8/8/2019 Namir Ibrahimovi - Knjievnocu do nepismene nacije

1/3

30 (sic!)

Namir Ibrahimovi

Knjievnou do

nepismene nacijeObrazOvanje iknjievnOstNastava iz jezika i knjievnosti spada u tzv.nacionalnu grupu predmeta (uz historiju/povi-

jest i geografiju a njima se lako moe dodati inastava iz vjeronauke) to podrazumijeva da taj

predmet slui izgradnji, reizgradnji, obnovi naci-onalne svijesti pri emu se uope ne insistira dau osnovnoj koli uenici prvenstveno naue ita-ti knjievno djelo, razmijevaju znaenje samogteksta i koriste ga za izgradnju vlastitih stavova.Interpretacija u udbenicima nuno afirmira vri-

jednost knjievnog djela pri emu do kraja samavrijednost interpretacijom nije potvrena.

Predajem knjievnost (i jezik) u osnovnoj kolive 6 godina. Djecu od V do VIII (za koju godinu do IX razreda) poduavam osnovnim pojmovima

iz teorije knjievnosti, tehnikama itanja, znae-nju teksta, oblikovanju reenica, vjetini pisanjasastava, prevodim jezik usmene knjievnosti,provjeravam znanje iz gramatike na knjievnimtekstovima, uim ih da itaju knjige, odgovaramna uenika pitanja zato su lektire glupe, ospo-ravam mrzovolju prema irilici...

Vie od dvadeset godina dio sam obrazovnihsistema i rijetko kada sam na asovima mater-njeg jezika sluao ili drao asove knjievnostikoji su osloboeni razliitih ideologizacija.

Knjievni tekstovi brzo postaju poligon za ota-ljavanje: znaenje teksta zasnovano je na povr-nosti, a najvie koristi od knjievnog teksta djecadobiju ako u njemu prepoznaju gramatike i pra-vopisne zakonitosti.

Lako je izabrati put (veina nastavnika to radi)minimalnog rada, prenosa osnovnog znanja, odla-zak s posla kad se zavri posljednji as i bavljenjesasvim nekim drugim stvarima kola je mjestou kojem radim, rei e nastavnici, priznajui daih se mnogo ne tie kako i ta uenici usvajajutokom svog kolovanja. Tako je i sa nastavnicima

knjievnosti: tee je uenike nauiti itati, razu-mijevati znaenja proitanog.

Foto:AlmedinZuki

Knjievni tekstovi brzo postaju poligon zaotaljavanje: znaenje teksta zasnovano jena povrnosti, a najvie koristi od knjiev-nog teksta djeca dobiju ako u njemu pre-poznaju gramatike i pravopisne zakonito-

sti. Lako je izabrati put (veina nastavnikato radi) minimalnog rada, prenosa osnov-nog znanja, odlazak s posla kad se zavriposljednji as i bavljenje sasvim nekimdrugim stvarima kola je mjesto u kojemradim, rei e nastavnici, priznajui da ih semnogo ne tie kako i ta uenici usvajajutokom svog kolovanja. Tako je i sa nastav-nicima knjievnosti: tee je uenike nauitiitati, razumijevati znaenja proitanog.

Nacionalni NPP-ovi i loe znanje

U kakvom je stanju obrazovni sistem (ili bolje:obrazovni sistemi), iji je dio i nastava knjievno-sti, niko precizno ne moe rei; ne postoji nijednaozbiljnija studija koja bi uspjela opisati trenutnapostignua svrenika osnovnih i srednjih kola.Veina stanovnitva u bilo kakvoj anketi (ozbiljnojili formalnoj) rei e da treba reformirati obrazo-vanje jer je to teza koja se u medijima papagajskiponavlja vie od deset godina. Pri emu niko nenudi opis i sadraj novog obrazovanja. Ako se igovori o reformama, onda se spominje uvedeno

devetogodinje osnovno obrazovanje koje se nipo emu ne razlikuje od ranijeg osmogodinjeg nisu uvedeni novi predmeti, nisu temeljito refor-mirani nastavni planovi i programi (NPP) nijenita napravljeno da bi se denacionalizirali NPP-ovi, nisu jasno objanjeni ciljevi uenja, nisu dateskoro nikakve preporuke za metode ostvarivanjaobrazovnih ciljeva nisu nita uradili da prilagodeobrazovanje dananjim generacijama u skladu snjihovim interesovanjima i trenutnom okruenju.Stoga ne postoji institucija niti osoba u BiH kojae moi rei ta uenik po zavretku osnovne

kole treba usvojiti, recimo, iz knjievnosti da bimogao nastaviti kolovanje. Jedino meunarod-no vrednovanje znanja raeno je 2007. godineu 159 bh. kola u okviru TIMSS-e i testirano jeznanje uenika zavrnih razreda iz matematikei prirodnih nauka. Objavljeni rezultati smjestili suBiH ispod nivoa prosjenog znanja to je sasvimdovoljan pokazatelj da se neto u tim oblastimamora mijenjati. Teko je i zamisliti kao bi izgledalotestiranje iz knjievnosti na podruju BiH koja bito bila pitanja na koja bi odgovor mogli dati ueni-ci iz svih dijelova BiH. Osim tri nacionalna NPP-a,

razliitost se pojavljuje i regionalno u okviru svihovih NPP-ova.

8/8/2019 Namir Ibrahimovi - Knjievnocu do nepismene nacije

2/3

31(sic!)

to je vie asova iz knjievnosti, to je

manje itateljaNastava iz jezika i knjievnosti spada u tzv.nacionalnu grupu predmeta (uz historiju/povi-

jest i geografiju a njima se lako moe dodati inastava iz vjeronauke) to podrazumijeva da tajpredmet slui izgradnji, reizgradnji, obnovi naci-onalne svijesti pri emu se uope ne insistira dau osnovnoj koli uenici prvenstveno naue ita-ti knjievno djelo, razmijevaju znaenje samogteksta i koriste ga za izgradnju vlastitih stavova.Interpretacija u udbenicima nuno afirmira vri-

jednost knjievnog djela pri emu do kraja samavrijednost interpretacijom nije potvrena.

Treba imati na umu da od svih predmeta iz naci-nalne grupe, nastava jezika i knjievnosti imanajvie asova te time najvei teret onacionali-zovanja uenika preuzima na sebe. Da je netotruhlo u nastavi knjievnosti vidljivo je i po izda-vaima: tirai knjievnih djela su mali, rijetko seprodaju knjige, lanstvo u javnim bibliotekamaminorno, obnavljanje bibliotekog fonda rijetko isiromano a uenici minimalno 4 asa sedmi-

no ue o knjievnosti i jeziku.

Kljuni problemi knjievnosti i obrazo-vanja

Preuzeti obrasci iz prethodnog sistema inter-pretacije i razumijevanje knjievnog djela zasno-vani su na nasilnim i nestrunim interpretacijama prije se tragalo za vrijednostima socijalistikogdrutva, danas za nacionalnim vrijednostima.

Profesorski i nastavniki kadar Fakultete i aka-

demije koje proizvode kadar za B/H/S jezik i knji-evnost u velikom broju upisuju studenti koji senisu uspjeli upisati na druge fakultete i studenti

koje ne zanima ni nastavniki posao, niti jezik iknjievnost sami po sebi. Mali broj predmeta iasova iz oblasti metodike nastave jezika i knji-evnosti to za posljedicu ima neobuene profe-sore koji nespremni ulaze u uionicu.

Fakulteti ne posveuju dovoljno panje djelimakoja se izuavaju u osnovnoj koli (tzv. djeijaknjievnost) te profesori prepuni teorije knji-evnosti s proitanim nacionalnim literaturamane znaju analizirati, naprimjer, pjesmu Pravi sevaan Zejira Hasia.

Komisije koje imenuju Prosvjetno-pedagokizavodi (PPZ), sastavljene od profesora metodikei strunih savjetnika na strunim ispitima (kadase odluuje o tome ko moe raditi u obrazova-nju) putaju i kandidate zbog sranih problemaili kandidate koji kao zavrni dio asa uenicima

nude jabuke ubrane u vlastitom vonjaku. Kakokomisije PPZ-a na polaganju strunog ispitaomoguavaju da kandidati s kiastim, natrpa-nim i povrnim asovima steknu uvjete da mogusamostalno obavljati svoj posao, tako i samostal-

S druge strane, nastavnici ponekad osje-aju to se od njih trai: domovina je uvijeknajbolja u svemu, vlastita nacija se moranaglaavati, uvijek naglaavati nacional-nost pisca i proglaavati jednim od najzna-

ajnijih, ubijati kod uenika svaki pokuajpitanja koji bi doveli u sumnju nastavnikuinterpretaciju knjievnog teksta.

ni asovi nee imati potrebni sadraj. Kad se sjajasa, koji pokazuju drugima, oduzme, ne ostanenita. A onda to nita nastave nuditi djeci nared-nih godina.

NPP-ovi su plod povrnog rada u kojoj lanovikomisije, kada govorimo o federalnom NPP-u,zagovaraju svoje autore (autorice su iznimka

koja potvruje da su itanke muki teritorij) nevodei rauna o prilagoenosti djela uzrastu ue-nika, niti o zanimljivosti knjievnog djela. Pone-kad, sastavljai NPP-a ne znaju ni pravi naslovknjievnog teksta koji su uvrstili u program. UNPP knjievnosti za devetogodinje obrazova-nje su i djela Gazel o Starom mostu Bajezida-gi; Baeskija, san o Sarajevu Sidran, ovjek jelava Krlea, Kad sunce umiva oi Parun koja

je nemogue pronai pod tim nazivima.

S druge strane, nastavnici ponekad osjeaju

to se od njih trai: domovina je uvijek najboljau svemu, vlastita nacija se mora naglaavati,uvijek naglaavati nacionalnost pisca i proglaa-

8/8/2019 Namir Ibrahimovi - Knjievnocu do nepismene nacije

3/3

32 (sic!)

S druge strane, zanemarani su autori koji, uvje-teno reeno, pripadaju drugim konstitutivnimnarodima. Sistemsko ispiranje mozga na djelu,skrivanje informacija i ignoriranje isprepleteno-sti knjievnosti (i kulture openito) na ovim pro-storima. Konkurs za udbenike raspisuje samoFederalno ministarstvo obrazovanja i nauke i toza kole koje rade po federalnom NPP-u. kolekoje rade po hrvatskom nastavnom planu i pro-

gramu koriste udbenike iz Hrvatske, s tim toih formalno izdaju u Mostaru, dodajui uz pret-hodne autore udbenika i jednog autora iz BiH.U RS-u je do ove godine izdavanje udbenika pri-padalo Zavodu za udbenike koji je jedini mogaoizdati udbenika za upotrebu u kola RS-a. Iako,formalno, najvie demokratinosti postoji uraspisivanju Konkursa za odabir udbenika podokriljem FMON-a, praksa ve nekoliko godinapokazuje kako je lako odreivati koji udbenici seodobravaju, a koji ne, pri emu ne postoji odgo-vornost recenzenta za obavljeni posao. Uzme

novac i povue se. To to recenzent za iste stvariu razliitim udbenicima daje iste ocjene, to tone argumentira vlastite tvrdnje, to to zloupotre-

vati jednim od najznaajnijih, ubijati kod ueni-ka svaki pokuaj pitanja koji bi doveli u sumnjunastavniku interpretaciju knjievnog teksta.Insistiranje na zastarjelim konceptima interpre-tacije usmenog teksta koji se interpretirajukao da su sveti tekstovi u koje slijepo vjerujemo.

Uope se ne demontiraju koncepti, ne ue djecada iz sadanje perspektive itaju epske pjesme.Umjesto toga, postoje aksiomi: epski junak je podefiniciji slab na svoje, agresivan prema drugima,nuno je da zakoni asti i potenja vae kad jemeu svojima, a da to odmah moe zaboravitikada na vidiku vidi druge. Savremena tumae-nja i razum protjerani su iz interpretiranja epskeusmene knjievnosti. NPP programi knjievnostiu kantonima sa hrvatskom veinom i u RS-u suizrazito nacionalni skoro da nema knjievnikaiz Hrvatske i Srbije koji nije uvrten u itanke, na

bilo kom nivou obrazovanja dovoljno je makarda je u tekim vremenima (a tih tekih vremenakod nas ima na pretek) spomenuo domoljublje,otadbinu ili rodni zaviaj.

bljava svoju poziciju nikako ne dotie Ministar-stvo samo preute cijeli problem.

Kako dobiti bolju nastavu knjievnosti

Da bi veina problema nestala potrebno je, pri- je svega, postaviti drugaije obrazovne ciljevenastave knjievnosti koji e omoguiti uenici-ma da naue itati. Osnovnokolsko obrazova-nje treba u potpunosti osloboditi od nacionalneknjievnosti (neka se time bave u srednjoj koli),od potrebe da se knjievnoteorijske zakonitostimoraju iskljuivo uiti na djelima domaih pisaca.Olabaviti NPP i dozvoliti nastavnicima da samibiraju knjievne tekstove na osnovu kojih e radi-ti s uenicima. Fakultete i akademije prilagoditipotrebama osnovnih i srednjih kola, poveatibroj asova i predmeta iz oblasti metodike i poo-triti kriterije za sticanje prava na samostalan rads uenicima. A onda, skinuti s lea knjievnostibreme gajenja nacionalnog osjeaja.

No, nita od svega navedenog nee biti ako saminastavnici i profesori ne mijenjaju postojee sta-nje i ako ne budu spremni mijenjati svoj nainrada. To mogu poeti raditi odmah.

Osnovnokolsko obrazovanje treba u pot-punosti osloboditi od nacionalne knjiev-nosti (neka se time bave u srednjoj koli),od potrebe da se knjievnoteorijske zako-nitosti moraju iskljuivo uiti na djelimadomaih pisaca. Olabaviti NPP i dozvolitinastavnicima da sami biraju knjievne tek-stove na osnovu kojih e raditi s uenicima.

Foto:AlmedinZuki

!TeM

AT