l l l ·

l

Po t'arina plaćena u gotovorn .

Izlazi svakog petka večer.

POJEDINI BROJ l DIN.

Glas demokrata sje erne Dalmacije. Prodbrojba: godišnje D. 40 polugotJ. 20.

- Oglasi po cijenlku. -

'V

God. 2. · Sibenik. 10. marta 192~. Br. 9.

"Je~instuen naro~--- je~instuenn ~ržnun. Već smo jednoč odlučrro

naglasili da 111 pitanju našeg državnog i narodnog jedin­stva. niti trpimo niti želime­kompromisa a najmanje tako­vih, koji bi davali pojedinim c:lijelevima dr~ave neke oso­bite položaje i iznimke ..

Povijest nas uči da tako­·vi osobiti polo.žtaji u državi ·nijesu nikada ili barem vrlo tešto .doveli do slijevanja u jedinstvenost, već naprotiv su ojačali 1 prijetili državi rasciJepom ili sve to većim separatizmom, koji je poste­pano dovađao do Tasula. ili do nemira i trza vica sa dm­traJno m vlado m.

Osobite autonomije ili separatizmi u državi stva­raju u odnosnim pojedinim držav.:J.im područjima putem .autonomnog zakonadavstva i upravnih, socijalnih .1 cl o­momskih uredaba svoj pose­bni život 1 običaje. Ovi se ukorijenjuju u duši naru,ln., stvaraju posebni a.mbij 11t i osobite interese 1 društv<3nA odnošaje, tako da Be kro. dugi mz godina nehotično

ili hotimice separatizam sve to više učvrščujA mješte da

' slabi. S tomelja je s toga pogrešno mišljenje po kojem bi se naš j \J ·l in tveni narod postepeno i lagano ujedinja­vao 1z separatizama i auto­nomiJa. u jednu jedinstvenu drža vu te da bi se faktično ujedinjenje moralo prepustiti samo vremenu 1 narodnoj svijesti.

Narodna svijest iskazala se aktom narodnog ujedinje­nja od l. decemLra 19:8. pa 1 danas ogromna većina

našeg naroda pristaje na na­rodno ujedinjenje od Soluna do Soče. Kroz ovo tri i pol ' godine, od proklamacije uje­dinjenja u0 danas, nije se pošlo mnogo dalje već ~ivi­mo u potpunom zastoju na­lazeći na hiljadu prer ·ka. Živimo još u odjecima jedne kukavne prošlosti.

Hrvatska, Slavonija, [Slo­venija ,j ..I)almacija, Bosna. 1 Hercegovina, S11bija, Mace­donija, Crnagora. te ~:eđu­

murje, Banat 1 Vojvodina, sve ovo sedam našib podru­čja, od ·kujih sastoji država S. H. S. živjela su 1 kroz vijekova VOJim posebnim drža,nim životom, imala su gotovo .svoju vlastitu povi­jest 1 zakonodavstvo. Oni koji su s nama vladali, Tur-cČin, Njemac i Madžar ogra­"dili su bili sva ova područja kinezkim zidovima, dapače

su nastojali da i kulturom OYe ograde što čvrščim uči­

ne. Ovaj živo t na~eg naroda u pujedinim .krajevima sve nas je više međusobno otu­đivao tako da je trobalp doista znatnog napora da su u narodu uzmože uzdržati ideja o jedinstvu, koju su 'VlastGdrŽCl rnatraJi \7 8leiz­dajom 1 pobijali je u školi u VOJSCl, n uredu, u crkvi i svakom mogućom prilikom sv1m mogućim sredstvima.

Oslobođenjem izgledalo je da su te ograde, proti v kojih je baš Dr. Drinković i:dao-ao i woj život, sasvim poništene, ali čim se je prešlo na. prak-čnu primjenu, na flam život,

o~jetili smo da su te ograde još tu i ako silom novih pri­iika znatno oslabljene. Ono što su naši ugnjetavači umje­tn o i pro mišljeno Btvarali. iz­bij a p onovno na povr mu. B "'like života, gospodarskih J državnih ur claba izglađuju se teškom mukom i velikim naporom pa i ako izjednači­, . ., ..,i~> ;rlo i mora da ide re-

' akciju ~ja se pri tom nai-lazi, f talB.tramo shvatljivom. kod onih, kod kojih narodna svij e 4- lije ta ~ -1 jaka da mo­že prGu L~.~.~...i k ..... mpanilizam 1 osj~>0aj pripadnosti p0jedinom kraJU ili plemenu, razv.itak kojeg osjećaja j Beču i Pe­šti osobitu stao na srcu.

Kad dakle vidimo kolike su pre p· eke narodnom UJe-

dinjenju navedene činjenice,

apsurdno je tra~iti od nas Naša valuta. bilo koji kompromi , po ko- Svojom destruk.tivnom Sl­

jem bi mogli pristati na stva- l lom o im drugih zala izazvao ranje ili odobravanje iznima- je !rat i opći val skupoće, koja ka u državL jer m1 znamo poput kuge nemilo bara, za­do što iste vode. Mi ne mo- hv,tćajući sve šire i šire di­žemo pristati na stvaranie menZlJe. Mi ćemo se ovom autonomija u državi pod zgodom osvrnuti specijalno predpo tavkom da će se je- na našo valutne priEke odno­dinstvenost vremenom i ra- sno neprilike kao i na sku­zvojem prilika oživotvoriti poću. koja kod nas prelazi u kad vidimo na temelju krntog apsurd, budući da su mnogi iskustva . da se tim po tizava artikli osobito životne na­baš ono protivno, proti čemu q1irnice, što ih mi kao suvi­se danas borimo. šak izvozimo , kudikam o sku-

I kad bi ta predpo tavka plje .kod nas nego li u onim odgovarala,jednom kad smo gržavama. koje su u zado­danas u stanju i u radu da voljavanju svojih potreba tim jedinstvenost države tvori- artiklima na nas upućene. mo, ići dugim 1 tttnovitim Predaleko bi nas odvelo putew, znači ništa drugo do nabrajanje općih i vulgarnih li, da se primjerom izrazimo, razloga naše skupoće kao: mje to ravnim uputiti e dru- poreze, visoke carine, tarife i gim zaobilaznim putem odno- drugo. ili isticanje psibolo­sno produljivati borbu zana- ških momenata kao što su: l·odno l državno jedin tvo, pohlepa za brzim l lahkim kakovo želirno i hoćemo, u dohotkom, naglim obogaći­nadogled i državnom sređe- vanjem, nesolidno t na::-ib pri­nju, toliko danas nužnom, vrednih krugoya. Mi ćemo se nikad kraja. ovde držati u glavno m naci-

U našem dakle načelnom . . k . jonalno - ekonornRk strane

stanovištu rm demo rati smo bl dl 1.. . . pro ema1 naime, i ~ taknut

o učno nepopust JlVI , Jer u • ć '- k d 11

..,še va-. . . d' . d ž erno uzro e pa a "' p1tanJu Je mstvenost1 r ave 1 t t · i naroda ne možemo ništa. da u e, nJe:6m u ecaJ ua sku-ustupamo ili popuštamo. Kom- poću i načine za Djezinu ::;a-pro misi sn isključeni . naCIJU.

I baš s to~a graja 1 vika Glavui faklori , koji su b1li na nas sa svakih strana, kle- i bi vaj ll od ud bonosnog u­vetanja i podlih osvada na ~ecaja ~a pad naše valute, koše, u čemu se naravno o- Jesu ov1: dlikuju pleJDenski šovinista a) opća ekonomska situa­jedne i druge strane, koji u cijl} naše zemlje· b) trg. pia­nama naziru svoje prave du- ćevna bilansa · e) inflacija no­šmane. vih novčanica; d) politički

U ovoj našoj borbi m1 ne unutrašnji :i vanjski pc•ložaj. ćemo smalaksati, mi moramo Pasivnost na v e trg. plaće­pobijediti, jer ideja, oko koje voe bilanse J uvek kostan­se okupljamo i za koje se tna, ali naročito e ona o­zala.gamo, je sveta 1 posve- seća sada, kad su u ahnule čena, ona je velika, iznad po- prištednj o dol: ra od naših jedinačkih, regijonalnih i ple- iselj nika i to zbog krize rada menskib interesa i zadj evica i be po lice, koja u poslednje i uprav s toga ljndi koji ne vreme vlada u Americi. Prem­znadu za samoprijegor i žr- d u iseljenici pred neko tvovanje svojih intere a j d- vreme tako reći poplavljivali nom višem idealu, napadajn našu državu dolarima, ipak nas i rnše, jor sm o 1ru na naši "reformatori valute" ni­put 1 i glavna, go tovo jedina je n znali da dolare upotrebe za1•n+a oži"Yotvorenju njiho- za stabilizaciju 1 anaciju v iL interesa i ličnih am bi cija. knl·sa naše valute, nego su

•

•

većim nolom puštali slobodno ruke raznim "agentima 11

, da se obogaćuju n~ štetll celo­kupnoga naroda.

,rugi i to tako važni mo­menat, koji rnši vrednost naše valute, j st nesre-ćna in­fla ija, nepro tano štampanje novih novčanica. Tako god. 1920. u septembru bilo je u opticaju 2814 milijana dinara, ~ god. 1921. već 5841 mili­jon; i dok je država god. 1920. dugovalaNarodnoj Ban · ci 2G90 milijana dinara, god. 1921. (do 22. rpnja) dug već izno i 4072 milijana. Iz tog se razabira, da je država u razdoblju od 10 me eci po­sudila od N arodne Banke 12 2 milijana linara! Nara­vno. a i ekonomski je opra­vdano , da tako velikim bro­jem novčanica u opticaju naša valuta mora da irna padaju ću tendencu.

Treći uzrok padu na e -va­lute jest politička situacija, koj a je kod nas dotle dovela, da srno izgubili sav kredit od inozemstva, što je uv elike o labilo našu valutu.

To su tri glavna uzroka padu našega no-vca. Osim tih ima, dakako, i drilgih kao n. pr. naša izvozna carina, ko­jom su se po tigle jedino fi­nancij ke mjere, naime, kr­panje državne ~lagajne. Iza nje d olaze n aše revne banke, koje drže u svojim rukama žilu kuca.vicu naše industrije, smatrajući je pukim objek­tom za eksploatacij lJ i zado­voljavanje svojih ličnih inte­resa. Pa onda ona blažena spekulacija, slobodno trgo­vanje devizama; nadalje, dr­žavne naba ke na strani (po­trebe za vojsku i saobraćaj), koje se plaćaju u stranoi va­luti. smanjena produkcija, o­duzimanje on ih 20 °;0 , pri za­meni kruno i raz m er l: 4! I tako. bi mogl1 sve redom na­nizati mnogo toga , što je u­velike oslabilo vrednost naše valute.

Eto, ocrtali smo u glavnim potezima uzroke paJa naše valute, a da g lavni uzrok naše skupoće leži t l ni kom nj ezinom tečaju , r az Ull ilJivo je i svakome laiku, j er u ze­\)lljarna, koje im "j viHka, cene p oj edi u im arti h li . 1 ~ ne ustanovljuje direktno pr:Jclu­CPnt, nego eksport 1 , a on

ravna pr ma f1 •71 1 ~ Ln c0~

n :una i prema kun~n ; _:.H1Ć. I3

\ .t.Jute. Proclu ent može uto-

liko mceat1 na r:-~7.vitak C<'na. ako smanji produkciju. (sto

je tako i s r obom, koju uva~ ?tamo. Imp rtirarno li potr-e­bne artikle, kad je naša v a­luta bolja, t o IRu nam oni mnogo jevtiuiji nego li onda, kad je ona lo"' a.

r::\Rhodfl. Q~j . t()g~ tr(>ba da drža\7 a pl' ' ::~tu. u ~a zajmovima kod N~rudno Banke i s. time skopr:m · m opticaj cm novih novčall i ca. . K 1ko drž...1.va d t- e~:~ tl n . klatl svoj e finan­cije pr Jm ct je 'i OCijalne po­li Li l~ •.

, što nam nij e od preke potrebe. treb ~1l o hi ek porti­rati, a izvoznu carinu prei-l načiti t e ukoliko je ona za­preka :,~lob odnom izvozu u­blažiti j . Uopće , ve carine do kojih drž a ne crpe o-

Mera za :mzbijanje sku­poće ima više. Spomenut ~erno ovdje samo glavnije. Prva bi bila, da država sama pr uzme opskrbu pučanstva najnužnijim životnim namir­nicama, a da diferenciju iz­među ku po v ue i prodajne cene padne na njezin teret. Ali tu je meru gotovo ne­moguće primemt1 u našoj državi, jer mi imamo i onako gol emih poteškoća da državni proračun dovedemo u ravno­težu.

Jedna radikalna mera pro-tiv skupoće, l oja so može upotr biti protiv bkupoće,koja sc možo up otrcoiti u zemlja­rna, što imaju znatan višak produkata za izvoz, bila bi ap olutna zabrana izvoza. Taj v ix a k, koj i radi za brane o-

. sobitu l~o r i t, a koje ~ metaj_u

izvozu, val,jalo ui potpuno u­kinuti. Iza toga treba svim silama n a toj ati, da povećamo produkciju i na taj Hačjn vive izvozimo nego li u vozimo. U­kratko, valja uklonuti sve o­stale uzroke pada naše va­lut , koje sm o nabrojili te i krcno poraditi na tomo, da . e razb i::. tri na a unntrašnja politička · ituacija, e• da . e cela narodna energija upo­trebi na procvat našeg.a eko­nom ko-socijalnoga ži ota.

A. Š.

taje ~ dotičnoj zemlj]. obara kostantno cene. Ali tu se mern ne može ekon m:)kog gledišta nikako preporučiti ,

jer se njome n e uklanjaju uzroci skupoće već samo po- . sJedice. Time ne bi pale cene svim artiklima, a bilo bi ne­opravdano, a i ne može se prinuditi seljački talež, ela svoje produkte prodaje jevti­nije, ako u i to vreme ne padnu i cene onim artiklima, koji su njemu potrebni. Kad bi sc ipak h.t elR uvesti ova rn~ra pala bi pro l.ukcija, a od kakvih je t o po. ledica za eko_nomaki životj dno 7erolje suvišno je istaknuti.

J edino i najbo1je: dakle, Rredstvo za suzbijanje ku­paće je .. t anacija naše va­lute. Razul1le e, da se kurs njezin ne će am od sebe popraviti, već treba zadovo­ljiti neke uvete, koje ćemo sad na vesti.

Pro svega, trg. plaćevna

bilansa tr ba da bude akti­vna. Ako jedna država ima više da primi od ostalih dr­žava n ogo li njima da izda, tad ću 7 a njezinom valutom nastati pvLraživanje, što u­velike deluju na porast kurHa nj nnoga nove~. U ovom je slučaju pr t r ~ hna što veća

p Ju · tk ij a. ··{adalje, Jržavni priborli ne

s 1.;rt ' •• 1.1 m:.. nji od državnih

JubHei .. a 7 0\- mi navršilosl-l

40 god in u, što jt> n Beogr •• du pro­gl a~en n junack:.t ' rbJja kr,.Jjevinom. Tom prilikon; AkademiJ a N au ka u Beogradu r d rza la je S'I'I.'Canu sj eJ.­

nicn. Pro lava 72. godišnjice. U uto­

rak 7. ov. lllj . pred Jedtnk bl'atske nam Č ho~ lo vačkt~ rep u blike g. T. G. Ma"a.ryk slavio ju 7 J. odišnjicu ·vojega rođPnjn . I naš 'li t prirlru­zuje se ~rda čnim će tilkama cj .•­ku pno ll iJ šc naro rla, j»e je veliki .Masa ryk ponos i l<t\' a čitavog

slavenstva, veliki prijaLel; Jugosl,­vij e. Ži vio!

Za ratnu siročad. Društvo za zašlilu djece i mladeži obznanjuje sve ro ,tilelje i skrbnike djece i mla­deži u Š .beniku, da ć ~.; po llarPdbi Ministarstva za socijalnu politiku, razdavati cipele. bj l' ČVP \ tkanina za. odijelo svoj ratnoj siročadi u Šibeniku.

Razdaja će se obaviti tl ženskoj građansko j skoli - prvi kat, u ne­delju 12 ov. mj. od 10-12 sati prije podne.

Zahi}VIl. Z .. mska Nfr. Zadruga na opću ~elju građanstva, pono­vila je prošle nedjelje krasnu djećju zabavu, na koju je pohrlilo nmo­šlvo roditelja sa svojom d;ecom.

Dok i ovom prigodom hvalimo laj rad zadruge, xeljeti jo i ističe­

mo dn ženska zadruga ; svim silrtnm poradi ne samo prire'đivnnjem

zabava, već da. svoj r,td pr ~ueso 1

na polJU prosvjete i huw tul rlmo­sti, jer je to u Štbeniku i nužno i putr<,b: lo.

Naši dopisi Zlarin, 7. ILI. 19~2.

Prekju čer jP bila održnnH protest­na kup. t.inn pro t,~· m~rnoranctu­

mn "Hrv.· bl .Jk . ". Uz jedn fJ dušno· osu u , J je l pr .. zt r btn:.a-skih izda.j­mćklh makinacija, bi la Je jedno­glasno pn h vaćena i odaslana. pred ~jedniku skupštine ova rezo-lucija: · • a:wpljeno pu čnn:~ l ·:o varoAt Zla­rin, najocil učn je prn tesLlJjt: proliv izJ ajni ćk ll.; spi lkarenja vođa, hrv~

blok.L • te t razi da "'~ potpi,;ivači hrv. m<> rnoran •l uma najstrože ka­zne u.

Opć. upravi telj:

Iz StnukOY ea.: D,w 25 JI vjPn­čao s" naš tnj{• ·ea u in, vnjcdni za­govara tt'lj, r> n<§ P D. S: P,ade Mile­tić sa d nr? o·oom goo;;p ođrcom

Šimom Ć buv. Nu prt go i tl' IJ -;većao r· sli, sk.upilo

se Kr. HCO u fo nd p rvog u Rav­nim ko tanma, Sr>~ol. kog društva osno \' anog u tan i~H·cim.

ČeslitJmo tnl<l i e-nf'im. Sokol.

8un~i Ju~oslauen moro ~iti čin

]Ufi08lflV. Mfllltf

Pnrotn. Opći int~ res u grad'u pobuđuj f> rn~pr.1va protiv l~ Ct'!l­kovića, im e Vtdasa pok. Lovre i Š ime V1d..ts Ivina iz. Novalje o}>tu­ženih §to bi u noći 26-27 Jula prošle go ine umor1li oruf.!llka An­driju Sm01janovića:..

Rnz!Jrava je prčela tt srijedu te \ je čilav dan bio. izcrpljen preslu­šavanj . m op lu ž nika. Predsjeda sa­vjetnik. Ralotllir Kalić.

Po kazivanju. samtb. optuženika ovaj žalosni 1 teški ucin sastajao b1 u glavnom u slij ~l (e n. Lađom optuženog Vi.dasa u rečenoj noćb

imao bi Crnkov; ć: prokriomcariti blago u ltahju. Pok. t>moljano\.-ić

je sluč;tjno tu Dabasao i opazivši, o čemu se radi, ušao u ladtl i na~ ložio optuženicima da s ladom i blagom idu u Novalju. Po kaziva­nju optuženika Vidasa tom bi pri­godom bio obtuzenik Crnković na svaki način pa i velikim mitom na­govarao oružnika da odustaue od tog naloga, ali mu to nije uspjelo, jer je pok. oružnik no samo 1. d bio takove ponude v ć ji! o~lro korio

opt~tzenike d.a takove }!Oslove f!O­duztmlje na_ korist nep1 i j atelja. Vi­deći optuženici da to nagovaranje

ne dono i uspjeha, da sprijece po­lazak barke u Nonlje bio bi je­dan od njjh otvo·rio čep na dnu

Inde i pustio tim vodu, koja je po­t.ela prodirati. Na to bi bio uruž­nik naredio da se odruau ide kra­ju. Kada je lađa dospjela na kraj prvi bl se bio iskrcao Crnković a po tom oružnik Smoljanović i dok bi optuženici Vidasi izagnavali bla­go iz lađe, Crnković bi bio napao

/

oružnika nrinriv~i g11 nr ire u gin· vu, Vitlasi bi po tom pod 'silom ozbiljne pl ijelajc sa strane Crnku­vića !..ili , kupa s njim uzeli jo~ ži­va oružnika, dovdi do lađe vezali zu 1dro 1 bac11t u more da rnu ne bi biio trng11. Op 11~n1k. Crnkov'ć pak drug-č1je prikazuje događaj

prebacu jn ć1 počinjenje ono' ~ad­

nog umorstva na optu~~ne Vidase. Rasprava lro\je već treći dan

p.:t se pravonj k očekuJe za sutra.

Sokol. Kako predvidjesmo ples Sokolskog Drustva u spio Je j JOO.

Gr.1đanstvo se li.;;tom odazvat 1 i 'lako pokazaJu, koliko voli ovo ag1lno i radišna drustvo svoje. Članstvo n. i plesni od bor izvršiše tačno svoj ~adatak. le Sokol se

- može uistinu pono.;;iti. . ada ~e u društvu na svu paru vrše pripr me za svesokol ki slet u Ljubljanu, ka­mo će društvo također !..rojno po­ći, da na n:1jpozvanijem mjestu dade vidlji\· okaz SVOK ra11a.

SvP sekcije Sokola radE'; tako ć~> pročelnik prosvj r tne sekcije ]Jrof. B. Marčić držati u subotu u 20 sati spomen slovo o prvom stare­!'lini Jugoslavensko~ Sokolskog Sa­veza d.ru Ivan Oraženu.

Diletansko-dramalska sekcija po-činje u n djel;u dne U o. mj. u !O sali. sa svojim pred:t::n-ama. Pr­va na red je ~dnktor \h111•>r 14 n 3 di­jel.1, Za vr!j~:me. pre<'. tava će svi­rati veliki ~okolsk1 orhe tar.

~fuzična sekcija p1·ireduje 25 o. mj. prvi svoj ve!iki koncerat pod ravnanjem maestra -Gotovca. Preporučamo građan tvu, da po-

hađanjem zaba\'a prmest', koliko može, eda se naš Sokol lako pu­digne ds bune predojač1o svima.

Kleveta. Pod o\'im naslo\'om donosi splitski • Ži\·ot ~ zasluženi qdgovor klerikalnoj štampi u Spli­la koja furtimaškim tuetodama i be-avjesnim opadaujima S\1a.ljuje krivnju na ministra Dr. Krstelja radi i-hrane Dalmacije. Dr. Krste­Iju ne treba ·naše odbrane, jer je njegov rad otvorena knjiga, ali kad smo pri tome, mi u Sibemku mo­~e:.::lo svijesno tvrđ1li, er smo upućeni, da se ppravo Dr. Krstelj svojski zauzimlje da spriječi a vet gladi koja prijeti Dalmaciji. Kleve­te i uvrijede raztozi c:u kl(lrikalne štampe, a vrijeme će reći :.voju.

Zulum talijana. Zadnjih su da­na zadar.;;ki talijani nakon uličnih demonstracija protiv Jugoslavena, provalili u naš konsulat, te polu­pali vrata i razbili pokućstvo kon­sulata:- Priređene sn demonstracije protiv naše države, a da pobješ­njela rulja nije b(la zapriječena od talij, vlasti. - Poslije razbojničke

akcije na Rijeci i demonstracija u raznim gradovima Italije, mi o•'P.-' kujemo od nase vlade šLo energič­

niji istup, jer proračunana izaziva­nja Italije prelaze svaku mjeru i granicu. Ako se Tripolilanci zna­dijahu odr\·ati talijanskim kapore­ta~ima, zac će Jugv"lov~.;u i ko kraka jagnjad da je trp1ti svak od l vne zulume odgovornih i neod ~ovo rm h komedijaša prell'()morskog os ajača?

Kavana na po jani. PnvrciJleuo je, zdvorena radi p opra. vaka, lu ć~ biti kroz najkraće ·· ·t me pre­uređena.

~Ibenik 1n Mn arvka. Nnsa ja općina upravila kans1;latu Č: eh-.::.! o­vaćh rcpublih u Splilu ovaj br­zojav: "llvolite ~aopćiti preds jed­niku Vaše Rcpnbltk<> genijalnom rl za\ m ku 1 uzornom patrioti O.ru

Tomi T. ~aryku, da "" ova općina nn. ime cijelog svug pučanstva pri­družujt: zan snim če--litkama svega slavenstva i cij ·lor- civilizovanog S\'ijela prilikom njegova 72. rođPn­dnna. Živ10 Predsj"'dnik D.r l\fa­saryk.

Na. prolasku. Nas čuveni- ml· -di e:m fi<'ki ••mjEltnik ·;:o.p. Kirin iz tužne btrc, b10 j predj učer na prolu ku kroz naš gra , Iz Zagreba k11•uuo j<! u Split, kamo će . e ba­viti razmm umjetničkim priredbama za doček našega Kralja.

Lična vJjest. Komnndir državr,e policije J! . kapetan B. Čurković sti­gao je u nas grad, deL za nekoliko da 1amjem komH ara držav e policije g. Ca rcv1ća.

ll. pešad•j ki puk Kar·a-Gjor· gja" slavtć.: s oju slavu 19 ma1ta 192~ kau \1-pomenu na cian ust:>n­ka pod Kura· Gjorgje111 gooioe l 04. Sec, nje kolaca u l O ča ova, a po p0dne vojničko vesel'e sa r.uočitim program om na polja r 1 Kralja Pdra u Splilu.

Popis ntoke. Us l jt>d uandbe Komande Sibeničkog Vojnog Okru­ga od ~3. Vf'ljace 1922. br. 206 iro <~i u se sastaviti spi kovi vlasnika stok<>, vozova i pribora.

Ti se spiskovi imaju sastaviti najduljE' do 15. aprila ove godin

Upozoruju se vlasn ci stoke, vo­zova i pribora da se ovo popisi­V<>nj·: 11ro>odi, kako je go ri spo­menulo, po narevjenju Vojničke

' 'lasti i da ti popi i služe isklJU­čivo c:amo vojničkoj \·lasti u svrhu očevidnosti. le da s tim popisiya­njern llljo ni najmanje skopčano

nikakvo oduzimanje blaga ni vozo­va n;ti odmjerivanje ikakva name­ta.

P reporuč nje se zanimanim vla­snic;ma, da s nnjvećom predusre­tiJIYOšću budu pri ru.ci odaslanici­ma, koji će popis izvršivali, da ne potpadnu pod posljedice kazne­nih propisa vojnič::t1h zakona . .

Tko se ne bi slučajno htio oda­zvati da dade podalk<> nolreb ue za popisivanje, bit će prijavlj >n i prisilno predvedeo da obsluži svo­ju d užnost.

la ovo popisivanje odregj eno ie vrijeme otl 9 do kunca tekućeg

mjest!ca. Tačan dan kad će popi­sivanje počeli u pojedinom selu bit će zanimanicima objavljen od glavara.

Na "im čitateljima. Neka se ne i·1 e naš1 t,1L·1tdji, ako u uasero listu ne M.đ... mkaknva odgovora na namjf,rna izazivuuJa s~aov1le mJcsn~ ~lam p e.

O uzvaru rina. Lijepo i pr l-li čno predav o je konobarskliiad­zornik ~· I on o uzvara vina, u sokolskim f'lJ",oriJatlla. Pric:n1ni vmoll,a.~ari ...,omnjo 1 .;;u ~lušali

predava. .je 'L:ko\a i "lična preda­,·::~nja. i• l. n s' .,(;( np : ·-~·• :,

a na vini) JtUJltlfl jn lo\ se što brojniJe odazovu 1 r•t 1o:> zn~t - .... ok01 islP.

Novo trgovn.čko tvrth n Slbe­n~ku: Prva 1ialmatinska tvornica prediva i tk:.tl a Paška Hora i dr. sjedi tc Štbenlk.

.Promet" v. jvodić-Drezga-Mirko­vić- M tr~~::lić, trgovina ua veliko ku­povinom { prodajom žitarica i vih O!:talih ZC!lllulj. kih r roi zvoda, k o(o­nijatntJ i. svako druge robe. Anđeo Matačić i drugovt, vođenje

lrgovma sa s\·ukovt'snim gradtWoim mal ' rljalom.

lvan Žaja pok. Špire, trgovina koza.

Krste Margetić ftlijala ibenik, agt!nluroi i k:Jmisijonalni posao sa kolomJalom 1 mamfakt11rnom xo­u lHIJ . Glavni stan Zagr b.

Lcwy i Htmači, prodnja ruko­tvorina i !>itnJ ·CLrije.

I van t čin S ai n, prodaja ruko­tvon!:la uopć .

Gradska k njlžnlcn. Ova zname­lUta kulturna ustanova otvara se 13. ov. UlJ a potanje upute dava kri}iž ra Bab1 . Knj1žica je ustano­va, koja nam otvara oči, S'hi osje­ćaJ.: i probuđuje nas da osjot tm o i vidimo, da smo potp ni J go la­vc>Jti, n. Jngo lavlja 1 jugosl:;yen lvo, to je uaša zavjE- loa n1lSaO. Zato pr poručuruo na~em građan~tvu, da se okon:;lt knjižnicom, koja ima da služi općoj obrazovano li.

Hino Edi on. VJasn1C1 Kwo Edi­so n uredi·~:: nov({ prostorije u ulici sv. Frane lik na rliskriŽJU sa gla­vnom ulicom.

Kino vrć radi. Veliki Koncerat " okolskog

društva •. M uSki :~.bor i orhestar ,.Sokolskog Društva" pod upravom svog dru~tvenog d.rigenta glazbe­nika hkova Gotovca prirediti će koncem ovoga mjeseca veliki vo-

. kalni- in3lrumentalni koncerat. Na prcyrnmu su birana djela ~vjelskih kompoz1Lora : Bee thovena, Haydna, Massenrla, Borodina . .Mauiu zka, a jugoslavenskih kompoz1tora 1bo­rov1 Lisinskoga, Ha.lze-a, Dobro­nića, Gotove,. i jugoslavrn ke na­rodne pjf' me. Potanjt program, te dan i mje to koncerta. objavili ćemo naknadno. l J pr a v a

Priopćeno. U svezi s interpela­cijom u "Narodnoj Straži" od 4/21

ćlanak u .Slobodnoj Tribuni• od 2j3 potpisana direkcija saopćuje, d a reka već od mjesec dana zais­ik.mu islr žnu komis1ju, koja bi im la r.tzv iditi da lt ~aoba u po­gl~đu lošeg plaćanja radnika sive­rićkog ndnika i su ro vog postupa­nja , njima odgovara istini lli ne. Toj komi. iji, ona se nada, da će se pridružili izvje:;tit~lji uredništva obaju imenovamh listova, da im se tako pruži p rigoda iznijeti proto­

kolarna svoje rrigovore pa da će i stranke: pučka, radikalna, demo­krq,tska i zemljc•radni/lka n nju po· slali po jednt>g svog odaslani ·a e da kasnije O\'i obavjesle javn'ost o istinitom stanju radnika siverićkog J ud nika.

U Siveriću, 8 marča 19~~-

I n g. Kramer Direktor rudnika "Mont~ Promio~"

Vl:tstnlk 1 lzdavntelf: DR. V. SMOLČIĆ Odgovorni ure dm k : DR. ČEDOMIL MEDI Nl.

Tlsnk graf)čnog zavoda E. VITALIANI.

"Sijeno i djeteline, vlastiti proizvod od­prema franco hg'On Dr­niš i li Ill oJe magaze,

~~ Pajniže dnevne cije­l! • dok zaliha traje kod rnC? ·Cu : ' Du v ana Mio­v • ~n. Drniš."

Zemljo radnici t Upotrebljavajte domaći pro .. izvod, koji je bez s unnje bo­lji nego tudjiaski, umjetni gnoj ("Superfosfat ) koji dje­luje brzo vakoj biljki i po­spje~uje porast.

Isto gnojivo u zajamčenoj je kak oći, jer sadržaje cirk2. 16°/0 u vodi topive fosforne ki eline.

Proizvadja i razašilje ko­jemudrago količine umjetnog gnoja 98 99°/0 iz svoje tvor­nice u Koprivnici (Hrvatska):

"DANICA" D. D. za ke­mičke proizvode, a za pota­nje obavjesti i naručbe obra­titi se zastupniku: za Dal­maciju: JOBIPU J d.DRONJA

IBENIK. Traže S<' pouzdani i savje­

stni sakupljači naručaba, ko­jima će biti priznata dobra prOVlZlJa.

ltlltttttltlltttlllltlltltttlllllltttflllltttttlttitttflltltlltlltlttlltlllltl

Unajmljuje se zgodne prostorije za magaze u varos1 kod poljane zgo· dan pristup kolima. A ... · dresa kod uredništva.

llltltltttltttttltltlllltlltlltltlltltltlflttlltltlttiiiiiiiHIIItlltntHIIII

lli sa~u ili nii~H pruža se prigoda kupiti novi kajić od dvije godine, dug 4 m. i 70 cent. ugo­dan za luksus, o obito za ljetne šetnje, ribolov, zgo­dan za pretvoriti ga. u mo­tor, imade svu armižu po­trebnu zajedrenj , feral a citilenom i sve potrebno za ribolov. Obratiti se kod trgovca MATE ŽURIĆ -Betina.

UUUU.UD~U'Ull.'ll.U~ .t: - . uho meso svinjsku

po želji krto ili sa sl -ninom 5 kg. za 80 di­nara, po.~t m franko Ul

pou zeće raza ~i lje. .v

JOSIP DUCHAC PAKRA C lavonija

Kupujemo svaku količinu lo o­rovog lišća u \rećama ili ba' -ma, fob dalmatin:ka luka, pru­daja kroz mart l april. Ponude molimo sl a ti uz ozn ·· ku najniž~

cijene na

Braća Makale,. Šibeni r

~XXXXXXXXXXIXXXXXXXXXXXXXX" 1(~:-Er-:~~~I)E~~iE~~~~~:.!~IlGE~~ >< >< , • ,.,..: Tvrdka u emeljena 1906. >< : ~ Stigao nam je !«

~J o s 1 p J A n R-0 N J A~ ~ ~HIGINALNI GRČKI" KAMEN :~ ~ agenturni, k~~;~~~i,:-:ot~e!i!~~!~!~rski posao, X~ ~ MLINOVE I ML~~SKE INDUSTRIJE l ~ poveljeni trgovačko-pomorski mešetar. ; ' AJBOLJI l AJPPIKLAD IJI i X Brzojavi: Agentur jadronja - Šibenik. Telef. lnterurb. br. 3. X)( ; u. l c,l; X j Rasprodaje: ~ ~ Zastupstvo i skladište n ~jbolj i h ekspertnih lvrdka i tvornica; ~ 1 ;

~ sve kolonijalne, robe, pšeničnog brašna boljeg domaćeg mlina, X 1 , Nikola Dragišić - Skradin kao i mekinja, kukuruza, zobi itd. - Likera, Siropa, f!nih vina x" i , G. v . d. , K . i šampanjca. - Izravni uvoz iz inozemstva: sira Parmižana i, JUfO OJVO lC ~ ' ntn

· X i Ementhalera. te E trata konserve pomidora, Mortadele, Ruskog )(~ i ,

X originalnog caja, Modre galice, sumpora itd. - Sardin e u ulju ~ Glavno skladište kod X i u. ,bačvicama slane srdjele najveće dalmatinske lvornicr. - j BRAC' A MAKALE X Karbid tvornice jajce (Bosna) koji sadržaje 200-300 litara t!~ ..... • X acetilena, mnogo ~orisn tji nego dalmaUnski te prema tomu ~ SIB:mNIK ! X mnogo jeftiniji pri uporabi. Nadalje je cist i daje krasno jedno- If{ )! X li čno svjetlo, bez ikakvog neugodnog mirisa. - Petroulje u )(::E~~JE~~~~JE"'#EI:.E~~~~~~~;.r:~~ X sanducima i bačvama izvrslno raftrniano. - Domaće rafmerij e, X benzin i mineralna ulja svih vrsta na1fmije rafinirano, oxigen u X tehničke, medicinske i Lnanstvene svrhe, kiselina za akumulatore. X X , , X ~ Uzotci, ponude i razjašnjenja na zahtjev ~ ~ badava i h·anko. - Prima se · naručbe X svak?vrsnih pečata .. i tabla uz tvorničke X - mJene. - .

~ Zastupstvo za špediterske poslove u svim većim mje- X

· stima cijel r g svijeta. X . . X

X XXXIXXXXXXXXXX~

Solidno! - Ukusno! - Jeftino!

nastupstvo i es k lusi v na prodaja- Zagre­bačke tvornice cipela d. d. za šibenik i

sjevernu Dalmaciju.

SREČKO BOGIĆ :-: ŠIBENIK •

~Gr" 44. GLAVNA ULICA 44. ~ En gros et en detail.

l

J A D RAN S K A B A N K A a. ·d. :-: B E O G H .Aill ~

-~~ vtat, Celje, Dubrovnik, Ercegnovi, Jelsa, Korčula, Kotor,

1· Kr mj, Ljubljana, ·Maribor, Metković, Sarajevo, Split, Šibe-

Lnil{, Zagreb, Beč, Trst, Opatija, Zadar. Ne\\7-York: Frank

Sakser State Bank.

.. SL VEN SK B 1

--------------------------------.------~

A • d. • • Jll(

• • z G EB =:-::-~===:===::= prtie N AR O D N A B A N K A

v .

PODRUZNIOA SIBENIK .:-: CENTRALA ZAGREB Ili en, , br. 7 . . . • • l ••

. . . . .

Upl2. l ··~ •.., .,·,.._ K 100,000.000. - Pričuva K30,000.000.

Ulo~ :... reko K 250.000.000·-.

PODRUŽNI Ce.: Rer,grad, Brod n/ ... . , Bj lovar, Dubrovnik

Os J"., Sor.·O .. h , ~m~ak, Sabac, Vršac.

I ostava: M N OŠ TOR. ~- ,..._..,.======

AFILIJACIJE: jugoslavenska ipdustdjska banka, Split. -

Bankhaus Milan Robert Aleksander, Wien 1., Augustiner-

f strasse 8. - Balkan-Ba nk R. T., Budimpešta.

AGENCIJA: Buones Aires, Rosarie de Sta Fe (Argentina) .

ZASTUPSTVA: Lim n (Peru), .. La Paz, Oruro (Boli via),

Antofogasta, nlparniso," Punta Arenas, Santiago (Chile);

~io de janeiro (Brazilija), Montevideo (Uraguay).

Pri1na ulosk~e na knjižice i ;ekući raeun uz najpovoljnije uvjete, te

obavlja sve bankovne transakcije najkulantnije.

.·