HRVATSKI INFORMATIVNI GLASNIK OPĆINE DONJA DUBRAVA 52

Srpanj 2019. Broj 52 Cijena 5 kn

230 godina

naše župestr. 15

str. 8

· ·

SVE NAS JE VIŠE

I SVE SMO USPJEŠNIJI!

PRVI PUT NA DJEČJEM FAŠNIKU U ČAKOVCU

str. 13

ZAJEDNIŠTVOM DO RAZVOJA ZDRAVSTVA

U DONJOJ DUBRAVI

Umijeće izrade črnih

pisanica

NAPOKON PRVACI!

str. 22-23

str. 20-21

ŠKOLski ŽIVOT

AKTIVNI VATROGASCI

str. 18-19 str. 10

NAPOKON PRVACI!

2•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Riječ načelnika

RIJEČ OPĆINSKOG NAČELNIKA

Drage Dobravčice i Dobravčani!

Sretan Vam dan Općine, Dan Svete Margarete te 230. obljetnica formiranja naše župe.

Eto nas u ljetnim vrućinama i uz manju najezdu komaraca. Dok ovo pišem izvršeno je prvo tretiranje komaraca od strane Općine, a drugi dio uslijedit će iz malih aviona koji će obuhvatiti šire područje Donje Dubrave. Ovaj drugi dio dogovara naša Županija tako da će obuhvatiti šire područje od rijeka do naselja.

O poslovima - Kaj delamo v Općini ?

Razvoj gospodarstva

Potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava Općini Donja Dubrava s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja u visini od 254.000,00 kuna uz omjer sufinanciranja 60% Ministarstvo i 40% Općina.

Ukupna vrijednost investicije bit će 489.631,25 kuna za obavljanje radova i 18.750,00 kuna za nadzor, tako da će iznos našeg financiranja biti veći.

Naime, u poduzetničkoj zoni potreba je za priključcima na vodu te smo se opredijelili da korisnicima zone to i omogućimo. Kako Međimurske vode za nas obavljaju vodoopskrbu stanovništva, njima je povjeren postupak odabira najboljeg ponuditelja za izvođenje vodovodnih instalacija u gospodarskoj zoni. Negdje iza 15. srpnja počet će radovi na polaganju cjevovoda.

Detaljni urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sjever (prostor od Agromeđimurja do Pijavišća) je u pripremi za javni uvid, te će na jesen i taj dio biti spreman za interes poduzetnika.

Razvoj poljoprivrede

Naklon pedesetak sudskih postupaka u rješavanju imovinsko-pravnih poslova za zemljište zvano „Pijavišće“, izrađen je Geodetski elaborat I. i II. dio te dostavljen na mišljenje u Ministarstvo poljoprivrede.

U Geodetskom elaboratu su sve čestice (njih preko stotinjak) spojene u jedinstvenu cjelinu, te presložene u 6 funkcionalnih cjelina sukladno Odluci Općinskog vijeća. Dobivanjem pozitivnog mišljenja od Ministarstva poljoprivrede izvršit će se gruntovna i katastarska uknjižba u zemljišnim knjigama, a nakon toga provesti postupak dodjele zemljišta u zakup. Očekujemo da će se sve to obaviti do kraja poljoprivredne sezone, te će naši poljoprivrednici dobiti novih 49 ha zemljišta.

Nastavak obnove Doma kulture „Zalan“

Ove godine za nastavak obnove Doma kulture „Zalan“ iz Ministarstva kulture dodijeljeno je 100.000,00 kuna, te će se tim novcem nastaviti obnova unutarnje stolarije. U vezi nastavka obnove stolarije bilo je potrebno napraviti novi troškovnik sukladno uputi konzervatorskog

odjela u Varaždinu. Procjenjujem da će natječaj za izvođača radova biti vani uz Dan općine.

Međimurska županija i ove godine nastavlja s potporom Općini Donja Dubrava za obnovu povijesne građevine Doma kulture „Zalan“ iznosom od 100.000,00 kuna. Ovim sredstvima uredit će se ulazno stepenište te postaviti rasvjetna tijela u hodnike.

Cesta prema Pažutu

Zbog loših vremenskih uvjeta ovaj projekt nije se uspio dovršiti prošle godine te je dovršen u proljeće ove godine. Financiranje projekta bilo je 100% od strane fondova EU, ali uz predfinanciranje Općine.Izvršeno je plaćanje izvođačima radova, dostavljena su sva izvješća i zatražen je povrat uplaćenih sredstava u iznosu od 420.0574,37 kuna od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU

Izrađenim projektom „Izgradnja dječjeg igrališta u Općini Donja Dubrava“ željelo se omogućiti igranje male djece na sportskom parku Krbulja, pri dolasku roditelja na Krbulju, te poboljšati igrače terene za djecu iz Dječjeg vrtića „Klinčec“ Donja Dubrava. Izgradnja javnog dječjeg igrališta bit će uz Dječji vrtić Klinčec s istočne strane vrtića. Ovom prigodom zahvaljujem na potpori pri donošenju idejnog rješenja odgajateljicama iz dječjeg vrtića.

Projekt je ocijenjen pozitivno i dobivena je nepovratna potpora u iznosu 150.000,00 kuna. Omjer sufinanciranja je 74% ministarstvo, a 26% općina. U ovoj fazi je raspisan natječaj za izvođača radova, te ćemo nastojati da se radovi dovrše do početka jeseni.

Projekt izgradnja nadstrešnice i rasvjete sportskih terena u sportskom parku Krbulja

Općina je krajem prosinca na raspisani natječaj LAG-a Mura Drava kandidirala projekt Sportski park Krbulja – Izgradnja nadstrešnice i rasvjete sportskih terena. Projekt uključuje izgradnju nadstrešnice na prostorima nogometnog kluba površine od 201,40 m2 te 12 rasvjetnih panela, kao i šest svjetlosnih reflektora na teniskim terenima koji će omogućiti noćno korištenje terena. Za predmetni projekt Općina je zaprimila Odluku o odabiru projekta od LAG-a Mura-Drava za dodjelu potpore u iznosu od 296.500,00 kuna.

WiFi4Eu

Europska komisija je u okviru inicijative WIFI4EU našoj Općini putem natječaja dodijelila vaučere u vrijednosti od 15.000,00 eura nepovratnih sredstava za opremu i instalaciju otvorenih WiFi mreža na javnim mjestima. Predviđeno je postavljanje 7 vanjskih i 5 unutarnjih pristupnih točaka, a koje bi pokrivale područje Doma kulture Zalan, parka u centru mjesta, objekt DVD-a, Sportskog parka Krbulja te prostor uz rijeku Dravu kod nautičkog centra.  Trenutno

se provode aktivnosti na pripremi natječaja za izvođača radova.

Potpore studentima uvećane 100%

Cijeneći potrebe za pomoć mladim osobama studentima, od ove godine povećao sam potpore za 100%, iako sam svjestan (kao bivši student i kao roditelj koji je imao studenta) da za studentski život trebaju veće potpore kako bi se rasteretile obiteljske obveze. No, pred kraj godine organizirat ću sastanak sa studentima da čujem potrebe za iduće razdoblje. Konkretno, ove godine za studentske potpore izdvojeno je 42.000,00 kuna.

Dječji vrtić u plusu 103.696,82 kuna

Koliko je sazivanje izvanredne sjednice Općinskog vijeća bilo neutemeljeno pokazuje izvješće o stanju u Dječjem vrtiću „Klinčec“ gdje je evidentiran financijski višak na kraju prošle godine u iznosu od 103.696,82 kuna. Ovom prigodom treba istaknuti da kao jedini predlagatelj proračuna nisam dozvolio da se poveća iznos sufinanciranja na teret roditelja u trenutku kad se prikazivao manjak u vrtiću. U ovome trenutku cijena dječjeg vrtića za 10-satni boravak u vrtićkoj skupini iznosi 1.524,84 kuna, a troškove sufinancira Općina u omjeru od 69,5 %, dok je za jasličku skupinu taj iznos 2.256,76 kuna, a troškove sufinancira Općina u omjeru od 69,7 %.

Kanalizacija

Svima nama je već kraj strpljenja oko početka izgradnje kanalizacije. No, barem se tako sada stvari odvijaju, sve zavrzlame oko natječaja za izvođača radova su gotove i slijedi potpisivanje Ugovora s odabranim ponuditeljem. Iako sa dosta zakašnjenja, ali barem bez financijskih troškova svakog domaćinstva, ulazimo u jesenski početak izgradnje kanalizacije.

Da se prisjetimo: dužina cjevovoda za odvodnju fekalnih voda na području Donje Dubrave je 14.050,00 metara, 374 revizorska okna i 3 crpne stanice, dok je financijska vrijednost naznačenih stavki 35.551.620,69 kuna. Cijena uređaja za pročišćavanje otpadnih voda će biti 33.768.462,42 kune.

Predstavljanje Dobrave Koprivnici

Po prvi puta Općina Donja Dubrava predstavila se Gradu Koprivnici.

U dvosatnom programu predstavljena je povijesna, obrtnička i geografska baština Donje Dubrave. Plesom i pjesmom predstavili su se naši članovi KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava, a kao solist priključio im se i Ivan Brljak. Vrlo zanimljiva predavanja o Donjoj Dubravi, njezinoj povijesti i značajkama imali su dr. sc. Hrvoje Petrić, akademik Dragutin Feletar, Slaven Ujlaki te Janja Kovač. Da su Dobravčani itekako vješti izrađivači različitih predmeta, pokazali su Pavao Rusak, Biserka Vučenik i Marija Car izrađujući košare od šibe, črne pisanice i cekere od šemetinja, dok je Vilim Čituš zasvirao na cimbuljama. Da

3w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Intervju Janje Kovač s Markom Vučenikom povodom samostalne izložbe WALL OF FAME - Marko Vučenik Photography koja se otvara 13. srpnja 2019. u Caffe bar „Sale“ u Donjoj Dubravi

Ti si školovani fotograf i grafički dizajner. Misliš li da u tvom poslu treba biti obrazovan ili samo imati “smisla” za lijepo?

Diplomirao sam prije devet godina na Arhitektonskom fakultetu, studij Dizajna, smjer Vizualne komunikacije. Fotografiju sam imao kao obavezan predmet tri godine na fakultetu kod mentora prof. Stanka Hercega, doc. Krešimira Mikića i asistentice Aleksandre Dabanović od kojih sam naučio jako puno. Tjedno bih ispucao jedan Kodak film i željno iščekivao iduće predavanje kako bih dobio pohvale, ali i kritike. Jer svaka kritika od profesionalaca uvijek je  dobronamjerna, a i uči se na vlastitim greškama. Smatram da danas ne bih radio sve što radim da nisam upisao srednju Graditeljsku školu u Čakovcu, smjer Dizajner unutarnje arhitekture i spomenuti fakultet. Kao freelancer bavim se i grafičkim dizajnom i fotografijom, sam biram klijente, imam neke stalne klijente, a neki biraju mene. Fotografija je oduvijek bila i ostala ljubav mog života, uvijek joj se rado vratim. Smisao za lijepo proizlazi iz kućnog odgoja, obitelji, prijatelja kojima smo okruženi. Ljepota nije samo estetika, ljepotu treba prepoznati i kad dolazi iznutra. Tako na svom ukusu moram zahvaliti prvenstveno svojim roditeljima, baki i prijateljima koji su uz mene cijeli život.

Priznaj - koliko su tvoje slike dorađene na bilo koji način?

Moram priznati da su moje fotografije jako malo dorađene. Eventualno je maknut neki prišt, podočnjak i to je to. Ja sam tri godine fotografirao na film koji sam platio pedesetak kuna, pa izradu filma oko trideset i kad bih dijapozitive stavio u okviriće za projektor ispalo bi cca sto kuna tjedno. Jako sam pazio na svaki klik, kadar, kompoziciju, dugo smo namještali portrete, nije bilo toliko spontanosti kao danas. Tu i tamo sam si priuštio malo spontanosti jer to ne bi bilo to da malo ne riskiraš. Postoji razlika između fotografa koji su odmah počeli profesionalno fotografirati na film i oni koji su to počeli digitalno. Neki nisu zadovoljni ako ne speglaju kožu da nema jedne pore, smanje nos, povećaju usne... Ali meni to ubije sav čar fotografije, za mene to nije fotografija nego 3D animacija. No, tko voli, nek’ izvoli! Hrvatska je malo tržište, ali ima dovoljno mjesta za sve nas.

Meni su uzor stari fotografi o kojima sam učio iz Povijesti fotografije, a to su Henri Cartier - Bresson, Robert Capa, Eliot Elisofon, Cecil Beaton i Dorothea Lange, čija mi je fotografija Migrant Mother (1936.) iz doba velike američke depresije najdraža fotografija ikad. Od naših fotografa veliki sam fan stare Zagrebačke škole umjetničke fotografije, odnosno Toše Dabca i njegove učenice/asistentice Marije Braut koju sam imao prilike upoznati i pričati s njom o fotografiji.

Je li tvoj posao više obrtnički (nalaženje posla, fotomodela) ili umjetnički (staneš iza fotoaparati i slikaš)? Je li jednako slikati svadbe ili nekoga za njegov book?

Ja se kao freelancer moram prilagoditi tržištu. Uvijek dajem 100% sebe u svaki posao i tu ne postoji loš dan. Umjetnosti ima u svemu koliko to ti želiš, koliko ti klijent/mogućnosti/budžet dopušta. Danas je umjetnost relativan pojam. Teško ju je definirati jer se mijenja svakih par godina. Ja kada fotografiram mladence za njihov book odradim isto kao da fotografiram glumicu za njen book. Samo je styling drugačiji, bitne su ideje. Trebaš znati opustiti ljude ispred kamere jer jedna glumica u početku nema puno više iskustva od mladenaca. Samo fotografije konceptualno ispadnu drugačije zbog svoje namjene. Ciljna skupina je drugačija i onda tako fotografije u konačnici i ispadnu. Ali pristup fotografiranju ostaje isti.

Čime se trenutno baviš? Počeo si izlagati fotografije diljem cijele Europe, kakav je to osjećaj?

Trenutno radim kao grafički dizajner za stalne klijente i kao fotograf po potrebi (fotografiram sve: glumce, balerine, glazbenike, krštenja, vjenčanja, dječje rođendane...). Imao sam sreću što sam prošle godine slučajno otkrio jedan međunarodnu internetsku platformu preko koje sam do sada izlagao petnaestak puta diljem Europe. Gradovi u kojima sam do sad izlagao su Hag, Beč, Ljubljana, Berlin, Barcelona, Venecija, Atena, Amsterdam i Sofija. Želja mi

su Dobravčani i pravi domaćini, pokazale su članice Udruge žena i Udruge umirovljenika koje su ispekle kolače te članovi SRD Štuka koji su pripremili odlične ribe. Ovom priredbom još se jednom pokazalo da Dobrava ima što pokazati – kako od baštine tako i od spremnih ljudi koji svoje slobodno vrijeme nesebično daruju za ovakve nastupe. Ovim se putem svima zahvaljujem na nesebičnom doprinosu.

Mesari u Murakeresturu opet odnijeli priznanja

U Općini Murakeresztur  održan je  6. Festival kolinja. Na festivalu je nastupalo 10 mesarskih ekipa, a Dobravu su zastupali „Dobravski mesari“

predvođeni   Zoranom   Habjanom. Bilo je osam mađarskih ekipa te, uz naše mesare, jedna ekipa

iz Goričana. Kao i prošle godine, u   jutarnjim satima štand i radni prostor naše momčadi izazvao je veliko zanimanje uglavnom mađarske publike. Oni su svinju obrađivali tradicionalnim dobravskim načinom, na drvenom remama s „kropom i šeračima“. Kvalitetan rad momčadi donio je i vrhunski rezultat na kraju dana. Ukupno su osvojili drugo mjesto, iza domaćina Murakeresztura. Manifestacija je imala i bogat kulturni program. Jednosatni nastup imali su i članovi Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava. Sponzori naših mesara bili su Općina Donja Dubrava i Međimurska županija. 

S poštovanjem, Vaš načelnik Marijan Varga

Riječ načelnika

U 2019. godini Lovačko društvo Fazan Donja Dubrava obnavljalo je prostorije društva (hladnjača, prostor za čuvanje hrane za divljač) i ostale potrebne radove vezane uz LGO. Čuvali su se usjevi, a organizirali smo i druženje s Udrugom žena na Majčin dan, što je proteklo u vrlo lijepom raspoloženju. Organizirana je skupina za gađanje glinenih golubova koja se natječe na nivou županije.

Preostale zadaće društva su nabava hrane i soli za divljač, proslava blagdana sv. Huberta, zaštitnika lovaca te mnogi drugi poslovi vezani uz lovstvo. Nažalost, ove smo se godine morali oprostiti od našeg lovca i prijatelja Franje Horvata koji je bio uzor na mnogim razinama u našem društvu. Hvala mu!

Veseli nas što možemo napomenuti da su se ove godine Lovačkom društvu Fazan Donja Dubrava pridružili novi članovi: Vedran Klarić, Danijel Rusak i Marinko Lisjak. Ovom im prilikom želimo Dobru kob!

Lovci NA POLOVICI GODINE

Lovačko društvo Fazan Donja DubravaIntervju

WALL OF FAME! Marko Vučenik Photography

je sa taj sajt što prije raspiše natječaje i za izvan Europe, kako bih mogao izlagati i diljem svijeta. Ponosan sam na to što je struka prepoznala moju kvalitetu i što su me priznali. Kao fotograf portreta poprilično sam poznat u glumačkome svijetu i drago mi je što svi žele surađivati sa mnom. Trenutno radim izložbu WOMAN IN MONOCHROME za koju ću fotografirati neke glumice i pjevačice s kojima još nisam imao prilike raditi: Nadia Cvitanović, Ana Begić Tahiri, Sara Moser, Vanda Winter, Katarina Baban te Gina Victoria Damjanović iz Detoura.

Imaš li problema s odabirom one jedne slike koja je najbolja? Što treba biti na savršenoj slici?

Obično već kod samog fotografiranja primijetimo ja i moj model najbolju fotografiju. Ta je obično ona neplanirana, spontana, uhvaćena u trenutku gdje ja nešto izvalim i onda se nasmijemo, pomakne se kadar, pogled ode na krivu stranu i ta onda bude ta. A tražiti savršenstvo u nesavršenstvu isto ima nekih čari. Jer ništa nije savršeno! Stvar je u tome kako mi percipiramo svijet i samo je to bitno na kraju dana.

Kao samostalni fotograf organizirao si izložbe u Zagrebu i Čakovcu. Zašto bismo trebali vidjeti baš tvoju novu izložbu u Donjoj Dubravi?

Sve izložbe do sada su imale jako pozitivan odjek. Ponosan sam na svaku od njih. Ovo je moja peta samostalna izložba i dugo sam želio

napraviti fotografsku izložbu u svom mjestu, mojoj Dobravi. Do sada jednostavno nije bilo prilike niti prostora, ali kada je moj prijatelj Saša Štefić Sale otvorio svoj predivni kafić, ja sam mu odmah na otvorenju kafića rekao da želim napraviti izložbu u tome prostoru. Na izložbi ću predstaviti samo desetak fotografija i nazvao sam ih Zid slavnih iliti WALL OF FAME. Otvorenje izložbe bit će u subotu, 13. srpnja u 16 sati nakon čega slijedi ugodno druženje do 23 sata. Izložba je trajni postav pa ga možete razgledati kad god zaželite kod Salea na ugodnoj kavi.

4•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Podružnica umirovljenika Donja Dubrava jedna je od podružnica Matice umirovljenika Međimurske županije od ukupno 27 podružnica. Financijska sredstva osiguravamo prikupljanjem članarine, obilaskom ekipa prema dogovorenom području u D. Dubravi a istodobno učlanjujemo i nove članove. Jedan dio financijskih sredstava dobivamo i od naše Općine Donja Dubrava i to prema projektu kojeg smo dužni uputiti Općini.

Kako živimo u doba kada se sve više poslova radi na računalima te preko Interneta, Matica umirovljenika Međimurske županije za svoje je članove organizirala edukaciju za rad na računalu. Edukacija se održavala u Kotoribi, jer su prostorije podružnice Kotoriba opremljene za takvu namjenu. Edukacije su se održavale u nekoliko navrata te smo se upoznali sa radom na računalu uz pomoć osoba koje već neko vrijeme rade takve poslove.

Dolaskom proljeća krenuli smo na čišćenje zelenih površina i to od Mlina do Dubrave. Navedenu lokaciju čistimo već nekoliko godina, a primijetili smo da je svake godine ipak sve manje smeća bačeno pokraj ceste.

Kako Fašnik ne bi prošao bez kuhanog vina i čaja pobrinuli su se umirovljenici koji su počastili Dobravčane koji su uz dobru glazbu mogli prisluhnuti razne zgode i nezgode koje su se događale u Dubravi protekle godine, a koje je obznanio „Vrabec“.

Naših nekoliko članica odazvale su se predstavljanju Općine D. Dubrava u Koprivnici pripremom starih jela i kolača.

U travnju mjesecu održali smo izvještajnu godišnju skupštinu, gdje smo upoznali naše članove sa financijskim stanjem podružnice, kao i planovima za 2019. godinu. Nakon skupštine nastavili smo se družiti uz večeru i dobru glazbu.

Do sada smo organizirali samo jedan izlet u toplice Sv. Martin, a sada upravo spremamo još jedan takav izlet koji odgovara našim članovima. U drugoj polovici godine organizirati ćemo hodočašće u Mariju Bistricu. Nakon boravka u Mariji Bistrici provest ćemo se malo na kupanju u termama Jezerčica.

Naša podružnica sudjelovala je na Sportskom susretu umirovljenika Međimurske županije 30. 5. 2019. godine u Nedelišću sa 20 učesnika u 5 disciplina.

Matica umirovljenika Međimurske županije i ove je godine organizirala susret bračnih parova koji su u braku 50 i 60 godina. Susret se održao 20. 6. 2019. godine u G. Dubravi. Na tom susretu sudjelovalo je 6 bračnih parova.

U drugoj polovici godine aktivno ćemo se uključiti u organizaciju obilježavanja „Dana dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje“ i to sa većim brojem članica kao i svake godine. Potruditi ćemo se da ponudimo što više naših starinskih recepata iz nekadašnjih kuhinja. Također, za Dane Općine organizirati ćemo turnir u kuglanju na kuglani u „Operi“, a na kojem će sudjelovati više podružnica.

Kao i svake godine krajem 11. mjeseca organizirati ćemo tradicionalni Kataljenski bal.

Tijekom cijele godine posjećujemo naše bolesne članove, a krajem godine je to pojačano, jer tada posjećujemo i naše najstarije sa skromnim poklonima uz mnogo lijepih želja.

Svim umirovljenicima i mještanima Donje Dubrave čestitamo Dan Općine !

Podružnica umirovljenika Donja Dubrava

Predsjednica podružnice Margareta Kuzmić

GD Crvenog križa Čakovec - ogranak Donja Dubrava

AKTIVNOSTI UMIROVLJENIKA

Udruga umirovljenika - podružnica Donja Dubrava

Crveni križ je međunarodna humanitarna organizacija za pružanje pomoći u ratu i miru pa i mi u svome radu ostvarujemo humanitarne ciljeve i zadaće na području zdravstvenog i humanitarnog odgoja i socijalne skrbi.

Akcija dobrovoljnog davanja krvi za donji dio Međimurja organizirana je u ugostiteljskom objektu „Mlin“. Akciji u ožujku odazvalo se 102 dobrovoljnih davatelja krvi, a krv je dalo 90. Pozivamo mlade da postanu dobrovoljni davatelji krvi. Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Pokažite plemenitost budite davatelj krvi.

Krv mogu dati zdrave osobe od 18-65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

U suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Čakovec podijeljeno je u siječnju 29 higijenskih paketa, a u ožujku podijeljeni su prehrambeni i higijenski paketi s niskim mirovinama.

Prikupljanje i izdavanje odjeće i obuće za socijalno ugrožene u prostoru našeg Društva traje tijekom cijele godine.

Naše članice dežurne su u prostoru Crvenog križa 1. I 3. ponedjeljak u mjesecu.

Ljetno radno vrijeme 16-17 sati

Zimsko radno vrijeme 15-16 sati

Pozivamo osobe u potrebi da nas posjete u prostoru Crvenog križa.

Prema Programu rada uključit ćemo se s s ostalim udrugama na Danima dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje u pripremu jela za sudionike manifestacije.

Prema interesu članstva i dobrovoljnih davatelja krvi planiramo izlet ili kupanje u toplicama Sveti Martin u rujnu.

Dan dobrovoljnih davatelja krvi Hrvatske obilježit ćemo druženjem davatelja i članova Crvenog križa.

Terezija Hrašćanec

JEDINI IZVOR KRVI JE ČOVJEK –

DAVATELJ KRVI

2. Dobravski duatlon održan je u nedjelju, 9.6.2019. Natjecalo se sveukupno 36 natjecatelja po prilično toplom, čak i vrućem vremenu. Najprije su natjecatelji trčali dionicu od visećeg mosta u Donjoj Dubravi do mosta kod Donjeg Vidovca i natrag (3,3 km), zatim su biciklima pedalirali od visećeg mosta do brane HE Dubrava, uz stari tok rijeke Drave te istim putem natrag (16 km) te su još na kraju trčali 1,6 km uz obalu odvodnog kanala HE Dubrava.

U muškoj konkurenciji najbrži su bili Vladimir Belić (50:42), Denis Bogović (51:19) i Tihomir Bogomolec (53:56), a u ženskoj konkurenciji Alenka Horvat (57:51), Ivana Zeljko (1:01:18) i Valentina Barić (1:07:52).

Nakon uspješno odrađene utrke, druženje se nastavilo u domu udruge Međimurska lastavica, gdje su dodijeljene nagrade najboljima (medalje po kategrijama te pehari za apsolutni poredak), a izvlačila se i tombola u kojoj je glavna nagrada bio besplatan vikend u apartmanu u Baškoj na otoku Krku.

Najljepše se zahvaljujemo sponzorima nagrada za tombolu (Huni bike shop Prelog, OPG Hunjadi Sveta Marija, OPG Siladi Kotoriba, Uljara Dobrava, Mega-plast, Međimurje Interijeri Hodošan, Auto-škola Prilok ,Apartmani Vila Marija) i volonterima (Anđelko Lisjak, Stjepan Lisjak, Antonio Habuš, Filip Fabić) koji su se uključili u organizaciju ove utrke. Posebno hvala Općini Donja Dubrava i načelniku Marijanu Vargi što su osigurali medalje i pehare za pobjednike natjecanja. Vidimo se i dogodine na 3. Dobravskom duatlonu.

2. DOBRAVSKI DUATLON

5w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Osnovna briga našeg kluba i našeg postojanja je borba protiv ovisnosti, prvenstveno protiv alkohola. Sve potrebite zato pozivamo da nam se pridruže, jer onaj koji nije pobijedio sebe ne zna što je pobjeda. Sastanke održavamo svaki tjedan u prostorima ambulante. Održavamo prijateljske odnose sa svim klubovima liječenih alkoholičara sjeverozapadne Hrvatske. Prisutni smo na svim večerima poezije, kao i na sportskim susretima. Dana 25.svibnja u Prelogu na Marini održani su 25. Sportski susreti u pikadu, visećoj kuglani, krosu, šahu, skakanje u vrećama za najmlađe te potezanje užeta.

Moramo se pohvaliti da smo u svim disciplinama osvojili čak 10 medalja. Osnovno je da smo se svi družili i

izmjenjivali iskustva na polju apstinencije. Sudjelovalo je oko 400 apstinenata iz 14 klubova. Mi se ovim putem želimo

iskreno zahvaliti Općini Donja Dubrava i načelniku gdinu. Marijanu Vargi koji bezrezervno podržava naš rad kao i poduzeću JIL, NK Dubravčan, firmi Ivančić, L.D. Dubrava, Općini Donji Vidovec.

I na kraju svim žiteljima Općine Donja Dubrava čestitamo Dan Općine te da vas sve skupa Čuva Sveta Margareta.

Vic: Mlada fest gospođa dođe u trgovinu biciklom, pred kojom se sa hladnim pivama trucalo nekoliko mještana. Odjednom se bicikl prevrne, a jedan od prisutnih pivopija kaže: Gospođo, biciklin vam se onesvestil. Ona se okrene prema njemu i kaže mu: Da ste vi bili dve vure među mojim nogama i vi bi se onesvestili.

Tajnik KLA Osmijeh

Stanislav Zvošec

Od početka godine aktivnosti u udruzi se odvijaju po predviđenom planu za 2019. g. Nakon održane redovne godišnje izvještajne skupštine krenulo se s podjelom prstenja za golubove, perad i ptice te praćenje i javljanje na natječaje svojim projektima i planovima kako bismo poboljšali kvalitetu rada udruge ukoliko bismo uspjeli dobiti tražena sredstva. Kako su vremenske prilike bile povoljne,

ova je uzgojna sezona krenula nešto ranije pa se nadamo i će biti materijala za izložbe, a nadamo se da ni kvaliteta neće izostati pa time ni dobri rezultati na međudruštvenim i državnim izložbama. Traju i dogovori oko organizacije barem jedne pokazne izložbe koja bi se održala u drugoj polovici godine. Uz sve uobičajene aktivnosti, voditelji sekcija će obići članove sekcija kako bi dobili uvid u uzgoj i

napravili plan sudjelovanja na međudruštvenim izložbama, a i na državnim i međunarodnim izložbama. Isto tako bismo organizirali i našu izložbu ukoliko uspijemo prikupiti dovoljno financijskih sredstava. U nedjelju, 30. 6. i ponedjeljak

1. 7. 2019. g. provodili smo aktivnost „Dani otvorenih vrata“, u nedjelju je bilo za mještane Donje Dubrave i sve ostale posjetitelje koje to interesira. Postavili smo malu pokaznu izložbu malih životinja kako bismo posjetitelje mogli upoznati

s time što i kako uzgajamo, kako se brinemo o uzgoju i kako sudjelujemo na izložbama. Isto tako su zainteresirani posjetitelji mogli dobiti informacije o udruzi, njenom nastanku, radu i djelovanju te postignućima od dana osnutka pa do danas. Pripremili smo i hladne napitke za posjetitelje da se i malo osvježe pošto je vrijeme bilo baš pravo ljetno. Zahvaljujemo se svima koji su nas posjetili i koje je zanimao naš rad, nadali smo se boljoj posjećenosti, ali su valjda visoke temperature za vikend imale svoj utjecaj. U ponedjeljak smo organizirali posjet vrtićke djece koji su tokom prijepodneva razgledali izložbu i bili upoznati sa našim ljubimcima, a i uživali su u igri sa pilićima, pačićima i kunićima koje su neki od njih vjerojatno prvi put imali priliku uzeti u ruke. Prije nego su krenuli natrag u vrtić, malo su se okrijepili sokovima, keksićima i grickalicama te onda krenuli puni dojmova. Svim članovima i uzgajivačima želimo sretnu i uspješnu uzgojnu sezonu te što više šampiona na izložbama. Svim žiteljima općine Donja Dubrava želimo sretne blagdane Svete Margarete.

Predsjednik KD „Međimurje“

Čakovec Dragutin Matulic

Udruga uzgajivača malih životinja Međimurska lastavica Donja Dubrava

AKTIVNOSTI U PRVOJ POLOVICI GODINE

KLA „Osmijeh“ D. DubravaKlub liječenih alkoholičara Osmijeh Donja Dubrava

6•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Nakon proslavljene 10. godišnjice postojanja, nismo se ulijenili ni umislili nego smo i dalje nastavili marljivo vježbati i nastupati. Tako smo u ovoj polovici godine imali sljedeća događanja:

23.12.2018. nastupili smo kao gostujući orkestar na Božićnom koncertu u Domašincu.

26.12.2018. organizirali smo 10. Božićni koncert u školskoj dvorani, a uz naš orkestar su nastupili i gosti iz Limene glazbe Kotoriba, dječjeg vrtića „Klinčec“ te solistica Bruna Rusak na violini.

2.2.2019. dva manja sastava nastupila su povodom Dana Dobravske baštine.

16.2.2019. svirkom smo bodrili natjecatelje na 6. Festivalu kolinja u Murakereszturu.

3.3.2019. sudjelovali smo fašenjskoj povorci.

23.3.2019. sazvana je izvanredna skupština zbog ostavke blagajnika i predsjednika te je izabrano novo vodstvo koje čine:

Vedran Klarić, predsjednikMijo Kolarić, dopredsjednik David Horvat, tajnik Sanja Kolarić, blagajnica

Članovi Upravnog odbora: prof. Antun Horvat, Antun Horvat, Petar Horvat, Patrik Majer, Hrvoje Vučenik, Josip Klobučarić i Zoran Horvat. Novo vodstvo izabrano je jednoglasno. Na kraju skupštine podijeljene su zahvalnice sponzorima koji su pomogli radu

orkestra u minuloj godini. Skupština je završila domjenkom za sve učesnike.

1.5.2019. smo ,kao i svake godine, svirali budnicu dobravskim ulicama. Ovim putem još jednom zahvaljujemo

svim sumještanima koji su nas toplo ugostili.

4.5.2019. s našim smo vatrogascima obilježili dan sv. Florijana.

16.6.2019. pridružili smo se čestitkama našim nogometašima na osvojenom naslovu prvaka lige.

20.6.2019. zajedno sa ostalim župljanima sudjelovali smo u Tijelovskoj procesiji kroz Donji Vidovec i Donju Dubravu. Na taj nastup smo prvi put nosili i šešire iz donacije, koje smo nedavno dodali svojoj uniformi.

22.6.2019. bili smo pozvani da nastupimo na danima općine Goričan, ali je nastup odgođen zbog lošeg vremena.

23.6.2019. sudjelovali smo na 26. Smotri međimurskih puhačkih orkestara u Podturnu

29.6.2019. nastupili smo u Legradu na manifestaciji „Legradsko folklorno ljeto“

PLANOVI ORKESTRA

Nastup za sv. Margaretu, izlet...

U ime upravnog odbora i svih članova Puhačkog orkestra općine Donja Dubrava svim sumještankama i sumještanima želimo čestitati dan općine!

Puhački orkestar općine Donja Dubrava

Tekst pisala: Ivana Klarić

Puhački orkestar općine Donja Dubrava

PUŠEMO K’O VELIKI, ALI NE SAMO OD VRUĆINE

Solistica Bruna Rusak Nastup na Krbulji za osvajanje 1. mjesta NK Dubravčan

Božićni koncert

Prvomajska budnica

Proslava blagdana sv. Florijana Tijelovska procesija

7w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Prva aktivnost u 2019. godini bio je „Dobravski fašenjk“ 3. ožujka. Scenskom izvedbom i duhovitom pričom o dimnjačaru i gospi Jeli žene su nasmijale i zabavile mještane. U sklopu „velikog fašenjka“ održan je i izbor najljepše dječje maske u organizaciji naše Udruge. Prvo mjesto je osvojio je „Zdravoljubac Luka“ (Teo Knez), drugo mjesto „Kućica za ptice“ (Bruna Rusak) i treće mjesto

„Kroela“ (Dina Štefić). Sve male maske primile su nagradu, a za grupnu masku posebnu nagradu dobio je Dječji vrtić Klinčec.

09.03. održana je Izborna skupština na kojoj je potvrđeno dosadašnje rukovodstvo. U sklopu Skupštine proslavile smo i Međunarodni dan žena. Zahvalnicu za dugogodišnji aktivan rad primila

je Tamara Mirić, a za 50 godina aktivnog rada u udruzi nagrađena je Milica Čituš.

6. i 7. travnja organizirale smo izlet u njemačku p o k r a j i n u Bavarsku i glavni grad i kulturno središte Bavarske M ü n c h e n . Posjetile smo dvorac Linderhof i Neuschwanstein, Disneyjev zaštitni znak.

12. travnja 2019. uključile smo se u predstavljanje Općine Donja Dubrava koprivničkoj publici izradom predmeta od komušine, tradicijskim kolačima, ručnim radovima i izradom pisanica.

14. puta za redom Međimurska županija i Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za

sve“ organizirali su 22.4.2019. BIMEP, gdje smo kao i svake godine dežurale na punktu u Donjoj Dubravi. U akciju se svake godine uključuje lijepi broj naših mještana, a ove godine je njih čak 5 prošlo cijelu rutu po Međimurju.

Majčin dan obilježile smo okupljanjem i druženjem druge nedjelje u svibnju. Ove godine je domaćin našeg druženja bilo Lovačko društvo Fazan iz Donje Dubrave. Nakon šetnje uz Dravu do čeke, okupile smo se u Lovačkom domu. Uz iskusnog lovca vodiča naučile smo nešto o lovu i lovačkim običajima. Naši dobri domaćini iskazali su se finim lovačkim gulašom. Na taj dan nikad ne zaboravimo na naše pokojne članice, kao i na one koje nam se ne mogu pridružiti na našim druženjima. Posjetile smo Anđelku Fabić u Domu za umirovljenike u Legradu, a Maricu Smrk i Mariju Fabić u njihovim domovima.

1.6.2019. održan je 5. festival Nordijskog hodanja i pješačenja u Prelogu u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo i Međimurske županije, a u sklopu projekta Živjeti zdravo. Već 3 godine za redom na tom festivalu sudjeluju i naše članice.

Svim članicama zahvaljujem na aktivnostima i želim da tako nastavimo u drugoj polovici godine, a našim mještanima sretan Dan općine i blagdan Sv. Margarete.

U ime Udruge: Bernarda Miser Foto: Katarina Frančić

Udruga žena Donja Dubrava

Aktivnosti Udruge žena u prvoj polovici 2019.

Festival nordijskog hodanja u Prelogu Druženje s lovcima za Majčin dan

Dežuranje na BIMEP-u

Na FašenjkuIzlet u München

Kod Marije Fabić Godišnja skupština

Linderhof

8•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Sportsko ribolovno društvo Štuka Donja Dubrava

Sjednice Upravnog odbora u prvom radnom polugodištu SRD Štuka Donja Dubrava bile su temelj svih događanja i aktivnosti ovoga Društva. Održano je šest sjednica u vrlo pozitivnom ozračju za daljnji rad.

Kad se raspravljalo o cjelokupnom radu koji je podijeljen na tri okvirne cjeline, prva su svakako - natjecanja.

Što se tiče natjecatelja Društva, tenzije Štuke ne idu u pravcu hrvatskih liga, već ostanak i natjecanja u Prvoj međimurskoj ligi.

Nakon dva održana kola, ribiči Štuke – Josip Hunjadi, Dejan Klarić i Andrej Horvat, te kapetan ekipe Željko Štirnić nalaze se na šestom mjestu ljestvice spomenute lige i nadamo se i nadalje dobrom plasmanu.

Kronološki gledano, ribiči su kao jedna od vrlo aktivnih udruga uveseljavali svojim sudjelovanjem na tradicionalnom Dobravskom fašenjku, sredinom veljače.

Organizacija godišnje izvještajne skupštine bila je prožeta izvješćima o uspješnoj prošlogodišnjoj sezoni.

Ribiči svakako moraju voditi brigu o ribljem fondu pa je drugog travnja izvršeno poribljavanje sa 365 kilograma mlađi šarana, u vodi pokraj natjecateljske staze. Vezano za taj prostor, 14. travnja članovi su

odradili veliku tradicionalnu radnu akciju i očistili relaciju od mosta do mosta, te vanjski i unutrašnji prostor ribičkog doma.

Tradicionalna manifestacija Leskov prot u Legradu događaj je koji dobravski ribiči ne propuštaju,

kao i obratno. Ovaj put u susjedstvu su gostovale dvije ekipe Štuke. Prva ekipa bila je u sastavu Željko Štirnić i Andrej Horvat, koji su se plasirali na treće mjesto, a druga ekipa u sastavu Dražen Kralj i Andrija Mrnjavec bili su nešto niže na ljestvici, osmi od šesnaest ekipa. Legrađani su se pokazali izvrsni domaćini i hvala im na tome.

Posljednje natjecanje koje za sada možemo još pridodati je Društveno seniorsko natjecanje SRD Štuka Donja Dubrava, održano 30. lipnja,

na samom kraju prvog polugodišta. Svoju ribičku sreću izmjerilo je 13 članova Društva, a od troje najboljih prvo mjesto pripalo je Mihajlu Žiniću koji se pokazao vrlo vješt ribič sa 9650 grama ulova. Na drugo mjesto plasirao se Denis Rusak koji je ulovio

8515 grama ribe. Josip Hunjadi bio je trećeplasirani sa 8015 grama ribe.

Svi natjecatelji toga su dana ulovili 73 585 grama ribe, što je 6200 grama po natjecatelju. Ljubitelji Drave nisu krili zadovoljstvo fondom ribe koja obitava u dravskim vodama.

Hvala svim natjecateljima i onima koji uvijek pomažu da ovakva natjecanja uspiju na zadovoljstvo i ribiča i simpatizera.

Zadovoljni realiziranim aktivnostima do sada, s radošću iščekujemo Dane Općine i pratiti ćemo sve događaje i uključiti se i pomoći drugim udrugama. Samo da znate da se tek zahuktavamo i da će naš rad biti vrlo krcat aktivnostima. Moramo podržati naše najmlađe članove koji su zavoljeli ribički sport i oni su zaslužni što se broj ribiča ovu godinu povećao za deset posto. Znači, ima nas 150 – tak, a to nije malo za našu Donju Dubravu.

Nećemo nabrajati nego zaista svima neka je mjesec srpanj u znaku Dobravskih dana i blagdana sv Margarete, zaštitnice naše župe i svih nas.

Svi zajedno, provedimo vruće srpanjske dane zadovoljno i BISTRO.

Vaš predsjednik ribiča Andrej Horvat

SVE NAS JE VIŠE I SVE SMO USPJEŠNIJI!

9w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Još od 7. ožujka 1999. godine ZEUS organizira, promovira, aktivira i promiče ekološku svijest. Ove godine zaokružili smo 20-godišnje djelovanje udruge te se tom prilikom prisjetili svega što smo prošli i što smo ostvarili. U puno toga sudjelovali ste i vi, ako i ne, redovito smo o našem angažmanu pisali u novinama. No, osvrnimo se na ovogodišnje aktivnosti.

U siječnju 2019. godine ptice su se ponovo prebrojavale

od strane sad već vrlo iskusne ekipe te smo zaslužni za dobivanje novih podataka o brojnosti ptica močvarica na području uz Muru i Dravu. Usprkos svježem zimskom jutru, volja je nadjačala sve prepreke te je prebrojavanjem ponovno pokriveno područje uz Dravu od Varaždina do Donje Dubrave. Ono što nas je neugodno iznenadilo bilo je smeće koje je Drava za sobom donijela i ostavila na obalama. Još uvijek, dokazuje se da svijest ljudi o pravilnom zbrinjavanju otpada i recikliranju u velikoj mjeri izostaje i da zagađujemo područje na kojem živimo.

Proljetni spust u ožujku ove godine okupio je preko 100 sudionika te smo ponovno zaveslali Dravom uz cilj: zagovarati živu i zdravu Dravu kao dio šire kampanje protiv izgradnje HE Molve 1 i 2, obilježiti Svjetski dan zaštite šuma (21.3.) i Svjetski dan voda (22.3.) te proslaviti 20. rođendan ZEUS-a. Proljetno buđenje Drave i topple sunčeve zrake očarale su posjetitelje i veslače. Uz sam spust, pripremili smo i dodatni sadržaj: projekcije filmova, izložba fotografija “20 godina djelovanja ZeuSa”, odličan grah za sve sudionike. Iznenađenje rođendanskom tortom bio je vrhunac dana.

Moramo posebno istaknuti izuzetno veselu vijest: zahvaljujući kontinuiranim naporima i akcijama – 1 stručni skup, 3 umjetničke intervencije, 7 javnih razgovora s lokalnim stanovništvom, 5 sportskih aktivnosti,više stotina tisuća potpisa na peticijama, brojne izjave u medijima – uspješno doprinijeli da se u prijedlogu nacrta novog prostornog plana Koprivničko-križevačke županije ne planira nova zona za izgradnju hidroelektrana Molve 1 i 2.

Uspješnim prvomajskim spustom najavili smo još jednu uspješnu sezonu ljetnih spusteva čamcima po Dravi.

Već četvrti put ZEUS se uključio u organizaciju humanitarnog spusta po Dravi pod nazivom “Zaveslajmo za Prvi Korak i za Dravu”, koji se održao u nedjelju 9. lipnja 2019. Bila nam je velika čast biti dijelom ove dobrotvorne tradicionalne manifestacije koja potiče uključivanje djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove te osiguravanje osobnih pomagača za djecu s teškoćama u razvoju. Smijeh, veslanje, veselje, druženje, a povrh toga i dobrotvorstvo obilježili su taj dan.

Uskoro nas čeka i Big Jump, koji će se održati u subotu 13. i nedjelju 14. srpnja na kupalištu Sveta Marija. Subotnji program pružit će premijerno prikazivanje dokumentarnog filma Gorana Šafareka “Rijeke Hrvatske”, druženje uz logorsku vatru i muziku, a u nedjelju ćemo u suradnji sa svetomarskim udrugama održati Veliki skok u Dravu u točno 15 sati.

Za sve posjetitelje bit će organizirana okrjepa, zabavne igre za djecu i škola veslanja u kajacima.

Nakon Big Jumpa, osim kontinuiranog pružanja mogućnosti svima da se spuste po Dravi u čamcima koje ZEUS posjeduje, uslijedit će nam poučna biciklijada do Novog Zrina, promatranje ptica u listopadu, edukacije i predstavljanje ZEUS-a na različitim manifestacijama i edukacijama.

Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar Donja Dubrava

ZEUS na vrhuncu u 20. godini postojanja

27.8.2018. 26.10.2018.

15.3.2019. 24.6.2019.

5.3.2019.

31.5.2019.

POGLED “Z ŠPINCA”

10•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

U proteklom razdoblju naše je društvo ostvarilo niz zapaženih rezultata u svim aktivnostima, natjecanjima naših članova i bodovanju društava na razini Zajednice općina i cijele Međimurske županije.

2841 bod – s koliko je ocijenjen naš cjelokupni radu u protekloj godini – donio nam je 1. mjesto u Zajednici područja koju čine društva iz Kotoribe, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca, Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Taj nam je broj bodova donio i 2. mjesto u kategoriji središnjih društava cijele Međimurske županije.

Ovaj uspjeh rezultat je našeg sveukupnog rada: od preventive i intervencija svake vrste preko natjecanja naših članova pa do školovanja naših članova.

Od natjecanja naših najmlađih i onih malo starijih članova spomenimo samo one najvažnije.

Županijsko natjecanje djece i mladeži održalo se u Palinovcu gdje smo bili među najbrojnijim natjecateljima: nastupili smo s 4 desetine: s dvije desetine Djeca-muški te po jednom desetinom Djeca-žene i Mladež-muški.

Naši su se najmlađi članovi natjecali i na trećem Kup-natjecanju održanom u Kuzmincu sa po jednom desetinom djece u muškoj i ženskoj konkurenciji, a iste su ekipe bile i na natjecanju u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji. Ostvareni rezultati su zadovoljavajući, a posebno raduje uspjeh ženske dječje ekipe koja je u konkurenciji stotinjak ekipa iz cijele županije osvojila vrlo dobro peto mjesto te odlično drugo mjesto u Kuzmincu. Djevojke, čestitamo vam!

Stariji članovi (muška A-ekipa) su se natjecali u Svetoj Mariji s vatrogasnom motornom štrcaljkom gdje su ostvarili pravo nastupa na Županijskom vatrogasnom natjecanju koje se održalo 6. srpnja u Sivici.

Da bismo sve zadatke s kojima se susrećemo u našem radu uspješno obavili, veliku pažnju poklanjamo osposobljavanju i školovanju naših članova. Među boljim smo društvima u našoj županiji po stručnoj osposobljenosti članova, a

ističemo da smo u prvom polugodištu ove godine bogatiji za još dva mlada ispitana vatrogasca (Vilim Čituš, Mihael Rusak) i, što nam je posebno važno, za dva voditelja vatrogasne mladeži (Zlatko Ljubek, Vilim Čituš).

Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava

aktivni vatrogasci

Sve više stručno osposobljenih vatrogasaca

Dubravski vatrogasci među najboljima u Međimurju

NATJECANJA

Mijo Ribić 14. 8. 1939. – 11. 6. 2019.

dozapovjednik društva

mentor mladeži

Spomenica za 10, 20, 30, 40, 50 godina aktivne službe

Spomenica Domovinskog rata

zlatna Veteranska medalja

In memoriam

Djeca - žene

Djeca - muški

Proslava blagdana sv. Florijana

Tijelovska procesija

Mimohod vatrogasnih vozila

11w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

U ovom razdoblju imali smo, srećom, samo dva požara: jedan požar otvorenog prostora i jedan požar objekta u Donjem Vidovcu gdje smo pomogli našim susjedima u gašenju požara Zlatarskog doma.

S nadom da će broj požara ostati i dalje ovako mali, zahvaljujemo svim mještanima Donje Dubrave na pažnji i preventivnim radnjama prilikom paljenja vatre i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Spomenimo i zadovoljstvo stanjem

hidranata u našem mjestu za što ste baš vi, mještani Donje Dubrave, najviše zaslužni jer shvaćate da brz pristup hidrantskom nastavku omogućava brže i bolje gašenje, na daj Bože, baš vašeg objekta.

Osim ova dva požara, imali smo i nekoliko tehničkih intervencija. Spomenimo samo uklanjanje srušenog stabla s prometnice prema Kotoribi, ispumpavanje podruma i odštopavanje kanala i kanalizacijskog sustava za oborinske vode.

Uza sve obaveze koje naši članovi imaju u okviru zadataka koje vatrogasno društvo, ali i svi mještani, postavljaju pred njih, dobravski vatrogasci prisutni su i u svakodnevnom životu Donje Dubrave. Tako smo, već tradicionalno, aktivni sudionici Tijelovske procesije, hodočastimo u Mariju Bistricu, a povodom dana zaštitnika vatrogasaca

organiziramo mimohod do kapelice sv. Florijana uz pratnju Puhačkog orkestra i prisustvujemo Svetoj misi.

Spomenimo i da smo u mjesecu svibnju – mjesecu zaštite od požara – ugostili polaznike Dječjeg vrtića „Klinčec“ te bili sudionici mimohoda vatrogasnih vozila i opreme svih članica Zajednice općina.

Nažalost, u ovom razdoblju zapale su nas i dvije tužne obaveze: položili smo cvijeće na grobove dvojice naših Dobravčan koji su živjeli u Rijeci: Stjepana Brljaka (počasnog člana DVD Donja Dubrava) i Đure Pačandija (velikog prijatelja, poštovatelja i donatora našeg rada i društva), a napustio nas je jedan od starijih članova društva Mijo Ribić.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava

Požari? (Srećom, pa malo!)

I kad ne gasimo,

aktivni smo!

Na početku svake godine tenisači uglavnom miruju i čekaju proljeće kada počinje njihova sezona. Kao ne bismo samo mirovali, na Dobravskom fašenjku smo glumili “Jajce na joko”. Neočekivano smo proglašeni i najboljom maskom. Možda zbog toga jer su neke udruge već „dosadile“ biti najbolje, a možda i zbog veza kod onih koji su to ocjenjivali. Naravno da je Dobravski fašenjk jedna lijepa zabava i manje je važno tko je najbolji.

Ove godine je ljepše vrijeme uranilo pa se i ranije pristupilo uređenju teniskih terena kao i samo igranje na njima.

Već tradicionalno, otvaranjem

terena krenula je i Teniska piramida, specifično natjecanje koje je ove godine okupilo 50 učesnika željnih igranja tenisa i takmičenja. Raduje nas da se priključio veliki broj igrača kojima je to prvi put da sudjeluju na nekom teniskom natjecanju. Ove godine piramidu igraju i dvije tenisačice i to, moramo priznati, vrlo uspješno. To su Janja Kovač i Darija Krušelj koje

u nedostatku ženskih protivnika ravnopravno igraju s muškarcima. Pozvali bismo sve žene koje žele igrati ili probati igrati tenis da se oslobode srama i uključe u igranje tenisa jer će ovdje biti uvijek dobrodošle i rado će im se pomoći u podučavanju.

Kao i svake godine, uključili smo se u igranje Međimurske veteranske lige. Do sada smo odigrali jedno kolo i to protiv TK “Sveti Martin na Muri” kojeg smo pobijedili

maksimalnim rezultatom. I ove godine ambicije su velike, a to je finale i naravno pobjeda u tom finalu.

Završetkom školske godine počinje škola tenisa koju već nekoliko godina zaredom uspješno vodi Stanislav Žinić. Lijepo je vidjeti djecu koja u večernjim satima marljivo treniraju i upijaju prva teniska znanja koja će onda pokazati na jesen kada se planira završni turnir škole tenisa.

Nismo aktivni samo u igranju tenisa, već smo aktivni i u radnim akcijama. Osim radne akcije kod uređenja terena bilo je još nekoliko radnih akcija vezanih uz našu kućicu i nadamo se da ćemo se u sljedećem broju Dobravskih novina moći pohvaliti nečim

novim vezanim uz kućicu.

Već je spomenuto da imamo oko 50 aktivnih članova, što je najviše do sada, ali moramo priznati da ih je većina iz okolnih mjesta. To je jako lijepo, ali bilo bi nam draže da se što više Dobravčica i Dobravčana uključi u rad kluba te zato ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da se učlane i počnu baviti ovim lijepim sportom.

Kako to izgleda možete vidjeti na turniru “Krbulja open” koji organiziramo povodom blagdana svete Margarete.

Zahvala svima koji na bilo koji način podupiru rad teniskog kluba.

I za kraj pozdrav svim Dobravčicama i Dobravčanima i neka uživaju u, za nas, posebnim danima vezanima za našu zaštitnicu svetu Margaretu.

NEŠTO OD TENISAČA

Teniski klub Dubravčan Donja Dubrava

Mješovita ekipa

Mladež - muški Seniori

12•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Kuglači Dubravčana su završili na 5. mjestu u prvenstvu 3. HKL-regija sjever (zona Varaždin). Od sezone se očekivalo minimalno postolje ali toplo-hladna igra tijekom cijele sezone nije bila dovoljna za više od tijesnog priključka vodećima. Dva boda minusa se lako nađu ali najneugodnije zvuči poraz od posljednje plasirane ekipe Ivančice. Pogotovo nakon vodstva od 80-tak čunjeva nakon ¾ utakmice. Prvo mjesto je osvojio Obrtnik iz Oroslavlja sa minimalnom prednošću ispred ekipe Koprivnice Tablica je na kraju bila ovakva:

Košarkaški klub Dubravčan Donja Dubrava

BLIZU POSTOLJA

Kuglački klub Dubravčan Donja Dubrava

Nakon jesenskog dijela sezone mlađi kadeti su zauzeli četvrto mjesto, stoga smo morali pojačati treninge kako bismo ispunili zacrtani cilj koji smo si postavili na početku sezone, a to je plasman na poluzavršnicu prvenstva RH u toj kategoriji. Nažalost, u tome nismo uspjeli te smo zauzeli nesretno četvrto mjesto koje nas nije odvelo prema zacrtanom cilju. No, unatoč tome nije im za zamjeriti jer su se trudili i dali sve od sebe sve do posljednjeg kola. Nadamo se da će u idućoj sezoni uspjeti ostvariti plasman na poluzavršnicu prvenstva.

Nakon lošeg starta jesenskog dijela nadali smo se boljim rezultatima u nastavku sezone, međutim to se nije ostvarilo. Puni optimizma smo krenuli u proljetni dio sezone i mislili smo da možemo skupiti snage da se plasiramo na završni „final four“ turnir, međutim ozljede ključnih igrača, poslovne obveze i studentske obveze spriječile su nas u tome. Od osam ekipa zauzeli smo šesto mjesto, što je razočaravajuće jer imamo mlade, kvalitetne igrače koji su u usponu. Ne može se reći da se dečki nisu trudili na treninzima i na terenu, no nešto je nedostajalo za bolji rezultat. Ovu sezonu treba što prije zaboraviti te se što prije i što bolje pripremiti za novu sezonu kako bismo se uspjeli plasirati na „final four“ turnir.

Koristimo ovu priliku kako bismo se zahvalili svim sponzorima i mještanima Donje Dubrave koji nam redovito pomažu u ostvarivanju boljih rezultata. Zahvaljujemo Općini Donja Dubrava, OŠ Donja Dubrava, caffe baru „Poljdi“, BIMEL Brljak, Motomehanika Miser, Bali d.o.o., GA MA team, VT montaža, Vulkanizacija Vlado, Udruga navijača. Schisen!!!

SEZONA ZA ZABORAV

Za Dubravčan su nastupali (u zagradi je broj utakmica): Helena Bolić (18), Davor Fabić (17,75), Tomislav Hraščanec (16,75), Marino Vincek (16,5), Branko Horvat (16), Mladen Ganžulić (10,5), Josip Čižmešija (10,5), Franjo Miser (6) i Željko Šimunić (8). Kapetan je većinu utakmica bio Branko Horvat a trener Franjo Miser. Istina je i da je bilo puno opravdanih

izostanaka, tako da ove sezone nemamo visoko plasirane pojedince u poretku za igrača lige. Poredak je sljedeći:

1. Zdravko Vučić Koprivnica 546,12. Josip Kaniški Željezničar Vž 541,83. Željko Majcen Željezničar Vž 533,97. Davor Fabić 526,424. Marino Vincek 512,1

Kompletna statistika je ovakva:

Na koprivničkoj kuglani najbolje prosjeke imaju ( najmanje 5 odigranih utakmica):

1. Helena Bolić 536,9 2. Davor Fabić 526,5 3. Branko Horvat 526,3

Na ostalim kuglanama najbolje prosjeke imaju (najmanje 5 odigranih utakmica):

1. Helena Bolić 535,5 2. Branko Horvat 526,6 3. Davor Fabić 518,0

Ostali važniji statistički pokazatelji: - najveći broj odigranih utakmica Bolić 18 - najviše pojedinačnih poena Bolić 17 - najveći prosjek u pune Horvat 360,4 - najveći prosjek u čišćenju Bolić 177,0 - najmanji prosjek promašaja Bolić 2,7 - najveći rezultat Bolić 571 - najveći rezultat u pune Bolić 392 - najveći rezultat u čišćenju Fabić 203 - najmanje promašaja na utakmici Bolić, Fabić 0

Još je manje bilo uspjeha u županijskom Kup natjecanju jer je ekipa poražena u polufinalu protiv Zanatlije iz Čakovca rezultatom 7-1. Na županijskom prvenstvu parova je nastupio par Vincek-Hraščanec i zauzeo 11. mjesto. Po prvi puta je održano klupsko prvenstvo u tandemima koji su bili određeni ždrijebom. Prvo mjesto je osvojio par Helena Bolić-Marina Dolenec.

Trenutno traje prijelazni rok, kakve su promjene u ekipi Dubravčana će biti znano za par dana. Poznate su ekipe koje će nastupiti u prvenstvu slijedeće sezone koja će biti napornija od prošle jer će sudjelovati 12 ekipa, jedna više nego prošle. Prvak Obrtnik-Oroslavlje se plasirao u viši rang dok su se vratili Zanatlija iz Čakovca i Obrtnik iz Krapinskih Toplica. Znan je i neslužbeni raspored prvenstva koje počinje zadnjeg vikenda u 9. mjesecu. Dubravčan otvara sa dva gostovanja u Varaždinu (MIV i Obrtnik), a prvo domaćinstvo je protiv Zanatlije iz Čakovca u 3. kolu. Najdalje putovanje u Zabok će biti odrađeno već u 4. kolu. Službeno će raspored biti znan sredinom 7. mjeseca. Pripreme bi morale početi odmah na početku 8. mjeseca a prije početka samoga prvenstva će se održati klupsko prvenstvo u disciplini sprint.

PREDSJEDNIŠTVO KLUBA

13w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Dječji vrtić Klinčec Donja Dubrava

Poštovani čitatelji,

ove godine bili smo zakinuti za snježne radosti pa smo zimske dane proveli aktivno kroz razne aktivnosti vezane na temu zime. U posjet su nam stigle djelatnice stomatološke ambulante koje nas rado podučavaju o važnosti higijene i zdravlja naših zubića od najranije dobi. Nakon njihovog posjeta ugostili smo i patronažnu sestru pa smo se i sami zaigrali doktora i kroz igru učili o zdravlju.

Upoznali smo se sa zanimanjem novinara koji nas je posjetio i već smo zauzeli svoje mjesto u nekoliko izdanja tjednog lista Međimurje u rubrici Mali mudraci. Valentinovo smo obilježili kroz ples i međusobno se darivali.

Početak ožujka zapečatili smo odlaskom na 55. Dječji fašnik u Čakovcu gdje smo se po prvi put uključili u dječju povorku kao grupna maska Trollovi. S nama su bili naši prijatelji iz Donjeg Vidovca te roditelji koji su se odazvali u velikom broju i bili nam podrška. Pojedini roditelji su nam se pridružili i u nedjeljnoj povorci također maskirani u Trollove.

U ožujku smo prisustvovali kazališnoj predstavi „Krpimirci“ u susjednoj Kotoribi.

Da bismo djeci približili zanimanja koja izumiru zbog industrijalizacije, posjetili

smo našeg dobravskog čizmara koji nas je kroz materijale i strojeve upoznao s izradom čizama. Povodom Svjetskog dana rijeka, zatim Dana planeta Zemlje i posjeta djelatnice iz GKP PRE-koma nastojali smo kod djece usmjeriti pažnju na čist i uredan okoliš. Tijekom godine, u nekoliko navrata, organizirali smo akciju prikupljanja starog papira u suradnji s Unimerom Čakovec pod nazivom „Papir nije smeće“ te smo i sami istraživali postupak recikliranja i proučavali što to znači za očuvanje šuma. U akciji su nam se, uz djecu i roditelje, pridružili i ostali sumještani pa im na tome i zahvaljujemo.

Uskrs smo dočekali kroz mnogobrojne aktivnosti i priče tokom korizme. U informativnom centru posjetili smo i izložbu pisanica. Ni prometni policajac nije zaboravio na važnost nas najmlađih sudionika u prometu te nam uz poučno predavanje ostavio promotivne materijale. Na parkiralištu vrtića našao se i Bibliobus čakovečke knjižnice Nikola Zrinski. Imali smo priliku ući i razgledati njegovu unutrašnjost i „čarobne police koje ne puštaju knjige na zavojima“.

Početkom svibnja uputili smo se na cjelodnevni izlet u susjednu Podravinu. Obišli smo Đurđevačku tvrđavu, boravili s devama i ostalim egzotičnim životinjama, zatim smo se rastrčali po Đurđevačkim peskima, posjetili skelu na Križnici i dobro se okrijepili na imanju Zlatni klas u Otrovancu, gdje nam je bio poslužen ručak, prezentiran kovački zanat i svi smo imali priliku jahati pod stručnim vodstvom domaćina.

Zahvale mamama podijelili smo na zajedničkom druženju povodom Majčinog dana. Uz prigodan program i igru imali smo i radionicu izrade glinenih predmeta.

I ove godine okušali smo se u sportskim disciplinama na Maloj dječjoj Olimpijadi u Svetoj Mariji. Dan smo proveli u sportskom duhu i dobro se pokazali kao ekipa. Djeca su uživala u međusobnom natjecanju i druženju, a kući je svako ponio medalju i priznanje za sudjelovanje.

Svibanjska kiša nije nas mogla spriječiti da posjetimo naše vatrogasce. Vožnja vatrogasnim kombijem bila je pravi doživljaj! Širom su nam otvorili svoja vrata te nas upoznali sa svojim prostorima, alatima, vozilima, zaštitnom odjećom, obućom…

Naša predškolarka Rea Horvat osvojila je 3. mjesto svojim likovnim radom „Vulkan“ na temu „Katastrofe i snage sustava civilne zaštite“. Svi joj od srca čestitamo!

Završetak pedagoške godine obilježili smo na završnoj priredbi gdje smo se oprostili od desetero predškolaca, uz muzičku pratnju prof. Bojana Krušeca. Svima njima želimo puno uspjeha u školskim klupama!

Početak srpnja obilježili smo posjetom Udruzi malih životinja Međimurska lastavica. Djeca su imala priliku uživati u društvu životinja što je danas moguće sve rjeđe i rjeđe.

Tijekom godine, u Vrtić jednom tjedno dolazi Mobilni stručni tim, u sastavu pedagoginje, psihologinje i logopedinje. Njihov rad financiran je iz Europskog socijalnog fonda kroz projekt „Za obitelj“ u kojem sudjelujemo kao partneri projekta uz još četiri Vrtića. Projekt uz produljeno radno vrijeme obuhvaća i zapošljavanje tehničkog i stručnog osoblja te niz edukacija za jačanje stručnog kadra i dodatno opremanje vrtića.

Svim roditeljima, udrugama i mještanima zahvaljujemo na odličnoj suradnji tijekom cijele godine! Sumještanima čestitamo blagdan svete Margarete i Dan Općine Donja Dubrava!

Pozdrav iz vrtića! Ravnateljica DV „Klinčec“

Ines Strbad

PRVI PUT NA DJEČJEM FAŠNIKU U ČAKOVCU

14•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Poštovani čitatelji Dobravskih novina, kao i svaki put do sada, prvo Vas informiramo o svojim sportskim rezultatima postignutim u našem “drugom dijelu nogometne sezone” Pod okriljem Međimurskog nogometnog saveza nogometaši su se službeno takmičili u tri kategorije: Seniori, Pioniri i Limači, te ostvarili odlične rezultate.

LIMAČI

Naša najmlađa kategorija, pod vodstvom trenera Benjamina Brljaka, na kraju prvenstva zauzela je 8. mjesto sa 12 osvojenih bodova. U 18 odigranih kola, ostvarili su 4 pobjede i 14 poraza uz gol razliku 33:90. Ovdje treba pohvaliti odličan odaziv djece na treninge, mnogi su se tek priključili nogometu te rezultat ne igra ulogu, već veseli veliki napredak u ovoj kategoriji. Za svaku pohvalu su i roditelji koji prate svoju djecu što na treninzima, utakmicama, pa tako i nezaboravna druženja nakon gotovo svake domaće utakmice.

PIONIRI

Pioniri pod vodstvom trenera Lovre Balažinca i Radovana Međimurca po završetku sezone osvojili su 5. mjesto sa 16 bodova. Od ukupno 14 odigranih kola, ostvarilo se 5 pobjeda, 1 neriješena utakmica te 8 poraza. Gol razlika 25:49. Možemo reći da je osvojeno peto mjesto veliki uspjeh, s obzirom na brojčano igračko stanje. U ovoj kategoriji događa se smjena generacije, trebat će posložiti ekipu za narednu sezonu.

SENIORI

Seniori pod vodstvom Tihomira Nestića natjecali su se u II. županijskoj ligi – Skupina A, te su na kraju sezone više nego uvjerljivo osvojili prvo mjesto pa samim time i plasman u 1. međimursku ligu! U 30 odigranih kola osvojili su 80 bodova uz impresivnu gol razliku 119:20. Tokom sezone uz 2 poraza i 2 neriješene utakmice ostvarili su 26 pobjeda. Spomenimo da ekipa Dubravčana ima i drugog strijelca lige, Miroslava Lovreka koji je postigao 27 golova. Prvi pratioci su mu bili Lovro Rebrek s 22 i Dražen Horvat sa 21 pogotkom.

Nakon prvenstva slijedi kratka stanka jer već početkom srpnja slijedi Turnir prvaka seniorskih međimurskih liga. Povodom dana Općine na Krbulji gostuje ekipa NK Međimurje Čakovec. Radi se na pojačavanju ekipe, tako da će seniorska ekipa biti spremna za 1. međimursku ligu koja će biti puno teža i veći zalogaj za novu sezonu. Početkom kolovoza počinju prva kola kup natjecanja, a nakon toga očekuje nas prvenstvo.

Ove godine dosta se radilo oko unutarnjeg i vanjskog dijela nogometnog doma. Započeta je izgradnja spremišta koja će biti dovršena do početka prvenstva. U planu je sanacija tuševa te postavljanje industrijskog poda. Izvršit će se bojanje svlačionica za igrače te sudačke prostorije. Tokom cijele godine nogometni klub se javlja na razne natječaje kako bi dobio pomoć za potrebne nove investicije. U suradnji sa Općinom ide se u izgradnju nadstrešnice ispred nogometnog kluba, te se nadamo da će do kraja godine ista biti završena. Preko Hrvatskog olimpijskog odbora odobrena su nam sredstva za kupnju traktorske kosilice. Ovim putem zahvaljujemo se Matei Vadla koja nam je pomogla u pisanju natječaja kao i Općini koja nam je osigurala dio sredstava. Apeliramo na Općinu da u svoj plan u narednom periodu uvrsti sanaciju krovišta nogometnog doma jer je isti dotrajao te u jako lošem stanju.

Tokom kolovoza organizirat će se zabavna škola nogometa za najmlađe, u suradnji 3 općine, ovim putem pozivamo svu zainteresiranu djecu da nam se priključe! Razmatra se o priključenju, tj. osnivanju nove škole nogometa u suradnji sa klubovima NK Graničar i NK Vidovčan. Spomenimo da imamo i dva nova licencirana trenera. To su Benjamin Brljak i Lovro Balažinec koji su prošli trenersku školu HNS-a te dobili licence.

Ovim se putem zahvaljujemo svim ovogodišnjim sponzorima te naravano i “vojsci” navijača koja nas je pratila na svakoj utakmici...

NK Dubravčan

Nogometni klub Dubravčan Donja Dubrava

NAPOKON PRVACI!

Na turniru svih prvaka međimurskih liga, održanom u Palovcu 6. i 7. srpnja, 2019. postignuti su sljedeći rezultati:

Polufinale: Dinamo (P) - Trnovec 4:0 Dubravčan - Zasadbreg 77 4:0Finale: Dinamo (P) - Dubravčan 2:6

TURNIR PRVAKA

KONAČNA TABLICA 2. MNL - SKUPINA A

15w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Prije osam godina proslavili smo 222. godišnjicu župe. Ove godine na redu je 230 godišnjica. Želimo se malo podsjetiti na važnost koju ima župa Svete Margarete u Donjoj Dubravi. Prigodom te proslave u našim Dobravskim novinama sam napisao: „Naše Dobravske novine počinju „teći“ od Božića 1993. godine. Svaki put kad se javljam nešto novo treba izvijestiti, napisati poručiti. Ove godine upravo za naš blagdan Svete Margarete djevice i mučenice, želimo proslaviti 222. godišnjicu naše župe. Vjerujem da je to brojka koja je vrijedna spomena. U našoj monografiji „Općina i župa Donja Dubrava“ možemo pročitati podatke o našoj župi. Osnovana je 1789. godine kao i župe Sveta Marija i Kotoriba, odcjepljenjem od Velike župe Donji Vidovec koja je na kraju ostala najmanja. Istina, prvi župnik, Eustahije Jambrešić, došao 7. veljače 1790. godine no župa je već postojala nekoliko mjeseci. Tada je župa brojila 2057 stanovnika, danas po zadnjem popisu ove godine ima nas manje od 2 tisuće. Bilo je i razdoblje kad nas je bilo gotovo 4. tisuće (1919.), no gdje je to danas. Obitelj, obitelj i samo obitelj to nam nedostaje!“

Prigodom zadnjeg blagoslova kuća zabilježio sam sve stanovnike koje smo pohodili. Bili smo u 520 kuća - stanova i susreli smo ili su rekli da tu živi 1572 stanovnika. Dodajmo k tome još oko 60 kuća gdje nismo bili, a prosjek je po tri člana, znači - ima nas negdje oko 1750. To je brojka najbliža istini.

Uz ovu godišnjicu proslave prisjećam se svog dolaska 1989. godine kada smo slavili 200. godišnjicu župe. Brzo otkako sam preuzeo župu bila je prva sveta pričest 14. 5. i sveta potvrda 4. 6. U subotu, 6. svibnja 1989. godine dočekan sam ovim riječima:

„Dragi velečasni Mirko! Dobro nam došli u našu dragu Dubravu. Želimo da se među nama ugodno osjećate, da s nama dijelite sve radosne i žalosne trenutke. Molimo Vas da budete uz nas u našim kušnjama, sumnjama i

svim nevoljama, da nas vodite putem kojim je Isus išao makar je on mnogo puta trnovit. Mi ćemo Vas uvijek poštivati, pomagati Vam i obećajemo da ćemo vjerno i redovito pohađati vjeronauk. Stojimo Vam na raspolaganju i želimo da preko Vas upoznamo pravog Isusa, da ga još više volimo. Ovo Vam govorim u ime djece, omladine i ovih naših mještana koji Vas svim srcem prihvaćaju i žele da i Vi nas prihvatite onakve kakvi jesmo. Molimo Vas za razumijevanje i međusobnu suradnju kako bismo svi zajedno bili veseli, sretni i da u svakom čovjeku gledamo Isusa, koji nas je upravo sada zbližio“. ZAJEDNICA MLADIH

Prisjećam se proslave 200. obljetnice župe 1989. godine. Prisutni su bili, imenom i prezimenom potpisani i sa službom koju su obavljali.

+ Franjo kardinal Kuharić, vlč Blaž Horvat i p. Vlado Horvat koji su proslavljali 25, kao i Nikola Benko 15 obljetnicu svećeništva. Ignacija Hrastić dekan; Franjo Balog Vidovečki župnik, Ivan Knez, župnik u miru, o. Stjepan Mikulan i o. Drago Mikulan TOR; Ivan Cirković župnik u Draškovcu, Lovro Galić župnik u Svetoj Mariji; Ivan Peter župnik u Legradu; setre franjevke. Katarina rođena Rozalija; Zora Globlek i Franja Globlek, s. Želimira Mikulan sestra Milosrdnica; sjemeništarac Dragutin Šengula iz Orehovice, Stjepan Krančec šofer Nadbiskupije; cemeštri: Horvat Mijo, Sabol Josip, Andrija Brljak, Ilija Klarić, kantor Stjepan Brljak; Zvonar Alojz Balog; Ivan Pilaj otac župnika; Stjepan Lisjak predsjednik skupštine M. Z. i župnik Mirko Pilaj.

Lijepo se prisjetiti tih imena koja su sudjelovala u toj proslavi i svojim potpisom potvrdili prisutnost i svoju službu koju su imali. Prilažem i nekoliko slika da se prisjetimo te proslave prije trideset godina.

Vrijeme tako brzo prolazi da niti ne primjećujemo, a mnogi događaji su iza nas. Lijepe

uspomene ostaju, a i godine ostavljaju traga na nama. Kako sam spomenuo malo prije koliko nas ima u Donjoj Dubravi, malo sam pogledao knjige i došao do ovih brojeva. Od dana 10. svibnja 1989. godine, kad sam službeno primio župu u njoj je bilo 630 krštenja, vjenčalo je 278 pari, a umrlo 1069 osoba. Te brojke nam govore kako vidno padamo po broju stanovnika. Zato danas još više moramo moliti onu molitvu za obitelj koju izgovaramo svaki dan na svetoj misi.

Ove godine uz ono redovito: prvu pričest i svetu potvrdu po prvi put smo spojili Tijelovsku procesiju sa Donjim Vidovcem, župom od koje smo prije 230 godina nastali, a ja već 21 godinu upravljam istom. Malo su neki bili protiv, da to nije potrebno, nek svaka Župa ima svoju procesiju, no pokazalo se baš lijepim i mnogi su bili oduševljeni. Započeli smo svetom misom u crkvi Svetog Vida. Izišli smo iz crkve i napravili postaju na izlazu iz Donjeg Vidovca prema groblju. Druga postaja je bila na početku Donje Dubrave, pa preko Krbulje do crkve Svete Margarete, gdje smo završili isto sa svetom misom. Procesiju je pratio Puhački orkestar Donje Dubrave, vatrogasci su nosili nebo. Uz ministrante, prvopričesnike i firmanike, pjevače i pobožnog svijeta bilo je jako dojmljivo i pobožno. Od srca se svim sudionicima najljepše zahvaljujem. Mala okrepa je bila na župnom dvoru.

Za svojih trideset godina što se nalazim u Donjoj Dubravi kao župnik uspio sam izdati knjigu pod naslovom: „MOJ SVAKODNEVNI RAZGOVOR S BOGOM PREKO LEPTIRA“ Priroda govori o Bogu, a mi Bogu. Knjiga ima 376 stranica, a izgleda kao kalendar kroz godinu. Svaki dan u godini ima imena zaštitnika, sliku leptira, molitvu dotičnog dana koju molimo u crkvi, citat iz Svetog Pisma: (Psalama, Knjige Mudrosti, Knjige Sirahove), sa mojim komentarom istih. Poznato je da volim fotografiju, a leptiri su mi specijalnost, pa to zbog mnoštva fotografija koje posjedujem želim podijeliti sa svima koji će uzeti knjigu u ruke. Šteta bi bilo da to nitko ne vidi. Ovom zgodom želim se zahvaliti svima koju su na bilo koji način pomogli da ona ugleda svijetlo dana.

Uz Blagdan Svete Margarete želim Vam svako dobro, zagovor naše zaštitnice Svete Margarete i BOŽJI BLAGOSLOV!

Vaš dugogodišnji župnik vlč. Mirko Pilaj

1789. – 2019.230. obljetnica

župe Svete Margarete i mojih 30 godina u Donjoj Dubravi

Župa sv. Margarete Donja Dubrava

Od 14. do 21. ožujka 2020. godine planiramo hodočašće u Svetu Zemlju.

Cijeta 8100,00 kuna. Tko želi, nek se upita i prijavi!

HODOČAŠĆE

16•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

KUD Seljačka sloga Donja Dubrava već devet desetljeća njeguje pjesmu, ples i običaje našega kraja. U ovih devedeset godina rada, prostorijama Sloge prošlo je nebrojeno članova koji svojim dobrovoljnim trudom i zalaganjem čuvaju tradiciju i baštinu Donje Dubrave. 2018. godine u prvu postavu, postavu starijeg folklora, ušlo je mnoštvo mladih lica koji su uz pomoć starijih članova voljno nastavili dugogodišnju tradiciju rada našega KUD-a. Hrabro su se uhvatili u koštac s novim plesnim koracima, zahtjevnijim koreografijama i naravno nešto težim pjevačkim probama. Nošeni entuzijazmom starijih i iskusnijih članova predstavljali su našu Dobravu diljem Međimurja i šire, a dobravsku su publiku počastili tradicionalnom Vuzmenom priredbom.

“VELIKI SLOGAŠI”

Početkom godine smo organizirali Dan dobravske baštine gdje su naše članice obukle međimursku, podravsku, bunjevačku, zagorsku i ražanačku nošnju te upoznale posjetitelje kroz nošnju s radom KUD-a. Za glazbeni dio večeri pobrinuli su se tamburaši pod vodstvom Antuna Horvata i solist Ivan Brljak koji su, predstavivši se na predsmotri Međimurske popevke, izborili plasman na završnu večer manifestacije Međimurska popevka 2019. u Nedelišću gdje je u najavi naših „Slogaša“ spomenuto kako je, tada devetnaestogodišnji, Ivan Brljak

nastupao i na 1. smotri hrvatske pučke popevke 1971. godine.

Marljivim uvježbavanjem koraka međimurske i bunjevačke koreografije, članovi KUD-a su dobravskoj publici priredili još jednu lijepu uskrsnu priredbu koja im je ujedno bila i generalna proba za nastup na Smotri koreografiranog folklora u Čakovcu. Prema pozitivnim kritikama selekcijske komisije (N. Kotur i T. Bun), vidimo da će ova mlada generacija plesača i tamburaša održati našu pjesmu, ples i običaje živima još puno godina. Značaj dobravske povijesti i kulture za Međimurje i šire pokazali smo na predstavljanju Općine Donja Dubrava u Koprivnici na poziv članova Povijesnog društva Koprivnica koju su nas odabrali

kao prvu Općinu za predstavljanje u sklopu njihovog rada. Izvorne međimurske plesove, kojima ćemo ove godine predstavljati Međimursku županiju na državnoj smotri izvornog folklora u Sisku, otplesali smo u Legradu na Prvom legradskom folklornom ljetu i u Donjem Vidovcu povodom Vidova gdje smo u program uključili i atraktivnu koreografiju bunjevačkih plesova. U daljnjem radu se pripremamo za putovanje i nastup u Crnoj Gori.

“MALI SLOGAŠI”

Velika generacijska smjena u redovima prve postave KUD-a nije

nas pogodila jako jer smo uz trud, rad i zalaganje voditelja Nine Klobučarića uvježbali prekrasnu mladu generaciju plesača, a taj rad nastavljamo s novim malim plesačima koji plesne korake vježbaju unatrag dvije godine. Mlađi folklor tako čini petnaestak djece od 8 do 12 godina te su i oni pokazali što su naučili otplesavši dobravskoj publici za Uskrs splet izvornim međimurskih kola, a na poziv prijateljskog KUD-a Donji Vidovec članovi dječje folklorne sekcije KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava su 20. svibnja 2019. sudjelovali na 7. međunarodnoj smotri dječjeg folklornog stvaralaštva „Majci na dar“ u Donjem Vidovcu.

DRAMSKA SEKCIJA

Naši su glumci ove godine imali malo manje posla, što zbog privatnih ili poslovnih obaveza, a nešto i zbog nedostatka nove glumačke snage. Naime, naš najtrofejniji glumac Marko Karloci je najavio opraštanje od svoje glumačke „karijere“ na uskrsnoj priredbi riječima: „Godine čine svoje!“ Dramska sekcija KUD-a je na uskrsnoj priredbi publici priredila pravo osvježenje – publici su predstaviti svoj dosadašnji rad u obliku „jedne probe dramske grupe“. Uz pokoju šaljivu anegdotu Marka, Vladimira, Đurđe, Štefica, Božice i Nade pokazali su nam kako je bilo na njihovim probama te nam „onako usput“ odigrali najefektnije ulomke svih predstava kojima su zaslužili brojne nagrade na

Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga Donja Dubrava

NEKI NOVI SLOGAŠI

Mali folklor - Majci na dar Bunjevačke nošnje

S tamburaškim sastavom

Naši momci Naši glumci

17w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

KAM-u i državnoj smotri kazališnih amatera tijekom dvadesetak godina rada. Publika ih je počastila velikim pljeskom te se od srca nasmijala i veselila najboljim trenutcima naših glumaca. Na kraju prikaza, naš se glumac Marko Karloci u kratkom emotivnom obraćanju publici oprostio od glumačke amaterske scene, a svi okupljeni, sa željom da se to ipak ne dogodi, pozdravili su ga gromoglasnim pljeskom i time mu zahvalili za puno godina rada i smijeha koje im je donio.

ŠKOLA SVIRANJA CIMBALA

Nastavak projekta „Umijeće sviranja cimbala“ provodimo i ove godine projektom „Škola sviranja cimbala“ u kojoj svoje učenje nastavljaju Vilim Čituš i Mia Perenc, a vjerujemo da će im se priključiti još jedna djevojčica. Krasnim zvukovima i umijeću sviranja tradicijskog instrumenta ovog podneblja poučava i dalje Andrija Maronić. Projekt je financiran od strane Ministarstva kulture.

ONA DRUGA STRANA KUD-a – predavanja, izložbe, radionice

Na inicijativu naše članice Janje Kovač, u prostorijama KUD-a organizirana su dva predavanja i jedno predstavljanje knjiga.

16. ožujka 2019. godine, u 18 sati u prostorima KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava dr. sc. Feđa Milivojević održao je popularno-znanstveno predavanje „Između mita i stvarnosti: Homer i Trojanski rat“. Dr. sc. Milivojević predstavio je Trojanski rat iz perspektive profesionalnog istraživača antike te je predavanje bazirao na uspoređivanju razlika između (netočnih) činjenica koje se prenose preko popularnih sadržaja (filmova, serija) i (točnih) činjenica proizašlih iz znanstvenih istraživanja.

18. svibnja 2019. godine obilježila je prva književna večer u nizu koju su zajedničkim snagama organizirali KUD Seljačka Sloga Donja Dubrava i izdavačka kuća Meridijani. Program je započeo predstavljanjem knjige pisca svjetskog glasa Jaroslava Hašeka

“Ljubav u Međimurju”. Ulomak iz romana u kojem autor spominje Donju Dubravu i dobravske lijepe djevojke čitala je članica KUD-a Martina Kovač Radmanić. Potom je predstavljena knjiga “Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara” koje je uredio Ivan Zvonar. Radi se o rukopisnim pjesmaricama koje je krasopisom zapisao Matija Feletar, Dobravčan, krajem 19. stoljeća. Dvije romarske (hodočasničke) pjesme pročitala je Štefica Kovač, predsjednica KUD-a i voditeljica Dramske sekcije. Posljednja knjiga o kojoj je bilo riječi je autorska zbirka poezije akademika Dragutina Feletara. Zbirku je predstavio dr. sc. Mario Kolar, autor pogovora. Nekoliko pjesama iz zbirke po izboru profesora Željka Kovača pročitali su članovi KUD-a Marija Duhović, Vid Krušelj, Enion Habijan, Nino Mirić i Dunja Miser.

22. lipnja 2019. godine, održano je predavanje „Obitelj Zalan – plemići u selu“ autora Slavena Ujlakija i Janje Kovač. Predavanje se sastojalo od slika iz obiteljske arhive koju je za proučavanje ustupila Nataša Srdić Jahn, izravna potomkinja obitelji Zalan s kojom surađujemo već gotovo desetak godina. Uz ove fotografije, gospođa Srdić Jahn za istraživanje je ustupila i mnogobrojne dokumente, no ovog puta se okupljenoj publici prezentirala samo fotografska baština obitelji.

Na Cvetnu nedelju, 14. travnja 2019. godine otvorena je izložba „Međimurska črna pisanica – baština Dobrave i Međimurja“. Na izložbi je predstavljen rad Biserke Vučenik iz Donje Dubrave koja se izradom črnih pisanica bavi punu 21 godinu. Pisati pisanice naučila je od Marije Fabić, a usavršila izradu vlastitom upornošću i zalaganjem. Svi zainteresirani mogli su u nekoliko dana održavanja radionica usavršiti tehniku pisanja črne međimurske pisanice. Uviđajući njihovu posebnost, a naslanjajući se na tekst Marije Novak, Ministarstvu kulture upućen je prijedlog da se umijeće izrade pisanica zaštiti kao nematerijalna baština Republike Hrvatske.

(izvor fotografija: privatna arhiva članova, Mladen Hunjadi, Foto video Frančić)

Upravni odbor KUD-a

Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga Donja Dubrava

Aktivnosti KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava 2. 2. 2019. – Dan dobravske povijesti23. 2. 2019. – Redovna skupština KUD-a3. 3. 2019. – organizacija i sudjelovanje na Dobravskom fašenjku12. 3. 2019. – članovi Vilim Čituš i Janja Kovač predstavili su umijeće sviranja cimbala članicama Međunarodnog kluba žena u Zagrebu16. 03. 2019. – predavanje „Između mita i stvarnosti“ – organizacija članova KUD-a i Janje Kovač30. 3. 2019. – nastup na predsmotri Međimurske popevke – tamburaši KUD-a i solist Ivan Brljak10. 4. 2019. – snimanje radio emisije za Hrvatski radio – tema cimbal i međimurska pisanica; sudjeluju Štefica Kovač, Janja Kovač, Biserka Vučenik i Vilim Čituš12. 4. 2019. – predstavljanje kulturne tradicije i povijesne baštine Donje Dubrave u Koprivnici na poziv Povijenog društva Koprivnica14. 4. 2019. – otvorenje izložbe Međimurska črna pisanica (pisanice izradila Biserka Vučenik)

15. 4. 2019. – početak radionica izrade međimurske črne pisanice (radionice vodila Biserka Vučenik)21. 4. 2019. – tradicionalna uskrsna priredba Dobravi za Vuzem27. 4. 2019. – nastup na Smotri koreografiranog folklora u Čakovcu18. 5. 2019. – organizacija književne večeri „Tri knjige o Dobravi“ u suradnji s izdavačkom kućom Meridijani i Janjom Kovač – akcija sakupljanja sekundarnih sirovina19. 5. 2019. – nastup malog folklora na manifestaciji Majci na dar u D. Vidovcu8. 6. 2019. – nastup na 35. smotri hrvatske pučke popijevke iz Međimurja u Nedelišću, tamburaši KUD-a i solist Ivan Brljak15. 6. 2019. – nastup na manifestaciji Vidovo u Donjem Vidovcu – pjesmom ispred crkve čestitali smo članovima KUD-a Ivi Miser i Danijelu Čižmešiji sretan brak22. 6. 2019. – predavanje „Obitelj Zalan – plemići u selu“ – organizacija članova KUD-a, Janje Kovač i Slavena Ujlakija29. 6. 2019. – nastup na manifestaciji Legradsko folklorno ljeto u Legradu

Ovom bismo prilikom željeli zahvaliti svim članovima i roditeljima mlađih plesača na razumijevanju i svoj pomoći jer su probe bile česte u prvom polugodištu rada i trebalo je uskladiti i privatne i školske i obaveze našega društva. Također bismo čestitali svim članovima na izvedbama i trudu uloženom u svaku probu, ali i nastup. Ne smijemo zaboraviti ni na pomoć „iza pozornice“ koje je potrebna kako bi svaki naš nastup izgledao „kak po špagi“ pa zahvaljujemo svim članovima i prijateljima KUD-a koji uskaču kada je potrebna pomoć oko postavljanja pozornice, slaganja frizura, popravljanja i šivanja nošnje, pisanja konferanse. Hvala vam dragi Dobravčani i na pomoći u akciji sakupljanja sekundarnih sirovina i najveća zahvala ide dragoj nam dobravskoj publici jer bez vaše podrške, vašeg

dolaska na priredbe i vašeg pljeska izvođačima „se bi ovo kaj delamo bilo bez veze“.

zahvala

Dan dobravske povijesti Predavanje u našim prostorijama

Izložba črnih pisanica Festival međimurske popevke

18•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Osnovna škola

Škola za životProtekle smo školske godine bili uključeni u

eksperimentalni program „Škola za život“ u kojem sudjeluje ukupno 48 osnovnih škola iz gotovo svih županija u Republici Hrvatskoj. U eksperimentalni program bilo je uključeno 85 učenika i 20 učitelja, a provodio se u 1. i 5. razredu te u 7. razredu za predmete biologija, kemija i fizika. U novoj školskoj godini eksperimentalni program provodit će se u 2., 6. i 8. razredu dok će se nastava u 1., 5. i 7. razredu izvoditi frontalno prema novim kurikulumima.

Kroz školsku godinu eksperimentom su se ispitivali novi kurikulumi, različiti oblici rada i metode poučavanja različitim nastavnim sredstvima s ciljem povećanja kompetencija učenika u rješavanju problema. Učitelji su se aktivno uključili u stručno usavršavanje kroz savjetničke posjete organizirane od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, održavali su predavanja i radionice na županijskim stručnim skupovima, sudjelovali na regionalnom stručnom skupu u Varaždinu, nacionalnom stručnom skupu u Zagrebu. Takvi skupovi omogućuju međusobnu razmjenu iskustva o dosadašnjoj provedbi eksperimentalnog programa u školama te nastavak priprema za frontalno uvođenje novih kurikuluma u sve osnovne i srednje škole.

Tijekom školske godine naša je škola bila i domaćin županijskih stručnih usavršavanja za ravnatelje škola u Međimurskoj županiji, za školske pedagoge i socijalne pedagoge Međimurske i Varaždinske županije i za učitelje razredne nastave s temom pripreme za frontalnu primjenu novih kurikuluma.

Krajem svibnja Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja provelo je vrednovanje eksperimentalnog vrednovanja čiji se rezultati očekuju tijekom srpnja.

Krajem lipnja djelatnici naše škole kreirali su Teachmeet susret kao neformalno druženje učitelja uz razmjenu znanja, ideja i iskustva kroz prezentacije aktivnosti i projekata uživo online u obliku webinara odnosno seminara u virtualnom okruženju.

Zadovoljstvo učenika problemskom nastavom, radom na tabletima, rasterećenjem školskih torbi i usmjerenošću nastave na ishode, najveća je potvrda da eksperimentalni program ide u dobrom smjeru.

Veseli nas što imamo priliku aktivno sudjelovati u promjenama i unapređenju obrazovnog sustava i što naši učenici imaju mogućnost steći obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak školovanja.

Zeleni korak

Tradicija za budućnost

Lino višebojacLino višebojac

zasigurno je na jdugov ječn i j i s p o r t s k o -zabavni projekt n a m i j e n j e n osnovnoškolcima, a njegov osnovni cilj je poticanje školskog sporta, r a z v i j a n j e zdravih navika te poticanje k u l t u r n o g s t v a r a l a š t v a . U sezoni 2 0 1 8 . / 2 0 1 9 . , u sportskim n a t j e c a n j i m a Lino višebojca sudjelovalo je 10.000 osnovnoškolaca, a završnica Lino višebojca održana je u dvorani Srednje škole Koprivnica u Koprivnici. Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 12 učenika i 12 učenica koji su branili boje svoje škole i natjecali se za ukupnog pobjednika 13. sezone Lino višebojca. Našu su školu predstavljali Lovro Orehovec, učenik 6. razreda i Nina Varga, učenica 7.b razreda.

Nina Varga sveukupna je pobjednica 13. sezone Lino višebojca, a primila je i posebnu nagradu kao natjecateljica s najviše osvojenih bodova u sezoni.

Krajem svibnja, povodom proslave Dana Grada Čakovca održana je Županijska smotra učeničkih zadruga Međimurske županije. Svoj rad predstavili su učenici 11 osnovnih i srednjih škola. Našu su školu predstavljale Lea Lukša, Roberta Nestić, Helena Dolenčić i Sonja Lovrinović, članice Učeničke zadruge „Pupoljak“ pod vodstvom učiteljice Branke Matjanec. Predstavile su se s torbicama za tablet od komušine, prezentirale njihovu izradu i zauzele 2. mjesto u Županiji te se plasirale na Državnu smotru Učeničkih zadruga. Unikatne i personalizirane torbice zadivile su sve sudionike smotre kao i prolaznike te im vedrim bojama uljepšale tmuran i kišni dan.

Škola u prirodi učenika 4. razreda

Zeleni korak je eko-akcija iz područja ekološke

održivosti koju je pokrenuo dm – drogerie markt

2012. godine - akcija prikupljanja i recikliranja

starog papira u hrvatskim osnovnim školama s

ciljem podizanja razine ekološke svijesti. Ponosni

smo na naše male ekologe koji su u ovogodišnjoj

akciji u Donjoj Dubravi prikupili 6 980 kg, a u

Donjem Vidovcu 5 060 kg što ukupno iznosi 12

040 kg odnosno preko 12 tona papira. U osmom

Zelenom koraku sudjelovalo je 229 škola, ukupno

40419 osnovnoškolaca iz svih krajeva Hrvatske

koji su zajedno prikupili više od 528 tona papira što znači da su recikliranjem

spasili gotovo 9000 stabala. Tu činjenicu moramo stalno imati na umu jer

šuma može živjeti bez čovjeka, ali čovjek ne može živjeti bez šume. Najbolji

mladi ekolozi 2019. godine u našoj školi učenici su 4.a razreda koji su

pokazali posebnu predanost ekološkoj akciji i ostvarili najbolji rezultat, a za

nagradu su odabrali odlazak u kino.

19w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Svatovska jabuka

Terenska nastava učenika 7. razreda

Donja DubravaČitajmo zajedno

Čitajmo zajedno – projekt koji potiče čitanje i njeguje ljubav za lijepu književnost u našoj se školi provodi već nekoliko godina u suradnji sa Srednjom školom Prelog. Ove godine u projektu su sudjelovali učenici 6.razreda naše škole. Za zajedničko čitanje odabran je roman Operacija Stonoga Jože Horvata, našeg Međimurca rođenog u Kotoribi. Čitajući knjigu učenici su uživali u morskim pustolovinama junaka romana, a na zajedničkim satovima upoznali su glavne osobine romana i likova te kompoziciju djela kroz razne stvaralačke zadatke, kviz i igre. Učenici Srednje škole svoju su školu predstavili i finim kolačima koje su ispekli njihovi prijatelji iz smjera slastičar.

Zamijenili uloge na jedan dan

Zamjena uloga hvalevrijedan je projekt kojemu se svi učenici jako vesele jer tada učenici i učitelji zamijene svoje uloge na jedan dan. Učitelji sjedaju u školske klupe, a učenici poučavaju i preuzimaju sve poslove iz užurbane školske svakodnevnice.

Ravnatelj škole Benjamin Rusak na kraju radnog dana bio je zadovoljan svojim zaposlenicima i cjelokupnom radnom atmosferom. Školski domar Stjepan Miser podmazao je vrata i izvršio potrebne popravke, kuhari Nino Mirić i Ivan Miser pripremili su grah za prste polizati, u tajništvu su svu papirologiju uspješno riješile Ena Cenko, Dunja Miser i Ivona Međimurec, o knjigama i čitalačkim navikama učenika brigu su vodile Tena Čižmešija, Nika Lukša i Dajana Čmrlec, pedagoške poslove obavile su Paola Lukša i Linda Horvat, a spremačice Patricija Dodlek, Patricija Šatvar i Sonja Lovrinović ostale su najduže u školi kako bi školu i učionice pripremile za novi radni dan.

Čitanjem do zvijezda

Čitanjem do zvijezda – nacionalni je projekt za poticanje čitanja i

promicanje kulture čitanja - natjecanje u znanju i kreativnosti. Ana

Sabočanec našu je školu predstavljala na završnici Nacionalnog projekta

u kategoriji izrade kreativnog uratka na temelju pročitanih zadanih knjiga.

Na županijskoj razini natjecanja osvojila je prvo mjesto, a time i izravan

plasman na državnu razinu natjecanja. Tema ovogodišnjeg natjecanja bila

je „Ljeto priča priče“, a vjerujemo da će Ana i dalje čitanjem otkrivati

nove svjetove i pričati još mnoge priče.

Učenik generacije

Kraj školske godine ujedno je i završetak

osnovnoškolskog obrazovanja još jedne generacije,

generacije učenika koja je iznjedrila brojne talente,

kreativce i sportaše. Titulu učenice generacije

2018./2019. ponijela je Marta Strbad dok je

najsportašem generacije proglašen Franjo Orehovec.

Pohvaljujemo učenike koji su svih osam razreda završili

odličnim uspjehom, a to su Vid Krušelj, Nino Mirić, Dunja

Miser, Stjepan Miser, Franjo Orehovec, Benjamin Rusak

i Niko Štefić iz Donje Dubrave i Ena Cenko, Noa Kuzmić,

Mateja Matotek, Marta Strbad i Ivan Vidović iz Donjeg

Vidovca.

Učenice petog razreda, Mia

Perenc, Ria Mikulan, Mihaela

Gadanec i Ivona Međimurec, i ove su

godine predstavljale našu školu na

državnoj Smotri projekata iz područja

Građanskog odgoja i obrazovanja -

Projekt građanin. Smotra se održala

u Muzeju suvremene umjetnosti u

Zagrebu, a učenice su predstavile

projekt Svatovska jabuka.

Projekt je izazvao velik interes

zbog zanimljivog naziva i učenice

su osobito pohvaljene za čuvanje

kulturne baštine svog zavičaja kao i

nastojanja da očuvaju stari običaj koji

bi nažalost mogao nestati.

20•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Naše mjesto Donja Dubrava zahvaljujući firmi Ujlaky-Hirschler doživljava u drugoj polovici 19. stoljeća svoj neviđen svekoliki razvoj. U to vrijeme u cilju razvoja mjesta od ekonomskog, kulturnog, zdravstvenog i svakog drugog značaja svoje snage udružuju ekonomisti/političari Hirschleri/Zalani - Maks, Jakob, Leopold, Odon/Anton, Gyula Zalan itd., moralno-inteligentna elita-župnici - Mihael Legenyi, Franjo Cimerman. Petar Liechtenberger itd., te učitelji Dragutin Kocbek, Josip Slamek, Marija Biro, Janos Voros itd., općinski bilježnici Imre Pichler, Janos Mihac, seoski načelnici/općinari Stjepan Feletar, Martin Čižmešija, Rudolf Jakupak itd. Da, bila su to desetljeća razvoja i napretka.

U ovom broju Dobravskih novina iznijet ću podatke važne za razvoj zdravstva u Donjoj Dubravi.

Prvi pisani trag o početku djelovanja zdravstva u našem mjestu nalazi se u mađarskim novinama  Zala Megye  od 8. 10. 1893. godine: „Odobrena je odluka zastupničkog tijela Općine Donja Dubrava o otvaranju posebnog radnog mjesta liječnika.“ No, tek 1896. godine vidi se da je općinski doktor (židov) Alexander E. (Sandor Janos) Oeszterreicher, rodom iz Jankovacz, županija Bacs (Mađarska). No, on umire već 28. 6. 1898. godine.

U zapisniku skupštine

Zaladske županije br. 331 od 11. 9. 1899. godine piše: „Diploma doktora medicine Nandora Brauna, okružnog liječnika u Donjoj Dubravi“.

Doktor Nandor Braun (okružni liječnik

za Donju Dubravu, Donji Vidovec, Svetu Mariju i

Kotoribu)

Doktor Nandor Braun kao židov rođen je 15. 12. 1869. godine u Moškovecu. Općina Donja Dubrava mu je ustupila zgradu za ordinaciju te antitrahomsku ambulantu u centru mjesta, kbr, 2 (to je bila treća u nizu zgrada: 1. vatrogasna zgrada, 2. općina, 3. ordinacija doktora). Dubravčani su imali veliko povjerenje u njega. Bio je smiren i uvijek pristupačan čovjek, uvijek sa zlatnim naočalama. Rado se odazivao na pozive svojih sumještana, ali i na pozive iz okolnih sela. Imao je svog kočijaša Štefa Rusaka-Boltovca. Doktor Braun je živio u konkubinatu s Idom Medved,

bivšom upraviteljicom kasina u Donjoj Dubravi. Mora se napomenuti da je doktor Braun bio zadužen za iskorjenjivanje trahoma za pet donjomeđimurskih sela, dok se antitrahomska bolnica nalazila u Prelogu. Da je uistinu trebala takva ustanova pokazuje sljedeći podatak: „Za kotar Prelog godine 1933. zabilježeno je da Donja Dubrava ima 4500 stanovnika te da je od trahoma bolesno 4% stanovništva, dok je recimo najviše u Hodošanu 30%, a najmanje u Legradu 2%.“ U svom radu, doktoru Braunu je desna ruka bila Lucija pl. Oszterhuber (1870.-1943.) Ona je ujedno bila i primalja-babica, davala je injekcije koje je doktor Braun propisao. Općina je Luciji plaćala 400 dinara mjesečne plače.

Iz vremena službovanja doktora Brauna  uspjela se sačuvati jedna liječnička potvrda od 14. 3. 1918. godine na mađarskom jeziku. Donosim prijepis originala:

Od okružnog liječnika iz Donje Dubrave

LIJEČNIČKA POTVRDAZa pošiljke vojne pošte bez

naplate poštarineDolje potpisani ovim

potvrđujem da sam nad Floriane Peranecz, ima 46 godina, stanuje u Donjoj

Dubravi, poljoprivrednica je sa sitnim posjedom, majka je Jozsefa Peranecz, desetnika

11. husarske pukovnije, obavio liječnički pregled,

ustanovio da bolesnica ima gripu, organizam joj je

oslabljen, zbog bolesti nije sposobna obavljati poslove na vlastitom gospodarstvu, predviđa se da će njezina

bolest dulje potrajati.U Donjoj Dubravi,

14. 03. 1918.Doktor Nandor Braun

Okružni liječnik

Prošlo je 75 godina od smrti doktora Brauna i bio sam siguran da više ne postoji živih ljudi koji ga se sjećaju. Hvala Bogu, prevario sam se. Ne da postoji osoba koja se dobro sjeća doktora Brauna, već postoji i osoba koju je liječio. Godine 2018. obavio sam intervju s našim sumještaninom gospodinom  Ljudevitom Čižmešijom  (rođen 1929. godine).

Intervju s Ljudevitom Čižmešijom

Slaven Ujlaki: Ljudvibači, ste vi poznalji doktora Brauna?

Ljudvibači: Kak ga nebi poznal, me lječil kak dete. Ve ti povem kak je bilo. Je, bilo je to ljeta elj 1936., elj 1937. Deca smo se igralji, skakalji smo s parme-škednja i nekoj je name skočil. Čez nekaj vremena mi je pod pazuhom počela rasti buća, bila je vekša. Unda su žene reklje mami: „Maro kaj neš z dečecom k doktoru? Vidiš da je se mršaveši i bljedi.“ Je, to me i boljelo. Je, išlji smo mi k doktoru v apoteku tu na Zalanovo. Tu je bila apoteka pri Antaueru. Doktor Braun je došel. Išče nam nigdar zabil da so mi mama žemlju kupilji kaj je bilo vu ono vreme retkost. Doktor Braun je to pogljedal, nekaj se spominal z Antauerom. Mislim da je bilo na mađarskem. Velji mi doktor Braun: „No, dečec, ve te bom malo fpičil.“ Vužgal je na špiritus plamenika i čez njega prešel z iglom za dezinfekciju. Tri put mi je potegel z te buče valjda gnoja i rekel je zutra i pozutri dojdite na kontrolu. Meni je to zaraslo i evo, još sem živ.

Slaven Ujlaki: Rečite mi kakov je bil kak čovek?

Ljudvibači: Jako dober je bil. To ti očem reči kaj boš znal. Moj japa Martin so napolju palji z konja v ljeti 1941. Furt ji je boljel želodec. Došel je doktor Braun i velji: „Maro, došel sem ti gljet betežnika, Martina“. Mama veljijo: „Joj nemam Vam ja z kim platiti (6 dece je bilo, rat je bil“.) Doktor Braun je rekel: „Maro, nesem došel po peneze, ja sem došel Martina gljet. Maro nekaj ti bom rekel. Z Martina ti nabo nikaj. Življenje si naravnaj.“ Unda smo mi deca vidlji prvoj da so mama soze puščalji. Deca smo pitalji: „Mama zakaj bečite?“ Oni so reklji: „A kaj vi deca znate.“ Drugo ljeto, 23. 1. 1942. so japa hmrlji. Je, tak ti je to bilo.

Doktor Braun je bio na usluzi Dobravčanima sve do 26. 4. 1944. godine punih 45 godina. Tada su uhapšeni svi židovi u Donjoj Dubravi. Kao 75-godišnjak uhapšen je i doktor Braun i odveden u logor Aushwitz gdje je tokom svibnja iste godine i likvidiran.

Vlasti i mještani Donje Dubrave nisu šutjeli. Proveli su peticiju i ljudi su tražili da se doktor Braun oslobodi jer je potreban narodu. Vlast u Donjoj Dubravi poduzela je dvije intervencije, donosim jednu: 

OČITOVANJE LOKALNE VLASTI

Od poglavarstva velike općine Donja Dubrava, br.

1117/1944

Dolje potpisano općinsko poglavarstvo vjerodostojno potvrđuje da umirovljeni

okružni liječnik doktor Braun Nandor 45 godina stanuje u

velikoj općini Donja Dubrava. U općini Donja Dubrava bio

je jedini liječnik. Nadalje, potvrđujemo da najbliži nam liječnik stanuje u Sv. Mariji, udaljenoj 8 kilometara, on radi kao liječnik u sklopu prisilne radne službe. Na osnovi postojeće situacije liječnik u sklopu prisilne

radne službe liječi bolesnike iz velikih općina D. Mihaljevec,

Sv. Marija, D. Vidovec, D. Dubrava i Kotoriba u

kojima živi ukupno 19.000 ljudi. Broj stanovnika u D.

Dubravi je oko 4000, većina ih govori hrvatski jezik,

stoga liječnička skrb iziskuje poznavanje hrvatskog jezika

koji narečeni dr. Braun izvrsno govori. Radi javnog

interesa smatramo potrebitim njegov povratak, s pravom

stanovanja u općini, time više što u našoj općini ima mnogo oboljelih od plućnih bolesti,

bolesti štitnjače (guše), sifilisa, malarije, kod djece

Naša povijest

ZAJEDNIŠTVOM DO RAZVOJA ZDRAVSTVA U DONJOJ DUBRAVI

Dr. Nandor Braun (lijevo) u društvu Gyule Zalana 1919.

Dokaz o službovanju dr. Oesterreichera u Donjoj Dubravi 1896.

Liječnička potvrda koju je izdao dr. Nandor Braun 1918. Primalja babica Lucija Osterhuber-Šafar

21w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Naša povijest

ima veliki broj kroničnih proljeva, zbog zaraženih voda

povremeno se javlja i tifus. Potvrđujem da dr. Braun na našoj općini prakticira

medicinu kroz 45 godina, kroz sve to vrijeme posvjedočio

je svoju lojalnost u pogledu politike, državne sigurnosti i

vjernosti prema naciji.

D. Dubrava, 12. 5. 1944.

U članku od 3. 6. 1944. vlasti se obraćaju velikom županu Beli Teleki te ga mole da se pusti doktor Braun. Navodi se da je doktor Braun katolik. Zamolbu je potpisao vitez Istvan Csizmadia iz Kotoribe s još sedam potpisa. Veliki župan Bela Teleki iz Zalaegerszega odgovara 7. 6. 1944. godine da se zamolba ne može usuglasiti sa zahtjevima policijske uprave.

Vlasti i narod su intervenirali, no nisu znali da je doktor Braun, nažalost, tada već bio mrtav.

Očito nije bilo teško likvidirati starca od 75 godina. Nacističko zlo je bilo jače, no nisu uspjeli izbrisati iz sjećanja sva dobročinstva koje je doktor Braun činio kao okružni liječnik punih 45 godina. O tome su mi govorili mnogi stari Dobravčani. To uostalom i tvrdi danas jedini njegov živući svjedok – pacijent, gospodin Ljudevit Čižmešija kojega je prije 80-tak godina od najvjerojatnije sigurne smrti spasio dobročinitelj doktor Nandor (Ferdo) Braun.

 

Nacistička Njemačka kapitulirala je 8. 5. 1945. Naše mjesto oslobođeno je od strane bugarske vojske 3. 4. 1945.godine. Iz zapisnika MNOO Donje Dubrave od 16. 5. 1945. piše:

„Točka 2 - Organizacija mjesnog zdravstvenog odjela.

Odbor je odlučan da se dogovori sa doktorom Legenyijom kako da se organizacija provede.“

Više informacija o doktoru Legenyiu nema u zapisnicima MNOO. Iste godine 13. 11. 1945. spominje se: „Na sastanku od privatnika je doktor Andrija Preis. Osniva se Odbor za osnivanje Crvenog križa. Za predsjednika se imenuje doktor Andrija Preis.“ Nadalje, iz zapisnika od 16. 3. 1946. se vidi da doktor Preis moli vlasti da mu se ogradi dvorište. Ovdje želim napomenuti da je onaj liječnik u gornjem tekstu koji je 1944. u Svetoj Mariji radio u sklopu prisilne radne službe upravo bio doktor Andrija Preis.

Doktor Andrija Preisz (Preis) (Budimpešta, 8. 7.

1910. - Čakovec, 16. 6. 1991.)

Andrija Preisz, od oca Samuela činovnika i majke Jelene rođene Rosenfeld. Godine 1914. otac mu postaje knjigovođa na pilani Ujlaky Hirschler u Kotoribi te cijela obitelj seli u Kotoribu. Godine 1929. upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu. Nakon završetka fakulteta 1936.-1938. radi kao sekundarni liječnik u bolnici u Varaždinu, godine 1938. otvara privatnu ordinaciju u Varaždinu. Godine 1939. preuzima dužnost liječnika kod bolesničke blagajne „Merkur“ u Varaždinu iz koje je 15. 6. 1941 otpušten. Isti dan zatvorena je i njegova privatna ordinacija. Ustaške vlasti ga zatvaraju u kaznionicu Lepoglava, no brat Eugen ga spašava. Vlasti ga protjeruju u Međimurje te se vraća u Kotoribu i tu radi do 30. 4. 1942. Tada ga mađarske vlasti protjeruju u Svetu Mariju gdje je prisilno postavljen za općinskog liječnika. Noću odlazi u šumarke oko sela i tamo liječi ranjene partizane, donoseći im sanitetski materijal i lijekove. Zanimljivo je da je Andrija Preis noću s 24. na 25. 4 1944. godine s obitelji probao pobjeći preko Drave k partizanima Kalničkog odreda, no badava je čekao na „vezu“. Sljedeća noć je već bila pogubna za njih. No, situacija se pogoršala u proljeće 1944. godine. Njilaši-mađarski saveznici nacista hapse Preisa i njegovu suprugu Margit te ih odvode u Auschwitz. Andrija

radi kao sanitarac, uspijeva preživjeti logor i vraća se u Kotoribu. 1945. godine po nalogu vlasti postavljen je za liječnika u Donjoj Dubravi, dakako, prvo u okviru Crvenog križa. Za napomenuti je da je doktor Preis bio i član DVD-a Donja Dubrava. Na skupštini navedenog društva održanoj 10. 2. 1947. imenovan je za Pročelnika DVD-a Donja Dubrava te je bio ljekarnik vatrogasne čete. 20. 4. 1947. doktor Preis iz Donje Dubrave izabran je za podpredsjednika upravo utemeljene podružnice zbora liječnika Hrvatske (ZLH) u Čakovcu. U D. Dubravi ostaje do 1949. kada odlazi u Prelog. Kakav je čovjek bio doktor Preis govori odlikovanje koje je 1966. dobio od predsjednika Josipa Broza Tita – Orden rada sa zlatnim vijencem. Odlaskom doktora Preisa situacija sa liječnicima se nije mogla stabilizirati sve do 1972. godine. U tom vremenskom razdoblju od 1949. pa do dolaska doktora Ivana Dolenca u Donjoj Dubravi djeluju sljedeći liječnici: doktor Petrušić, doktor Mijo Jembrih, doktor Erceg. Zahvaljujući intervjuu koji sam obavio s medicinskim sestrama Marijom Janković iz Svete Marije, koja je službovala u Donjoj Dubravi od 1966. do 1976. godine, te Vericom Matotek iz Kotoribe, koja je

radila od 1978. do 2010.godine, može se puno detaljnije pratiti rad medicinske službe u Donjoj Dubravi.

Gospođa Marija Janković iznosi:

U moje vrijeme (a i ono kaj sam čula) je to je ovako bilo:

1. Opća medicina (doktor opće prakse)

Pečat ustanove je bio Zdravstvena stanica Kotoriba, ambulanta Donja Dubrava. Šef službe je bio doktor Valent Percač stacioniran u Kotoribi. U D. Dubravi je doktor ordinirao tu gdje je i sada, u Hirschlerovoj zgradi. U toj zgradi nalazile su se i ostale liječničke službe.

2. Rentgen kabinet

Kad sam ja došla rentgen je već bio u dubravskoj ambulanti. Mislim da ga je doveo doktor Đuro Antauer. Rentgen je radio jedanput tjedno. Na rentgenu su radili doktor Đuro Antauer, doktor Mirko Kolin i doktor Pajić. Taj rentgen je radio sve do 1970-tih godina kada je službeno od strane Ministarstva zabranjen jer je jako zračio.

3. Higijensko sanitarna služba koju je vodio higijeničar doktor Bistrović. On je hodao po kućama i školama raskuživati, bilo je puno tuberkuloze, zaraznih bolesti. No, ta služba je funkcionirala samo od 1966. - 1969.

4. Područna očna ambulanta, bolnica Prelog. Radio je Dubravčan Valent Rusak, a administrativne poslove mu je radila tada Verica Vučenik iz Donje Dubrave.

5. Zubna ambulanta od 1968. (ovu temu ću objaviti u sljedećem broju Dobravskih novina kao i Apoteku te Vojnu bolnicu)

Spremačica za cijeli objekt je bila Vilma Kuzmić, dok je vozač saniteta bio Ljudevit Valpatić iz Kotoribe.

Godine 1968. ukidaju se administratori po ambulantama te njihov rad preuzimaju medicinske sestre uz svoj stručni rad. Iste godine počinje prva patronaža na području donjeg Međimurja i ja sam bila prva patronažna sestra. Te godine dolazi u službu medicinski tehničar Franjo Gadanec iz Kotoribe. Bili smo dva u službi, počelo je raditi i savjetovalište za malu djecu te se uvodi kontinuirano cijepljenje u ambulanti i po školama. U to vrijeme D. Dubrava nije imala stalnog doktora, povremeno 1-2 sata dnevno dolazio je doktor Percač obavljati službu, dok cijelo radno vrijeme popunjavaju mladi doktori pripravnici - stažisti. Moram kazati da su medicinske sestre, a i doktori u kućne posjete u selu išli biciklom ili pješice. Sjećam se sljedećih stažista: Dojčinovski te Ana i Ružica Štefić iz Donje Dubrave, Anđelko Škoda, Franjo Fundak, Vera Fundak, Stjepan Trojko, Dragutin Hranilović, Hat, Azra Kovačić, Marković iz Preloga. To su bili stažisti za Donju Dubravu i Svetu Mariju, a Kotoriba i D. Vidovec su imali druge stažiste. Tako je bilo sve do 1972. dok nije u Donju Dubravu došao doktor Ivan Dolenec koji ostaje na svom radnom mjestu do 2014. godine, pune 42 godine. U vrijeme službovanja doktora Ivana Dolenca službovali su i kao medicinski tehničar Franjo Gadanec, medicinske sestre Verica Matotek, Katica Matulin, Marija Kanižaj, Nada Varga te Igor Mikor. Danas u našem mjestu ordinira doktor Božidar Poljak, rodom iz Svete Marije, uz pomoć medicinskog tehničara Igora Mikora. Ovdje želim napomenuti jedan primjer dobre suradnje zdravstva i društvenih organizacija u Donjoj Dubravi.

Godine 1974. tadašnja predsjednica Aktiva žena Fanika Kovač uputila je zamolbu Lovačkom društvu Donja Dubrava da društvo sufinancira nabavu ginekološkog stola. Stol je kupljen i bio je u funkciji. Još i danas se nalazi u hodniku u zdravstvenoj stanici.

Na kraju ovog članka želim se zahvaliti medicinskim sestrama Mariji Janković iz Svete Marije i Verici Matotek iz Kotoribi na nesebičnoj pomoći oko rasvjetljavanja povijesti zdravstva u Donjoj Dubravi. Isto tako želim zahvaliti gospodinu Ivanu Perancu iz Donje Dubrave što je sačuvao liječničku potvrdu iz 1918.godine. Dakako da se najljepše zahvaljujem i Janji Kovač oko uređivanja teksta.

Obradila: Janja Kovač Istražio: Slaven UjlakiZgrada u kojoj su djelovale ljekarna i zdravstvena ambulanta (oko 1967.)

Dr. Andrija Preisz

22•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Črne pisanice poznate su gotovi svim Dobravčicama i Dobravčanima, ali i stanovnicima okolnih sela. Zanimljivo, črne se pisanice izrađuju samo na ovom malom području. Kako je njihova izrada izrazito zahtjevna i zahtijeva veliku preciznost do samog kraja procesa danas se izradom ovakvih pisanica bave tek malobrojni pojedinci.

Jedna od njih je i Biserka Vučenik, naša sumještanka koje je u proteklih deset godina postala najveći promotor ove vještine u našem mjestu i izvan njega. Tako smo ovog proljeća mogli po prvi put u Dobravi razgledati izložbu pisanica. Izložbu su pratile i radionice na kojima je gospođa Vučenik demonstrirala način izrade ovakvih pisanica.

U pozadini pripreme izložbe, pripremalo se i još nešto: dokumentacija za prijavu vještine izrade črnih pisanica na listu nematerijalne baštine Republike Hrvatske.

Nematerijalna baština

Pojam nematerijalna baština u sferu kulturnih institucija na velika je vrata ušao 2003. kada je krovna organizacija za kulturu, sport i obrazovanje UNESCO usvojila Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Već 2005. godine Hrvatska ratificira (prihvaća) Konvenciju. No, to nije po prvi put da se u zakonima vezanima uz kulturu spominje taj pojam. Već u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999. godine spominje se pojam nematerijalna kulturna baština koja se definira na sljedeći način:

„jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,

- folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

- tradicijska umijeća i obrti“. UNESCO-ova Konvencija donosi

nešto prošireniju definiciju te uz ove kategorije navodi i vjerovanja povezana s prirodom i svemirom.

Da što jednostavnije objasnim što je to nematerijalna baština uzmimo za primjer črne pisanice. Dosad je naglasak bio na sakupljanju predmeta i njegovom primarnom opisu (od kakvog je materijala izrađena, koje su boje na njoj, motivi, dimenzije i sl.). Kada govorimo o pisanici iz perspektive nematerijalne baštine najvažnije je ono što je prethodilo samom nastanku pisanice: sam proces izrade iza kojeg stoji znanje pojedine osobe. Ukratko

rečeno, fokus promatranja premjestio se sa samog predmeta na njegovog izrađivača.

Nakon prihvaćanja Konvencije od strane Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture određeno je kao centralno tijelo koje provodi Konvenciju. Osnovano je Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu koje razmatra sve pristigle kandidature.

Danas postoje dvije liste na razini Hrvatske:

1.Nematerijalna kulturna baština na Listi preventivno zaštićenih dobara i 2. Nematerijalna kulturna baština na Listi zaštićenih kulturnih dobara.

Da bi se neko nematerijalno dobro upisalo na bilo koju od ovih lista propisana je procedura i popratna dokumentacija. Dokumentacija podrazumijeva ispunjavanje obrasca i prilaganje fotografija te videa (ukoliko postoji).

Uz veliku pomoć obitelji Vučenik, dokumentacija je pripremljena te je upućena Konzervatorskom odjelu u Varaždin koji je prva stepenica u procesu prihvaćanja ili neprihvaćanja upisa novog kulturnog dobra.

Zahtjevna dokumentacija

Prijavni obrazac za predlaganje uspostavljanja zaštite nematerijalnog kulturnog dobra je podijeljen u nekoliko polja od kojih je najvažnije „Identifikacijski podaci o dobru“. Kako se popunjeni obrazac sastoji od osam stranica, ovdje donosimo skraćenu verziju teksta.

Povijesni podaci (prvi spomen, dokumentacija, povijesni izvori, povijesni pregled)

„Prvi pisani zapis o sestrenju i bratimljenju u Međimurju donosi Ferencz Gonczi u svom djelu Međimurje. Ljudi, vjerovanja, običaji. iz 1895. godine: „U Donjem Međimurju na Bijelu nedjelju, odvojeno po spolu, mladež od četrnaest do dvadeset godina, održava običaj „bratimljenja“ i „sestrenja“. Kod bratimljenja mladići se sastanu u nekoj kući, donose sa sobom suhu hranu, jaja i vino, a kada se to pojede, međusobno izmjenjuju jaja i zareknu se da će od tada jedan drugoga voljeti i štovati te mu govoriti „Vi“. Taj stari južnoslavenski običaj posebice je raširen u Dalmaciji. Tamo se i održao u neizmijenjenom obliku. U Dalmaciji čak u župnik daje blagoslov onima koji su se bratimili. Bratimstvo se najljepše očituje prilikom nesreće. U Međimurju bratimstvo danas pokazuje tek ostatke toga staroga južnoslavenskoga običaja.“ (Gonczi 1995:77).

Najdetaljniji opis običaja sestrenja i bratimljenja donosi u tekstu Međimurske pisanice Marija Novak. Ovaj se običaj održavao na Pisanu ili Bijeli nedjelju, tjedan dana nakon Uskrsa. Tog je dana u domaćinstvu jaje imalo glavnu ulogu. Ujutro se doručkovalo cvrtje (kajgana) s objašnjenjem da će tako kokoši bolje nesti jaja cijele godine. Tog je dana bilo uobičajeno da djeca i mladež dobe ukrašeno jaje – pisanicu – na poklon od krsne ili firmane kume. Oni koji ne bi dobili jaje na poklon su ga morali sami izraditi ili kupiti. Pisanice su se pažljivo čuvale za sestrenje i bratimljenje. Sestrile su se djevojke, a bratili mladići i to samo neudane, odnosno neoženjene. Marija Novak piše da mjesto gdje se odvijalo sestrenje i bratimljenje nije bilo unaprijed određeno već se našlo po prilici (na ulici, križanju, pred crkvom, na livadi ili u kući), a osoba s kojom ćete se posestriti i pobratiti se odabrala već ranije:“ Kad su se sastali, dječak bi obično pitao: »Se boš z menom bratil?«, a djevojčica: »Se boš z menom sestrila?« Ako su dobili pozitivne odgovore, izmijenili su pisanice uz istovremeno i zajedničko govorenje: Sestra, nevesta / Za naveke sestra ili Brat, brat / Za naveke brat.

Nisu uvijek morali istovremeno govoriti. Moglo se sestriti i tako da je najprije jedna djevojčica govorila, a nakon nje druga. Pri govorenju je prvo desnom rukom u kojoj je držala pisanicu pritisnula svoje grudi i rekla — sestra — zatim je pritisnula grudi druge djevojčice i rekla — nevesta — pa onda opet svoje i rekla za naveke — i napokon njene i rekla — sestra. Tada joj je dala svoju pisanicu. Grudi je mogla pritiskati, odnosno doticati i samo na slogove što je naravno iziskivalo i brži tempo govorenja. Na takav isti način se i bratimilo, jasno uz govorenje — brat...“. Veza koja se stvarala ovakvim činom između dvije mlade osobe trajala je cijelog života te se iskazivala međusobnim oslovljavanjem „sestra“ i „brat“. To su bile „pisane sestre“ i „pisani brati“. Nakon izmjene pisanica mogle su se organizirati i manje zabave u kućama osoba koje su se sestrile ili bratile.

Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća ovaj običaj dobiva novi element. Naime, u međimurskim se selima pojavljuju naranče koje dolaze iz uvoza. Tada bogatiji počinju kupovati naranče i njima se sestriti i bratiti. To nam ukazuje na vrijednost predmeta kojim se sestri i brati. Prije naranče to je bila pisanica koja je isto tako morala biti nešto najbolje što se moglo nabaviti.

Pisanice koje su se darivale u ovoj prilici bile su specifične, a svi su nastojali da upravo oni imaju što ljepšu pisanicu. Izrađivale su ih žene tzv. batik tehnikom. O starini ove tehnike svjedoči i najstarija pronađena pisanica na području Hrvatske koja je nađena u Gudovcu te je datirana u 15. stoljeće. Istom se tehnikom izrađuju i pisanice u Međimurju, samo s cvjetnom, a ne geometrijskom motivikom. Danas ovakve pisanice izrađuje samo nekolicina izrađivača u Međimurju, a najviše ih je u Donjoj Dubravi. Najstarija sačuvana pisanica nalazi se u privatnom vlasništvu te datira u 1960-te godine.

Opis dobra (način izvedbe, provedbe, izrade, održavanja; pravila, i sl.)

(…) Obojana jaja, pisanice, su se izrađivale za Pisanu nedelju, a ne Uskrs. Obično su ih izrađivale vještije žene u selu od kojih su ih oni koji nisu bili vični toj vještini kupovali ili mijenjali za jaja. Najčešće su jaja bila puna, a ne ispuhana, jer su takva manje pucala i moglo ih se kasnije pojesti. Postupak izrade pisanice počinje iscrtavanjem kontura voskom na ljusci jajeta. Konture se iscrtavaju uz pomoć drvenog štapića na čiji je vrh namotan komad bakrene žice oblikovan kao kljun – kljičice. Kljičica se nadnosi nad svijeću i tako zagrijava. Kad se dovoljno zagrije umače se u komad pčelinjeg voska. Ovu je radnju potrebno ponoviti nekoliko puta dok kljičica ne propiše, odnosno počinje ostavljati trag na papiru. Tada se počinje crtati na samom jajetu uz neprestano dogrijavanje kičice na svijeći i umakanju u vosak. Polja unutar iscrtanih kontura se zatim boje u već predviđenim bojama. U sjećanju starijih je da se to bojanje radilo krep-papirom koji bi se preko noći namakao u vodi, no od polovice 20. stoljeća za to se koriste flomasteri. Potom je te obojane dijelove potrebno zapuniti voskom – čoskati - jednakom tehnikom kao što se iscrtavaju konture. Motivi se crtaju na dvije strane pisanice – jedan na jednoj strani, drugi na drugoj. Između njih se vertikalno kičicom i voskom ispisuje željeni natpis. Kad je na pisanici nacrtano sve što želimo potrebno ju je obojiti u crnu boju. To se radi tako da se jaje potopi u vodu u kojoj smo prije prokuhali čađu – sađu – i boju za tkanine. Jaja moraju biti potopljena sve dok ne poprime crnu boju, a potom ih se vadi van i briše toplom pamučnom krpom.

Na pisanicama izrađenima u Međimurju nalazimo karakteristične

Dobravska pisanica

Umijeće izrade črnih pisanica

23w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

cvjetne motive. To su proljetne biljke poput visibaba, đurđica, tulipana, ljubičica, klinčića. Ovakva motivika i kolorit pripadaju baroknoj umjetničkoj tradiciji koju su od viših slojeva preuzeli i oni niži što se pokazuje u činjenici da su ovakve pisanice dio samo seoske tradicije, dok su više klase i građanske obitelji posezale za pisanicama izrađenima od keramike pa čak i zlata.

Iz literature i terenskih istraživanja vidljivo je da se črne pisanice izrađuju samo u Međimurju i to u njegovom donjem dijelu. Središta izrade bila su mjesta Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba, dok se danas izrađuju samo u Donjoj Dubravi. U dijelu procesa izrade slične su pisanicama koje se izrađuju u susjednoj regiji Podravini, no razlikuju se u motivima i koloritu. Podravska tradicija njeguje geometrijske motive i višebojnu podlogu te gotovo nikad ne koristi crnu boju koja se javlja kao izrazita karakteristika međimurske tradicije šaranja jaja.

Nositelji tradicije/znanja/umijeća i značaj koji dobro ima za zajednicu

Ovu tradiciju danas prenose tek malobrojni pojedinci s područja Međimurja.

Obitelj Vučenik iz Donje Dubrave pisanice izrađuje već gotovo 20 godina. Pisanicama se počela baviti Biserka Vučenik koju je toj vještini naučila Marija Fabić (rođena 1921. godine) 1998. godine. Biserka je od tada usavršavala tu vještinu, a uskoro su joj se pridružili i suprug Branko te sin Marko. Svi su savladali cjelokupan proces, no danas većinom rade zajedničkim snagama: Marko iscrtava konture oblika, Branko zapunjava voskom, a Biserka boja bojama i na kraju farba crnom bojom te odrađuje završno poliranje. Na poticaj Biserke Vučenik KUD Seljačka Sloga Donja Dubrava

započeo je s radom na popularizaciji pisanica te kandidaturi ove vještine za upis na listu nematerijalne baštine pri Ministarstvu kulture.

Po drugim krajevima Međimurja ovu vještinu živom održavaju pojedinci, no ne u potpunom obliku. Božena Hajdarović iz Nedelišća je naučila izrađivati pisanice od Anđelka Peranca iz Donje Dubrave tijekom svog rada u Gospodarskoj školi Čakovec. U sklopu udruge umirovljenika u Nedelišću unatrag nekoliko godina poučava izrađivati pisanice te organiziraju i izložbu nastalih radova. Takve su pisanice samo crno-bijele, odnosno, unutarnji dijelovi figura nisu obojani šarenim bojama.

Isto se tako na terenu može naći izrađivača koji koriste tehniku šaranja voskom, no pisanice potom boje u prokuhanoj lukovoj kori te su one crvene ili roze, a ne crne.

Najveći značaj ovo dobro ima za područje donjeg Međimurja, posebno

za mjesto Donja Dubrava. U ovom se mjestu najdulje zadržala tradicija sestrenja i bratimljenja u kojoj su upravo črne pisanice igrale ključnu ulogu. Danas je najviše nositelja znanja o ovoj vještini upravo iz Donje Dubrave među kojima se ističe obitelj Vučenik. U suradnji KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava i Biserke Vučenik u travnju 2018. godine održana je pokazna radionica izrade črnih pisanica koja je izazvala velik interes, a gospođa Vučenik je gostovala i u dječjem vrtiću Klinčec u Donjoj Dubravi te ovoj vještini poučavala najmlađe.

Popularizacijom ovog običaja doprinosi se osjećaju povezanosti sa članovima svoje zajednice s kojima postajemo „pisane sestre“ i „pisani brati“ te koheziji cijele zajednice.

Današnje stanje (opis, promjene u odnosu na povijesne obrasce, i sl.)

Ova je vještina danas na rubu

izumiranja. (…) Pisanice se mogu smatrati minijaturnim umjetničkim djelima u kojima se očitava umijeće izrađivača. Danas gotovo svi izrađivači uz tradicijske cvjetne motive pisanice ukrašavaju i drugim motivima (poput drugih vrsta cvijeća, kitica cvijeća, reprezentativnih simbola ili zgrada pojedinog mjesta i sl.) te ispisuju personalizirane natpise (poput imena mjesta, stvarnih osoba, datuma kao podsjetnika na neki događaj i sl.).

Promjene su se dogodile i u pomagalima kojima se izrađuju pisanice. Od druge polovice 20. stoljeća umjesto prirodnih boja koristi se i crna boja za tkaninu koja je postojanija i postiže tamniju varijantu. Isto se tako umjesto krep-papirom polja unutar iscrtanih kontura boje flomasterima ili markerima. Tako se postižu jarkije boje koje duže opstaju.

Sestrenje i bratimljenje se danas više ne izvodi u kontekstu stvarnog života, već svoj život nastavlja na pozornici. U sklopu rada dječje sekcije KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava izvodi se koreografija koja započinje scenskim prikazom sestrenja i bratimljenja. Ova sekcija broji 20-ak članova na koje se u ovakvom obliku prenosi znanje o značenju pisanica u društvenom životu stanovnika Donje Dubrave.

Baština Donje Dubrave

Črne pisanice baština su Donje Dubrave. Izrađivale su se i u drugim mjestima gdje su se u običaju sestrenja i bratimljenja koristile na razne načine i oblike. U našem su mjestu ovakve pisanice nekako najduže opstale. Pozitivnim ishodom kandidature i upisom na nacionalnu listu nematerijalne baštine črne pisanice dobile bi daleko veći publicitet i, iskreno se nadam, postale prepoznatljiv simbol Donje Dubrave.

Janja Kovač

Dobravska pisanica

24•

BR

OJ

52

•

13. 7

. 20

19.

•

ww

w.d

onja

dubr

ava.

hr

Od 2018. godine oformljen je novi sastav Odbora za kulturu, sport i udruge djeluje u sastavu Gabrijela Detelj, Andrej Horvat, Darija Krušelj, Stanislav Žinić na čelu s predsjednicom Janjom Kovač.

Odbor ima savjetodavnu ulogu te bi trebao pratiti potrebe udruga u mjestu, koordinirati mnogobrojne aktivnosti udruga i pojedinaca tijekom godine, surađivati s Osnovnom školom i Dječjim vrtićem. Uz to, članovi Odbora u suradnji s drugim udrugama osmišljavaju programe. Želja je Odbora da se mještanima Donje Dubrave i okolnih sela ponude događanja u samom njihovom mjestu bez da moraju putovati do obližnjih gradova i mjesta. Takvim sadržajima direktno se utječe na kvalitetu života, pogotovo među starijom populacijom.

Dan dobravske baštine po 4. put

Ovogodišnje aktivnosti započele su četvrtim po redu Danom dobravske baštine koji se održao 2. veljače 2019. godine. U suradnji s KUD-om Seljačka Sloga i Dobrovoljnim vatrogasnim društvom organiziran je cjelovečernji program. Program su otvorili članovi Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava u prostorijama DVD-a gdje je održano predavanje 100 godina od smrti osnivača DVD-a i Puhačkog orkestra autora Slavena Ujlakija i Janje Kovač. Program je nastavljen prikazivanjem dva filma u prostorima KUD-a Seljačka Sloga. Prikazani su filmovi „Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju“ te „Međimurska popevka“. Oba su nastala u produkciji Muzeja Međimurja Čakovec, a prikazani su jer u njima sudjeluju Dobravčani – cimbulaši Dražen Balog, Vilim Čituš i Mia Perenc, akademski

glazbenik Antun Horvat i članica KUD-a Vera Štefić. Za kraj programa predstavljena su tri portreta članica obitelji Zalan. Portrete je na trajnu posudbu ustupila Nataša Srdić Jahn, izravan potomak obitelji Zalan. Portreti nemaju veliku umjetničku vrijednost, već su djelo profesionalnih slikara koji su se specijalizirali za obiteljske portrete. No, ovi portreti izmijenili su ugođaj koji sad vlada općinskom vijećnicom i dali joj ugođaj doma, što zgrada Zalan i jest bila – dom obitelji Zalan. Obje lokacije događanja u ovoj noći posjetilo je oko 150 posjetitelja.

Dobravski fašnik

Fašnik je vrijeme zabave, druženja i ludiranja stoga je on izvrsna prilika da se Dobravčani podružimo, izađemo iz svojih kuća, nasmijemo i zabavimo. Običaj je da u fašničkoj povorci ili organizaciji sudjeluju sve udruge koje djeluju u mjestu. No, posljednjih nekoliko godina sve je manje udruga u povorci, redovito se pojavljuju jedne te iste udruge dok druge izostaju. Prije nekoliko godina uvedeno je pravilo da se udrugama koje ne sudjeluju na fašniku smanjuju financijska sredstva koja im dodjeljuje općina s namjerom da se fašnik u Donjoj Dubravi ne dotrgne, kako bi se reklo. Na žalost, ova mjera nije donijela puno rezultata, a pojedinih se godina nije ni poštovala te udrugama nije smanjivana dotacija.

No, svakako treba pohvaliti one koje su ove godine sudjelovale u povorci i organizaciji. Svake godine žiri proglašava najbolje maske. Ove su godine u žiriju bile Martina Kovač, Darija Krušelj i Janja Kovač. Zajedničkom odlukom pobjedničkom su maskom proglasile „Jajce na joko“ (Teniski klub Dubravčan), za petama su im bili „Suncokreti“

(Sportsko ribolovno društvo Štuka Donja Dubrava), dok su na treće mjesto doplovili „Ribiči“ (KUD Seljačka Sloga Donja Dubrava). Uz velike, svake se godine dodjeljuju i nagrade za one najmanje koji se maskiraju u većem broju.

Popularna predavanja

Odbor je u suradnji s KUD-om Seljačka Sloga pokrenuo održavanje popularnih predavanja jednom mjesečno. Ciklus ovogodišnjih predavanja započeo je u ožujku kada je 16. ožujka 2019. godine predavanje održao dr. sc. Feđa Milivojević. P o p u l a r n o - z n a n s t v e n o predavanje „Između mita i stvarnosti: Homer i Trojanski rat“ privuklo je velik interes publike koja je saznala postoji li uopće Troja te što je sve krivo u popularnim filmovima s tom temom.

Travanj je obilježilo uskrsno vrijeme i izložba „Međimurska črna pisanica“. Na izložbi je svoj dvadesetogodišnji rad na izradi črnih međimurskih pisanica prezentirala Biserka Vučenik. Izložba je trajala od Cvetne nedelje, 14. travnja, do Pisane nedelje, 28. travnja 2019. godine. Izložbu su pratile intenzivne radionice koje je besplatno vodila autorica izložbe. Na otvorenju izložbe o posebnosti pisanica govorila je

Janja Kovač isto kao i na njenom kraju kada je upriličeno kratko izlaganje o običaju sestrenja i bratimljenja uz članice KUD-a Seljačka Sloga Enion Habijan i Doru Miser.

U svibnju je održana prva književna večer koju smo organizirali u suradnji s nakladničkom kućom Meridijani. Predstavljene su tri knjige koje govore o Dobravi: „Ljubav u Međimurju“ autora Jaroslava Hašeka, „Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara“ pod uredništvom Ivana Zvonara i „Zebrani versi“, autorska zbirka poezije Dragutina Feletara. O knjigama su govorili dr. sc. Petar Feletar ispred izdavačke kuće Meridijani, dr. sc. Mario Kolar, Ivan Zvonar i akademik Dragutin Feletar.

Ova je večer izazvala najviše interesa publike. Okupilo se pedesetak zainteresiranih slušača, a na veliko iznenađenje organizatora po izlaganjima su se rasprodale sve pripremljene knjige.

Lipanj je bio rezerviran za predavanje Slavena Ujlakija i Janje Kovač „Obitelj Zalan – plemići u selu“. Predavanje se temeljilo na fotografijama članova obitelji Zalan s ciljem da se ispriča priča o ogranku obitelji Hirschler o kojem znamo puno, a rijetko govorimo. Najveće sjećanje na ovu obitelj jest naziv same zgrade koje je sagrađena kao njihov obiteljski dom – svi je Dobravčani danas zovu jednostavno Zalan.

Sva predavanja su održana u organizaciji Odbora i KUD-a Seljačka Sloga Donja Dubrava kojem zahvaljujemo na prostoru i skromnom domjenku poslije svakog događanja.

Za kraj proljetno-ljetnog dijela popularnih predavanja snage smo udružili s Zaštitarsko

ekološkom udrugom Senjar – ZEUS-om. Povodom Dana općine osmišljena je biciklijada od centra Donje Dubrave do Novog Zrina na obali Mure. Biciklijadu će popratiti predavanje dr. sc. Anđelka Vlašića „Uloga Novog Zrina u obrani od Osmanlija“.

Sezona predavanja nastavlja se u rujnu s novim popularnim predavanjima te novim lokacijama održavanja predavanja.

Ovim putem pozivamo udruge i pojedince da nam se jave s temom predavanja koju bi htjeli predstaviti. Želja nam je obuhvatiti široki raspon tema i lokacija održavanja predavanja.

Sportsko ljeto

Pred nama su ljetni mjeseci koji za naše najmlađe znači i školske praznike. Stoga se djelatnost Odbora usmjerava prema sportskim terenima. Na teniskim terenima održavat će se škola tenisa koju već nekoliko godina vodi licencirani instruktor tenisa Stanko Žinić.

Mnogo Dobravčana kao i stanovnika okolnih mjesta osvježenje u ljetnim danima traži u hladnoj vodi Drave. U suradnji s Općinom nastojat ćemo što bolje urediti plažu na ulazu u mjesto, prostor za odmor i sunčanje pod nadstrešnicom te potaknuti kupače i druge zaljubljenike u sport na obojku, vježbanje na spravama, trčanje, bicikliranje pa i brzo hodanje koje postaje sve popularnije u zelenoj Dobravi.

Neformalna knjižnica

Novi ugođaj vijećnice u kojem od ove godine vise tri portreta obitelji Zalan pojačan je opremanjem postojećeg drvenog ormara sa staklenim vratima knjigama koje su donirali mještani Donje Dubrave za neformalnu knjižnicu. Ovaj je ormar također dio ostavštine obitelji Zalan samo što je on ostao u Dobravi. U protekle dvije godine pojavila se inicijativa obitelji Kovač u kojoj smo pozvali Dobravčane da doniraju knjige koje im možda samo stoje na policama za neformalnu knjižnicu. Dosad se uspjelo skupiti gotovo 200 naslova. Posebno nas veseli što su mnoge knjige novi, zanimljivi naslovi. Prema mogućnostima pokretača ove inicijative u narednim će se mjesecima i knjižnica otvarati za sve zainteresirane čitače.

U ime Odbora za kulturu, sport i udruge

Janja Kovač

Odbor za kulturu, sport i udruge

Kultura i sport u Dobravi

25w

ww

.donjadubrava.hr • 13. 7. 2019. • B

RO

J 52 •

Piše g. Antun Benko

RB IME I PREZIME DATUM ROĐENJA ADRESA IME MAJKE I OCA

MJESEČNI PRIHODI- prihod od poreza na dohodak- svi ostali prihodi

Ukupno

MJESEČNI TROŠKOVISufinanciranje Dječjeg vrtićaBruto ugovor o djelu načelnikBruto ugovor o djelu zamjenik načelnikaBruto ugovor o djelu predsjednik vijećaBruto plaća tajnika OpćineStručni suradnik za projekteBruto plaća komunalni radnikKomunalni redarKomunalne usluge (struja, voda, plin, tel.)Knjigovodstvene usluge Općine – knjigovodstvo

Ukupno

TROŠKOVI I IZVRŠENI RADOVI Izrada idejnog projekta “Šumska poučna staza Vrata Pažuta”Javna rasvjeta parkirališta na grobljuGlazbeno-zabavni program uz Dan Općine Asfaltiranje i odvodnja ispred DVDZbrinjavanje psa i mačaka Asfaltiranje ceste prema Pažutu Osiguranje općinske imovineIzrada idejnog i glavnog projekta dječjeg igrališta na KrbuljiIdejni plan i procjena plovne vodenice Izrada UPU gospodarske zone „Sjeveroistok“Sanacija deponije, tarupiranje, iskopi Sadnja cvijeća u centru Dopuna projekta sa oborinskom kanalizacijom - KoprivničkaGeodetski elaborat Pijavišće – izmjera poljoprivrednog zemljišta

Ukupno

294.319,0053.887,00

348.206,00

46.685,005.847,001.754,001.754,009.211,007.900,005.882,002.248,009.372,003.500,00

94.153,00

15.000,0024.724,0070.000,0043.575,0020.000,00

807.109,008.145,00

24.375,0015.000,0020.000,0015.531,006.240,00

12.250,0024.875,00

1.106.824,00

Pripremio: Ivan Štefić

POPIS ROĐENIH od 01.01.2019. do 03.07.2019.

1. Matija Haramija 13. 1. 2019. Brodarska 12 Anita i Ivica2. Ivan Vujčić 11. 2. 2019. Brodarska 2A Suzana i Damir3. Lora Radmanić 2. 3. 2019. 3. travnja 25 Vedrana i Nikola4. Fran Knez 10. 4 2019. Splavarska 10 Sandra i Franjo5. Petar Varga 5. 5. 2019. Zagrebačka 29 Andriana i Krešimir6. Luka Embreuš 6. 5.2019. M.P Miškine 34/1 Željka i Marko7. Noel Novoselec 18. 5. 2019. 3. Travnja 13 Andrea i Andrija8. Marko Miser 11. 6. 2019. Kalnička 19 Sara i Karlo

Pripremila: Tatjana Marić Puhar

RB IME I PREZIME GOD. ADRESA

POPIS UMRLIH od 01.01.2019. do 03.07.2019.

1. Punčikar Mirko 1946. Prilaz 182. Zvonar Barica 1925. M. P. Miškine 293. Pirkl Danica 1963. B. Radića 144. Vinko Haramija 1948. Zagrebačka 775. Haramija Irena 1959. Krbulja 16. Sučić Verona 1932. Podravska 637. Žinić Marija 1934. Prvomajska 178. Pongrac Nikola 1942. V. Nazora 79. Ujlaki Franciska 1922. M. Gupca 4410. Ribić Antun 1950. M. Gupca 2911. Horvat Franjo 1945. B. Radića 4612. Kvakan Katarina 1944. Trg Republike 1013. Zvonar Ladislav 1948. M. P. Miškine 2914. Bogomolec Marija 1942. Vinogradarska 3215. Marija Markač 1960. Zl. strmec 1416. Štefić Kata 1935. Brodarska 917. Vid Horvat 1924. Stari kraj 418. Mikulan Ivan 1948. Dravska 1219. Matotek Franciska 1936. Dravska 3420. Feletar Franjo 1944. Zagrebačka 66/a21. Matotek Ruža 1954. Mlinarska 722. Ribić Mijo 1939. M. P. Miškine 5323. Čituš Franciska 1936. M. Gupca 1324. Kovač Magdalena 1931. Staropoljska 225. Fabić Anđela 1940. M. Gupca 36

RB VJENČANI DATUM VJENČANJA

POPIS VJENČANIH od 01.01.2019 do 03.07.2019.

1. Marko Žinić i Katarina Šafar 11. 5.2019.2. Željko Rusak i Marinela Štefanec 25. 5. 2019.3. Danijel Čižmešija i Iva Miser 15.06. 2019.4. Roman Mraz i Rahela Žižek 15.06. 2019.

MJESEČNI I VEĆI TROŠKOVI OPĆINE DONJA DUBRAVA od 01.01.2019. do 05.07.2019.

Već tradicionalno i ove godine Dobravski goričanci proslavili su blagdan Svetog Vinka (Vincekovo), svog nebeskog zaštitnika.

Ove 2019. godine Vincekovo smo slavili u našem domu u Ropačkoj koči zahvaljujući sponzorima i entuzijastima, a posebno Željku Špoljaru koji je konstruktor uz pomoć goričanaca izradio ovaj naš Dom.

Vincekovo obilježava početak vinogradarske godine, na taj dan okupljaju se goričanci. Biškup sveti gorice i izaziva rodnost gorica. Vjese se klobasi da bi grozdovi bili veliki kao klobasi, objesi se i pokoji komad špekeca i suhe šunke, a u čast goricama pjevalo se „Trsek moj zbudi se“.

Ove godine domaćin je bio Josip Horvat, a gorice je posvetio dobravski gorični Biškup ceremonijal mešter Vladimir Čmrlec Čarli uz asistenciju svojeg meništranta Vladeka Mikulana. Okupilo se pedesetak goričanci i gostiju, degustirala su se vina koja su sa sobom donijeli goričanci. Fešta ne bi bila potpuna da nije bilo i ukusnih specijaliteta

koje su nam pripremili Josip Čituš i Tomislav Jakupak. Cijelo društvo na harmonici uveseljavao je Antun Čizmadija Mariča. Pošto je koča bila zatvorena i osvijetljena, dio goričanci ostao je dulje u noć i

osjetio noćne čari Ropači.

Nastavljaju se radovi na Koči, obito je pročelje i postavit će se još jedan stol sa klupama. S prednje strane postavit će se ograda od letvica. Put, okoliš i Ropačka staza su uređeni tako da Dobravčani mogu uživati u ljepoti Ropačke šume.

Svim Dobravčicama i Dobravčanom Dobravski goričanci žele da u zdravlju i veselju proslave Svetu Margaretu (Margaljetu) zaštitnicu naše župe.

Za Dobravske goričanceAntun Benko

DOBRAVSKI GORIČANCI

OPĆINA DONJA DUBRAVATrg Republike 13

40328 Donja Dubrava

Tel: 040 / 689 - 033Tel/Fax: 040 / 688 - 919

opcina-donja-dubrava@ck.htnet.hr

www.donjadubrava.hr

NAKLADNIK:Marijan Varga

TISAK:Tiskara “Baltazar”Koprivnica

Hrvatski informativni glasnik Općine Donja Dubrava

Broj 52

13. 7. 2019.

Cijena 5 kn

UREDNIŠTVO:Marko Ljubek, Tatjana Marić Puhar, Ivan Štefić

FOTOGRAFIJE:Foto-video Frančić, Mladen Hunjadi, Marko Ljubek, arhive udruga

Sve do ukidanja kmetstva 1848. (u vrijeme bana Jelačića), općina Donja Dubrava plaćala je zemljišnu arendu (rentu) čakovečkom vlastelinstvu, kojega su tada vlasnici bili grofovi Althan. O toj općinskoj daći našao sam u arhivu općine dva ključna dokumenta: ugovor između općine i vlastelinstva iz 1771., te knjigu plaćanja arende od 1764. do 1848. godine (danas se ti dokumenti čuvaju u Arhivu Međimurja u Štrigovi).

Do novog ugovora iz 1771., arenda se plaćala po nekom ranijem ugovoru, kojeg nismo pronašli. Znamo da je godišnja arenda iznosila 820 forinti, što je bilo prilično opterećenje za Dobravčane (tada je u mjestu živjelo oko 1500 duša, a još nije postojala niti župa, koja je osnovana 1764., a tada je uplaćeno 820 forinti. Na početku knjige utvrđen je iznos arende: „Communitas Dobraviensis Inferior titulo Arenda Terragraly a Dominio Chaktornyensis annue solvere tenetuz, 820 for.“. Za povijest Donje Dubrave iz ovoga dokumenta doznajemo i da je mjesto već 1764. funkcioniralo kao samostalna općina (Communitas Dobraviensis Inferior). Iz knjige je vidljivo da su Dobravčani uredno i redovito svake godine plaćali određenu rentu.

Iznos arende od 820 forinti plaćao se sve do 1771. godine, kada je s čakovečkim vlastelinstvom potpisan novi ugovor, pisan na tadašnjem hrvatskom kajkavskom jeziku: „Contract sztalni med Chekovechkim Dominiumom od jedne, druge pako sztrani meszta arendarskoga Dolnje Dobrave...“. Ugovor je potpisan 9. listopada 1771. godine, a u ime općine dobravske potpisali su ga Mihael Hrusak, Jakob Glavak, Blaž Feletar, Tomo Globlek, Blaž Herlić, Ivan Mikor, Martin Vugrač i Jakob Smolek, te u ime vlastelinstva Ladislav Balog od Galanthe.

Ovim ugovorom određena je godišnja zemljišna renta od 893 forinta, koju je općina dobravska morala tijekom godine isplatiti čakovečkom vlastelinstvu. Ugovor sadrži 13 stavaka, kojima se reguliraju

(kmetski) odnosi prema vlastelinstvu. Navodimo neke zanimljivije odredbe. Kako Dobravčani nisu imali gorice na području čakovečkog vlastelinstva (nego na Legradskoj gori), mogli su nabavljati vino od bilo koga i točiti to vino od Miholja do Božića, a izvan toga vremena mogli su kupiti vino jedino od vlastelinstva, a prodavati ga samo na lagve. Cijelo selo davalo je i četvrtinu dugih podvoza (duge foringe), te 570 pješačkih težaka koji rade od izlaza do zalaza sunca na nekom vlastelinskom poslu. Dugi podvoz je morao biti primjeren vremenu i teretu. Za uživanje posjeda cijelo selo je moralo plaćati u vlastelinsku kasu godimice 893 forinti i 30 krajcara i to polovicu o danu Sv. Ivana Krstitelja a drugu o Sesvetama.

Ove obveze nastupile su od 1772. godine, što se vidi i u knjizi plaćanja arende (1764.-1848.). Godine 1772. na početku je naznačeno: „Surta Novam Conventionem coram Regia Comissione factam Competensia Arenda

rotatis legortat – 893 for. 30 fil“. Dakle, već 1772. dobravska općina platila je čakovečkom vlastelinstvu povišenu godišnju arendu. Plaćanje te arende nastavljeno je u istom iznosu sve do potkraj 18. stoljeća, kada je iznos smanjen na 400 forinti godišnje. Valja spomenuti da je od 1830-tih godina knjiga plaćanja arende vođena na mađarskom, a ne latinskom jeziku. Za godinu 1772. spominje se da je arendu uplatio Joseph Mikor, vjerojatno seoski starješina (rihtar, iudex, sodec).

Podložnički odnosi prema čakovečkom vlastelinstvu ostali su na snazi do prekretničke 1848. godine. Na narodnoj skupštini Hrvatske 25. travnja 1848. godine, tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić ukida kmetstvo i podložničke (kmetske) odnose, a Jelačićeve čete ulaze kod Varaždina u Međimurje i oslobađaju ga od mađarske vlasti 11. rujna 1848. godine. Kako se ističe u odluci: „Svu šumu i sve livade i polja dati seljacima, da bi svi ustali u obranu domovine“. Time su

zauvijek ukinute podložničke obveze Dobravčana prema čakovečkom vlastelinstvu.

Godine 1848. stavljen je izvan snage i ugovor, koji je općina Donja Dubrava sklopila s grofovima Feštetićima, kao novim vlasnicima čakovečkog vlastelinstva 1793. godine. Tada su obveze podložnika znatno umanjene, a ugovor su potpisali dobravski sudac (birov) Marko Kišmihal, te općinski prisežnici Ivan Klarić, Stjepan Lisjak, Juraj Kendel, Ivan Kanoti i Mikloš Miser. Transkribirani sadržaj ugovora iz 1793. objavio je prof. Zvonimir Bartolić u „Dobravskim novinama“, broj 2 iz 1994. godine.

Zanimljivo je što se iz 1771. godine, kada je sklopljen ugovor sa čakovečkim vlastelinstvom, sačuvao i popis većine kućedomaćina u Donjoj Dubravi. Tada je pobrojano 245 kućedomaćina (obitelji). S obzirom da je tada dobravska obitelj u prosjeku brojala između 6 i 7 članova, može se zaključiti da je u selu živjelo između 1500 i 1700 duša.

Ovdje navodimo najčešće spominjana prezimena (od kojih su se mnoga održala do danas): Berljak, Bijač, Bali, Brezak, Čižmešija, Čitoš, Cvetković, Dačer, Domboraj, Feletar, Horvat, Francki, Faić, Glavak, Globlek, Gudlin, Grivec, Goričanec, Goršinić, Hraščanec, Herlić, Haramija, Hajdinjak, Jezeri, Jakopak, Jadan, Ivanko, Kovač, Korunić, Kovačić, Kenđel, Kanoti, Kapusta, Kuzmić, Karloci, Klazić, Kozarić, Kobača, Kozjak, Lisjak, Lončar, Lovretić, Lukinec, Mikulan, Matulin, Mernjavec, Mustač, Mikor, Mirić, Mlinar, Mihalić, Novak, Pončikar, Plahinger, Podgorelec, Pevec, Perko, Pintar, Rusak, Ribić, Rahomet, Ruhter, Rusić, Seliga, Šalamon, Smolek, Šimonić, Šimić, Rusić, Štefić, Špoljar, Selencer, Šafar, Žiga, Šantek, Žigolić, Salonja, Srpak, Štefulj, Skok, Selničan, Tkalić, Toplak, Tomašić, Ujlaki, Varga, Vugrač, Vučenik, Vargović, Virovec, Varošanec, Vanjek, Vargek, Vlašić, Zajec, Zadravec itd.

Dragutin Feletar

Naša povijest

Kako je dobravska općina plaćala zemljišnu arendu čakovečkom vlastelinstvu do 1848. godine

Zadnja stranica s potpisima i pečatima ugovora o podložničkim odnosima dobravske općine i čakovečkog vlastelinstva iz 1771. godine

Prva stranica iz knjige plaćanja arende općine Donja Dubrava čakovečkom vlastelinstvu od 1764. do 1884. godine