Načelo razlike - Ruđer Bošković Institutevora Thomas Hobbes, John Locke, Immanuel Kant, ali i npr. David Hume. No ona ističe da se Rawlsova ugovorna teorija u pogledu dva elementa

IzvorničlanakUDK[1:32]:177.9Rawls,J.Primljeno29.9.2009.

MaritaBrčićFilozofskifakultetuSplitu,Odsjekzafilozofiju,Sinjska2,HR–21000Split

[email protected]

Načelorazlike

Ključzapravednijedemokratskodruštvo

SažetakSvojom teorijom pravednosti kao pravičnosti američki autor John Rawls ponudio je egalitarnu koncepciju pravednosti za demokratsko društvo. Kao liberal, ostao je dosljedan ideji da realizacija pravednosti podrazumijeva načelo jednakih sloboda i načelo (pravičnih) jednakosti mogućnosti. Uz ta dva (klasična) načela, Rawls drugom načelu pridružuje i načelo razlike koje za zadatak ima uklanjanje svih onih faktora koji su s moralnog stajališta proizvoljni. Specifičnost tog načela, koje traži promišljanje o drugome, izdvaja Rawlsovu teoriju iz korpusa liberalnih koncepcija pravednosti.U Rawlsovom filozofskom razvoju, počevši od Teorijepravednosti, preko Političkogliberalizma, do Pravanaroda i »Preispitivanjaidejejavnoguma«, može se uočiti posustajanje u obrani tog načela. Čini se da je riječ više o praktičnom posustajanju nego o manjkavosti načela, posebice iz razloga što ga Rawls usko vezuje uz ideju solidarnosti te izgradnju ljudskog samopoštovanja.

KljučneriječiJohnRawls,načelorazlike,pravednost,samopoštovanje,solidarnost

»Nismonajnepravednijipremaonomkojijeprotivnas, većpremaonomkojinasseništanetiče.«

(F.Nietzsche,Tako je govorio Zaratustra)

1. Uvod

»Pravednostjeprvavrlinadruštvenihustanova,kaoštojetoistinausustavumišljenja.«1

Prema slavnom američkom filozofu Johnu Rawlsu, justice as fairness, tj. pravednost kao pravičnost,najprimjerenijajekoncepcijapravednostizatemeljnustrukturudemokratskogdruštva.2TujekoncepcijuRawlsucijelostipredstavio 1971. u djeluTeorija pravednosti te njenupreinakuu političkukoncepcijuuPolitičkom liberalizmu3iz1993.

1

JohnRawls,A Theory of Justice, TheBelknapPressofHarvardUniversityPress,Cambridge,Massachusetts–London,England1971.,str.3; Teorija pravde, Biblioteka Sinteze, CIDPodgorica,JPSlužbenilistSRJBeograd1998.,str.21.

2

»Ciljevi političke filozofije ovise o društvukojemu je upućena.« JohnRawls,O liberalizmu i pravednosti, Hrvatski kulturni domRijeka,Rijeka1993.,str.55.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(61–78)

M.Brčić,Načelorazlike62

IakopolazištezasvojukoncepcijupronalaziufilozofijiImmanuelaKanta,ukasnijimradovima,aposebiceuPolitičkom liberalizmu,RawlsseograđujeodKantovemoralnedoktrine.PolitičkomkoncepcijompravednostiRawlssepokušaodistanciratiodsvihtzv.obuhvatnihmoralnihučenja.KantovomoralnoučenjesregulativnimidealomautonomijezacjelokupniljudskiživotpremaRawlsubivaneprimjerenozasuvremenodruštvoobuhvaćenorazložnimpluralizmom.4U teoriji političkog liberalizma on odustaje od kantovskog5 konstruktivizmaizamjenjujegapolitičkim konstruktivizmom. Rawlsovje cilj postavitirazložnukonstrukcijskuproceduruunutarkojećeracionalniakteriugovaratinačelapravednosti.Osobesurazložneakosuspremnepredložitinačela i standarde pravične kooperacije za kojemoguočekivati da će ih idrugimoćiprihvatiti.Podizanjem klasičnih ugovornih teorija na viši stupanj apstrakcije Rawlsuvodi(specifičan)izvornipoložajiveoneznanja.Tadvamomentanjegovuteoriju činedrugačijomodostalihugovornih teorija.6 Izvorni položaj utjelovljuje čistu proceduralnu pravednost.7 Prema Rawlsu, svaki pojedinac ubilokojemtrenutkumožestupitiuizvornipoložaj,tj.projiciratihipotetičkostanjepoštujućisvazadanaograničenjatakvogpoložaja.Ograničenjapostavlja veo neznanja.8Ograničavajućiznanje,veouklanjasverazlikekojesusmoralnog stajališta proizvoljne te osigurava da građani budu predstavljeniisključivokaojednakeislobodnemoralneosobe.Uizvornompoložajuznanje biva ograničeno samo na opće činjenice o ljudskomdruštvu, političkeprilikeiprincipeekonomsketeorije.Stranketakođerpoznajuzakoneljudskepsihologijeiosnovudruštveneorganizacijeteprihvaćaju/znajudajedruštvopodvrgnutookolnostimapravednosti.9

Uizvornompoložajustrankepredstavljajugrađanekaouzajamnonezainteresirane10iracionalnoautonomneakterekonstrukcije.Racionalnaautonomijaodnosisenaosiguravanjeuvjetapotrebnihzarealizacijujošnepoznatihkoncepcija dobra.Takvi racionalni djelatnici su u stanju psihopatije paRawlstražinekuvrstumoralnesenzibilnostikojaćeihusmjeritijednenadruge.TuvrstumoralnesenzibilnostiRawlspronalaziurazložnosti.Razložnostodređujepravičneuvjetesuradnjekojiizražavajuidejurecipročnostiiuzajamnosti,alisnapomenomdajerazložnostnadređenaipretpostavljenaracionalnosti.11Stavljajućiracionalnostupodređenodnosrazložnosti,Rawlszapravonaglašavakakoprihvaćenanačelapravednosti imaju leksičkiprioritetpredpojedinačnomkoncepcijomdobra.12

Takoćeshvaćenestrankeuizvornompoložajuizavelaneznanjaizabratiovanačela:

»1.Svakaosobaimajednakopravonaupotpunostiadekvatnushemujednakihosnovnihpravaislobodakojajespojivasistomshemomzasve,autojshemijednakimpolitičkimslobodama,isamotimslobodama,valjajamčitinjihovupravičnuvrijednost.2.Društveneiekonomskenejednakostitrebajuzadovoljitidvauvjeta:prvo,trebajuseodnositinaslužbeipoložajedostupnesvimapoduvjetimapravičnejednakostimogućnosti;drugo,trebajubitiodnajvećekoristizanajlošijestojećečlanovedruštva.«13

Prema leksičkom prioritetu, prvo načelo ima prednost pred drugim, a obauređujuosnovnustrukturudruštva.14Prvonačelo,načelojednakihsloboda,premaRawlsupredstavljanajpravičnijeobilježjepravednostikaopravičnosti.Inzistirajućinaprvenstvutognačela,navodiSamuelFreeman,Rawlsjezapravoizložioidealdemokratskoggrađanina.Građanedemokratskogdruštvapromišljamokaoslobodneikaojednakeosobe.Onisuslobodnijerposjedujumoralnemoći (sposobnostzaosjećajpravednosti izanekukoncepcijudo



bra)iumskemoći(suđenje,mišljenjeizaključivanje).Građanisujednakijerposjedujutemoćiuminimalnomstupnju,alistupnjukojijepotrebandabionibiliupotpunostkooperirajućičlanovidruštva.Sposobnostzaosjećajpravednosti,premaRawlsu,osiguravarazumijevanjejavnekoncepcijepraved

3

John Rawls, Politički liberalizam, KruZak,Zagreb 2000.4

Razložni pluralizam ukazuje na postojanjemnoštva razložnihobuhvatnihvjerskih,moralnihifilozofskihdoktrina.Tajjepluralizamrezultat djelovanja slobodnog ljudskog umapodslobodniminstitucijama.Obuhvatnedoktrine upravo zato jer su razložnemogu prihvatiti političkukoncepcijupravednosti kao pravičnostisasvojihstajališta.5

Pridjev‘kantovski’,navodiJ.Rawls,izražavaanalogiju, a ne identitet, tj. da neka doktrina u izvjesnom fundamentalnom smislu podsjećanaonuKantovu,alijojnijeidentična.Višeotomeu:JohnRawls,»Kantovskikonstruktivizam u moralnoj teoriji«, Politička misao, Vol.XLI,br.3,2004.,str.3–48,ovdjestr.5.6

Martha Nussbaum navodi kako su na J.Rawlsa utjecali teoretičari društvenog ugovoraThomasHobbes,JohnLocke,ImmanuelKant, ali i npr. DavidHume. No ona ističeda se Rawlsova ugovorna teorija u pogledudva elementa razlikuje od njihovih teorija. Rawlsdonačelapravednostidolazipomoćučisteproceduralnepravednosti teonusvojuugovornu proceduru uključuje moralne elemente,atojeonoštoizbjegavajuiHobbes,i Locke pa čak i samKant.Više o tome u:MarthaNussbaum,Frontiers of Justice, The Belknap Press of HarvardUniversity Press,Cambridge,Massachusetts–London,England2006.,str.12–13.7

Čista se proceduralna pravednost od savršene proceduralne pravednosti razlikuje potomeštosamishodprocedureodređuještojepravedno,tj.nepostojineovisankriterijpravednosti.Višeotomeu:J.Rawls,»Kantovskikonstruktivizamumoralnojteoriji«,str.9.8

RawlsizrijekomnavodikakojeveoneznanjaimplicitanKantovomkategoričnomimperativu.Više o tome u:A Theory of Justice, str.140;Teorija pravde,str.138.9

UtjecajDavidaHumeanaradJohnaRawlsaočitujeseuanaliziranjuokolnostipravednosti.Podokolnostimapravednostipodrazumijevajuseuvjetiukojimajeljudskasuradnjaimoguća i nužna.Moguća jer su zadovoljenipotrebni uvjeti (umjerena oskudica i sukob interesa),anužnajerdruštvenasuradnjaosiguravaboljiživotzasvesudionikesuradnje.

10

Tauzajamnanezainteresiranostneupućujenaegoizamnegojednostavnoomogućavakvalitetnijipristupprilikomizboranačelapravednosti.Višeotomeu:J.Rawls,A Theory of Justice,str.147–148; Teorija pravde,str.144.

11

UPolitičkom liberalizmu(bilješka1,str.44)RawlsobjašnjavakakodistinkcijarazložnogiracionalnogpotječeodI.Kanta, tj.odnjegove distinkcije kategoričkog i hipotetičkogimperativa.Razložnoseodnosinaspremnostda se predlože i poštuju pravični uvjeti kooperacijetesaspremnošćudasepriznateretsuđenja.Racionalnoseodnosinatodaljudisigurno imaju neke ciljeve koje će slijediti.Ipak,potrebno jenaglasitida suunutar idejepravičnekooperacijerazložnoiracionalnokomplementarne ideje. (J. Rawls, Politički liberalizam,str.47.)

12

IdejuprvenstvaispravnognaddobromRawlszagovara i u A Theory of Justice i u Političkom liberalizmu upravo iz razloga što muje takav stavneophodandabi argumentiraonepristranost/pravičnostizabranihnačela.Izabrana su načela ispravna upravo iz razlogašto su izabrana u pravičnim uvjetima i univerzalno prihvaćana. S obzirom da je tu riječoliberalnojkoncepcijipravednosti,svakipojedinac ima pravo oblikovati i revidiratisvojukoncepcijudobra.Jediniuvjetkojimuse tupostavlja jeuvjet razložnosti, odnosnoda njegova koncepcija dobra bude u skladus načelima pravednosti. U Političkom liberalizmuRawlsnavodidasuispravnoidobrokomplementarnijersvakakoncepcijapravednosti kao pravičnosti traži kombinaciju obaelementa,pa je toprvenstvovišesimboličkinegoteorijskiključno.MichaelJ.SandelnavodikakoRawlsovakoncepcija»selfa«možeiskazatisvoju istinskuprirodusamoukolikodjeluje u skladu s osjećajem pravednosti.Osjećajpravednostimožebitiispunjenjedinoukolikopojedinacnijeograničen i usmjerenisključivonasvojedobro.Rawlsovakoncepcija»selfa«,premaSamueluFreemanu,razlikujeseodmetafizičkekoncepcije.Tujeprijeriječopraktičnojkoncepcijiosobekojumiumeđusobnojsuradnji(moralnojilibilokojojdrugoj)pretpostavljamo.

13

J.Rawls,Politički liberalizam,str.5.

14

Pod osnovnom strukturom društva Rawlspodrazumijevanačinnakojiglavnedruštveneustanove(političkiporedak,ekonomskai



nosti.Tajosjećajiskazujespremnost,aliiželju,dasepremadrugimadjelujepoduvjetimakojedrugitakođermogujavnoprihvatiti.Drugamoralnamoć,sposobnost zanekukoncepcijudobra,pruža svakojosobimogućnost revidiranjaipreoblikovanjasvojekoncepcijedobranarazložnimiracionalnimosnovama.Drugonačelopravednostisastojiseoddvauzajamnopovezananačela:načelapravičnejednakostimogućnostiinačelarazlike.Načelopravičnejednakostimogućnosti15imaprednostprednačelomrazlikejernaodređennačinosiguravajednakoststartnihpozicijaprijeulaskanatržišterada.Prematomnačelu,navodiFreeman,građanimakojimajeprirodnalutrijauskratilatalenteinadarenosti,društvenastrukturatrebaosiguratipristupobrazovnomsustavukojićeimomogućitinadomještanjetihnedostataka.Tekkadajetozadovoljenograđanimoguućinatržišteradakaojednaki.Uspjehrješenjanepravednosti,koje su rezultat tih razlika, postiže se kombiniranjem pravične jednakostimogućnostiuobrazovanjuireguliranjemnejednakostiuprihoduibogatstvunačelomrazlike.Tonačelozahtijevadasvenejednakostikojepostojeudruštvumogubitiopravdanesamoakosunakoristnajlošijestojećimčlanovimadruštva.Rawlsovakoncepcijapravednostikaopravičnostizapočinjeunutardemokratskepolitičketradicije.Onasezasnivanaintuitivnim,fundamentalnimidejamadruštvakaopravičnogsustavakooperacijatijekomvremenakojejedjelotvornoregulirano(političkom)koncepcijompravednostiiidejomgrađanakaoslobodnihijednakihosoba.Tujeriječočistomoblikuegalitarnogliberalizma koji se suprotstavlja utilitarizmu, perfekcionizmu imeritokraciji.16 Rawlsnaglašavakakogeneralnaidejapravednostikaopravičnostizahtijevadasva temeljnadobra, slobode,mogućnosti,bogatstvo,dobit,kao i temeljsamopoštovanja,trebajubitidistribuiraninajednaknačinosimakonejednakadistribucijabilokojegdobradonosiprednostlošijestojećimčlanovima.OvakvimgeneraliziranjemRawlspotvrđujeposebnuulogukojujenamijenionačelurazlike.Osimurealizacijipravednosti,načelorazlikeigraključnuuloguiurealizacijiidealasolidarnostiteuizgradnjiljudskogsamopoštovanja.Upravoćustepozicijeanaliziratiznačenjeivažnostnačelarazlike.UradućusetakođerosvrnutiinaRawlsovoposustajanjeuobranitognačelakojeje,kakosečini,višerezultatpraktičnenaravinegomanjkavostisamognačela.

2.Štojetonačelorazlike?

UsvojojteorijiRawlsnebježiodčinjenicepostojanjajazaizmeđubogatihisiromašnih.Tajjejazrezultatnejednakostiudistribucijidobara.Uliberalnomdruštvuonnesmijebitivećinegoštotodopuštakriterijrecipročnosti,akojizapravotražidainajgorestojećiimajudovoljnosredstavadainteligentnoiučinkovitorabesvojusloboduivoderazložantevrijedanživot.Takavpristupnejednakostimazagovaranačelorazlike,drugidiodrugognačelapravednostikaopravičnosti.

»Društveneiekonomskenejednakostitrebadaseuredetakodasuuistovrijemea)odnajvećeočekivanedobrobitizaonekojisuunajmanjepovoljnompoložaju…«17

»(T)akozvanonačelorazlike,kojekažedadruštveneiekonomskenejednakostikojeseodnosenapoložajeislužbetrebajubititakouređenedasu,bezobziranarazinutihnejednakosti–bilaonavelikailimala–nanajvećukoristnajlošijestojećihčlanovadruštva.«18

Najlošije stojeći zaRawlsanisuonikoji suudruštvenomsustavunajsiromašnijijerneželeilinemogupronaćiposao,ilionikojisunesretniilihen



dikepirani,negoupravoonikojiparticipirajunatržišturada,alisuimprihodinedostatni zakvalitetanživot.Takva situacijanajlošije stojećimčlanovimadruštvaonemogućavapristupprimarnimdobrimakaoštosumoć,položajitemeljsamopoštovanja.Osoba19dakletrebaaktivnosudjelovatiudruštvenojkooperacijidabimoglapolagatipravonaraspodjeluuskladusnačelomrazlike.Situacija najlošije stojećih rezultat je društvenih struktura jer dopuštaju daelementikojisusmoralnogstajalištaproizvoljniislučajni(sreća,prirodnesposobnosti,talenti)igrajuodlučujućuuloguudistribucijidobara.

»Proporcioniranjenagradaprema radu jezaistapravednosamoako je stvar slobodna izborahoćeličovjekraditimanjeiliviše.Akoonoovisioprirodnojsnaziilisposobnosti,tojenagrađivanjesamoposebinepravdajerdajeonimakojivećimaju.Najvišedodjeljujeonimakojimajeprirodavećdalanajvećeprednosti.«20

Prirodnaraspodjelasamaposebinijenipravednaninepravednavećjejednostavnoprirodnačinjenicaistvarslučajnosti.Onoštojepravednoilinepravednojestnačinnakojidruštvenestruktureizlazenakrajstimčinjenicama.Rawlspredlažeokupljanje tihnezasluženih sredstavau službuzajedničkog dobra.21,22 Prednosti osoba koje su sposobnije, talentiranije i prirodno nadarenijene trebaograničavatiunjihovomrazvoju inapretku,23 ali njihove prednostitrebajuposlužitisvimčlanovimadruštva,aposebicenajlošijestojećim.Tuidejuoljudskimtalentimaisposobnostimakaoozajedničkom dobru

društvena uređenja) raspodjeljuju temeljnapravaidužnosti,teodređujekoristizdruštvene suradnje. Riječ je o strukturi zatvorenogdruštva u koje se ulazi rođenjem, a izlazismrću.SamRawlsuPolitičkom liberalizmu priznajekakojeidejazatvorenogdruštvadostaapstraktna,alijeonkoristidabiusmjeriopažnjunaproblemstabilnostiipravednostiudruštvuobilježenomrazložnimpluralizmom.

15

Rawls preoblikuje klasično liberalno načelojednakih mogućnosti u načelo pravične jednakosti mogućnosti s nakanom da spriječisve nejednakosti koje su rezultat slučajnostii pruži mogućnost ispravljanju društvenihnejednakosti.Rawls priznaje dapotpuna realizacija ovog načela nije moguća sve dokpostojeinstitucijekaoštosuobiteljilisustavnasljeđivanjaimovine.

16

Više o tome u: Thomas Nagel, »Rawls onJustice«, u: Norman Daniels (ur.), Reading Rawls. Critical Studies on Rawls’ ‘A Theory of Justice’, StanfordUniversityPress, Stanford,California1989.,str.3.

17

J.Rawls,A Theory of Justice,str.83;J.Rawls,Teorija pravde,str.90.

18

J.Rawls,Politički liberalizam,str.6.

19

Kada koristi pojam ‘osoba’,Rawlsmisli nanekoga tko je ‘normalan’ i upotpunosti kooperirajući pripadnik društva tijekom cjelo

kupnogživota.Kritikesuupućenenaovakvoshvaćanje(npr.MarthaNussbaum, Frontiers of Justice),atoisamRawlspriznajenavodećidaćeseotimpitanjimaraspravljatikasnijekada se odgovori na fundamentalna pitanjavjerujući da će se politička koncepcija pravednostimoćiproširitiinatapitanja.

20

John Stuart Mill, Izabrani politički spisi, Informator,Zagreb1988.,str.44.

21

IakoRawlsodbacujeidejudasenjegovateorijazasnivanaintersubjektivnojkoncepciji,pase samim time približava komunitarističkojdoktrini, pojmovi i termini tipa ‘zajedničkasvojstva’,‘kolektivnaprednost’,kojeonvećkoristi uA Theory of Justice (str. 101, 107,179),ukazujunazagovaranjestavadasepojedinacmožerealiziratiisključivouzajedniciu suradnji s drugima.O ovome vidi više u:Michael J. Sandel, Liberalism and the Limits of Justice,CambridgeUniversityPress,2007.,str.80–85.

22

Višeotomeu:Th.Nagel,»RawlsonJustice«,str.3.

23

Premaaristotelovskomprincipu,razvojnašihsposobnosti jest racionalno poželjan jer jetosastavnidioopćegljudskogdobra.Višeotomeu:J.Rawls,A Theory of Justice;Teorija pravde, poglavlje65.



oštro kritizira Robert Nozick.24Premanjegovoj teorijipravednosti,25pravapojedincapredstavljajupostranična ograničenjanaradnjudrugeosobe.Toznačidaseonanesmijukršitiusmislusmanjenjaukupnogkršenjapravaudruštvu.Svakipojedinac,navodiNozick,imaovlaštenjenasvojesposobnostiitalente.Iakoseljudimeđusobnorazlikujuupogleduprirodnihsposobnostiikapaciteta,vlasništvonadnjimanekršiničijapravajerjeonoupotpunostineutralnosobziromnapravednost.Iztograzlogaonsmatradanačelorazlikekršiodjelitostosobajerpodržavakorištenjenadarenijihosobakaosredstavaza postizanje blagostanja onih osoba koje su u prirodnoj raspodjeli prošlelošije.PremaRawlsunionimanjenionivišenadareninemajupravobitiprivilegiranikaotakvi.Upravednostikaopravičnostinitkoneposjedujeištaapsolutno,negosamopododređenimuvjetima.

»Nitkonezaslužujesvojevećeprirodnekapacitetenipovoljnijestartnomjestoudruštvu.Alitoneznačidabitrebaloukinutiterazlike.Postojidruginačinodnosapremanjima.Temeljnastrukturamožeseuredititakodateslučajnosti(kontingencije)iduukoristonihkojisuimalimanjesreće.«26

Svojstva,talentiisposobnosti,premaRawlsovojteoriji,nemajuintrinzičnuvrijednostusmisluapriornosti,neovisnostiiliodijeljenostiodinstitucionalnoguređenja.27Vrijednost(političke)osobebivadeterminiranainstitucionalnomodlukom.Michael J.SandelnavodikakouRawlsovoj teoriji sveprirodnenadarenostiitalentipripadajupojedincunaslabikontingentannačin.Onesuzapojedincarezidualnoakcidentalnepaonnemanekoposebnopravonanjihilinanjihoveplodove.Proizvoljnodanasvojstvanemogubitikonstituentinegojedinoakcidentalnasvojstvaosobejerbiinačeikontingencijabilaobilježjeidentiteta.28

Rawls priznaje da bi načelo razlike utjecalo na smanjenje prihoda pojedinacakojibi sebez tognačela,ana temeljusreće, slučajnosti i(li)vlastitihsposobnosti,okoristiliudistribucijidobara.Ipak,premapravednostikaopravičnosti, i tibipojedinciu izvornompoložajuizavelaneznanjaizabrali tonačelo.Motivacijakojadovodistrankedoizabiranjanačelarazlikesadržanajeuintuitivnojželjizauklanjanjemrizika.29Zahvaljujućidebelomveluneznanjanitkoneznasvojemjestoudruštvu,svojesposobnostiitalente.Nitkozapravonemožeunaprijedočekivatidaćemuokolnostibitinaklonjenepabiprihvaćanjenekognačela,kojinebiuvažavaotenejednakosti,značilodvostrukopomaganjeonimakojisuvećuboljempoložaju.PremaThomasuMichaeluScanlonu,upravodruštvenakooperacijaosiguravaboljusituacijutalentiranijih iliuspješnijih.Tusekrijedrugi razlogzašto je razložno i racionalno izabrati načelo razlike.Temelj takve koncepcije, navodi Scanlon,ne ležiuposebnomprivilegiranju lošijepozicioniranihnegona idejidasuekonomske institucije recipročno organizirane tako da stranke kooperirajujednakodoprinoseći.Ukolikosezadovoljinačelorazlike,zaočekivatijedaćesedogoditipoboljšanjezasve jer sunejednakostiuočekivanju lančanopovezane.Akonekadobrobitimazaposljedicupovećavanjeočekivanjaonihkojisunanajnižempoložaju,onapovećavaočekivanjasvihčijisepoložajinalaze između.Rawlszato tvrdidapostojivaljanirazlogzavjerovatidaupravozadovoljavanjenačelarazlikeidesvakomeukorist.RonaldDworkinnavodikakotezaolančanojpovezanostiipaknedokidateorijskopitanjejeliusvimsituacijamaupravopoložajnajlošijihtajkojibitrebaoodređivatištojestilinijepravedno.30

S.FreemannavodikakoRawlsovonačelorazlikenijejednostavnodužnostpomaganja siromašnima ili podržavanje (kapitalističke) države blagostanja



dabionapomoglaonimamanjesretnimuprirodnojraspodjeli(npr.socijalnim izdavanjima).Načelo razlikepremaRawlsunijeninačelonadoknade.Ononemazaciljriješitisiromaštvotakodauzmuodbogatihidaonimakojisuunajnepovoljnijempoložaju.Takvimsepostupkomništanebiriješilojerbiseponovnoformiralagrupanajlošijestojećih.Potrebnojezapravouspostavitidruštvenustrukturuukojojpostojeće(ekonomske)nejednakostimogubitiopravdaneukolikoidunakoristnajgorestojećimčlanovimadruštva.

»Jedanjeekonomskisustavpravednijioddrugogustupnjuukojemdajeprednostekonomskiminteresimanajlošijestojećih.«31

2.1. Načelo razlike i distributivna pravednost

Idejadistributivnepravednostipoznatajejošizantike.Aristoteljedistributivnupravednostshvaćaokaodistribucijunagradaičastinatemeljuzasluga.Zaslugesuseprocjenjivalenatemeljurealiziranihvrlina.AristotelovomviđenjudistributivnepravednostisuprotstavljaoseThomasHobbes.Zagovarajućiidejuprirodnejednakosti,Hobbessmatradasunejednakostmeđuljudeunijeligrađanskizakoni.Distributivnajepravednostpravdaodabranasucainesastojiseutomedasesvakomedajepremanjihovimvrlinamailiporocima,većutomedaihsesveuzimakaojednake.Čakidaihjeprirodaučinilanejednakima,navodiHobbes,ljudićeseuvijeksmatratijednakima.32

Suvremenoviđenjedistributivnepravednostisvejeprepustilozakonimatržišta.U tomeposebnoprednjače libertarijanističke teorije.Zagovarajući ideju(ultra)minimalnedržave,R.Nozickpoznatijepredstavnikteliberalneopcije.Premanjemu,državapostojidabištitilaprirodnapravaiosiguravalapravednost,aliakobionaprovodilairaspodjelusredstavauimepravednosti,dovelabi upitanje inačeneprekršiva (negativna)pravakao što su sloboda, pravonaživotipravonavlasništvo.Ukapitalističkojdržaviblagostanjasmatraseda jaz izmeđubogatih isiromašnihnepovrjeđujepravednostsobziromdapolitičkeinstitucije,kojepodržavajutržišnonatjecanje,štitetemeljnaljudskapravanaslobodu,jednakostivlasništvo.PremaRawlsu,distributivnasepravednostodnosinapitanjaojednakimmogućnostima,društvenimiekonomskimnejednakostima,tedruštvenimosnovamasamopoštovanja.Distribucijadobaratrebaseprovoditinaosnovijedna

24

Višeotomevidiu:RobertNozick,Anarhija, država i utopija,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2003.,str.299.

25

Svoju teoriju pravednostiR.Nozick nazvaoje izrazom ‘ovlašćujuća teorija pravednosti’(‘the entitlement theory of justice’).

26

J.Rawls,A Theory of Justice,str.102;Teorija pravde,str.104.

27

OvakavpristupnalikujeAristotelovomstavudabitidobargrađaninibitidobarčovjeknijeistousvakompolitičkomporetku.

28

Višeotomeu:M.J.Sandel,Liberalism and the Limits of Justice,str.85.

29

Više o tome u: J. Rawls, »Kantovski konstruktivizamumoralnojteoriji«,str.31.

30

Više o tome u: Ronald Dworkin, Sovereign Virtue,HarvardUniversity Press, 2000., str.114.

31

Višeotomevidiu:SamuelFreeman,Rawls, Routledge,London–NewYork2008.,str.99.

32

Više o tome u: Leo Strauss i Joseph Cropsey(ur.),Povijest političke filozofije, Golden marketing–Tehničkaknjiga,Zagreb2006.,str.284.



kosti,osimakonejednakadistribucijapridonosinajlošijestojećimčlanovimadruštva.Izavelaneznanjauizvornompoložajustrankebirajunačelorazlikeprijenegonačelo»svakomenatemeljunjegovihvrlina«.33 Takav je izbor rezultatsamekoncepcijepravednostikaopravičnosti.Utojkoncepcijijesustavmoralnihvrijednostisekundaranuodnosunapravaipravednost,teneigraključnuuloguudistribuciji.Moralnevrijednosti,navodiRawls,imajuuloguu razvijanju osjećaja za pravednost, ali nemaju u biranju temeljnih načelapravednosti.Nepreciznodefiniranodnosizmeđuulogevrlinauodređivanjuzaslugailegitimnihočekivanjadruštvaposljedicajenerazmjeraizmeđuonoganaštoljudiimajupravoinjihovihmoralnihvrijednosti.34

Premakonstrukcijskommodelu,pravauizvornompoložajunisumetafizičkekonstrukcije.Tujezapravoriječohipotezidajenajboljipolitičkiprogramupravoonajkojipremaliberalnojkoncepcijištitinajvažnijaprava:pravanasloboduipravanajednakost.Izvornipoložajsvelomneznanjatakoslužikaosredstvooblikovanjatihpravaunačelakojaćebitiosiguranaodstranepolitičkihinstitucija.35PremaRawlsu,prava,dužnostiiciljevi(koncepcijedobra)susastavnidiointuitivnihidejaoslobodi,jednakostiidobrouređenomdruštvu.Onteintuitivneidejepovezujesasveobuhvatnomintuitivnomidejomdruštvakaopravičnogsustavakooperacijetijekomvremena.Koncepcijapravednostikaopravičnostidržikoncepcijuprirodnihslobodaikoncepcijuliberalnejednakosti(meritokracije)neadekvatnimaudistribucijisocijalnihiekonomskihdobara.Koncepcijaprirodnihslobodasmatradistribucijudobarapravednomukolikojerezultattržišnihodnosa.PremaRawlsu,takvoviđenjedistribucijegenerirapočetnunejednakuraspodjelukojajebilapodutjecajemprirodneidruštvenenenužnosti.Načeloliberalnejednakostiilimeritokracija,iakoboljaodsistemaprirodneslobode,isamaintuitivnopokazujenedostatke.Rawlsnavodikakoitakoncepcijadistribucijedopuštadaudjeliuraspodjelibogatstvaiprihodabudupredodređeniprirodnomraspodjelomtalenataisposobnosti.Premameritokraciji,društvenestrukturetrebajuomogućitidanajvažnijamjestaudruštvupopunenajsposobnijipojedinci.Natajnačindruštvonagrađujesposobnostiinadarenostikodpojedinaca.Tipojedincimoždanisuzaslužilisvojesposobnostiinadarenosti,alisuzaslužilimjestaudruštvukojaimtesposobnostiinadarenostiomogućuju.36UdistribucijidobaraRawlszagovara idealdemokratskejednakosti.Taj idealkombinira načelo pravične jednakosti mogućnosti s načelom razlike.WillKymlickanavodikakonačelapravednostikodRawlsazagovarajujednakostresursa,anejednakostblagostanja.Ljuditrebajuuskladitisvojeciljevesdostupnimimresursima,dakleuskladusonimštomoguracionalnoočekivati.Shemazasnovananaresursimausklađujeambicijeiciljevespostojećimobrascemdistributivnepravednosti.Onajeusuprotnostisashemomzasnovanomnablagostanjugdjeseobrazacdistributivnepravednostiusklađujesciljevimaiambicijama.Kymlickanavodikakoliberali,kaoštojeRawls,pretpostavljajudaćeljudiprilagođavatisvojeciljeveiambicijesredstvimakojasuimdostupna.Tujeključnopitanjeodgovornostiprilikomizboraciljeva,tj.koncepcijadobra.Kymlickanavodikakose taodgovornostmožepravičnoprimijenitiondjegdjepostojemehanizmikojićeosiguratidanitkonebudezakinutradisvojihdruštvenihiliprirodnihokolnosti.

2.2. Načelo razlike i ideja solidarnosti

Uodnosunasloboduijednakost,idejasolidarnostiimalajeslabijiodjekudemokratskoj teoriji.Za tu se ideju, navodiRawls,mislilo kakoobuhvaćavezenježnostiiosjećanjakojejenerealističnoočekivatiizmeđučlanovaširegdruštva.Povezujućijesosjećajemgrađanskogprijateljstva,zatuseideju



smatralodazastupaodređenujednakostdruštvenogpoštivanjabezpolitičkogpredznaka.Svi tielementi,premaRawlsu,ne izražavajupotpunismisao teideje.Punismisaoi‘prirodno’značenjesolidarnostiizražavanačelorazlike.Uobaslučajariječjeoidejidaseneželevećepogodnostiukolikoonenisunadobrobitdrugihkojisuulošijempoložaju.Prematomnačelu,idejasolidarnostisavršenojeizvedivstandardiupravonačelorazlikeizražavanjenotemeljnoznačenjesastajalištapravednosti.Akoseprihvatitakvotumačenjenačelarazlike,ondaRawlsovanačelapravednostiispunjavajutradicionalneidealeslobode,jednakostiisolidarnosti.Prvonačeloodgovaraidealuslobode, jednakost u prvomnačelu skupa s jednakošćunepristranihmogućnostiidealujednakosti,anačelorazlikeidealusolidarnosti.37

Solidarnost pretpostavlja socijalnuvezu, ali pretpostavlja i uzajamnost.Zarazlikuodbenevolentnostikaoaltruističnogzalaganjazanešto,JürgenHabermassolidarnostshvaćakaoprincipkojipodrazumijevarecipročnu38 zabrinutostzadruge.Realizacijareciprocitetaosiguravarazlikovanjesolidarnostiodsamilosti,aliujednoukazujenauskuvezuizmeđusolidarnostii(političkiinstitucionalizirane)pravednosti.

»Solidarnostjeprematomezanimljivstavjerležinapolaputaizmeđuneposredovanogosjećajaljubaviilisamilosti,iKantovogčistoracionalnogprepoznavanjamoralnihstavovaljudskihbićakojaposjedujudostojanstvoiprava.«39

TemeljnaintuitivnaidejakojaprožimačitavuRawlsovuteorijupravednostijestdablagostanje svakogazavisiodshemekooperacijebezkojenitkonemožeimatizadovoljavajućiživot.Raspodjeladobiti,premaRawlsu,trebabititakvadaizmamivoljnusuradnjusvihkojisudjelujuukooperaciji,uključujućiioneulošijimpoložajima.Pojam‘solidarnost’ svojeznačenjeduguje latinskompojmusolidus koji seodnosinaneštočvrstoipostojano.Kaoštočvrstoća(solidity)fizičkogtijelajestonoštodržientitetnaokupudaseneraspadne,solidarnost jeshvaćenakaosocijalnasnagakojapripomažeuodržavanjustabilnostizajednice.40 ProblemstabilnostisenamećekaoključniproblemuPolitičkom liberalizmu.

33

PremaJ.Rawlsu,vrlineimoralnevrijednostisudrugotneuodnosunanačelopravednostiinačeloispravnostiteneigrajuključnuuloguudefiniranjuudjelauraspodjeli.Višeotomeu:J.Rawls,A Theory of Justice,str.313.

34

Višeotomeu:J.Rawls, A Theory of Justice, str.311;Teorija pravde,str.288.

35

Više o tome u:RonaldDworkin,Shvaćanje prava ozbiljno,KruZak,Zagreb2003.,str.198.R.DworkinsmatradajeRawlsovakonstruktivistička teorijapravednostikaopravičnostizasnovananapravu,anenadužnostiilidobru,aliRawlstuprimjedbuodbija.

36

Više o tome u:MichaelWalzer, Spheres of Justice: A Defense of Pluralism and Equality, BasicBooks,NewYork1983.,str.135.

37

U 17. poglavljuA Theory of Justice Rawlskoristi pojam fraternity. Iako se to izvorno

prevodispojmombratstvo, jaseovdjeipakkoristimpojmomsolidarnostizpraktičnihiiznačelnihrazloga.J.Rawls,A Theory of Justice,str.106;Teorija pravde,str.108.

38

U Političkom liberalizmu (str. 15) Rawlsnavodi kako recipročnost leži između idejenepristranosti koja je altruistička (potaknutaopćimdobrom)iidejeuzajamnekoristikojaseshvaćakaočinjenicadasvakaosobaizvlačikoristsobziromnasvojusadašnjuiliočekivanubudućusituaciju.Rawlsubilješci18navodikakojetumisaoizrazioAlanGibbardusvojojrecenzijiknjigeBrianaBarryjaTheories of Justice(UniversityofCaliforniaPress,Berkeley1989.).

39

David Heyd, »Justice and Solidarity: TheContractarian Case against Global Justice«,Journal of Social Philosophy,Vol.38,No.1,Spring2007.,str.112–130,ovdjestr.120.



Tujeriječorealizacijipravednostiudruštvuslobodnihi jednakihgrađanakoji ostaju dubokopodijeljeni razložnimvjerskim, filozofskim imoralnimdoktrinama.SobziromdaidejusolidarnostiuPolitičkom liberalizmuuopćenespominje,čakniukontekstunačelarazlike,činisedajeRawlszanemariovezuizmeđusolidarnostiistabilnosti.

2.3 Načelo razlike i ljudsko samopoštovanje

UTeoriji pravednosti Rawlsnavodikakojesamopoštovanje(možda)najznačajnijeprimarnodobro.Svakiracionalniirazložnipojedinacusklopusvojemoralnemoćiposjedujenekukoncepcijudobra.Razložnostosiguravadruštvenusuodgovornostjergrađanin,oblikujućisvojukoncepcijudobraapoštujućinačelapravednosti,vodiračunaiodobrudrugoga.Natajnačinjavnopriznavanjenačelapravednostipružajavnupodrškučovjekovomsamopoštovanjuaonosasvojestranepovećavadjelotvornostdruštvenekooperacije.SamopoštovanjesepoRawlsumožeshvatitinanačindaonouključuječovjekovosjećajvlastitevrijednostiusmislusamopriznanjakakojenjegovracionalniplanikoncepcijadobravrijednarealizacije.

»Samopoštovanjenijetolikodionečijegracionalnogživotnogplanakolikojeosjećajdajenečijiplanvrijedanostvarenja.Našesamopoštovanje,naravno,zavisiodpoštovanjadrugih.«41

Zapretpostavitijedasuljudikojipoštujusebesklonipoštovatiidruge,pasesamopoštovanje recipročno samopodržava.MichaelWalzernavodikako jegrađaninkojiposjedujesamopoštovanjeautonomnaosoba.Kaoautonomna,taosobajeidealnisubjektpravednostijernikadanećeželjetionoštojojnapravedannačinnepripada.42

Idejom social union of social unions(društvenojedinstvodruštvenihjedinstava)Rawlsnaglašavameđusobnuupućenostgrađanajednihnadruge.Svakasenadarenostilitalentmožeostvaritisamouaktivnojkooperacijisdrugima,apotomvelikimdijelomnaporomsvih.43Takvodruštveno jedinstvoomogućujekomplementarnostizmeđurazličitihljudskihtalenata. Onoštobismomogli,navodiRawls,nadmašujeuvelikojmjerionoštomožemoiiztograzlogaovisimookooperativnimnastojanjimadrugih.

»Akonačelorazlikeželi izbjećikorištenje jednihkaosredstavazaciljevedrugih, to jeondamogućejedinopoduvjetimaukojimajesubjektposjedovanja‘mi’,ane‘ja’,atiuvjetiukazujunapostojanjezajedniceukonstitutivnomsmislu.«44

Čovjek shvaćen kao zoon politikon45 može se ostvariti (odnosno ostvaritisvojedobro)isključivousuodnosusdrugimljudima.Suodnospretpostavljakooperaciju, tj. uzajamnodjelovanje ili suradnju.Bezpretpostavkekooperacijenijemogućezamislitifunkcioniranjei trajanjenekezajedniceilipakunutarnjeozbiljenjepravednosti.JošjeAristotelnaglašavaodasepravednostshvaćenakaodobrodrugogamože,zarazlikuodsvihostalihvrlina,ostvaritiisključivokrozodnos.46NatakvoshvaćanjepravednostinadovezujeseiidejaKantovakategoričkogimperativakojiproklamirashvaćanječovjekaisključivokaocilja,anikadakaosredstva.Uizvornompoložajustrankesujednakopostavljeneizastupajustavovemoralnihosobakojesebepromatrajukaociljeve.Načelakojabioniizabraliracionalnosuoblikovanatakodaštitetajnjihovdoživljajsebe.Birajućinačelorazlikeuizvornompoložaju,osobeizražavajusvojeuzajamnopoštovanjeusamom činu konstruiranja društva.Od izabranih načela pravednosti, upravonačelorazlike47objašnjavarazlikuizmeđutretiranjaosobekaosredstvaikaociljaposebi.Promatratiosobukaociljposebiuosnovnojkonstrukciji



društvaznačisložitisestimedaseodbacesvionidobicikojinepridonosesvačijimočekivanjima.Sdrugepakstrane,promatratijekaosredstvoznačinametatijošnižeživotneizgledeonomekojijevećumanjepovoljnompoložajunaračunvišihočekivanjadrugih.Strankepomoćunačelarazlikeštiteracionalni interes svakogčovjekazasamopoštovanjem.48Rawlszaključujeda, iako načelo razlike na prvi pogled izgleda preradikalno, ono ipak imasasvimrazložnotumačenje.UPravu narodaRawlsnavodikakolibertarijanskiporedak,jerdopuštaprevelikedruštvene i ekonomskenejednakosti i nepodržavakriterij recipročnosti,nijeumogućnostiostvaritistabilnostdruštvaisigurnostgrađana.Pomanjkanjeosjećajasigurnosti tenemogućnosti smislenograda izaposlenjadestruktivnojezaosjećajsamopoštovanjagrađanaizanjihovosjećajdasupripadnicidruštva,anesamodasuseslučajnozatekliunjemu.Najdubljasvrhadistributivnepravednosti,premaWalzeru,očitujeseutomedasedobrazajednice,odčlanstvadopolitičkemoći,distribuiraju izpravih razloga jersutadasviuvjetizauspostavusamopoštovanjakodgrađanaostvareni.Nouzbiljskomsvijetuidaljećepostojatigrađanikojićepatitiodnedostatkasamopoštovanja.49Izrazlogaštonaosjećajsamopoštovanja,osimekonomskenejednakostikojapredstavljarezidualnukomponentusamopoštovanja,utječuisocijalnekomponentesamopoštovanja.50

PremaRawlsu(sve nezaslužene)nejednakostipovećavajuosjećajgubitkasamopoštovanjajerdovodeupitanjesposobnostivrijednostpojedinca. Takav osjećajdovodidonedostatkasamopouzdanjaunamjeridaonrealizirasvojživotniplan.Tompadusamopouzdanja,navodiScanlon,pridonosinesamomagnitudanejednakostinego i javnoopravdanje,asamimtime ipoticanjenejednakosti.

3.Načelorazlike,property-owning democracy itržišnisocijalizam

Ekonomskijesustavsastavnidiotemeljnestrukturedruštvanakojuse,premaRawlsu,iprimjenjujunačelapravednostikaopravičnosti.Unutartestrukture

40

Višeo tomeu:ŠpiroMarasović,»Porijeklo isadržajpojma‘solidarnost’«,Bogoslovska smotra,Vol.74,br.2,2004., str.353–376,ovdjestr.355.

41

J.Rawls,A Theory of Justice,str.178; Teorija pravde,str.172.

42

Višeotomevidiu:M.Walzer,Spheres of Justice: A Defense of Pluralism and Equality, str.279.

43

UPolitičkom liberalizmuRawlsidejudruštvenogjedinstvaobjašnjavanaprimjeruorkestra(str.286).

44

Višeotomevidiu:M.J.Sandel,Liberalism and the Limits of Justice,str.80.

45

Aristotel,Politika,Globus,Zagreb1988.,1253a3.

46

Aristotel,Nikomahova etika,Globus,Zagreb1988., 1130a5–10.

47

Tretiranjeljudikaociljevaposebi,anesredstva,pretpostavljaijednakeosnovneslobodeijednakemogućnosti,apremaleksičkomporetkutoijestuključenounačelorazlikejerseono nemože realizirati ukoliko prva načelanisurealizirana.

48

Višeotomeu:J.Rawls,A Theory of Justice, str.180;Teorija pravde,str.173.

49

M.Walzer,Spheres of Justice: A Defense of Pluralism and Equality,str.278.

50

T.W.Pogge, Realizing Rawls,CornellUniversityPress,1989.,str.166.



postavljenasuograničenjakojatražeprioritetpravednostinadefikasnošćuiprioritetslobodenadsocijalnimiekonomskimkoristima.Osimštojeinstitucionalnosredstvozazadovoljavanjepostojećihželjaipotreba,ekonomskisustavzazadaćuimaioblikovanježeljaubudućnosti.51

IakoseuTeoriji pravednostiiz1971.činilodaRawlsopravdavakapitalističkisustavblagostanja,upredgovorurevidiranogizdanjaiz1990.ontonegira.

»Upravo suprotno, propetyowning democracy (sustav demokratski reguliranog vlasništva)možeiznijetiidejudruštvakaopravičnogsustavakooperacijetijekomvremenaizmeđuslobodnihijednakihgrađana…Dabisevidjelapotpunasnaganačelarazlikepotrebnogajeprimijenitiukontekstudemokratskireguliranogvlasništva(ililiberalnosocijalističkogrežima),anedržaveblagostanja:tojenačeloreciprociteta,iliuzajamnostizadruštvokojeseshvaćakaopravičansustavkooperacijeizmeđuslobodnihijednakihgrađanaodjednegeneracijedodruge.«52

PremaRawlsu, načelo razlike najbolje semože ostvariti ili u demokratskireguliranomvlasništvu (propertyowning democracy) ili u tržišnomsocijalizmu/liberalnom socijalističkom režimu (market socialism/liberal socialist regime), a ne u laissezfairekapitalizmuilikomunizmu.53,54 Freeman navodi daRawlsodbacujekapitalističkudržavublagostanjajeronasvojimtržišnimprioritetimanepromičeinteresenajgorestojećih.Kapitalističkadržavablagostanja, iakoosiguravasocijalniminimumzanajsiromašnije,nepodržavanačeloreciprocitetakaoključnonačelozareguliranjedruštvenihiekonomskihnejednakosti.Tajsocioekonomskisustavomogućavaprenošenjemoćiizekonomskesfereupolitičkusferupaonimaulošijempoložajuneosiguravajednakuparticipacijuucivilnomijavnomživotu.Svetonajlošijestojećegrađanedemokracijepretvaraugrađanedrugogreda.Prema Rawlsu, propertyowning democracy jest socioekonomski sustavnajprimjereniji za realizaciju načela pravednosti kao pravičnosti.Temeljneinstitucije tog sustava osiguravaju pravične vrijednosti političkih sloboda,pravičnejednakostimogućnostiuosposobljavanjuiobrazovanjuitemeljnuzdravstvenuzaštituzasvegrađane.55Osim tih institucija,ovaj sustav tražitržišnonatjecanje,aliidržavnuintervencijuuslučajutržišnihnesavršenosti.PremaRawlsu,intervencijadržaveosiguravaesencijalneuvjetedistributivnepravednosti.56Odkapitalističkedržaveblagostanja,propertyowning democracyrazlikujesepotomeštozagovaraaktivnosudjelovanjezaposlenikaučitavomprocesuproizvodnje,kontrolunaduvjetimaradaimanagementom. Dokkapitalističkadržavablagostanjadopuštanejednakostiupočetnojdistribucijidobaraisposobnosti,aondaex postvrširedistribucijudobiti,propertyowning democracy traži pravičnu jednakostex ante distribuciji dobara isposobnosti.57Tekkadajeostvarenatakvadistribucija,sasigurnošćusemožerećidajezadovoljenoinačelorazlikeuredistribucijidobiti.PremaRawlsu,propertyowning democracyimauvjetezarealizacijunačelarazlikeiizrazlogaštozagovaraprogresivniporeznanaslijeđenuidarovanuimovinu.Iakojenačelorazlikeprimjenjivosamonaunutargeneracijskudistribuciju,tajsenedostatakrješavanačelompravedneštednjekojazajednosdvanačelapravednostiosiguravapravednostmeđugeneracijama.58

PremaRawlsu, građani bi se prije odlučili zapropertyowning democracy negozakapitalističkudržavublagostanjačakipodcijenumanjihprimanja.Razlogsekrijeutomeštoimtajsocioekonomskisustavosiguravadržanjeekonomskemoćisvogaradausvojimrukama.Timeimjeosiguranvećiprostorzarazvojsamopoštovanjanegoukapitalističkojdržaviblagostanjagdjejeekonomskamoćcentralizirana,asredstvaproizvodnjemonopolizirana.Dokmarksističkisocijalizamodbacujeslobodnotržišteipotpunoseoslanjanaplanskitipekonomije,Rawls,zagovarajućimarket socialism/liberal soci



alist regime, želipokazatikako jesocijalizam kompatibilan s tržištem. On koristiterminsocialismnedabiiskazaodistributivniegalitarizam,negosocioekonomskisustavkojizagovarajavnovlasništvonadsredstvimazaproizvodnju(zemlja,prirodniresursi,stvarnikapital).Utakvomsustavu temeljne institucije društva shvaćene su kaoudružujuća poduzećau kojimagrađanistoje kao jednaki partneri. Pravila distribucije uvelike su ograničena s obziromdasusredstvazaproizvodnjuiprirodniresursizajednički.59 Iakosezalažezatržišnonatjecanje,distributivnapravednostkodRawlsanijetržišnodeterminirana. RawlssetupozivanaMillovudistinkcijuallocativeidistributivnefunkcijecijena.60 Allocative funkcijaimazaciljpostizanjeekonomskeefikasnosti,adistributivnaodređujedohodaknatemeljuzasluga.Utakvomsesustavudistribucijadobraodvijauskladusnačelomrazlike,aneponačeluekonomskeuspješnosti.Legitimaciju političkih i ekonomskih institucijaRawls analizira iz pozicijehipotetskogsporazuma.61 Iakosuproblemikodpolitičkih iekonomskihinstitucijameđusobnopovezani,njihovapovezanostnijejasnovidljiva.Nevidljivostjerezultattogaštosepolitičkiproblemipromatrajukrozdimenzijudužnosti,aekonomskikrozsustavdistribucije.62Ekonomskeinstitucije,navodiT.M.Scanlon,ništamanjeodpolitičkih,trebajubitisposobnegenerirati dužnosti političkih institucija koje će osiguratimeđusobno pravednudistribuciju.63

Rawlszagovaratržišnonatjecanjejeronopotičeljudenanapredovanjeiizljudiizvlačinajboljekvalitete.Ukoliko se izabere sustav koji podržava načela pravednosti, otvorit će seprostor za razvijanje osjećaja pravednosti.Taj će osjećaj osigurati izravnu

51

UA Theory of JusticekodobjašnjenjanačelapravičnejednakostimogućnostiRawlsuvodiinačelopravičneštednječimeotvaraprostorrazmatranjupravednostizabudućegeneracije.

52

Višeotomeu:J.Rawls, A Theory of Justice, 2003.,str.xv.

53

Komunizam Rawls odbacuje zbog neefikasnostijertajsocioekonomskisustavzagovarajednoobraznostpanepotičerazvojsposobnostiinapredak.

54

Višeotomeu:S.Freeman,Rawls,str.105.

55

Upravo se u ovo vrijeme provodi projektrealiziranja opće zdravstvene zaštite za svegrađane SjedinjenihAmeričkihDržava.DemokratBarackObama,američkipredsjednik,pokušavasaniratitajgorućiproblemuSADuunatočoštrimkritikamarepublikanaca.

56

Više o tome u:Wonsup Jung, »A PropertyOwningDemocracyor aLiberal (Democratic)Socialism?:WhichOneisMoreCompatible with Rawlsian Justice?«, http://www.bu.edu/wcp/Papers/Poli/PoliJung.htm.

57

Ibid.

58

Načelopravedneštednjene tražištednjusadašnjih generacija radi jednostavnog bogatstva kasnijih generacija. Pravedna štednjatrebaosiguratibudućimgeneracijamauvjeteza ostvarenje pravednih ustanova i jednakihsloboda.Višeotomeu:J.Rawls,A Theory of Justice,str.290;Teorija pravde,str.271.

59

Višeotomeu:J.Rawls,A Theory of Justice, str.241.

60

S. Freeman, Rawls,str.221.

61

Rawlsipakuvodidistinkcijuizmeđupolitičkih i ekonomskih institucija što je posebnovidljivonaslučajudasunačelopravičnejednakostimogućnostiinačelorazlikeisključeniizustava.

62

Višeotomeu:T.M.Scanlon,»Rawls’sTheoryofJustice«,u:NormanDaniels(ur.),Reading Rawls – Critical Studies on Rawls’ Theory of Justice,StanfordUniversityPress,PaloAlto,California1989.,str.203.



zabrinutostzanajlošijestojeće,neizsamilostiilisažaljenjanegoizosjećajadužnosti. Realnogledajući,dobrouređenitržišniodnosiomogućitćeiboljeuvjetezanajlošijestojećečlanovedruštva.Kojićeseodovihekonomskihsustava ili njihovihmeđuoblika izabrati, premaRawlsuovisiopovijesnimokolnostima,tradicijiipostojećiminstitucijamasvakogpojedinogdruštva.

4.Odustajanjeodnačelarazlike?

»Egalitaristička obveza iz A Theory of Justice nije preživjela prijelaz u Politički liberalizam.«64

Iakokritičariidutolikodalekodatvrdekakoargumentoegalitarnojpravednostiiz1971.iidejaomaksimalizacijinajlošijestojećihčlanovadruštvanijepreživjelatransformacijuupolitičkukoncepcijupravednosti,65Rawlstonegira.Onpriznajerevizijusvojihteza,ali izrijekomnapočetnimstranicamaPolitičkog liberalizma odbacuje optužbe za odustajanje od egalitarističkekoncepcijepravednosti.Koncepcijapravednostikaopravičnostinemazaciljizživotaisključitisvakuslučajnostjerpremanjojnijednakaraspodjelaprirodnihresursanijeuskladusintegritetomosobe.Osnovnastrukturadruštvadopuštaorganizacijskeiekonomskenejednakostisvedokoneunapređujupoložajsvih,poduvjetomdasutenejednakostikonzistentnesjednakomslobodomipravičnomjednakošćumogućnosti.Sobziromnačistuproceduralnupravednost,načelorazlikeprimjenjujesenaobznanjensustavjavnogpravaizakona,anenapojedinačnetransakcijeiliraspodjele.Onoseneodnosinitinaodlukepojedinacaiudruga,negoprijenainstitucionalnupozadinuuodnosunakojusetetransakcijeodvijaju.Prigovordanačelorazlikenalaženeprestanaispravljanjapojedinačnihraspodjelatehirovitoupletanjeuprivatnetransakcijezasnivasenanesporazumujerjesveproceduralnodefinirano.66

Rawlsnavodikakonačelorazlike(ali inačelopravične jednakostimogućnosti),iakojestključnielementurealizacijipravednosti,ipaknijebitanelementustava.67Kaoopravdanjezatonavodirazlikuizmeđunačelâpravednostikojaspecificirajujednakaosnovnapravaislobode,tenačelâkojaregulirajuosnovnapitanjadistributivnepravednosti.Dokserezultatiprimjenenačelâosnovnihsloboda,kaobitnihnačelâustava,mogujasnoevidentiratiudruštvu,dotleserezultatinačelâkojapokrivajudruštveneiekonomskenejednakostimnogotežeuočavaju.Tanačelazahtijevajumnogodubljuanalizuiekonomskepokazateljedokojihnijemogućeuvijekdoći.Stoga,navodiRawls, iakoopitanjimaobijuvrstavaljaraspravitiusvjetlupolitičkihvrijednosti,višeslaganjamožemoočekivatiokotogajesuliostvarenanačelazaosnovnapravaislobodenegookotogajesuliostvarenanačelasocioekonomskepravednosti.RazlogisključivanjanačelâzareguliranjeekonomskihidruštvenihnejednakostitedrugihdistributivnihnačelaRawlspronalaziiupovijestiuspješnihustavakojiupravotosugeriraju.Ustav,premaRawlsu,specificirapravednupolitičkuproceduruiotjelovljujeograničenjakojaštiteosnovneslobodeiosiguravajunjihovoprvenstvo,aostaloprepuštajuzakonodavnojrazini.Prilikomizboranačelâinjihovekonkretizacijenasvakojrazini(izvornipoložaj,ustavnarazina,zakonodavnarazinaisud),68onorazložnooblikujeipodređujeonoracionalno,štoznačidasemijenjazadaćaracionalnihdjelatnikaiograničenjakojimasupodvrgnuti.69 Uizvornomjepoložajuveoneznanjanajdeblji,apodručjedjelovanjanajširejer se biraju načela pravednosti, da bi na sudbenoj razini ograničenja bila



najdeblja,aveonajtanji.Prematakvojpretpostavci,načelorazlikenebipostalosastavnidioustava.IakoRawlstunapominjekakonijeriječostvarnomprocesuustvarnomdruštvu,onzaboravljadasesvakaidejaiteorijaformuliras nakanomdabude realiziranau zbilji inačenebi imala smisla.70Upravomiprocjenjujemopravednostkaopravičnost,kaobilokojudrugudoktrinu,naosnoviuskog i širokog reflektivnogekvilibrija.71Potrebno jepreispitatiukojojsemjeritadoktrinaspajasnašimuvjerenjimaipromišljanjima.Onadoktrinakojazadovoljitekriterijepostajenajrazložnijazanas.Strankesuseuizvornompoložajusložileokotogakoji jeustavikojejezakonodavstvonajprimjerenijezaliberalnodemokratskodruštvo.Iakosuprihvaćenadvanačela,samoprvonačelopronalazisvojemjestouustavu.BruceAckermannavodikakoRawlskoketiranjemsdebljim,tanjiminajtanjimvelomneznanjaneuzimauobzirvažnostnačelarazlikeusvompolitičkomliberalizmu.Upravojeveoneznanjaonajanalitičkialat72kojiosiguravadastrankeuizvornompoložajubirajunačelorazlikeipitanjejebilitonačeloizabralidajeveotanjiilidagakojimslučajemuopćenema.UkolikoRawls,navodiAckerman,odustaneodKantovskekoncepcijeosobepodutjecajemoštreSandelove73kritike,ontadaodustajeioddebelogvelaneznanjajerganemačimepravdati.PremaAckermanu,Rawlssetrebaodrećiilipolitičkog

63

Višeotomeu:T.M.Scanlon,»Rawls’sTheoryofJustice«,str.205,iu:J.Rawls,A Theory of Justice,str.313.

64

Više o tome u: BruceAckerman, »PoliticalLiberalism«,u:ShaunP.Young(ur.),Political Liberalism, StateUniversityofNewYork,NewYork2004.,str.89.

65

Ibid.,str.86.

66

Višeotomeu:J.Rawls,Politički liberalizam, str.253.

67

Ibid., str.205.Ovu idejuo isključivanjunačelarazlikeizustavadobrouređenogdruštvaJohnRawls iznosipoprviputauradu»TheBasic Liberties and Their Priority«, http://www.tannerlectures.utah.edu/lectures/documents/rawls82.pdf.

68

Ideja četverostupanjskog slijedapredstavljena je i u A Theory of Justice, pogl.31.

69

Navedenashemanijeopisnikakvogzbiljskogpolitičkogprocesailifunkcioniranjaustavnogrežima,većpripadakoncepcijipravednosti.J.Rawls,Politički liberalizam,str.303.

70

»Politička filozofija je realistično utopijskakada proširuje granice onoga što se običnosmatrada jepraktičnopolitičkimoguće.« J.Rawls, Pravo naroda. Preispitivanje ideje javnog uma,KruZak,Zagreb2004.,str.14.

71

Rawlszareflektivniekvilibrijnavodikakoonuključujenašapromišljenauvjerenjanasvimrazinamaopćenitosti, a nijedna se razina nesmatratemeljnom,

72

Višeotomeu:B.Ackerman,»PoliticalLiberalisms«,str.87.

73

MichaelJ.SandelusvomdjeluLiberalism and Limits of JusticenavodikakoRawlsuPolitičkom liberalizmuodbacujeKantovumetafiziku,ali,ostajućipriidejiizvornogpoložaja,idaljevjerujekakomožesačuvatinjezinumoralnusnagu. Za Rawlsa Kantova koncepcija osobe (shvaćena kao apstraktni, bestjelesni subjekt) ima temelju idealističkojmetafizici ikao takvamožedoćidonačelapravednosti,ali je pitanje kako ih opravdati u stvarnomsvijetu. Rawls upravo izvorni položaj i veoneznanja koristi kao sredstvo da bestjelesnisubjekt dođe do opravdanja. Sandel navodikakozaRawlsaunačelurazlikenemagovoraokorištenjuosobekaosredstvazapostizanjeblagostanjadrugih,negookorištenjunjezinihsvojstavailiatributa,štobitrebaloznačitidasu,premaRawlsu,tasvojstvaodvojivainisunužnovezanauzsebstvo(self).Rawlsdaklenastojiodreditiidentitetosobaneovisnoonjihovimsvojstvimainjihovopravoneovisnoonjegovoj ovisnosti o dobru. Sandel zapravosmatradaRawlsusvompokušajupredstavljanjaliberalizmabezmetafizičkihkonotacijanijeuspio jer»deontologija sHumeovim licempadailikaodeontologijailitražistrukturiranjenovogdrugačijegsubjekta«.



liberalizmailidebelogvelaneznanja.Dokrawlsovcineodlučekojimćeputemkrenuti,ostajeimprihvatititanakveoneznanjanaustavnojrazini,aonzasobompovlačiisključivanjenačelarazlikeizustava.

5.Zaključak

Usvojoj liberalnoj koncepciji pravednosti za demokratskodruštvokoju jenazvao pravednost kao pravičnost,JohnRawlsukazujenapostojanjenejednakosti uprocesudistribucije.Ta jenejednakost normalno stanje liberalnodemokratskogdruštva,arezultatjeprirodneraspodjeletalenata,nadarenostiidruštvenouređenihpravilanasljeđivanja.Prirodnaraspodjelasamaposebinijenipravednaninepravednavećjestvarslučajnostiisreće.Pravednailinepravednajestdruštvenastrukturakojateproizvoljnostiilislučajnostitolerirailipakpodržavakaoključneudistribucijidobara.UpravoiztograzlogaRawlskažedajepravednostprvavrlinadruštvenihustanova.Liberalnodemokratskodruštvoukapitalističkojdržaviblagostanjakrozsvojedruštvenestruktureuspijevaviše ilimanjeuspješnozadovoljitinačela jednakihslobodaijednakihmogućnosti.Štosetičesocioekonomskihodnosa,njimavladajuzakonitržištakojiuvjetujudistribucijudobara.UsvojojteorijipravednostiRawlsopćeprihvaćenimnačelimapridružujeinačelorazlike.Prematomnačelusvenejednakostikojepostojeudruštvutrebajuićinakoristnajlošijestojećihčlanovadruštva.URawlsovojteorijitekkadasepremaleksičkomprioritetuzadovoljinačelojednakihsloboda,načelojednakih(pravičnih)mogućnostiinačelorazlike,možesegovoritiorealizacijupravednostiudemokratskomdruštvu.Primatnačelajednakihslobodaostajeneosporan,aliupravojenačelorazlikeonajključnimomentkojipravednostkaopravičnostrazlikujeodostalihliberalnih koncepcija pravednosti. Posebnost tog načelaRawls u nekolikonavrataisampriznaje.Generalnakoncepcijapravednostikaopravičnostizahtijevadistribucijutemeljnihdobara,sloboda,mogućnosti,bogatstva,dobitikaoitemeljasamopoštovanjanajednaknačinosimakonejednakadistribucijabilokojegdobradonosiprednostnajlošijestojećimčlanovimadruštva.PremaRawlsu,najlošijestojećičlanovidruštva jesukooperirajućičlanovi,dakleonikojiaktivnoipotpunosudjelujuudruštvenimprocesima.Tisugrađanidalisvojdoprinosdruštvu,aliihjedruštvenastrukturadovelaunajlošijipoložaj.Zagovarajućiegalitarnoviđenjepravednosti,Rawlsnavodikakonionimanjenionivišetalentiraninemajupravobitiprivilegiranikaotakvi.Svitalentiinadarenostiupravednostikaopravičnostishvaćajusekaokolektivnodobronakojemsvičlanovikooperacijeimajupravoparticipirati.Vrijednosttalenata inadarenostiposljedicasudruštvenoguređenjakojejeupravotetalenteinadarenostiproglasilovrijednima.Temeljna intuitivna idejakojaprožimaRawlsovuteorijujestdablagostanjesvakogazavisiodshemekooperacijebezkojenitkonemožeimatizadovoljavajućiživot.Shvaćajućinačelo razlikena takavnačin jasno je zaštoupravo tonačeloobjašnjavarazlikuizmeđutretiranjaljudikaosredstvaitretiranjaljudikaociljevapo sebi.Promatrati ljudekaociljevepo sebipremaRawlsuznačisložitisesidejomoodbacivanjusvihonihdobitakakojinepridonosesvačijemočekivanju.Upravoiztograzloganačelorazlikeizražavapunismisaoiprirodnoznačenjeidejesolidarnosti.Taidejapodrazumijevasocijalnuvezuiuzajamnosttezabrinutostzadrugoganarecipročannačin.Kadamiu



svomdjelovanjuvodimoračunaodobrudrugoga,migashvaćamokaociljsamposebi,anikadakaosredstvo.Ukolikojetodruštvenomstrukturomosigurano, možemo reći da društvo pomaže u izgradnji samopoštovanjasvakog svog člana.PremaRawlsu, sve nezasluženenejednakosti dovodeupitanječovjekovosamopoštovanjejerdovodeupitanjenjegovesposobnosti i vrijednosti njegove koncepcije dobra.Ukoliko društvo po pitanjutakvenejednakostiništanepoduzima,činisekaodatenejednakostiimajujavnoopravdanje.NačelorazlikeRawlsovuteorijupravednostirazdvajaoddominantnekapitalističkedržaveblagostanja.Taj,zaliberalnudemokracijudominantni,socioekonomskisustavnijeadekvatanzarealizacijunačelarazlike.Iakokapitalističkadržavablagostanjaosiguravasocijalniminimumzanajsiromašnije,nepodržavanačeloreciprocitetakojejeključnoureguliranjusocioekonomskihnejednakosti.PremaRawlsu,propertyowning democracy ili tržišni socijalizam/liberalno socijalistički režimnajprimjereniji su socioekonomskisustavizarealizacijunačelarazlike.Obasustavazagovarajujavnovlasništvonadsredstvimazaproizvodnjuiaktivnosudjelovanjesvihzaposlenikanasvimrazinama.Rawlsnavodikakojeslobodnotržište,uzminimalnu intervencijudržave, potrebnoupravo iz razloga jer potičeljudenanapredovanjeiizvlačiiznjihononajbolje.Kojićeseodnavedenihsocioekonomskihsustavaodabratiovisionizuobjektivnihokolnostiikarakteristikapojedinogdruštva.Jednojeipaksigurno,obasustavapodržavajućiRawlsovanačelapravednosti,posebicenačelorazlike,potičukodljudipotrebuzarazvijanjemosjećajapravednosti,anezamaterijalističkimili samodopadnim životom.Taj će osjećaj osigurati direktnu zabrinutostza najlošije stojeće i to ne iz samilosti ili suosjećanja nego iz osjećajadužnosti.Unatočnizuprednostikojimanačelorazlikepridonosifunkcioniranjudruštvairealizacijipravednosti,ufilozofskomrazvojuRawlsovepolitičkemisliprisutnojeodređenopotiskivanjetognačela.Načelorazlike(zajednosnačelompravičnejednakostimogućnosti)takonijesastavnidioustava,nemaključnuuloguuodržavanjustabilnostidruštva,anameđunarodnoj raziniRawls jepotpunootkloniomogućnostnjegoveprimjene.Kritičari tuvideRawlsovuameričkupragmatičnostbilodajeriječopovratkuuokriljeizvornogliberalizmailisprječavanjadasenjegovateorija,kojajenamijenjenazazatvorenu(nacionalnu)zajednicu,koristikaopodlogazarazvijanjenekeidejeoglobalnoj vladi.Bezobziranapripisanumupragmatičnost,poznatijefilozofnačelomrazlikepokušaouspostavitinoviodnosizmeđupolitikeiekonomije.Tajnoviodnostrebaobiposlužitikaoključzapravednijedemokratskodruštvo.



MaritaBrčić

The Difference Principle

The Key to a Just Democratic Society

AbstractWith his theory of justice as fairness, American philosopher John Rawls has offered an egalitarian conception of justice for a democratic society. As a liberal he assumed that realization of justice in democratic society presupposes the principle of equal liberties and the principle of fair equality of opportunity. In addition to these two (classical) principles of justice, Rawls added the difference principle. The main task of this principle is to reduce all factors which are arbitrary from a moral point of view. The specificity of this principle, which requires reflection on the other two, distinguishes Rawls’ theory from the rest of liberal conceptions of justice.In Rawls’ philosophical development beginning with ATheory of Justice, over the PoliticalLiberalism to TheLawofPeoples with “TheIdeaofPublicReasonRevisited” we can see a kind of renouncement in defense of the difference principle. It seems to be more of a practical renouncement because John Rawls has showed that the principle of difference is closely associated with the idea of human solidarity and building of selfesteem.

Key wordsJohnRawls,differenceprinciple,justice,selfesteem,solidarity

Documents

Načelo razlike - Ruđer Bošković Institutevora Thomas Hobbes, John Locke, Immanuel Kant, ali i npr. David Hume. No ona ističe da se Rawlsova ugovorna teorija u pogledu dva elementa