Nakit iz Zemaljskog muzejaBosne i Hercegovine u Sarajevu– Izložba s povodom

Nakit iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu – Izložba s povodom

Muzej Mimara, Zagreb; 3. siječnja – 23. veljače 2014.

Nakladnik: Hrvatsko muzejsko društvo

Za nakladnika: Milvana Arko-Pijevac

Autori: Adnan Busuladžić, Arijana Koprčina

Stručni suradnici: Marica Popić Filipović, Adrijana Pravidur, Ana Marić, Bruno Šeper,Goran Petrinić, Maja Velicogna Novoslac

Odnosi s javnošću: Ana Hoić, Fernando Soprano

Marketing: Siniša Pušonjić

Fotografije: Almin Zrno, Srećko Budek

Lektura i korektura: Silvija Brkić Midžić

Grafičko oblikovanje: Koraljka Vlajo

Naklada:

Tisak:

ISBN

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice uZagrebu pod brojem

Izložba je realizirana u sklopu manifestacije Noć muzeja 2014. u organizaciji Hrvatskog

muzejskog društva.

Hrvatsko muzejsko društvo zahvaljuje ravnatelju Muzeja Mimara, Tugomiru Lukšiću,prof. i ravnatelju Muzeja za umjetnost i obrt, Miroslavu Gašparoviću, prof., na suradnjiprilikom pripreme izložbe.

Izložba je realizirana sredstvima Ministrstva kulture Republike Hrvatske.

2014.

NASLOVNICA:NAUŠNICE, poč. 20. st.srebro, filigran, granulacija; Selakovići kod Fojnice (kat. br. 48)

UVODNI TEKST

U općini Centar u Sarajevu nalazi se Zemaljskimuzej Bosne i Hercegovine, najstarija znanstvenai kulturna institucija zapadnog tipa u Bosni iHercegovini. Muzej je osnovan 1. 2. 1888. godine.Današnje zdanje završeno je 1913. godine, premaprojektu čuvenog arhitekta Karla Paržika. Muzejje izgrađen u stilu talijanske renesanse te je prvinamjenski muzejski objekt u jugoistočnoj Europi.Građevinski muzejski kompleks je paviljonskogtipa, što i korespondira s kompleksnom prirodomsame institucije koja ima tri organizacijskaOdjeljenja – za arheologiju, etnologiju, prirodneznanosti, te Botanički vrt i Biblioteku.

U muzejskoj Biblioteci čuva se oko 350.000različitih naslova, raritetnih i rijetkih izdanja,manuskripata i srednjovjekovnih povelja. Nakonkatastrofalnog požara u kojem je uništen knjižnifond Nacionalne i univerzitetske bibliotekeBosne i Hercegovine te iste sudbine koja jezadesila Orijentalni institut , BibliotekaZemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine najvećaje i najznačajnija bibliotečna ustanova u cijelojzemlji te jedna od najvećih stručnih biblioteka ujugoistočnoj Europi.

Botanički vrt je nesvakidašnja živa izložba s 2000različitih biljnih vrsta. U Odjeljenju za prirodneznanosti čuva se svjetski poznata entomološkazbirka s više od 500.000 insekata, herbarij sa160.000 biljaka, od kojih suvremena znanostmnoge danas smatra ugroženim, rijetkim ilinestalim. U zoološkom odsjeku čuva se najvećabijela morska psina uhvaćena na Jadranu, dvaprimjerka sredozemne medvjedice uhvaćeneprije više od 100 godina na ušću Neretve i kodMakarske, te mnogih drugih.

U Odjeljenju za etnologiju čuvaju se vrlo vrijednipredmeti, njih 400.000, što predstavlja najvećuetnološku izložbu u Bosni i Hercegovini.Materijalna i duhovna kultura, zbirka narodnihnošnji, nakita i folkornih zapisa svih naroda kojižive u Bosni i Hercegovini nezaobilazno jepolazište za izučavanje narodnih običaja ipodrijetla stanovništva u Bosni i Hercegovini.

OGRLICA S PRIVJESCIMA, 3. st.srebro; Gornji Vakuf(kat. br. 11)

ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE 1888. – 2014.

U općini Centar u Sarajevu nalazi se Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine,najstarija znanstvena i kulturna institucija zapadnog tipa u Bosni i Hercegovini.Muzej je osnovan 1. 2. 1888. godine. Današnje zdanje završeno je 1913. godine,prema projektu čuvenog arhitekta Karla Paržika. Muzej je izgrađen u stilutalijanske renesanse te je prvi namjenski muzejski objekt u jugoistočnoj Europi.Građevinski muzejski kompleks je paviljonskog tipa, što i korespondira skompleksnom prirodom same institucije koja ima tri organizacijska Odjeljenja –za arheologiju, etnologiju, prirodne znanosti, te Botanički vrt i Biblioteku.

U muzejskoj Biblioteci čuva se oko 350.000 različitih naslova, raritetnih i rijetkihizdanja, manuskripata i srednjovjekovnih povelja. Nakon katastrofalnog požarau kojem je uništen knjižni fond Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne iHercegovine te iste sudbine koja je zadesila Orijentalni institut, BibliotekaZemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine najveća je i najznačajnija bibliotečnaustanova u cijeloj zemlji te jedna od najvećih stručnih biblioteka u jugoistočnojEuropi.

Botanički vrt je nesvakidašnja živa izložba s 2000 različitih biljnih vrsta. UOdjeljenju za prirodne znanosti čuva se svjetski poznata entomološka zbirka sviše od 500.000 insekata, herbarij sa 160.000 biljaka, od kojih suvremenaznanost mnoge danas smatra ugroženim, rijetkim ili nestalim. U zoološkomodsjeku čuva se najveća bijela morska psina uhvaćena na Jadranu, dva primjerkasredozemne medvjedice uhvaćene prije više od 100 godina na ušću Neretve i kodMakarske, te mnogih drugih.

U Odjeljenju za etnologiju čuvaju se vrlo vrijedni predmeti, njih 400.000, štopredstavlja najveću etnološku izložbu u Bosni i Hercegovini. Materijalna iduhovna kultura, zbirka narodnih nošnji, nakita i folkornih zapisa svih narodakoji žive u Bosni i Hercegovini nezaobilazno je polazište za izučavanje narodnihobičaja i podrijetla stanovništva u Bosni i Hercegovini.

U Odjeljenju za arheologiju čuva se nadaleko poznati prapovijesni čamac datiranu 8. stoljeće prije Krista, predmeti toponimskih prapovijesnih kultura,dvoreljefna oltarna pregrada mitraističkog kulta, rimski mozaici, arhitektonskiulomci starokršćanskih bazilika, oružje, nakit, numizmatičke zbirke. Jedan odnajpoznatijih eksponata Muzeja predstavlja židovski ilumirani kodeks, Hagada,iz sredine 14. stoljeća.

Poseban simbol Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine predstavlja najstarijaznanstvena periodika – , koji izlazi od 1889. godine.Muzej ima bibliotečnu razmjenu s gotovo 600 institucija u svijetu – muzeja,univerziteta, galerija, instituta, nacionalnih knjižnica na svim kontinentima.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine bio je okosnica formiranja mnogobrojnihsuvremenih znanstvenih, univerzitetskih te kulturnih institucija. Iz Zemaljskog

Glasnik Zemaljskog muzeja

UKRAS ZA KOSU – OBOCI, 19. st.legura srebra, lijevanje, iskucavanje,

pozlata; Trebinje(kat. br. 59)

NARUKVICE – HALHALE, 19. st.srebro, lijevanje, iskucavanje, filigran,

pozlata; Sarajevo(kat. br. 52)

PAR FIBULA, mlađe željezno doba,4. st. pr. Kr.; srebro; Ostava Štrpci

kod Višegrada( 1)kat. br.

muzeja Bosne i Hercegovine te njegovih fundusa proizašli su: Orijentalni institut,Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Nacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Zavod za zaštitu kulturno-historijske i prirodne baštine,Naučno društvo Bosne i Hercegovine od kojega je kasnije formirana Akademijanauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Prirodno-matematički fakultet temnoge druge institucije. Muzej je bio okosnica intenzivnih tokova razvoja inapretka u zemlji.

Od svog osnutka Odlukom carskog i kraljevskog zajedničkog Ministarstvafinancija za stvari Bosne i Hercegovine u vrijeme austrougarske vladavine (br.protokola 2683/B.H.), Muzeju je stavljeno u zadaću da „obuhvata sve zbirke kojesluže za znanstveno proučavanje zemlje“, čime je preciziran državotvorni statusMuzeja.

Takav status potvrđen je i Zakonom o muzejima iz 1958. godine, te Uredbom oorganizaciji i radu Zemaljskog muzeja (Službeni list NRBiH br. 15/58), a natemelju članka 75. Ustava Bosne i Hercegovine. Člankom 4. spomenutog zakonaizričito je naloženo da je obveza Vlade da se brine o svim potrebama Zemaljskogmuzeja, s obzirom na to da je Vlada Bosne i Hercegovine njegov osnivač.

Državni status potvrđivan je i u svim naknadnim pravnim aktima koje je donosilaVlada ili Parlament Bosne i Hercegovine. Riječ je o Zakonu o Zemaljskom muzejuBosne i Hercegovine (Službeni list SRBiH br. 9/67), Zakonu o muzejskojdjelatnosti iz 1976. godine, izmijenjenom i dopunjenom Zakonu o Zemaljskommuzeju Bosne i Hercegovine (Službeni list SRBiH br. 20/77). Muzej je 1991.godine upisan i u evidenciju znanstvenih institucija pri Ministarstvu znanosti,obrazovanja, kulture i tjelesne kulture. Posljednji pravni akt kojim je potvrđenpravni kontinuitet i državni karakter institucije jest Uredba sa zakonskomsnagom o muzejskoj djelatnosti (Službeni list RBiH br. 13/93).

Nažalost, od 1996. godine do danas nastaju problemi statusne prirode, jerpoložaj Muzeja nije adekvatno riješen, niti u pravnom niti u financijskomsegmentu. Kao rezultat navedenih okolnosti, na točnu godišnjicu od otvaranjanove zgrade Muzeja daleke 1913. godine, te godišnjicu izostanka novčanihsredstava za redovnu djelatnost (plaće, doprinose, režije) kolektiv Muzeja iUprava donose odluku o zatvaranju institucije.

prof. dr. sc. Adnan Busuladžić, v. d. direktora

PAR NAUŠNICA I OGRLICA, 10.–12. st.zlato, filigran, granulacija;

Višići kod Čapljine(kat. br. 15 i 16)

NAKIT IZ FUNDUSA ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINEU SARAJEVU

Prigodnom izložbom šezdesetak primjeraka nakita iz fundusa Zemaljskogmuzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu nastalom u rasponu od 4. st. prije Kristado 20. st. ističe se jedan od izuzetno značajnih segmenata muzejske građesakupljene na prostoru Bosne i Hercegovine, dragocjene u istraživanjimapojedinih lokaliteta i razdoblja, no također zanimljive i širokom kruguposjetitelja.

Privlačnost nakita daje mu posebnu ulogu u muzejskim zbirkama; oblikovanjenakita je specifična dionica primijenjene umjetnosti uobičajena u svakodnevicibudući da ukazuje na suptilnost i razinu kulture društva te način življenjasredine u kojoj je nastao kao i one u kojoj je bio cijenjen i nošen. Iako se doimljekao usputna tema u kontekstu povijesti umjetnosti i srodnih istraživačkihpodručja, nakit tradicionalno sublimira odnos društva prema naizgled nevažnimsitnicama, sociološki iznimno važnim. U njemu se zrcali društveni status i moć.Također, i ne manje važno, njime se na najneposredniji način iskazuje strast iuvijek prisutna potreba za ljepotom i ukrašavanjem. Osim što se nakit najčešćepovezuje s isticanjem bogatstva, učestalo se susreće i u funkciji dokazivanjaidentiteta apliciranjem grbova i heraldičkih elemenata, a česta su i njegovamagijska značenja; no neovisno o namjenama, najkvalitetniji primjeri nakita izraznih povijesnih razdoblja stilski su prepoznatljivi i oblikovno promišljeni,monumentalno zamišljeni usprkos malim dimenzijama.

Srodne značajke imaju i etnografski primjerci, oblikovani prema vlastitomestetskom kodu proizašlom iz preuzimanja i trajanja „visoke“ kulture u narodnojtradiciji.

Odabrani nakit i dijelovi nošnje od plemenitih i neplemenitih kovina dio suArheološkog i Etnografskog odjeljenja Zemaljskog muzeja; dijelom je riječ onakitu pronađenom tijekom istraživanja arheoloških lokaliteta te onomprikupljenom etnografskim istraživanjima . Izbor obuhvaća primjerke nastaleod 4. st. prije Krista do 20. stoljeća; pritom se izdvajaju manje cjeline, povijesnoizuzetno važne za povijest Bosne i Hercegovine, također istaknute i u kontekstupovijesti primijenjene umjetnosti te u kontekstu prihvaćanja stila. Premda jevremenski okvir odabranog nakita izuzetno širok i ilustrira razinustarosjedilačkog i doseljenog stanovništva, uz zanatski izuzetna ostvarenjaželjeznodobnog perioda i rimskog razdoblja, također se ističu srebrni i zlatniluksuzni srednjovjekovni primjeri poput karakterističnih naušnica sjagodičastim ukrasima i kruškolikim privjescima prezentiranim primjercima izGrboreza pokraj Livna . Povijesno i kulturološki ističe se nakit nastao za trajanjabosanske države, iz razdoblja razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka.

1

2

Grobni nalazi nakita iz crkvi otkrivenih u srednjovjekovnim Milima (Arnautovićipokraj Visokog) čine najznačajniji dio cjeline nalaza iz doba bosanskih vladara;uz najdragocjenije artefakte – fragmente s elementima kraljevskog grba vezenogzlatnom žicom na brokatu, nalazi nakita itekako doprinose poznavanju razineživota feudalne bosanske države. Srednjovjekovne Mile (od 18. stoljećaArnautovići) bile su zborno mjesto državnih sabora, mjesto pokapanja ikrunjenja bosanskih kraljeva, ondje je postojao franjevački samostan sv. Nikole,

NAUŠNICE, 14.–15. st.srebro, granulacija, filigran;

Čipuljići kod Bugojna(kat. br. 23)

Mile su bile centar Bosanske franjevačke vikarije i centar franjevačke kustodije.Na tom lokalitetu otkrivena je grobna kapela s grobnicom kralja Tvrtka I.Kotromanića (1353. – 1357. vlada kao ban, 1377. – 1390. vlada kao kralj), a uprostoru starije crkve otkrivena je grobnica bana Stjepana II. Kotromanića(umro 1353.) . U kraljevskoj grobnici te u onima unutar i izvan crkve otkriveni sunalazi nakita, većinom prstenje, dugmad, potom dijelovi dijademe i drugo.Izložen je muški zlatni prsten pronađen ondje, koji je vjerojatno pripadao kraljuTvrtku I. Kotromaniću, te srebrni prsten s grbom plemića Pribinića, vjerojatno izposjeda župana Brajka Pribinića koji je najuže surađivao s Tvrtkom I.

Tvrtkov kraljevski prsten izveden je od šest tordiranih zlatnih žica s uloženimgorskim kristalom, a oblikovanjem se ističe i srebrni prsten širokog plosnatogobruča ukrašen apliciranom srebrnom žicom, također s gorskim kristalom. Iziste grobnice stilski je karakterističan prsten s visokim konusnimkamena, potom prsteni reprezentativnije ukrašenih „ramena“ te prsten s dugimuskim prihvatima kamena oblikovanim poput pandži – Svespomenuto odlike su srednjovjekovnog zlatarstva, pri čemu se pojedini primjeriusko povezuju s gotičkim utjecajima; oblikovanje prstenova potvrđujesrednjoeuropsku pripadnost srednjovjekovne bosanske države prožetulokalnim obilježjima prepoznatljivim u oblikovanju pečatnih prstenova,temeljem heraldičkih komponenti. U kontekstu bosanske povijesti srednjegavijeka, uz spomenuti nakit nezaobilazni su i recentni nalazi s lokaliteta Crkvina uDonjoj Zgošći pokraj Kaknja, također datirani u 14. i 15. stoljeće.

Reprezentativan izbor srednjovjekovnog nakita s područja Bosne i Hercegovinena sjajan način ukazuje na dugotrajnost utjecaja ovog tipa oblikovanja u nakituetnografskog karaktera koji je u velikom broju i visokom kvalitetom zastupljen ufundusu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Po dolasku osmanske vlasti na prostorBosne i Hercegovine srednjovjekovni oblici dopunjuju se elementima itehnikama orijentalnog karaktera, prenose se i prihvaćaju maloazijski utjecajidekorativnog repertoara definiranog konfesionalnim ograničavanjem figuralnihprikaza koji se zamjenjuju izrazito dekorativnim florealnim arabeskama .

3

4

5

6

7

fasungom

Krallenfassung .

Izložen tradicijski nakit dijelom se oblikovanjem nastavlja na srednjovjekovlje,ali također ilustrira nov osmanski utjecaj. Izložen je karakterističan nakit 19. iranog 20. stoljeća poput naušnica zrakastog i lunulastog tipa, naušnica snovčićima, potom narukvice – i muško i žensko prstenje,

ukras za kosu, niz primjera kopča za pojas i drugo . I tehnologija izradeukazuje na preklapanje utjecaja, primjenjuju se ranije poznate tehnike poputlijevanja, iskucavanja, granulacije i filigrana upotpunjene finim filigranom i

belenzuke halhale, oboci

– pafti –

PEČATNI PRSTEN S GRBOM PRIBINIĆA, 14. st.srebro; Arnautovići kod Visokog

Vjerojatno pripadao županu Brajku Pribiniću, vazalu kralja Tvrtka I. Kotromanića (prema P. Anđeliću).(kat. br. 25)

PRSTEN, 14. st.zlato, gorski kristal; Arnautovići kod Visokog; iz tzv. Tvrtkova groba

(prema P. Anđeliću pripadao kralju Tvrtku I. Kotromaniću)(kat. br. 18)

ponekad tauširanjem; višestoljetna tradicija nadopunjena je osmanskomestetikom, stvaraju se vrlo lijepa i originalna oblikovna rješenja proizašla iz nizautjecaja i specifične zanatske izrade. Takav etnografski nakit visoke razineizrađivan je u specijaliziranim zanatskim radionicama, produkt jemajstora posvećenih izradi tradicijskog nakita i upotrebnih metalnih predmetakoji su djelovali u značajnim zanatskim centrima – Sarajevu, Fojnici, Mostaru,Livnu, Foči, Stocu, Trebinju, Banja Luci i drugdje.

dr. sc. Arijana Koprčina

kujundžija –

Presjekom oblikovanja nakita s tla Bosne i Hercegovine, arheoloških nalaza teetnografske građe, iako predstavljenog malim brojem izložaka, otvara se uvid urazvoj i mijene ovog vida primijenjene umjetnosti na tlu susjedne države. Izbor jezanimljiv ne samo sa stajališta prikazivanja povijesti oblikovanja, nego ikomparativnog značenja, za istraživanje srodne građe arheološkog ietnografskog karaktera sačuvane u muzejskim i privatnim zbirkama. Stoga je ovaizložba ujedno i izuzetna mogućnost da se hrvatska javnost upozna s malimdijelom velikog i dragocjenog fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine uSarajevu.

1

2

3

4

5

6

7

Prvi detaljan pregled te građe u: NADA MILETIĆ, Nakit u Bosni i Hercegovini od kasne antike donajnovijeg doba, Sarajevo: Zemaljski muzej u Sarajevu, 1963.

Detaljno o problemu datiranja u: NIKOLA JAKŠIĆ, Pokušaj određenja horizontalne stratigrafijestarohrvatskih nekropola, u: Izdanje Hrvatskog arheološkog društva, 3 (1976), 91-94.

Vikarija je osnovana 1340. godine.

Detaljno o lokalitetu i svim nalazima u: PAVAO ANĐELIĆ, Krunidbena i grobna crkva bosanskihvladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog, u: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine uSarajevu, Nova serija / Arheologija, XXXIV (1979), 183-247.

Stilski zanimljive usporedbe u: HANNS-ULRICH HAEDKE, Schmuck aus drei Jahrtausenden /Sammlung Hanns-Ulrich Haedke, Köln: Rheinland-Verlag GmbH, 2000.

Detaljno o utjecajima u oblikovanju metala, pa i nakita, na tlu Bosne i Hercegovine u: MUHAMEDKARAMEHMEDOVIĆ, Umjetnička obrada metala, Sarajevo: Veselin Masleša, 1980.

Detaljan pregled etnografskog nakita u BiH: BRATISLAVA VLADIĆ KRSTIĆ, Seoski nakit u Bosni iHercegovini u XIX i prvoj polovini XX veka, Beograd, Etnografski muzej Beograd, 1995.

PRSTEN, druga pol. 19. st.srebro, lijevanje, na proboj, pozlata; Hercegovina

(kat. br. 49)

ODJELJENJE ZA ARHEOLOGIJU

1. PAR FIBULAmlađe željezno doba, 4. st. pr. Kr.srebro11 cmOstava Štrpci kod Višegrada17783, 17785

2. PRSTENhelenizam, 4. ili 3. st. pr. Kr.zlato, skarabej od tamnocrvenog kamenapromjer 2 cmGradina u Ošanićima kod Stocabb

3. FIBULAmlađe željezno doba, 4. st. pr. Kr.bronca, jantarduljina 16 cmNekropola Jezerine kod Bihaća6357

4. NARUKVICAbroncamlađe željezno doba, druga pol. 3./prva pol.2 st. pr. Kr.promjer 6,1 cmDonja Dolina kod Bosanske Gradiške23025

5. NAUŠNICEhelenizam, 3. ili 2. st. pr. Kr.srebro, filigran3 cmOstava u Gorici kod Ljubuškog19816, 19822

6. FIBULAmlađe željezno doba, druga pol. 3. /prva pol.2. st. pr. Kr.bronca5,1 cmDebelo Brdo u Sarajevu6182

7. PRSTENželjezno doba, 7. 1. st. pr. Kr.brončana žicapromjer 2 cmSvetište u Gorici kod Ljubuškog19404

8. LANČIĆ S PRIVJESCIMAželjezno doba, 7. 1. st. pr. Kr.broncalančić 10 cm; privjesci 1,3 cmSvetište u Gorici kod Ljubuškog16523, 16531

9. FIBULA1. 3. st.bronca, emajlpromjer 3,5 cmRibić17115

10. FIBULA3. st.srebro2,4 cmGorica kod Ljubuškog106

11. OGRLICA S PRIVJESCIMA3. st.srebrooko 25-30 cmGornji Vakufbb

12. PAR NAUŠNICA10. 12. st.srebro, lijevanje, granulacijapromjer 1,6 cm i 1,7 cm, duljina 2,5 cmGrborezi kod Livna989

13. NAUŠNICE (tri primjerka)10. 12. st.zlato u tehnici granulacijepromjer 1,4 cm, 1,3 cm i 1,3 cm; duljina 2cm, 1,9 cm i 2 cmGrborezi kod Livna986

14. OGRLICA10. 12. st.bronca, pseudogranulacija4,6 cm i 4,2 cmGomjenica kod Prijedora1666

15. PAR NAUŠNICA10. 12. st.zlato, filigran, granulacija2,7 x 2,5 cmVišići kod Čapljine5714

16. OGRLICA10. 12. st.zlato, granulacija, filigranpromjer zrna 0,7 cmVišići kod Čapljine5715

17. NAUŠNICE10. 12. st.broncapromjer 1,3 cmMahovljani kod Banja Luke2801

18. PRSTEN14. st.zlato, gorski kristalvisina oko 3 cmArnautovići kod Visokogiz tzv. Tvrtkova grobabb

19. PRSTEN14. st.srebro, gorski kristalpromjer 2 cm; širina obruča 0,9 cmArnautovići kod Visokog417

20. NAUŠNICE14. 15. st.srebro, pozlata, filigran, granulacija3 x 3,4 x 3 cmGrborezi kod Livna981

21. NAUŠNICE14. 15. st.srebro, pozlata, granulacija, spirala od žice sastražnje stranevisina 4,6 cm, širina 4 cmGrborezi kod Livna982

22. NAUŠNICE14. 15. st.srebro, granulacijavisina 4,3 cmČipuljići kod Bugojna4123

23. NAUŠNICE14. 15. st.srebro, granulacija, filigranvisina 3,8 cmČipuljići kod Bugojna1221

24. NAUŠNICE14. 15. st.zlato, granulacija2,8 x 2,7 cmČipuljići kod Bugojna1925

25. PEČATNI PRSTEN S GRBOM PRIBINIĆA14. st.srebropromjer 2, 4 cm, širina obruča 0,5 cmArnautovići kod Visokog620Predmet je vjerojatno pripadao županuBrajku Pribiniću, vazalu kralja Tvrtka I.Kotromanića (prema P. Anđeliću).

26. NAUŠNICE14. 15. st.srebro, pozlata, filigran, granulacijapromjer karičice 3 cm, visina privjeska 4 cm,širina privjeska 2 cmMakljenovac kod Doboja527

27. POJASNA KOPČA14. 15. st.bronca, staklena pasta3,8 cmGrborezi kod Livna997

28. DUGME14. 15. st.pozlaćena mjedpromjer 2,5 cmNekropola Klisa kod Ališića (Sanski Most)464

29. NAUŠNICE14. 15. st.pozlaćeno srebro, filigran, granulacijaširina 2, 3 cm; visina 4, 5 cmGrborezi kod Livna993

30. PRSTEN14. 15. st.srebroCrkvina u Donjoj Zgošćibb

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

POPIS IZLOŽAKA

31.NOVAC KRALJA TVRTKA II.TVRTKOVIĆA1404. 1409. i 1421. 1443.srebroRibići kod Konjicabb

32. NOVAC KRALJA STJEPANA TOMAŠA1443. 1461.srebroRibići kod Konjicabb

33. NOVAC KRALJA STJEPANATOMAŠEVIĆA1461.-1463.srebrolokalitet nepoznatbb

ODJELJENJE ZA ETNOLOGIJU

34. PRSTEN19. st.srebro, staklena pasta, lijevanje, granulacija,filigran, rad domaćih kujundžija2,7 x 0,7 cmHercegovina3092/III

35. NARUKVICE19. st.srebro, filigran, granulacija,rad sarajevskih kujundžija19 x 5 cmSarajevo9546/III,a,b

36. PRSTENdruga pol. 19. st.bakar u imitaciji pozlate3 x 0,7 cmZavidovići3407/III

37. PRSTENdruga pol. 19. st.srebro, filigran, granulacija2,3 cmHercegovina2225/III

38. NAUŠNICEdruga pol. 19. st.srebro, filigranvisina 6 cmSarajevo9405/III,a,b

39. PRSTEN19. st.srebro, pozlata, lijevanje, graviranje2,8 cmlokalitet nepoznat2870/III

40. PRSTENdruga pol. 19. st.srebro2,5 cmHercegovina2213/III

41. NAUŠNICE S PRIVJESKOM19. st.srebro, filigran, granulacijadužina privjeska 6 cmHercegovina2867/III,a,b

42. PRSNI NAKIT19. st.srebro, filigran, granulacija,rad domaćih kujundžijadužina 20 cmSasina kod Sanskog Mosta14958/III

43. NEVJESTINSKI PRSTEN19. ili poč. 20. st.srebro, filigran, rad domaćih kujundžijapromjer 2,5 cmMrkonjić Grad4222/III

44. PUCETA -poč. 20. st.srebro, lijevanje, granulacijavisina 25 cmDonja Koprivna kod Cazina10995/III

45. NAUŠNICApoč. 20. st.srebro, pozlata, filigran6,5 cmlokalitet nepoznat7914/III

46. NAUŠNICApoč. 20. st.srebro, filigran, rad domaćih kujundžija5,5 cmKrezluk kod Jajca8944/III

47. NAUŠNICEprva pol. 20. st.srebro, pozlata, granulacija, filigran,rad domaćih kujundžija6,5 cmŽitelji kod Kaknja10781/III,a,b

38. NAUŠNICEpoč. 20. st.srebro, filigran, granulacijavisina 6 cmSelakovići kod Fojnice9461/III,a,b

49. PRSTENdruga pol. 19. st.srebro, lijevanje, na proboj, pozlatapromjer glave 3,1 cmHercegovina2367/III

50. POJAS S19. st.srebro, baršun; filigran, granulacija, pozlataduljina 80 cm; širina 6 cmSokolac8460/III,I

51. POJAS S PAFTAMA19. st.srebro, biseri, širit; iskucavanje, vezduljina 100 cm; širina 7 cmSarajevo5065/III,I,VI

52. NARUKVICE19. st.srebro, lijevanje, iskucavanje, filigran,pozlatapromjer 6,5 cmSarajevo10157/III,a,b

53. LANAC S DŽEPNIM SATOM19. st.; sat marke Doxa, prva pol. 20. st.srebro, filigran, granulacijaduljina lanca 80 cm; promjer sata 8 cmSarajevo, Lukavac, Bjelašnica10248/III; 15387/III

54. KOPČA ZA KOŠULJU19. st.bronca, lijevanjeduljina 10 cm, širina 5 cmPopovo polje10357/III,a,b

55. UKRAS ZA KAPU19. st.legura srebra, iskucavanjepromjer 12 cmlokalitet nepoznat4081/III

56. POJASNE KOPČE19. st.srebro, iskucavanje, granulacija, pozlataduljina 20 cm, širina 7 cmLjubuški1878/III

57. POJASNE KOPČE19. st.srebro, iskucavanjeduljina 22 cm, širina 10 cmLivno8377/III

58. PRIVJESAK - KRIŽ19. st.srebro, filigran, granulacija, pozlatavisina 10 cm, širina 6 cmLivno5136/III

59. UKRAS ZA KOSU19. st.legura srebra, lijevanje, iskucavanje, pozlatapromjer 8 cmTrebinje3834/III,a,b

60. IGLA ZA OGLAVLJE19. st.srebro, filigranvisina 15 cmHercegovina7839/III

61. PRSNI NAKIT19./20. st.srebro, srebrni širit, austro-ugarski novacvisina 25 cm, širina 20 cmStolac7876/III

– –

–

–

–

–

–

–

–

–

–

BELENZUKE

ĆUFTAZETA

PAFTAMA

HALHALE

TEPELUK

PAFTE

PAFTE

OBOCI

UKOŠNJAČA

ĐERDAN

FIBULA, mlađe željeznodoba, 4. st. pr. Kr.bronca, jantar;Nekropola Jezerinekod Bihaća(kat. br. 3)

NAUŠNICE, 14.–15. st.srebro, pozlata,granulacija; Grborezikod Livna(kat. br. 21)

NAUŠNICE, 14.–15. st.srebro, pozlata,filigran, granulacija;Makljenovac kodDoboja(kat. br. 26)

POJAS S19. st.srebro, baršun; filigran,granulacija, pozlata;Sokolac(kat. br. 50)

PAFTAMA,

POJAS S19. st.srebro, biseri, širit;iskucavanje, vez;Sarajevo(kat. br. 51)

PAFTAMA,

POJASNE KOPČE –19. st.srebro, iskucavanje; Livno(kat. br. 57)

PAFTE,

2014.