetim ili nareenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o strunom pregledu nadzornik uruuje nadziranoj osobi. Nadzornik vodi oevidnik o izvrenim strunim pregledima.[footnoteRef:23] [23: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona , , NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 51.]

3.1.2. Ovlasti potanskog nadzornika kod obavljanja strunog nadzora

U obavljanju strunog nadzora nadzornik je ovlaten:a) zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih moe utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazonih strunom nadzoru,b) ui i pregledati poslovne prostorije, zgrade, graevine, gradilita i zemljita, te se koristiti tehnikim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja strunog nadzora,c) pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omoguuju uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom Zakona,d) uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazonih strunom nadzoru, te sasluati pojedine osobe u upravnom postupku,e) zatraiti pisanim putem od nadzirane osobe podatke i dokumentaciju potrebnu radi obavljanja strunog nadzora,f) narediti uklanjanje nepravilnosti i nedostataka utvrenih strunim nadzorom,g) zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama nareenim u strunom nadzoru,h) zabraniti obavljanje potanskih usluga koje se obavljaju bez propisane dozvole ili prijave te zabraniti obavljanje rezerviranih usluga,i) izvijestiti u pisanom obliku nadlenog inspektora Dravnog inspektorata u sluaju kada davatelj potanskih usluga donosi ili primjenjuje cijene protivno odredbama Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona,j) predloiti Agenciji podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog postupka, u skladu s odredbama Prekrajnog zakona,k) narediti poduzimanje drugih mjera i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom strunog nadzora.Nadzornik je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokae da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo uvanje. U obavljanju strunog nadzora nadzornik moe, do donoenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom postupku mogu posluiti kao dokaz, to se unosi u zapisnik o strunom pregledu, o emu nadzornik izdaje potvrdu s tonim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima. Ako nadzornik u obavljanju strunog nadzora utvrdi povredu odredaba Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona, obvezan je donijeti rjeenje ili poduzeti druge propisane mjere najkasnije u roku od 30 dana od dana zavretka strunog nadzora. Nedonoenje rjeenja u tom roku ne iskljuuje obvezu njegova donoenja.O obavljenom strunom nadzoru, donesenom rjeenju i poduzetim mjerama nadzornik mora bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora, te mu prema potrebi dostaviti prijedlog za poduzimanje odgovarajuih mjera.Osim navedenih obveza, nadzornik moe, u sluaju utvrivanja prekraja predloiti Agenciji podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog postupka ili izdati prekrajni nalog u skladu s odredbama lanka, o emu mora bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora. Sukladno tome, nadleni prekrajni sud o ishodu prekrajnog postupka izvjeuje Agenciju.[footnoteRef:24] [24: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 52.]

3.2. Inspekcijski nadzor

Osim strunog nadzora, u potanskom prometu provodi se i inspekcijski nadzor provedbe Zakona o poti i propisa donesenih na temelju tog zakona, te akata Svjetske potanske unije obavlja nadleno ministarstvo, a provodi potanski inspektor. Nadzor u vezi s cijenama potanskih usluga obavlja Dravni inspektorat. Davatelj potanskih usluga obvezan je inspektoru omoguiti oevid potanskih objekata, opreme i dokumentaciju. Upravni nadzor rada Vijea za potanske usluge obavlja nadleno ministarstvo.

3.2.1. Postupak obavljanja poslova inspekcijskog nadzora

Kada inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da davatelj potanske usluge ne obavlja to na nain i po postupku odreenim Zakonom o poti i propisima donesenim na temelju njega ili ne osigurava funkcioniranje potanskog prometa na propisani nain, ovlaten je narediti uklanjanje utvrenih nepravilnosti i propusta, zabraniti obavljanje svih ili odreenih potanskih usluga, ako nije pribavljena propisana dozvola ili nije podnesena propisana prijava, ili se potanske usluge ne obavljaju u skladu s propisima.[footnoteRef:25] [25: Katela, S., Horvat, L., op.cit., str. 443.]

Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva. Inspektor mora imati slubenu iskaznicu i znaku, kojima dokazuje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i znake te nain izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakama iz propisuju se pravilnikom koji donosi ministar. Inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom inspekcijskom pregledu, utvrenom injeninom stanju i poduzetim ili nareenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje nadziranoj osobi. Inspektor vodi oevidnik o izvrenim inspekcijskim pregledima. Sadraj i nain voenja oevidnika propisuju se pravilnikom iz stavka 6. ovoga lanka.[footnoteRef:26] [26: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 49.]

3.2.2. Ovlasti potanskog inspektora kod obavljanja inspekcijskog nadzora

U obavljanju inspekcijskog nadzora, kao i kod strunog nadzora, inspektor je ovlaten:[footnoteRef:27] [27: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 50.]

a) zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih moe utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru,b) ui i pregledati poslovne prostorije, zgrade, graevine, gradilita i zemljita te se koristiti tehnikim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja inspekcijskog nadzora,c) pregledati poslovnu dokumentaciju i druge stvari koje omoguuju uvid u poslovanje nadzirane osobe, d) uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru te sasluati pojedine osobe u upravnom postupku,e) zatraiti pisanim putem od nadzirane osobe podatke i dokumentaciju potrebnu radi provedbe inspekcijskog nadzora,f) narediti uklanjanje nedostataka i nepravilnosti utvrenih inspekcijskim nadzorom,g) zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama nareenim u inspekcijskom nadzoru,h) zabraniti obavljanje potanskih usluga koje se obavljaju bez propisane dozvole ili prijave te zabraniti obavljanje rezerviranih usluga,i) izvijestiti u pisanom obliku nadlenog inspektora Dravnog inspektorata u sluaju kada davatelj potanskih usluga donosi ili primjenjuje cijene protivno odredbama Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona,j) predloiti Ministarstvu podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog postupka, u skladu s odredbama Prekrajnog zakona, tek) narediti poduzimanje drugih mjera i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.Pod poslovnim prostorijama u smislu odredaba ovoga lanka takoer se smatraju stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju djelatnost. Inspektor je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokae da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo uvanje. U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor moe, do donoenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom postupku mogu posluiti kao dokaz, to se unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, o emu inspektor izdaje potvrdu s tonim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima. Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ili na temelju izvjea potanskog nadzornika, ili drugog inspektora ovlatenog za provedbu inspekcijskog nadzora prema posebnom zakonu, ili na temelju izvjea drugoga nadlenog tijela utvrdi povredu odredaba Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona, obvezan je donijeti rjeenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga lanka najkasnije u roku od 30 dana od dana zavretka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvjea s utvrenim injenicama presudnim za donoenje rjeenja. Nedonoenje rjeenja u tom roku ne iskljuuje obvezu njegova donoenja.[footnoteRef:28] [28: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 51.]

Inspektor moe predloiti Ministarstvu podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog postupka ili izdati prekrajni nalog u skladu s odredbama Prekrajnog zakona, kojim moe izrei novane kazne propisane odredbama, o emu e u pisanom obliku izvijestiti potanskog nadzornika. Prekrajni nalog moe se izdati protiv pravne ili fizike osobe, ili protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi. Nadleni prekrajni sud o ishodu prekrajnog postupka izvjeuje Ministarstvo.[footnoteRef:29] [29: Katela, S., Horvat, L., op. cit., str. 444.]

Protiv rjeenja inspektora nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor, to ne odgaa provedbu rjeenja. U sluaju nepostupanja po rjeenju inspektora, inspektor e izrei upravnu mjeru u visini dvadeseterostruke prosjene plae u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjeseju. Svaka sljedea upravna mjera izrie se u dvostrukom iznosu.to se tie slubene legitimacije potanskih nadzornika, i to je odreeno posebnim Pravilnikom o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika. Tim pravilnikom propisuju se oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i znake potanskog inspektora, oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i znake potanskog nadzornika, nain izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika, sadraj i nain voenja oevidnika o izvrenim inspekcijskim pregledima koji vodi potanski inspektor u provoenju poslova inspekcijskog nadzora, te sadraj i nain voenja oevidnika o izvrenim strunim pregledima koji vodi potanski nadzornik u provoenju poslova strunog nadzora, u okviru ovlasti utvrenih Zakonom o potanskim uslugama i drugim propisima. Slubena iskaznica potanskog inspektora otiskana je na punijem papiru bijele boje, pravokutnog oblika veliine 9060 mm, koji se nalazi u prozirnom uvezu od plastine mase. Slubena iskaznica sadri na prednjoj strani podatke: grb Republike Hrvatske u boji, natpis: ''Republika Hrvatska'', natpis: ''Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture'', naziv: ''Iskaznica potanskog inspektora'', broj iskaznice, mjesto za sliku nositelja iskaznice, veliine 2832 mm, ime i prezime nositelja iskaznice, a na poleini: opis ovlasti nositelja iskaznice, mjesto i nadnevak izdavanja iskaznice, mjesto za vlastoruni potpis nositelja iskaznice, te mjesto za peat i potpis ministra nadlenog za potanske usluge.[footnoteRef:30] [30: Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika, NARODNE NOVINE, 88/09, l. 2.]

Kao to je vidljivo iz prethodnih injenica, postupak i odredbe to se tie strunog i inspekcijskog nadzora su jednake, s tom razlikom da je kod strunog nadzora provoditelj potanski nadzornik, a kod inspekcijskog inspektor, te da inspektor izvjee podnosi Ministarstvu, dok nadzornik izvjee podnosi strunoj Agenciji.

3.3. Obveze nadziranih osoba

Nadzirane osobe i tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne su inspektoru i nadzorniku omoguiti provedbu inspekcijskog i strunog nadzora te osigurati uvjete za njihov neometani rad, omoguiti im uvid i uporabu svih potrebnih podataka i dokumentacije, uporabu pripadajue infrastrukture, opreme i drugih tehnikih sredstava te na pisani zahtjev inspektora ili nadzornika pripremiti i dostaviti bez naknade dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog ili strunog nadzora. Nadzirane osobe obvezne su, na zahtjev inspektora ili nadzornika, privremeno prekinuti rad i poslovanje u nadziranim poslovnim prostorijama, zgradi ili graevini u tijeku inspekcijskog ili strunog nadzora, ako inspektor ili nadzornik ne bi mogao na drugi nain obaviti inspekcijski ili struni nadzor, ili utvrditi injenino stanje.Inspektor ili nadzornik moe, i nakon obavljanja inspekcijskog ili strunog nadzora, zatraiti od nadzirane osobe izvrenje pojedine radnje u svrhu potpunog utvrivanja injeninog stanja te odrediti rok za izvrenje te radnje.Nadzirana osoba nije omoguila inspektoru ili nadzorniku provedbu inspekcijskog ili strunog nadzora ako:[footnoteRef:31] [31: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 53.]

a) ne omogui ulazak i pregled poslovnih prostorija, zgrada, graevina, gradilita ili zemljita gdje se obavlja inspekcijski ili struni nadzor,b) ne omogui pregled svoje potanske mree, tehnikih sredstava ili opreme na kojoj se obavlja inspekcijski ili struni nadzor,c) ne osigura uvid u traenu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrivanja injeninog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog ili strunog nadzora, ili u roku odreenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu ili zapisniku o strunom pregledu,d) ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora ili nadzornika, u odreenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog ili strunog nadzora,e) ne izvijesti u odreenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor ili nadzornik radi uklanjanja utvrenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta, te f) ne izvri radnje propisane Zakonom o potanskim uslugama.Ako se inspektoru ili nadzorniku u obavljanju inspekcijskog ili strunog nadzora prui fiziki otpor, ili ako se takav otpor osnovano oekuje, ovlatena slubena osoba nadlene policijske uprave obvezna je inspektoru ili nadzorniku, na njegov zahtjev, pruiti svu potrebnu pomo.[footnoteRef:32] [32: Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 53.]

Specifinost nadzora u Hrvatskoj naspram direktive Europske unije za obavljanje nadzora u potanskom prometu, s kojom bi se trebalo usuglasiti, je ta, struni nadzor kojeg obavlja Vijee za potanske usluge, u pogledu vrste, opsega i kakvoe obavljanja potanskih i kurirskih usluga, prema zakonu ne rezultira izdavanjem rjeenja davatelju usluge, ve nadzornik Vijea koji obavlja struni nadzor dostavlja zapisnik o obavljenom strunom nadzoru potanskom inspektoru Odjela potanske inspekcije u okviru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.[footnoteRef:33] [33: Ministarstvo prometa, razvitka i infrastrukture, Strategija razvoja trita potanskih usluga u RH do 2013. godine, str. 21., dostupno na: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-posta_08-13.pdf (17.11.2012.)]

3.4. Znaaj i sadraj oevidnika potanskog nadzornika i potanskog inspektora

Potanski inspektor obvezan je voditi oevidnik o izvrenim inspekcijskim pregledima (u daljnjem tekstu: oevidnik o inspekcijskim pregledima) u provoenju poslova inspekcijskog nadzora, u okviru ovlasti utvrenih Zakonom o potanskim uslugama i drugim propisima.[footnoteRef:34] Oevidnik o inspekcijskim pregledima vodi se u obliku uredske knjige veliine formata A4, prema obrascu propisanom Pravilnikom. [34: Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika, NARODNE NOVINE, 88/09, l. 14.]

U tablini dio oevidnika o inspekcijskim pregledima upisuju se sljedei podaci:[footnoteRef:35] [35: Ibid., str. 15.]

a) redni broj,b) klasifikacijska oznaka i urudbeni broj,c) naziv i sjedite, odnosno ime i prezime i adresa nadzirane osobe,d) nadnevak inspekcijskog nadzora,e) predmet inspekcijskog pregleda,f) rjeenje potanskog inspektora,g) kontrola izvrenja rjeenja,h) upravna mjera,i) upravni spor,j) prekrajni nalog, prijedlog za podnoenje optunog prijedloga i/ili prijava nadlenom dravnom tijelu, te k) sudjelovanje potanskog nadzornika i druge napomene.Podaci se temelje se na podacima iz zapisnika o izvrenom inspekcijskom pregledu, utvrenom injeninom stanju i poduzetim ili nareenim mjerama i radnjama. Oevidnik o inspekcijskim pregledima vodi se posebno za svaku kalendarsku godinu, s tonim podacima koji moraju biti uredno upisani neizbrisivim otiskom, na nain da u svakom trenutku daju potpuni uvid u broj i predmet izvrenih inspekcijskih pregleda te u poduzete ili nareene mjere i radnje potanskog inspektora. Oevidnik o inspekcijskim pregledima mora se zatititi od neovlatenog pristupa, gubitka, unitenja ili oteenja.S druge strane, kod obavljanja strunog nadzora obvezno je voditi oevidnik o izvrenim strunim pregledima u okviru ovlasti utvrenih Zakonom o potanskim uslugama i drugim propisima.[footnoteRef:36] [36: Ibid., l. 16.]

U tablini dio oevidnika o strunim pregledima upisuju se sljedei podaci:[footnoteRef:37] redni broj, klasifikacijska oznaka i urudbeni broj, naziv i sjedite, odnosno ime i prezime i adresa nadzirane osobe, nadnevak strunog nadzora, predmet strunog pregleda, rjeenje potanskog nadzornika, kontrola izvrenja rjeenja, upravna mjera, upravni spor, prekrajni nalog, prijedlog za podnoenje optunog prijedloga i/ili prijava nadlenom dravnom tijelu, te pisano izvjee potanskom inspektoru i druge napomene. [37: Ibid., l. 17.]

Oevidnik o strunim pregledima vodi se posebno za svaku kalendarsku godinu, s tonim podacima koji moraju biti uredno upisani neizbrisivim otiskom, na nain da u svakom trenutku daju potpuni uvid u broj i predmet izvrenih strunih pregleda te u poduzete ili nareene mjere i radnje potanskog nadzornika.

4. ZAKLJUAK

Potanski promet je najstariji oblik komunikacijskog prometa i samo uvjetno se moe ubrojiti u telekomunikacije. Pota, odnosno potanski sustav je dio transportnog sustava i dio komunikacijskog sustava. Temeljna zadaa mu je prijenos poruka u obliku pismovnih poiljaka, te prijenos manjih koliina robe u potanskim paketima, uputniki promet i usluge platnog prometa. Usprkos velikoj konkurenciji potanski promet je i danas rairen oblik promet, a najee se izraava brojem pisama po stanovniku. .Hrvatska pota kao javni regulator u Republici Hrvatskoj je duna osigurati uredno funkcioniranje potanskog prometa i obavljati potanske usluge u unutarnjem i meunarodnom prometu, odravati i upotrebljavati objekte i opremu prema hrvatskim normama, meunarodnim preporukama Svjetske potanske udruge te Europske konferencije pote i telekomunikacije, te je kao takva odgovorna meunarodnim institucijama i one nad njom vre povremeni nadzor. Isto tako, unutar institucije Hrvatske pote postoje razne interne kontrole koje moraju obavljati neprekidan nadzor u smislu korektnog i propisnog potanskog poslovanja.U veini zemljama lanica uspostavljen je neovisni nadzor nad kakvoom obavljanja univerzalnih potanskih usluga. U malom broju zemalja su i ostali davatelji usluga obvezni uspostaviti sustav nadzora kakvoe i objavljivanja rezultata. U Republici Hrvatskoj su mjerila kakvoe obavljanja univerzalnih usluga propisana odredbama Zakona o poti, Pravilnika o opim uvjetima za obavljanje potanskih usluga i Pravilnika o potanskom sustavu javnog operatora.

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Bazianec, N., Potansko pravo, Zrinski d.d., akovec, 2001.2. Horvat, L., Osnove potanskog i telekomunikacijskog prava, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1998.3. Katela, S., Horvat, L., Prometno pravo, kolska knjiga, Zagreb, 2007.4. Zelenika, R., Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.

Ostali izvori:

1. Ministarstvo prometa, razvitka i infrastrukture, Strategija razvoja trita potanskih usluga u RH do 2013. godine, str. 24., dostupno na: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-posta_08-13.pdf (17.11.2012.)2. Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, dostupno na: http://www.zakon.hr/z/249/Zakon-o-po%C5%A1tanskim-uslugama (17.11.2012.)3. Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika, NARODNE NOVINE, 88/09, dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_131_3214.html (16.11.2012.)

POPIS SLIKA

Slika 1: Specifina uloga (pozicija) pote kao prometnog podsustava2Slika 2: Pravne norme kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa7Slika 3: Izvori unutranjeg i meunarodnog potanskog prava9

21