Najvažnije zabilješke sa početnog sastanka · geotermalne energije umjesto drveta i uglja. Jačanje aktivnosti na uvođenju mjera energetske efikasnosti u zgradama i individualnim

Naredni sastanak:

Distribucija:

Datum objavljivanja:

8. april 2019.g. Referentni broj:

NAPOMENA ZA KORISNIKE: Ovaj zapisnik odražava diskusiju sa sastanka i naznačene aktivnosti kako su ih razumjeli autori. Ukoliko u roku od pet dana ne primimo pismene komentare koji ukazuju na vaše neslaganje, pretpostavit ćemo da ste saglasni da zapisnik tačno odražava diskusiju sa sastanka.

Contains sensitive information

Sarajevo GCAP - KOM - Meeting Notes_BCS 1

Najvažnije zabilješke sa početnog sastanka

Projekat: Zeleni akcioni plan Kantona (ZAP KS)

Predmet: Početni sastanak

Mjesto sastanka:

Hotel Radon Plaza Broj sastanka: 2.

Datum i vrijeme:

13. februar 2019.g. Autori: Catalina Gallego Lopez, Irem Silajdžić, Sanda Midžic Kurtagić, Nataša Tabori, Dragana Selmanagić, Mark Hewlett

Prisustvo:

G. Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo G. Damir Filipović, Ministar za prostorno planiranje, građenje i zaštitu okoliša, Kanton Sarajevo Gđa Zijada Krvavac, pomoćnica Ministra zaštite okoliša, Kanton Sarajevo Mr. Josip Polić, pomoćnik Direktora, EBRD BiH Gđa Rada Milisav, saradnik EBRD BiH G. Hideyuki Sakamoto, ambasador Japana u BiH Mark Hewlett, Atkins Sarajevo, voditelj tima za ZAP KS Sanda Midžić Kurtagić, lokalni koordinator projekta ZAP KS Irem Silajdžić, stručnjak za okoliš za ZAP KS Nataša Tabori, stručnjak za urbano planiranje za ZAP KS Dragana Selmanagić, stručnjak za uključivanje zainteresovanih strana za ZAP KS Catalina Gallego Lopez, Atkins, voditelj projekta za ZAP KS Imena svih osoba koje su prisustvovale sastanku nalaze se na priloženom spisku učesnika sa potpisima.

Sadrži zaštićene informacije


STAVKA OPIS I AKTIVNOST

1. 1. sesija (1. dio) - Formalno predstavljanje ZAP-a KS: Uvodne napomene i izjave EBRD-a

G. Edin Forto naglasio je probleme sa kojima se suočava Kanton kao što su kvalitet zraka, zagađenje vode, dotrajalost infrastrukture, stanje zelenih površina te način na koji bi projekat moga doprinijeti rješavanju ovih problema i postizanju Ciljeva održivog razvoja UN-a. Zahvalio se Ambasadi Japana na osiguranju sredstava za ovaj projekat. G. Forto je također istakao priliku da se međunarodnim sredstvima osigura investicija u poboljšanje kvaliteta zraka, javne infrastrukture i energijske efikasnosti.

G. Damir Filipović je istakao važnost utvrđivanja liste prioriteta za Kanton Sarajevo s ciljem boljeg usmjeravanja sredstava u poboljšanje kvaliteta života građana.

G. Hideyuki Sakamoto je ponovo naglasio okolišne probleme sa kojima se suočava Kanton te kako će bespovratna sredstva doprinijeti njihovom rješavanju.

G. Josip Polić je pozdravio plan za Kanton Sarajevo kao treći Akcioni plan zelenog grada koji je pokrenut u Bosni i Hercegovini, pokazujući opredijeljenost Banke da pruži podršku zemlji i ostvarenju ambicije članstva u EU.

Nakon uvodnih napomena, gđa Rada Milisav iz EBRD-a je predstavila Program zelenih gradova koji provodi Banka. Mark Hewlett je nakon toga predstavio metodologiju, proces i opće karakteristike APZG-a.

2. 1. sesija za pitanja i odgovore, 1. dio

G. Nihad Harbaš iz konsultantske agencije Logic kazao ja da u analizu treba uključiti i druge dokumente kao što je Akcioni plan energetski održivog razvoja grada Sarajeva i dokumente koji se odnose na energijsku efikasnost zgrada. U Kantonalnom planu zaštite okoliša KS (KEAP) pitanje energijske efikasnosti zastupljeno je na samo jednoj stranici. G. Harbaš smatra da sektor građenja treba zauzimati važno mjesto u ZAP-u KS kao jedan od najvećih zagađivača.

Odgovor konsultanta (SMK): U okviru popodnevne sesije će se razgovarati o energetici i saobraćaju u grupama za koje se prijavio manji broj učesnika. Pozvala je g. Harbaša da se pridruži i učestvuje u diskusiji.

G. Vedad Suljić iz konsultantske agencije Ceteor je postavio pitanje o pristupu koji treba zauzeti kako bi se plan formulisao tako da bude provediv umjesto da ostane spisak želja. Kakav bi metodološki pristup trebalo odabrati kako bi se utvrdili prioriteti koji se mogu provesti?

Odgovor konsultanta: ZAP KS upravo predstavlja niz praktičnih, provedivih mjera u koje se može ulagati. Ne radi se o glavnom spisku želja. Program se sastoji od praktičnih mjera osmišljenih tako da budu provedive u praksi, umjesto usmjerene na rješavanje problema na visokom nivou. U tačno određenim fazama procesa će se razmatrati opcije, ciljevi, konkretni zadaci i mjere politike.

3. 1. sesija (2. dio) - analiza neusklađenosti, prikupljanje podataka i ostvarivanje projekta ZAP-a KS

Konsultantski tim je dao pregled ključnih podataka koji nedostaju i pozvao zainteresovane strane da dostave podatke koje bi mogli imati. Na sesiji je također iscrpnije razgovarano o fazama, zadacima i ishodima projekta. U prezentaciji je naglašen odnos ZAP-a KS sa KEAP-om, te kako ovaj plan zapravo predstavlja dodatnu vrijednost za KEAP sa težištem na sektorima koji ranije nisu bili obuhvaćeni, kao što su rizici klimatskih promjena, saobraćaj i energetika.




4. 1. sesija za pitanja i odgovore, 2. dio

Gđa Erna Kasumović iz DEI-a je navela da će Direkcija biti na raspolaganju Konsultantu u pogledu Izvještaja o okviru politike i da će po potrebi dostaviti sve neophodne informacije o nivou usaglašenosti sa propisima EU. DEI je također na raspolaganju za pomoć Kantonu ukoliko bude potrebno usaglašavanje propisa sa propisima i standardima EU. Napomenula je da aspekti digitalizacije i IT sektora nisu obuhvaćeni izvještajem, te je ponudila pomoć DEI-a u formulisanju relevantnih pokazatelja.

Odgovor konsultanta: Digitalizacija i pitanja vezana za IT nisu dio metodologije EBRD-a, ali ovi aspekti neće biti zanemareni u ZAP-u KS. Važno je utvrditi načine uključivanja sve značajnijeg koncepta 'smart' gradova i prikupljanja podataka korištenjem informacione tehnologije.

G. Abdulah Akšamović sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (ETF) je pozdravio sveobuhvatan, široko postavljen pristup projekta koji je predstavljen. U pogledu podataka koji nedostaju, neke je teško pribaviti u kratkom roku zato što institucije nemaju opremu i ne provode mjerenja. G. Akšamović je postavio pitanje na koji će način nivo podataka koji nedostaju utjecati na kvalitet ZAP-a KS i kako se može riješiti problem podataka koji nedostaju.

Odgovor konsultanta: Iako metodologija EBRD koristi standardizovan pristup, ipak ostavlja prostora za fleksibilnost. Treba razmišljati o alternativnim načinima mjerenja. Na primjer, možemo napraviti procjenu raspodjele po vrstama prevoza, ali treba koristiti ustaljene i strogo utvrđene metodologije koje će uzeti u obzir stvarne uslove. Biološka raznolikost je još jedan takav primjer: Tamo gdje se ne mjere podaci, trebamo ih ekstrapolirati iz drugih izvora. Ali zato su potrebni savjeti i mišljenja i saradnja zainteresovanih strana.

Gđa Nermina Skejović Hurić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MOFTER) kazala je da je članstvo u EU prioritet za BiH. Kazala je da je priprema Strategije aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti okoliša koja je završena 2014.g. i usvojena 2017.g. bila obaveza zemlje. U 2014.g. je provedena procjena troškova aproksimacije, u ukupnom iznosu od 7,3 milijarde eura. Utvrđeni su prioritetni sektori, pri čemu je sektor voda najveći prioritet, sa 56% potrebnih investicija, slijedi kvalitet zraka sa 29%, te otpad sa 14%, dok su ostali sektori zastupljeni sa nižim procentom. Gđa Skejović Hurić je zatražila od Konsultanta da se pri izradi ZAP-a KS uzmu u obzir prioriteti države i da se pripremi provediv akcioni plan. Trenutno BiH ima pripremljen akcioni dokument za period do 2020.g. koji sadrži preduslove za povlačenje sredstava iz fondova Instrumenta za pretpristupnu pomoć EU. BiH ima dobru saradnju sa EBRD-om zahvaljujući velikom broju projekata koji se odnose na vodu i kanalizaciju, a koji se finansiraju iz kreditnih sredstava EBRD-a i Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (Plava voda). Gđa Skejović Hurić je zamolila da se u ZAP-u KS uzmu u obzir prioriteti utvrđeni na nivou BiH, Federacije i Kantona. MOFTER je trenutno u procesu utvrđivanja svojih prioriteta na jedinstvenoj listi, a Kanton Sarajevo učestvuje u ovom procesu. Stoga bi ZAP KS trebao uključiti prioritete za Kanton koji se takođe nalaze na Jedinstvenoj listi pripremljenih projekata.

Odgovor konsultanta: Okvir politike za ZAP KS uključuje i analizu dokumenata politika koji su relevantni za ZAP KS. Već smo započeli ove aktivnosti i uključili smo dokumente koji su usvojeni na nivou BiH, Federacije te na evropskom/međunarodnom nivou. Dokumenti doneseni na nivou države bit će uključeni u ovu analizu, a prioriteti će biti obrađeni u okviru ZAP-a KS. Također ćemo obuhvatiti širu perspektivu EU i osigurati da ista bude integrisana u ZAP KS.




5. 2. sesija (poslije podne) - radna sesija sa najvažnijim zainteresovanim stranama iz Kantona - Izazovi i mogućnosti

Ova sesija je počela sa plenarnim sastankom na kojem su predstavljeni prvi zaključci razmatranja o izazovima i mogućnostima. Prve zaključke su testirale zainteresovane strane u okviru tematskih diskusija uz posredovanje konsultantskog tima. U daljem tekstu su navedeni rezultati ovih diskusija.

Pregled rezultata diskusija zainteresovanih strana po grupama Grupa 1: Zelene površine, zaštita okoliša i klimatske promjene

Uz posredovanje: Irem Silajdžić

Izazovi Mogućnosti

Zagađenje zraka prouzrokovano emisijama iz stambenih objekata (individualni objekti i stambene zgrade).

Uvođenje građevinskih standarda za dimnjake.

Uvođenje postupka certifikacije za peći sa priključkom na dimnjak.

Regulacija usluga čišćenja dimnjaka.

Uvođenje mogućnosti korištenja gasa i geotermalne energije umjesto drveta i uglja.

Jačanje aktivnosti na uvođenju mjera energetske efikasnosti u zgradama i individualnim stambenim objektima.

Propusti u praćenju kvaliteta zraka. Dostupan pravilnik - Uvođenje dnevne granične vrijednosti za PM2.5 u postojeći Pravilnik Federacije BiH.

Raspoloživi laboratorijski i ljudski resursi - Opremanje akreditovanih laboratorija za mjerenja teških metala i organskih zagađujućih tvari, uključujući edukaciju osoblja.

Nezakonita sječa šuma. Širi društveni problem - postojeća šumarska preduzeća i inspekcije treba ojačati za borbu protiv nezakonitih aktivnosti.

Moguće prisustvo zoonoza na dječjim igralištima i u parkovima.

Uvođenje analiza kontaminacije tla radi praćenja zagađenja.

Raspoloživi instrument za upravljanje parkovima - Priprema registra svih parkova u Kantonu Sarajevo sa odgovarajućim sadržajima i izrada smjernica/priručnika o korištenju dječjih igrališta i parkova.

Niske rezerve vode u ljetnim mjesecima. Ispitati mogućnosti i ojačati svijest o korištenju kišnice za mala preduzeća kao što su praonice automobila.

Loše organizovan sistem prevoza. Izrada modernog plana prevoza za Kanton Sarajevo.

Nestrukturisane informacije o provedenim projektima i investicijama u Kantonu Sarajevo.

Izrada baze podataka na internetu o svim projektima koji su provedeni u Kantonu Sarajevo i uvođenje transparentnosti u pogledu finansijskih informacija.



Grupa 2: Zelene površine, zaštita okoliša i klimatske promjene

Uz posredovanje: Nataša Tabori

Izazovi Mogućnosti

Nema nadležnosti za prostorno planiranje i ministarstva za zaštitu okoliša na nivou BiH.

Uspostavljanje nadležnosti za prostorno planiranje i ministarstva za zaštitu okoliša na nivou BiH.

Loša ili neadekvatna koordinacija između entiteta.

Efikasniji rad uspostavljenog tijela u koordinaciji saradnje između entiteta.

Neusaglašen institucionalni i pravni okvir (država/entiteti/kantoni/općine).

Usaglašavanje institucionalnog i pravnog okvira.

Nedostatak horizontalne i vertikalne saradnje između institucija uključenih u prostorno uređenje.

Efikasnija saradnja između zainteresovanih strana u oblasti prostornog planiranja.

Nisu usvojeni Prostorni plan FBiH (2008. – 2028.) ili strateški okvir prostornog razvoja za FBiH.

Usvajanje Prostornog plana FBiH (2008. – 2028.) ili strateškog okvira prostornog razvoja za FBiH.

Nema vizije prostornog razvoja KS (nepostojanje strateškog okvira prostornog razvoja KS, Grada Sarajeva kao i općinskih strategija).

Izrada i usvajanje strategije prostornog razvoja KS te Strategije Grada Sarajeva kao i općinskih strategija.

Prostorno-planska dokumentacija se ne provodi (česte izmjene).

Kažnjavanje i jačanje inspekcijskih kapaciteta.

Nije usvojena i ne provodi se Strateška procjene utjecaja na okoliš (nije obavezna kao dodatni akt za dokumente o prostornom planiranju).

Revizija i provedba kantonalnog Zakona o prostornom planiranju, članovi 2, 52, 57. (Službene novine Kantona Sarajevo br. 24/17).

Nepostojanje regulatornih smjernica za gradnju i urbano planiranje.

Revizija i provedba kantonalnog Zakona o prostornom planiranju, (Službene novine Kantona Sarajevo br. 24/17)

Donošenje smjernica za gradnju i urbano planiranje.

Nema baze podataka zelenih površina Kantona Sarajevo.

Uspostavljanje baze podataka zelenih površina KS.

Nepostojanje praćenja očuvanja i zaštite dendroidnih vrijednih vrsta.

Uspostavljanje praćenja očuvanja i zaštite dendroidnih vrijednih vrsta.

Neprovođenje Direktive GIS. Uspostavljanje tijela u KS i standarda za provedbu Direktive GIS.

Netačni i neažurni podaci o zaštićenim područjima i njihovim granicama.

Određivanje tačnih granica i ažuriranje podataka o zaštićenim područjima.

Nedovoljni kapaciteti za upravljanje zaštićenim područjima i planiranje.

Jačanje kapaciteta ljudskih potencijala i stručnjaka u oblasti zaštite okoliša.

Nepostojanje nove studije o saobraćaju. Nova studija o saobraćaju koja će biti uključena kao dio procesa ažuriranja urbanističkog plana.

Nejasna definicija pašnjaka (djelimično poljoprivredno zemljište a djelimično šumsko područje).

Definisanje kategorije pašnjaka.



Grupa 3: Transport i energetika

Uz posredovanje: Sanda Midžic Kurtagić

Izazovi Mogućnosti

Transport

Zastarjela saobraćajna infrastruktura Doneseni planovi i projekti za izgradnju zaobilazne "transverzale" i "longitudinale". Vlasti bi trebale ubrzati proces izgradnje. Raskrsnice bi trebalo modernizovati zamjenom raskrsnica i semafora kružnim tokovima. Treba ostaviti više prostora uz saobraćajnice za zasade stabala.

Haotičan saobraćaj u centru grada.

Manjak prostora za parkiranje.

Potrebna sveobuhvatna strategija i plan za rješavanje pitanja parkiranja.

Preduslov za smanjenje broja vozila koja ulaze u centar grada je poboljšanje javnog prevoza. U tom slučaju treba primijeniti koncept saobraćajnih zona sa ograničenim vremenom parkiranja. To rješenje treba uključivati izgradnju pratećih parkirališta između zona.

Stara vozila i vozila koja ne zadovoljavaju važeće standarde.

Naknade za registraciju automobila treba određivati na osnovu starosti vozila. Naknade za starija vozila trebaju biti više. Potrebna je stroga kontrola tehničkog pregleda vozila. Uvoz treba ograničiti na vozila sa EURO 5 umjesto EURO 4 motorima.

Loš sistem javnog prevoza. Modernizacija i proširenje postojeće infrastrukture i vozila javnog prevoza. Postoje planovi u tom pravcu i očekuje se njihova provedba. Potrebna je rekonstrukcija tramvajskih linija, nabavka novih autobusa i tramvaja, proširenje tramvajske linije do Hrasnice, potpuna rekonstrukcija trolejbuske infrastrukture i nabavka novih vozila. Također je potrebno izgraditi stanice za punjenje gasom za vozila javnog prevoza. Međutim, još uvijek postoje finansijski problemi sa JP koje je zaduženo za javni prevoz. Ovaj institucionalni problem treba rješavati uporedo sa provođenjem drugih mjera. Treba unaprijediti javni prevoz uporedo sa proširenjem kapaciteta za iznajmljivanje bicikala i uvođenjem mogućnosti zajedničke upotrebe automobila za prevoz.

Nepostojanje upravljanja saobraćajem. Primjena sistema upravljanja saobraćajem koji se sastoji od niza instrumenata i sredstava upravljanja s ciljem ukupnog poboljšanja upravljanja saobraćajem i sigurnosti prevoza.

Nedostatak stanica za punjenje gasom/ punjenje električnih automobila.

Poduzeti su neki osnovni koraci s ciljem izgradnje stanica za punjenje gasom / punjenje električnih automobila.

Prigradska područja su loše povezana. Veliki broj građana koji svakodnevno putuju automobilima iz prigradskih područja u centar grada.

Prigradska područja treba povezati brzim prigradskim vozovima. Potrebna je saradnja sa Željeznicama Federacije BiH.



Izazovi Mogućnosti

Padinska područja su loše povezana. Treba razmotriti mogućnosti izgradnje kosog lifta ili žičare. Postojeći kosi lift u naselju Ciglane već godinama uspješno povezuje gornje i donje područje ovog naselja.

Nedostatak staza za pješake i bicikle. Veliki broj korisnika ulice Vilsonovo šetalište, staza za pješake i bicikle, pokazuje da je koncept ovakve ulice efikasan. Uz proširenje biciklističkih traka/staza i izgradnju novih ulica ovog tipa će se povećati broj građana koji se prevoze biciklima. Uz to je potrebno postaviti sigurne stanice za parkiranje bicikala. Pješačka zona postoji u historijskom centru grada i veoma se intenzivno koristi. Proširenje ulica u kojima je kretanje dozvoljeno samo pješacima i biciklistima treba razmatrati u okviru modernizacije cjelokupnog sistema transporta u Kantonu Sarajevo.

Energetika

Potrošnja energije u zgradama je visoka zbog energetske neefikasnosti.

Strategija utopljavanja javnih zgrada u Kantonu postoji i već je izvršeno utopljavanje nekih zgrada. Isto važi i za stambene zgrade. Međutim, za sveobuhvatne mjere utopljavanja Kanton mora primijeniti usvojeni model finansiranja koji predstavlja kombinaciju subvencija i komercijalnih kredita.

Postojeći kapaciteti daljinskog grijanja se ne koriste dovoljno.

Gdje god je tehnički izvodivo, postojeće zgrade, kao i prigradska naselja treba povezati na sistem DG.

Studija o proširenju sistema DG u Kantonu Sarajevo je u pripremi i njeno usvajanje se očekuje u martu 2019.g. U Studiji se razmatra modernizacija DG i mjerenja potrošnje.

Također je predloženo usvajanje zakona o proizvodnji i distribuciji toplotne energije.

Individualni stambeni objekti koji su gas zamijenili drvetom ili ugljem. Sagorijevanje ovih goriva u neadekvatnim pećima uzrokuje visok stepen zagađenja. U individualnim stambenim objektima nisu u upotrebi tehnologije koje koriste obnovljivu energiju.

Većina individualnih stambenih objekata je povezana na gasnu mrežu. Korištenje gasa doprinijet će smanjenju emisija ugljika. Vlada bi trebala subvencionirati potrošnju gasa ili tehnologija koje koriste energiju iz obnovljivih izvora barem za individualne stambene objekte. Ovo treba vezati sa utopljavanjem objekata i trebalo bi biti obavezno za sve koji koriste finansijski podsticaj iz državnog budžeta za utopljavanje zgrade.

Toplotna energija se proizvodi iz fosilnih goriva, uglavnom gasa. Kanton nema ni energetsku strategiju ni strategiju za obnovljivu energiju. Udio biomase je značajan, ali uzrokuje emisije PM čestica. Energetska sigurnost uopće ne postoji u Kantonu.

Postoji potencijal za korištenje geotermalne energije u području Sarajevskog polja. Provedena su osnovna istraživanja, ali treba provesti i detaljnija istraživanja i integrisati ovaj izvor u sistem DG. Kantonu je neophodna energetska strategija za povećanje obnovljivih izvora energije u energetskom bilansu i jačanje energetske sigurnosti.



Grupa 4: Vodosnabdijevanje, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, čvrsti otpad Uz posredovanje: Dragana Selmanagić

Izazovi Mogućnosti

Vodosnabdijevanje

Neadekvatna zaštita zone izvorišta u KS Donošenje odluka o zaštiti izvorišta po važećem pravilniku

Ograničena mogućnost upravljanja vodnim resursima od strane komunalnih preduzeća (KJKP ViK i ostali JKP)

Veća autonomija komunalnih preduzeća koji upravljaju vodama

Nedostatak horizontalne I vertikalne komunikacije

Uspostava mehanizma koordinacije aktivnosti I informacija za sektor zaštite okoliša u KS Poboljšanje uzajamne saradnje nadležnog ViK-a sa službama za komunalne poslove

Nedovoljan monitoring kvaliteta I kvantiteta izvorišta vode

Osiguranje sredstava za provođenje monitoringa

Postojanje nelegalne mreže – nelegalni priključci

Identifikacija i unošenje u katastar infrastrukture (mreže) KS Trasiranje nelegalne mreže

Problematika cijene vode Cijena vode treba biti ekonomska

Problematika visokih troškova pumpanja vode

Analiza energijske efikasnosti pumpnih sistema

Prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda

Nepoznato stanje glavnih kolektora (profil, oštećenja, nelegalni priključci...).

Evidencija stanja glavnih kolektora (snimanje kamerom).

Miješoviti kanalizacioni sistem. Ažuriranje i implementacija elaborata o uređenju partera (rekonstrukcija) – separatni kanalizacioni sistem

Nedostatak potpune evidencije registra zagađivača

Upotpunjavanje i redovno ažuriranje postojećeg registra zagađivača

Nedostaju podaci o tačnom broju priključaka na sistem javne kanalizacije.

Ažuriranje evidencije

Ne postoji evidencije nelegalnih priključaka na otvorene i zacijevljene vodene tokove koji se bez tretmana ispuštaju u vodotoke

Uspostavljanje evidencije, snimanje postojećeg stanja i izrada projektne dokumentacije, provedba iste u smislu poboljšanja kvaliteta vodotoka (Projekat „Čista rijeka Miljacka“)

Finansiranje rada i održavanja Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (PPOV) Butila.

Uključivanje pročišćavanja vode u cijenu vode (regulisanje cijene vode).

Nije riješeno pitanje zbrinjavanja mulja u PPOV-u.

Provedba urađenog projekta za isušivanje i spaljivanje mulja.

Nedostatak osoblja u PPOV-u. Zapošljavanje dodatnog osoblja.

Naselja koja se ne mogu priključiti ili nisu priključena na PPOV Butila

Ispitati mogućnosti priključenja na PPOV Butila i analizirati ekonomičnosti malih PPOV-a.

Nedostatak adekvatnog stručnog osoblja. Obuka postojećeg i novog osoblja (edukacija).

Čvrsti otpad

Neprovođenje planova / strategija. Formalizacija procedura za uspostavljanje liste prioritetnih projekata i početak provedbe prema listi.



Izazovi Mogućnosti

Nedostatak koordinacije u provedbi. Usaglašavanje projekata sa Jedinstvenom listom pripremljenih projekata (SSPP).

Nedovoljno razvijena javna svijest Upoznavanje različitih zainteresovanih strana/korisnika sa nekoliko projekata, kao što su projekat razdvajanja otpada na mjestu nastanka, primarni i sekundarni sistem reciklaže u KS, raspoloživa infrastruktura za razdvajanje u KS i Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) "Smiljevići", evidencija o proizvodnji i razdvajanju otpada, i sl...

Proizvodnja velikih količina otpada. Uspostavljanje održivih sistema primarne i sekundarne reciklaže.

Neadekvatno zbrinjavanje posebnih kategorija otpada.

Uspostavljanje kapaciteta za adekvatno zbrinjavanje svih kategorija otpada.

Nelegalne deponije. Razmisliti o alternativnim rješenjima za sanaciju nelegalnih deponija.

Problem zbrinjavanja animalnog otpada. Izgradnja spalionice otpada u Prači / kapacitet za zbrinjavanje animalnog otpada u skladu sa propisima.

Nedostatak investicija u komunalnu infrastrukturu.

Ekonomska cijena za usluge, Povlačenje sredstava iz EU fondova, Sistem proširene odgovornosti proizvođača (POP).

Upravljanje deponijskim plinom i filtratom koji su povezani sa drugim infrastrukturnim projektima

Izgradnja kolektora Dvor - Zabrđe.

Nedostatak osoblja i neefikasna organizacija. Uspostavljanje usluga zbrinjavanja otpada sa nadležnim institucijama - Federalno ministarstvo okoliša i turizma, KS, općine.

Nedostatak deponijskog prostora. Izgradnja pogona za mehaničko-biološku obradu (MBT) i proizvodnju goriva iz otpada sa sistemskom podrškom.

Razdvajanje Regionalnog centra za upravljanje otpadom "Smiljevići" (RCUO) od Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća "Rad".

Uspostavljanje RCUO "Smiljevići" sa svim neophodnim objektima i uz održivo upravljanje.



Dodaj tabele sa potpisima prisutnih osoba

Documents

Najvažnije zabilješke sa početnog sastanka · geotermalne energije umjesto drveta i uglja. Jačanje aktivnosti na uvođenju mjera energetske efikasnosti u zgradama i individualnim