Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca*

7/29/2019 Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca*

1/8

183

Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda

kod Benkovca*

Ante Uglei udk: 904(497.5 Brgud)"653":739Sveuilite u Zadru 739.8Odjel za arheologiju Izvorni znanstveni radObala kralja P. Kreimira IV, 2 Original scientific paperHR-23000 Zadar Primljeno /Received: 2010-08-31

U radu se obrauje luna fibula pronaena na poloaju Jarebinjak u Brgudu kod Benkovca. Tipoloko-stilskom analizom i usporedbama s fibulama s panonsko-podunavskog podruja, odnosno prostora dananjeMadarske, utvreno je da taj nalaz treba pripisati Gepidima. Datira se u sam kraj 5. ili u prvu treinu 6.stoljea, a nastala je po svoj prilici u nekoj od radionica na dalmatinskom podruju.

Fibula iz Brguda nov je prinos poznavanju gepidskog boravka na naim prostorima u doba Istonogotskogkraljevstva, a ona je ujedno i jedna od dodatnih indicija da rimsko naselje Alveriju (Alveria) treba smjestitiupravo na gradinu Jarebinjak.

Kljune rijei: seoba naroda, Gepidi, Brgud, Jarebinjak, Alveria, luna fibula

Na poloaju Jarebinjak u Brgudu kod Benkovca (Sl. 4) prije nekoliko godina pronaena

je luna fibula (Sl. 1-3). Rije je o sluajnom povrinskom nalazu koji je pri prolasku navedenimpoloajem pronaao Ivica erina iz Podgraa kod Benkovca i danas se nalazi u njegovu posjedu.Izraena je od bronce tehnikom lijevanja, a njezine dimenzije iznose: duina 8,73 cm, irina 0,67-3,12 cm, debljina 0,27-2,40 cm. Sauvana je gotovo u cijelosti. Fibula ima polukrunu glavicus tri izdanka, ukraenu koncentrinim krunicama s udubljenjem na sredinjem dijelu. Glavicaje s noicom spojena polukrunim lukom, narebrenim po sredini, ukraenim na donjem dijeluistim ukrasima kao i glavica. Na luk se nastavlja izduena (jeziasta) noica, takoer narebrenapo sredini i ukraena istim ukrasom koncentrinih krunica kao i glavica i luk. Zavretak noiceje zailjen i djelomice imitira zavretke u obliku stilizirane ivotinjske glave koji se javljaju naveini barbarskih fibula seobe naroda. Po noici fibule naziru se kose urezane linije koje posvoj prilici nisu ukrasni motivi, ve ostatci loeg lijevanja u kalupu. Na poleini glavice nalaze

se ostatci eljezne opruge na koju se nastavljala igla za zakopavanje koja je poradi korozije upotpunosti propala. Na poleini donjeg dijela luka i noice cjelovito je sauvan dio mehanizmaza zakopavanje u koji je ulijegala igla.

Opisana fibula dosta je lo obrtniki proizvod i meu fibulama seobe naroda nismo jojpronali posve izravnih analogija, meutim, po njezinu izgledu bez ikakve sumnje moemozakljuiti da pripada razdoblju seobe naroda, odnosno vremenu istonogotske vladavine nad

pregaocu i istraivau, vrsnom poznavatelju arheologije,posebice one iz hrvatskog ranosrednjovjekovlja.

* lanak posveujem svom uitelju, kolegi i prijatelju dr.sc. Janku Beloeviu, redovitom sveuilinom profesorui profesoru emeritusu Sveuilita u Zadru, neumornom


2/8

184

Ante Uglei: Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Sl. 1. Gepidska luna fibula iz Brguda, prednja strana (foto: A. Uglei).Fig. 1. Gepidic bow fibula from Brgud, front side (photo: A. Uglei).

Sl. 2. Gepidska luna fibula iz Brguda, prednja i bona strana (foto: A. Uglei).Fig. 2. Gepidic bow fibula from Brgud, front and back side (photo: A. Uglei).

Sl. 3. Gepidska luna fibula iz Brguda, stranja strana (foto: A. Uglei).Fig. 3. Gepidic bow fibula from Brgud, back side (photo: A. Uglei).


3/8

185


prostorima Dalmacije (493.-537.).1 Kada govorimo o njezinoj etnikoj pripadnosti, premanainu ukraavanja nikako je ne moemo povezati s Istonim Gotima, jer meu istonogotskimfibulama sa svih prostora Europe gdje je boravila ta etnika skupina, nema slinih primjeraka.Nasuprot tomu, primjerke fibula ukraene vrlo srodnim ukrasima nalazimo na panonsko-podunavskom prostoru, osobito meu fibulama gepidske pripadnosti 5. i 6. stoljea, i tona niz lokaliteta: Kunszentmrton Pterszg,2 Szentes Nagyhegy,3 Szentes Berekht,4Csand Bkny,5 Szo reg,6 Tiszabura - Lejto er,7 Gtr,8 Hdmezo vsrhely Gorzsa,9Malomfalva (Moresti).10 Isto tako fibule ukraene vrlo srodnim motivima koncentrinihkrunica nalazimo i meu nekim primjercima fibula s Krima11 i iz Pridnjeprovlja,12 datiranihu prvu polovicu 7. stoljea.

Sudei prema naprijed spomenutim analogijama gepidske pripadnosti s prostora dananjeMadarske, mislimo da gotovo bez ikakve sumnje lunu fibulu s poloaja Jarebinjak u Brgudu trebatakoer povezati upravo s Gepidima. Prisutnost pripadnika te etnike skupine s desetak je dosadobjavljenih nalaza potvreno na podruju nekadanje rimske provincije Dalmacije, iz vremenaistonogotske vlasti nad tim nad prostorima, i to na sljedeim lokalitetima: Knin Greblje,13 Vid(Narona) Njive/Podstrana,14 Danilo (Rider) Gradina,15 Podumci Maretia umac16 i Sarajevo.17

Jo do prije dvadesetak godina prevladavalo je miljenje da Gepidi uope nisu boraviliu dalmatinskim krajevima,18 meutim, spomenuti noviji nalazi i reinterpretacija nekih ranijepronaenih, bez ikakve su sumnje potvrdili prisutnost te etnike skupine na navedenimprostorima.19 Dapae, najnoviji nalazi, osobito na podruju antike Salone, dodatnoosvjetljavaju navedenu problematiku i pokazuju prisutnost Gepida na veem dijelu podruja

ma spatha (D. JELOVINA, 1964, 153-156; K. SIMONI,1991, 108; Z. VINSKI, 1991, 32, T. IV, 1-2; A. UGLEI,2000, 96-98, T. II, 2).14 Na poloaju Groblje utvreno je desetak grobova izvremena seobe naroda od kojih je jedan istonogotski (A.UGLEI, 1995, 145-150, T. I-II; Z. BULJEVI, 1999, 245-246, T. XVIII). Isto tako utvren je jedan gepidski enskipokop sa sljedeim nalazima: par srebrnih i pozlaenihlunih fibula, est staklenih i jantarnih perli, prsteni isrebrni stoasto savijen predmet nepoznate namjene (Z.BULJEVI, 1999, 205, 240-244, T. IX, 2, T. X, T. XVII,2; A. UGLEI, 2000, 93-100, T. I). Pri pisanju rada o tomgepidskom pokopu ostavili smo mogunost da bi i grob 4 spoloaja Njive Podstrana, s obzirom na u njemu pronaene

nalaze, mogao biti gepidski (A. UGLEI, 2000, 94).15 Sluajni (najvjerojatnije grobni) nalaz diskolike"rotirajue" aplike (A. UGLEI, 2007, 273 i d., sl. 1).16Sluajni (najvjerojatnije grobni) nalaz diskolike "rotirajue"aplike, kasnije preinaene u fibulu (A. UGLEI, 2007, 273i d., sl. 2-3).17 U nekadanjoj Nemanjinoj ulici pronaena je ukrasnabronana alka koja se pogrjeno pripisivala Istonim Gotima(D. SERGEJEVSKI, 1947, 42-43, sl. 21; N. MILETI, 1978,101, T. IV, 2; N. MILETI, 1988, 388, sl. 24).18 Z. VINSKI, 1991, 32.19 A. UGLEI, 2000, 93 i d.; A. UGLEI, 2007, 273 i d.

1 O istonogotskoj vladavini u provinciji Dalmaciji vidi: A.UGLEI, 1992, 65 i d.; A. UGLEI, 1996,passim.2 D. CSALLNY, 1961, T. XI, 11.3 D. CSALLNY, 1961, T. XXXI, 3, grob 15.4 D. CSALLNY, 1961, T. LXVIII, 7, grob 61; T. LXXIII,10, grob 36; T. LXXXIII, 1-2, grob 202.5 D. CSALLNY, 1961, T. CLIX, 13, grob F.6 D. CSALLNY, 1961, T. CLXV, 2, grob 16.7 D. CSALLNY, 1961, T. CXCVII, 2.8 D. CSALLNY, 1961, T. CCXIX, 11, grob 238.9 D. CSALLNY, 1961, T. CCXXXIII, 6, grob 22 (5).10 D. CSALLNY, 1961, T. CCLXX, 5.11 A. . YRACEB, 2007, 27. Rije je o dvjema lunimfibulama koje se uvaju u muzeju Ermita u Sankt Peterburgu

(Ruska Federacija).12A. .YRACEB, 2007, 33. Ta se fibula takoer uva umuzeju Ermita u Sankt Peterburgu.13 Na toj dosad najveoj istraenoj nekropoli seobe narodana podruju Dalmacije sa sveukupno evidentiranih 218grobova, uz sasvim sigurno tri (mogue i etiri) istonogotska,utvrena su i dva gepidska pokopa. U grobu 50 pronaenaje pojasna kopa sa zavretkom u obliku stilizirane orlovskeglave koja pripada nakitnoj skupini tzv. orlovskih kopi (D.

JELOVINA, 1964, 153-156, sl. 2; K. SIMONI, 1991, 81-82; Z. VINSKI, 1991, 24-26, T. XII, 1; A. UGLEI, 2000,96-97, T. II, 2). Drugi grob gepidske provenijencije unitenje prije dolaska strunjaka, a iz njega je spaen dvosjekli


4/8

186


rimske Dalmacije. Naime, prije nekoliko mjeseci zatitnim arheolokim istraivanjima velikogarimskog groblja na poloaju Smiljanovac u Solinu gdje je utvreno vie od tisuu grobova,datiranih od 1. st. prije Krista do seobe naroda, odnosno do propasti antike Salone, pronaenoje desetak ukopa koji se mogu pripisati germanskom horizontu. S obzirom na pronaene nalazeu grobovima toga horizonta, ve se sada moe govoriti o vie gepidskih ukopa, a u jednomod njih pronaena je i umjetno deformirana lubanja, to je takoer izrazita karakteristikate etnike skupine.20 Navedenim podatcima o gepidskim nalazima na prostorima nekadanjerimske provincije Dalmacije treba pridodati jo dva nova i neobjavljena primjerka: na prostoruHercegovine prije nekoliko godina pronaena je "rotirajua" gepidska fibula21 a jo jedanprimjerak takvog tipa fibule ovih je dana utvren na irem podruju Benkovca.22

Nakon to smo ukratko spomenuli ostale gepidske nalaze s prostora rimske Dalmacije,ponovno se vraamo nalazu gepidske fibule iz Brguda. Kao to smo to ve naprijed istaknuli,ona je dosta rustian rad i meu svim spomenutim analognim primjercima s prostoraMadarske nema tako rustino izraenih fibula. Stoga nam se namee zakljuak da jeona nastala pod utjecajem panonsko-podunavskoga radionikog kruga, ali najvjerojatnijeizvan njega, tj. u radionicama na podruju provincije Dalmacije. Na posve izgledne lokalneradionice na tom podruju koje su izraivale nakitne predmete za Istone Gote upozoravanoje u vie navrata.23 Isto tako sluajevi orlovske gepidske kope iz groba 50 nekropole Knin Greblje24 kao i diskolike "rotirajue" aplike iz Danila Gradine25 te diskolike "rotirajue"aplike-fibule iz Podumaca Maretia umca,26 indiciraju da su te radionice izraivale nakitnepredmete i za Gepide.27 Kao radioniko sredite najee se pretpostavlja sredite Provincije Salonae, meutim, s obzirom na disperziju nalaza, sve je vie argumenata (a meu njimaje i fibula iz Brguda) da u obzir treba uzimati i druge gradove, poglavito Iader, ali i drugakolonijalna ili ak municipalna sredita Dalmacije.

Kada govorimo o karakteru nalaza fibule iz Brguda, treba naglasiti da se radi ouporabnom, ujedno i nakitnom predmetu koji je karakteristian za ensku nonju, a vremenskise moe smjestiti u sam kraj 5. i prvu treinu 6. stoljea. S obzirom na mjesto njezinapronalaska, mislimo da se gotovo s potpunom sigurnou moe govoriti o naseobinskomnalazu. Poloaj Jarebinjak (ili Jarebnjak, kako se jo navodi u literaturi Sl. 4), pri ubikacijinaselja na rimskim komunikacijama na podruju sjeverne Dalmacije najee se povezuje s

upozorio i na nalaz lune fibule obraene u ovomeradu, na emu mu najsrdanije zahvaljujem. Tu emo

fibulu kao i sve nalaze "rotirajuih" fibula i aplika izrimske Istre i Dalmacije zajedniki obraditi u posebnomlanku u jednom od iduih brojeva asopisa ArchaelogiaAdriatica.23 J. BELOEVI, 1965, 135; Z. VINSKI, 1973, 187, 209;A. UGLEI, 1990, 211, 219-220, 226; A. UGLEI, 1996,75, 126; A. UGLEI, 1996a, 139-140, 145-147, 154; A.UGLEI, 2003, 104.24 Vidi bilj. 13 u ovom radu.25 Vidi bilj. 15 u ovom radu.26 Vidi bilj. 16 u ovom radu.27 A. UGLEI, 2000, 96-97; A. UGLEI, 2007, 276.

20 Za sumarne podatke o istraivanju lokaliteta Smiljanovacu Solinu najiskrenije zahvaljujem kolegi Slavku Galiotu, dipl.

arheologu, koji je kao vlasnik privatne arheoloke tvrtkeDelmat Galiot, d. o. o., rukovodio istraivakim radovima.S obzirom na to da je osteoloki i arheoloki materijal siskopavanja te nekropole u fazi intenzivne obrade, u ovomtrenutku se moe govoriti samo o preliminarnim rezultatimaistraivanja pa je mogue da je i broj germanskih pokopavei od desetak dosad utvrenih.21 Fibula je peinski nalaz, a na nju su me upozorili studentiarheologije koji su uspjeli pribaviti i njezinu fotografiju.Na alost, ona je po svoj prilici prodana privatnimkolekcionarima i nemamo saznanja gdje se sada nalazi.22 O nalazu te fibule izvijestio me je pri samom dovretkuovoga rada kolega doc. dr. sc. Mato Ilki, koji me je


5/8

187


rimskim naseljem Alveria.28 Sudei prema arheolokim ostatcima vidljivim na terenu kao idosad poznatim sitnim arheolokim nalazima, oito je da je naseljavanje gradine Jarebinjaku neprekinutom kontinuitetu bilo od eljeznoga doba do srednjega vijeka. Nalaz gepidskefibule potvruje da ju je u vrijeme istonogotske vladavine naseljavao i germanski ivalj,a razlog za to poglavito je morao biti strateke naravi, jer se nalazila uz iznimno vanukomunikaciju Iader (Zadar) Nedinum (Nadin) Asseria (Podgrae) Burnum (Ivoevci).29

da je Alverija sredite koje do danas nije identificirano, alise po meaima zakljuuje da joj se teritorij protezao odBrguda i Dobropoljaca u zalee, vjerojatno obuhvativiRodaljice, Bilinu i susjedna sela. B. Kunti-Makvi i M.egvi u radu o razgranienju izmeu Aserije i Alverijenisu se uputale u raspravu o smjetaju Alverije, odnosnopoloajima koji se s njom dovode u vezu (Dobropoljci,Brgud Jarebinjak i Ostrovica), ve to pitanje ostavljajudo daljnjega otvorenim (usp.: B. KUNTI-MAKVI M.EGVI, 1988, 60-61).

28 M. SUI, 1981, 247, smatra da se Alveria nalazila udananjim Dobropoljcima. S. AE, 1990, 204, bilj. 27,s prilinom sigurnou Alveriju dovodi u vezu s gradinom

Jarebinjak. Isti autor u neto kasnijem radu (S. AE,1995, 47) misli da u svezi s ubikacijom Alverije u obzirdolaze liburnsko-rimska naselja Ostrovica sjeverozapadnood Varvarije, Jarebnjak u Brgudu ili neko tree do sadaneotkriveno naselje na podruju Rodaljica i Bjeline.Prednost, ipak (zbog komunikacije), daje gradini Jarebinjaku Brgudu. U jo kasnijem radu (S. AE, 2007, 53) navodi

Sl. 4. Gradina Jarebinjak u Brgudu, pogled s istoka (foto: A. Uglei).Fig. 4. Jarebinjak hill-fort in Brgud, view from the East (photo: A. Uglei).


6/8

188


Jedan od principa istonogotskog naseljavanja na svim podrujima kojima su vladali bioje, izmeu ostalih, uspostava vojnih uporita u najznaajnijim naseljima uz stateki vanekomunikacije.30 Prema tome logino je pretpostaviti da je i na podruju Alverije bilastacionirana manja istonogotska vojna posada. Poglavito zbog potvrene injenice okontiniutetu naseljavanja gradine Jarebinjak, emu u prilog ide i fibula koju u ovom raduobraujemo, skloni smo miljenju da ba na tom prostoru treba ubicirati rimsku Alveriju,sredite nekadanje liburnske zajednice Alverijata.

***Rezimirajui sve sadanje spoznaje o gepidskim nalazima na podrujima rimske Dalmacije,

a u kontekstu nalaza fibule koju o radu obraujemo, treba naglasiti da u ovom trenutku moemoizvlaiti sasvim drugaije zakljuke nego je to bilo pred dvadesetak godina, kada se, kako smo tove naprijed istaknuli, smatralo da Gepidi uope nisu boravili na prostorima Dalmacije. Danas

ne samo da se s potpunom sigurnou moe govoriti o njihovoj nazonosti na tom podrujuu vrijeme istonogotske vladavine (493.-537.), nego i o tome da se se broj arheolokih nalazakoji se mogu pripisati toj etnikoj skupini, gotovo pribliava broju onih koji se smatrajuistonogotskim. To navodi na zakljuak da je i broj pripadnika gepidske populacije bio vrloblizak onom istonogotskog podrijetla. S obzirom na to da su Gepidi kao i Istoni Goti bilibarbari, bez ikakvih su zapreka mogli sluiti u istonogotskoj vojsci (kao podanici) i to je bioglavni razlog njihova naseljavanja, ili bolje rei raseljavanja, na druga podruja istonogotskedrave, izvan Srijema (Pannonia Sirmiensis), gdje su poglavito obitavali u to doba.31 Zajedno svojnicima dolazili su svakako i lanovi njihovih obitelji. Isto tako jedan dio Gepida na prostoreDalmacije naseljavao se i iz drugih razloga, poglavito ekonomske naravi, jer je nakon Italije, taprovincija po svoj prilici najgue bila naseljena istonogotskim ivljem.

Nalaz fibule iz Brguda nov je prinos poznavanju gepidskog boravka na naim prostorima.Ona ujedno baca i novo svjetlo na prostor rimske Alverije i daje dodatne argumente za ubikacijutoga naselja na gradinu Jarebinjak.

Literatura

BELOEVI, J., 1965. - Janko Beloevi, Prvi arheoloki tragovi velike seobe naroda na podruju sjeverneDalmacije, Diadora, 3, Zadar, 129-141.

BULJEVI, Z., 1999. - Zrinka Buljevi, Njive-Podstrana: groblje iz vremena seobe naroda u Naroni,Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 90-91, Split, 201-293.

CSALLNY, D., 1961. - Dezso Csallny, Archologische Denkmler der Gepiden im Mitteldonaubecken(454568 u. Z.), Budapest.

nije mogao nositi oruje niti sluiti u vojsci. S obzirom nanedovoljan broj istonogotske muke populacije sposobneza vojnu slubu, njihove vojne postrojbe izdano su sepopunjavale drugim barbarima, prvenstveno Gepidimai Alamanima. Opirnije o civilnoj i istonogotskojcivilnoj i vojnoj upravi: L. SCHMIDT, 1934, 367 i d.; H.WOLFRAM, 1990, 284 i d.

29 O trasama rimskih cesta u sjevernoj Dalmaciji: .MILETI, 1993, 117 i d. (za Alveriju usp. str. 132-134) .MILETI, 2004, 7 i d. (za Alveriju usp. str. 14-15).30 O istonogotskom naseljavanju rimskih provincija napodruju jugoistone Europe: A. UGLEI, 1996, 25 i d.31 Vojna uprava u Istonogotskom kraljevstvu bila je upotpunosti u rukama Istonih Gota i nijedan Rimljanin


7/8

189


AE, S., 1990. - Slobodan ae, Blandona i susjedna sredita. Prilog antikoj topografiji biogradskogpodruja, Biogradski zbornik, 1, Zadar, 197-211.

AE, S., 1995. - Slobodan ae, Civitates Dalmatiae u "Kozmografiji"Anonima Ravenjanina, Zadar.

AE, S., 2007. - Slobodan ae, Aserija i njezino zalee: Bukovica, Zrmanja, juni Velebit, Asseria, 5,Zadar, 39-81.

YRACEB, A. ., 2007. - oxa Meoo: op Pa po Botaa, Sankt-Peterburg.

JELOVINA, D., 1964. - Duan Jelovina, Novi arheoloki nalaz iz vremena seobe naroda u Kninu, Vijestimuzealaca i konzervatora Hrvatske, 13,5, Zagreb, 153-156.

MILETI, N., 1978. - Reflets des grandes invasions en Bosnie-Herzegovine, Problemi seobe naroda uKarpatskoj kotlini, znanstveni skup, Novi Sad 13.-16. 12. 1976, Novi Sad, 97-107.

MILETI, N., 1978. - Rani srednji vijek. Doba seobe naroda, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine odnajstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Sarajevo, 375-390.

MILETI, ., 1993. - eljko Mileti, Rimske ceste izmeu Jadera, Burnuma i Salone, Radovi Filozofskogfakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 32(19), Zadar, 117-149.

MILETI, ., 2004. - eljko Mileti, O rimskim cestama na aserijatskom podruju, Asseria, 2, Zadar,7-21.

KUNTI-MAKVI B. EGVI M., 1988. - Bruna Kunti-Makvi, Marina egvi, O razgranienjuizmeu Aserije i Alverije, Arheoloki radovi i rasprave, 11, Zagreb, 49-61.

SERGEJEVSKI, D., 1947. - Arheoloki nalazi u Sarajevu i okolici, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne iHercegovine u Sarajevu, n. s., 2, Sarajevo, 13-50.

SIMONI, K., 1991. - Katica Simoni, Knin-Greblje kataloki opis grobova i nalaza, Starohrvatskaprosvjeta, 3. s., 19, Split, 75-119.

SUI, M., 1981. - Mate Sui, Zadar u starom vijeku (= Prolost Zadra, 1), Zadar.

SCHMIDT, L. 1934. - Ludwig Schmidt, Die Ostgermanen. Geschichte der deutschen Stmme, bis zumAusgang der Vlkerwanderungszeit, Mnchen.

UGLEI, A., 1990. - Ante Uglei, Tipoloko-stilska analiza istonogotskog nakita na podruju rimskeprovincije Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29(16),Zadar, 207-229.

UGLEI, A., 1992. - Ante Uglei, Rimska provincija Dalmacija pod vlau Istonih Gota, RadoviFilozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 30(17), Zadar, 65-77.

UGLEI, A., 1995. - Ante Uglei, Istonogotski enski grob iz antike Narone, Radovi Filozofskogfakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 34(21), Zadar, 145-150.

UGLEI, A., 1996. - Ante Uglei, Nazonost Istonih Gota u jugoistonoj Europi u svjetlu arheolokei povijesne izvorne grae. Disertacija, rukopis, Zadar.

UGLEI, A., 1996a. - Ante Uglei, Nakit Istonih Gota na podruju rimske provincije Dalmacije, Hrvatii Goti, ur. R. Tafra, Split, 135-168.

UGLEI, A., 2000. - Ante Uglei, O etnikoj pripadnosti groba 2 s poloaja Njive Podstrana u Naroni,Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 38(25), Zadar, 93-100.

UGLEI, A., 2003. - Ante Uglei, Nakit Istonih Gota na podruju rimske provincije Dalmacije, Hrvatii Goti, ur. R. Tafra, Split, 99-135.

UGLEI, A., 2007. - Ante Uglei, Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, PriloziInstituta za arheologiju u Zagrebu, 24, Zagreb, 273-276.

VINSKI, Z., 1973. - Zdenko Vinski, O rovaenim fibulama Ostrogota i Tirinana povodom rijetkogtirinkog nalaza u Saloni, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. s., 6-7, Zagreb, 177-214.


8/8

190


VINSKI, Z., 1991. - Zdenko Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na nalazitu Greblje,Starohrvatska prosvjeta, 3. s., 19, Split, 5-73.

WOLFRAM H., 1990. - Herwig Wolfram, Die Goten. Von den Anfngen bis zur Mitte des sechstenJahrhunderts. Entwurf einer historischen Etnographiae, Mnchen.

The Find from the Migration Period from Brgud near Benkovac

Summary

In his paper the author analyzes a bow fibula found on the site of Jarebinjak in Brgud near Benkovac. Analyzesof its typological and stylistic characteristics, as well as comparison with fibulae from pannonian-danubian region,

i.e. the territory of present-day Hungary, establish that fibula from Brgud should be attributed to the Gepids. It can bedated to the very end of the 5th century or the first three decades of the 6th century. In all probability, it was made inone of the local workshops in the territory of Dalmatia.

Fibula from Brgud is a new contribution to the history of the Gepids in our territories in the time of Ostrogothicrule over Dalmatia. It is also additional indication for a supposition that the Roman settlement of Alveria should beplaced on the Jarebinjak hill-fort.

Key words: Migration Period, Gepids, Brgud, Jarebinjak, Alveria, bow fibula

Prijevod /Translation: Tomislav Fabijani

Documents

Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca*