NARODNE NOVINE BROJ 16 – STRANICA 295 · sila udara u danom trenutku ne smije prelaziti 5,0 kN i moment savijanja na udarnom tijelu ne smije prelaziti 300 Nm. 3.2.2. Sudar modela

ČETVRTAK, 5. VELJAČE 2009. BROJ 16 – STRANICA 295 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

Zavod može ovlastiti pravnu ili fi zičku osobu za obavljanje po-slova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve usklađene norme za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga Pravilnika

– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja danih u Dijeli II. Priloga I. B

– da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera.

Članak 7.

Odredbe članka 5. ovoga Pravilnika stupaju na snagu:

– 1. travnja 2009. godine za homologaciju tipa vozila s obzi-rom na zaštitu pješaka, u skladu sa zahtjevima iz točke 3.1 ili 3.2 Priloga I. A

– 1. rujna 2010. godine za homologaciju tipa vozila s obzirom na zaštitu pješaka, u skladu sa zahtjevima iz točke 3.2 Priloga I. A

– 31. prosinca 2012. godine za sva nova vozila s obzirom na zaštitu pješaka, u skladu sa zahtjevima iz točke 3.1 ili 3.2 Priloga I. A, koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj.

– 31. prosinca 2015. godine za sva nova vozila s obzirom na zaštitu pješaka, u skladu sa zahtjevima iz točke 3.2 Priloga I. A, koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj.

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od njegove objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-02/47Urbroj: 558-04/2-08-1Zagreb, 29. prosinca 2008.

RavnateljDržavnog zavoda za mjeriteljstvoMirko Vuković, dipl. ing., v. r.

PRILOG I. A

TEHNIČKI ZAHTJEVI

1. PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na prednje površine vozila. Za potrebe ovoga Pravilnika vozilo označava svako motor-no vozilo prema defi niciji u članku 4. i Prilogu II. Pravilni-ka o homologaciji tipa motornih vozila, kategorije M

1, čija

najveća masa ne prelazi 2,5 tona, i N1

izvedeno iz M

1, čija

najveća masa ne prelazi 2,5 tona.

2. DEFINICIJE

Za potrebe ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeće defi -nicije:

2.1. »stup A« označava krajnji prednji vanjski nosač krova koji se proteže od šasije do krova vozila.

2.2. »Branik« označava prednju donju vanjsku konstrukciju vozila koja uključuje sve konstrukcije čija je svrha zaštita vozila u slučaju čelnog sudara malom brzinom s drugim vozilom te bilo kakve dodatke toj konstrukciji.

2.3. »Prednji rub prednjega poklopca« označava prednju gor-nju vanjsku konstrukciju, uključujući prednji poklopac i blatobrane, gornje i bočne dijelove kućišta glavnog svjetla te ostale dijelove pričvršćenja.

341Temeljem članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na

cestama (»Narodne novine« br. 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIKO POSTUPKU HOMOLOGACIJE MOTORNIH VOZILA S OBZIROM NA ZAŠTITU PJEŠAKA

I DRUGIH NEZAŠTIĆENIH SUDIONIKA U CESTOVNOM PROMETU PRETHODNO I ZA

VRIJEME SUDARA S MOTORNIM VOZILOM TPV 158 (IZDANJE 00)1(*)

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuje postupak homologacije motornih vozila kategorije M

1, čija najveća masa ne prelazi 2,5 tona, i kate-

gorije N1

2(1) izvedena iz M1, čija najveća masa ne prelazi 2,5 tona, s

obzirom na zaštitu pješaka.

Svrha je ovoga Pravilnika smanjene ozljeda pješaka i drugih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, koje uzrokuju prednje površine vozila iz prvoga stavka ovoga članka, kad na njih naleti vozilo.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi u postupku homologacije motornih vozila s obzirom na zaštitu pješaka i drugih nezaštićenih sudionika u cestov-nom prometu prethodno i za vrijeme sudara s motornim vozilom navedeni su u Priloga I. A, dok je postupak homologacije naveden u Priloga II. Prilozi I. i II. čine sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 3.

Tijelo nadležno za homologaciju vozila u smislu odredaba ovo-ga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti certifi kat o homologaciji tipu vozila s obzi-rom na zaštitu pješaka i drugih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu prethodno i za vrijeme sudara s motornim vozilom ako zadovoljava zahtjeve iz Priloga I.

Obrazac certifi kata o homologaciji tipa za vozilo dan je u Do-datku 2., Prilogu II.

Članak 5.

Nova vozila s obzirom na zaštitu pješaka i drugih nezaštiće-nih sudionika u cestovnom prometu mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika i njegovih priloga.

Članak 6.

(*) Pravilnik preuzima sadržaj Direktive 2003/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. koja se odnosi na zaštitu pješaka i drugih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu prethodno i za vrijeme su-dara s motornim vozilom te o izmjenama Direktive 70/156/EEZ i Odluke Komisije 2004/90/EZ.(1) Defi nicija vozila dana je u članku 4. Pravilnika o homologaciji tipa mo-tornih vozila (»NN« br. 115/04), a kategorizacija u prilogu II. A istoga pra-vilnika.

STRANICA 296 – BROJ 16 ČETVRTAK, 5. VELJAČE 2009.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

zabilježiti i usporediti s mogućom ciljnom vrijednosti od 300 Nm.

3.1.4. Sudar modela glave odrasle osobe s prednjim poklopcem: to se ispitivanje provodi pri brzini udara od 40 km/h, s udarnim tijelom od 4,8 kg. Vrijednost HPC mora se za-bilježiti i usporediti s mogućom ciljnom vrijednosti od1 000.

3.2. Moraju se provesti sljedeća ispitivanja.

3.2.1. Sudar modela noge s branikom: mora se provesti jedno od ispitivanja opisanih u točki 3.2.1.1 ili 3.2.1.2:

3.2.1.1. Sudar modela donjega dijela noge s branikom: to se is-pitivanje provodi pri brzini udarca 40 km/h. Trenutačni dinamički kut savijanja koljena ne smije prelaziti 15,0°, najveće dinamičko pomicanje smicanjem koljena ne smije prelaziti 6,0 mm i ubrzanje izmjereno na gornjem kraju goljenice ne smije prelaziti 150 g;

3.2.1.2. Sudar modela gornjega dijela noge s branikom: to se ispi-tivanje provodi pri brzini udarca 40 km/h. Trenutačni zbir sila udara u danom trenutku ne smije prelaziti 5,0 kN i moment savijanja na udarnom tijelu ne smije prelaziti 300 Nm.

3.2.2. Sudar modela glave djeteta/manje odrasle osobe s gornjom površinom prednjeg poklopca: to se ispitivanje provodi pri brzini udara od 40 km/h s udarnim tijelom od 5,5 kg. Vri-jednost mjerila ubrzanja HPC ne smije prelaziti 1000 na cijeloj ispitnoj površini prednjega poklopca

3.2.3. Sudar modela gornjega dijela noge s prednjim rubom prednjega poklopca: to se ispitivanje provodi pri brzini udara od 40 km/h s udarnim tijelom od 4,8 kg. Trenutač-ni zbir sila udara u danom trenutkumjerila ubrzanja ne smije prelaziti 5,0 kN i moment savijanja udarnom tijelu ne smije prelaziti 300 Nm.

3.1.4. Sudar modela glave odrasle osobe s gornjom površinom prednjega poklopca: to se ispitivanje provodi pri brzini udara od 40 km/h s udarnim tijelom od 4,8 kg. Vrijed-nostmjerila ubrzanja HPC ne smije prelaziti 1000 na cijeloj ispitnoj površini prednjega poklopca

PRILOG I. B

TEHNIČKI ODREDBE ZA PROVOĐENJE ISPITIVANJA

(iz točke 3.1 i 3.2 Priloga I. A)

DIO I.

1. Općenito

Za provođenja mjerenja na vozilu kao što je ovdje opisa-no, vozilo treba postaviti u njegov normalni položaj, kako je opisano u točki 2.3. U slučaju da je vozilo opremljeno značkom, maskotom ili nekom drugom konstrukcijom koja bi se pod malim pritiskom mogla savinuti prema na-trag ili uvući, takav pritisak treba primijeniti prije i/ili za vrijeme provođenja mjerenja. Svaki sastavni dio vozila koji bi mogao promijeniti oblik ili položaj, kao što su pokretna glavna svjetla, osim dijelova ovjesa i aktivnih uređaja za zaštitu pješaka, postavlja se u oblik ili položaj koji tije-la odgovorna za ispitivanja, u dogovoru s proizvođačem, smatraju najprikladnijim.

2.4. »Gornja strana prednjega poklopca« označava vanjsku konstrukciju vozila koja uključuje gornju površinu svih vanjskih konstrukcija osim vjetrobranskog stakla, stupaca A i konstrukcija koje se nalaze za njih. Ona također uklju-čuje, ali ne i jedino, prednji poklopac, blatobrane, otvor za zrak, držače brisača stakla i donji dio okvira vjetrobran-skoga stakla.

2.5. »Kriterij za značajku glave (Head Performance Criterion – HPC)« je izračunana vrijednost, za dano vremensko trajanje, najveće rezultante ubrzanja koje nastane tijelom sudara.

2.6. »Vjetrobransko staklo« označava zastakljenje prednjega dijela vozila koje zadovoljava sve odgovarajuće zahtjeve Priloga I. Pravilnika TPV 132

2.7. »Tip vozila« označava kategoriju motornog vozila koje se u području ispred stupova A ne razlikuje značajno u svojim osnovnim svojstvima kao što su:

(a) konstrukcija,

(b) glavne dimenzije,

(c) materijali vanjskih površina vozila;

(d) raspored sastavnih dijelova (vanjskih ili unutarnjih),

u mjeri da se može smatrati da negativno utječu na valja-nost rezultata ispitivanja sudara koja su propisana ovim Pravilnikom.

2.8. »Najveća masa« označava najveću tehnički dopuštenu masu opterećenoga vozila prema podatcima proizvođača u skladu s točkom 2.8 Priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

3. ODREDBE O ISPITIVANJU

3.1. Moraju se provesti sljedeća ispitivanja: granične vrijedno-sti propisane u točkama 3.1.3 i 3.1.4 potrebne su samo radi praćenja.

3.1.1. Sudar modela noge s branikom: mora se provesti jedno od ispitivanja opisanih u točki 3.1.1.1 ili 3.1.1.2:

3.1.1.1. Sudar modela donjega dijela noge s branikom: to se ispiti-vanje provodi pri brzini udarca 40 km/h. Trenutačna rezul-tanta sila udara ne smije prelaziti 9,4 kN i moment savijanja udarnog tijela ne smije prelaziti 640 Nm. Najveći dinamički kut savijanja koljena ne smije prelaziti 21,0°, najveće dina-mičko pomicanje smicanjem koljena ne smije prelaziti 6,0 mm i ubrzanje izmjereno na gornjem kraju goljenice ne smije prelaziti 200 g;

3.1.1.2. Sudar modela gornjega dijela noge s branikom: to se ispi-tivanje provodi pri brzini udarca 40 km/h. Trenutačni zbir sila udara u danom trenutku ne smije prelaziti 7,5 kN i moment savijanja na udarnom tijelu ne smije prelaziti 510 Nm.

3.1.2. Sudar modela glave djeteta/manje odrasle osobe s prednjim poklopcem: to se ispitivanje provodi pri brzini udara od 35 km/h s udarnim tijelom od 3,5 kg. Vrijednost kriterija za značajku glave (HPC) ne smije prelaziti 1000 na 2/3 ispitne površine prednjega poklopca i 2000 na preostaloj trećini is-pitne površine prednjega poklopca.

3.1.3. Sudar modela gornjega dijela noge s prednjim rubom pred-njega poklopca: to se ispitivanje provodi pri brzini udara od 40 km/h s udarnim tijelom od 4,8 kg. Trenutačni zbir sila udara u danom trenutku ne smije prelaziti moguću ciljnu vrijednost od 5,0 kN, dok se moment savijanja mora


trag za 20° i vodi poprečno preko prednjeg dijela vozila zadržavajući dodir s tlom i površinom branika (vidi sliku 1a).

Gdje je potrebno, ravnalo se skraćuje kako bi se izbjegao dodir s konstrukcijama iznad branika.

2.5.2. »Donja referentna crta branika« označava donju granicu značajnih točaka pješačkog dodira s branikom. Defi nirana je kao geometrijski trag najnižih točaka dodira između ravnala duljine 700 mm i branika, kada je ravnalo para-lelno uzdužnoj vertikalnoj ravnini vozila i nagnuta je pre-ma naprijed za 25° i vodi poprečno preko prednjeg dijela vozila zadržavajući dodir s tlom i površinom branika (vidi sliku 1b).

2.5.3. »Gornja visina branika« označava uspravnu udaljenost iz-među tla i gornje referentne crte branika, defi nirane u točki 2.5.1., dok je vozilo u normalnom voznom položaju.

2.5.4. »Donja visina branika«, označava vertikalnu udaljenost iz-među tla i donje referentne crte branika defi niranu u točki 2.5.2., dok je vozilo u normalnom voznom položaju.

2.5.5. »Kut branika« označava točku dodira vozila s vertikalnom ravninom koja čini kut od 60° s uzdužnom vertikalnom ravninom vozila, koja je tangencijalna vanjskoj površini branika (vidi sliku 2).

2.5.6. »Trećina branika« označava geometrijski trag između ku-tova branika, koji su defi nirani u točki 2.5.5., izmjerena savitljivom mjernom trakom uzduž vanjskog obrisa bra-nika, podijeljena na tri jednaka dijela.

2.6. »Predvođenje branika« za svaki dio vozila je vodoravna udaljenost između gornje referentne crte branika, kako je defi nirana u točki 2.5.1. i referentne crte prednjeg ruba prednjeg poklopca, kako je defi nirana u točki 2.9.2.

2.7. »Prednja gornja površina« je vanjska konstrukcija koja uključuje gornju površinu svih vanjskih konstrukcija osim vjetrobranskog stakla, stupova A i konstrukcije koja se na-lazi iza njih. Stoga uključuje, ali nije ograničena na, prednji poklopac, blatobrane, dio za provjetravanje koji se nalazi između vjetrobranskog stakla i prednjeg poklopca, vratila brisača stakla i donjeg dijela okvira vjetrobranskoga sta-kla.

2.8. »Razvijena duljina od 1000 mm« je geometrijski trag kojega na gornjoj površini prednjega dijela vozila opiše jedan kraj savitljive mjerne trake duljine 1000 mm, koja se namjesti u uzdužnoj vertikalnoj ravnini vozila i prelazi preko prednjeg dijela prednjeg poklopca i branika. Mjerna traka je u zategnutom položaju i jednim krajem dodiruje tlo, vertikalno ispod prednje strane branika, dok drugi kraj dodiruje prednju gornju površinu (vidi sliku 3). Vozilo je u normalnom voznom položaju

Slični postupci provode se pomoću mjernih traka odgo-varajućih duljina kako bi se opisale razvijene duljine od1 500 i 2 100 mm.

2.9. »Gornja površina prednjeg poklopca« je područje omeđe-no sljedećim crtama (a), (b) i (c):

(a) Referentna crta prednjeg ruba prednjeg poklopca, kako je defi nirana u točki 2.9.2.

(b) Referentne crte bočnih dijelova prednjeg poklopca, kako je defi nirano u točki 2.9.4.

2. Defi nicije

U svrhu ovoga Pravilnika:

2.1. »Tip vozila« označava skupinu vozila koja se u svom dije-lu koji se nalazi ispred stupova A ne razlikuje značajno u svojim osnovnim svojstvima kao što su:

– konstrukcija

– glavne mjere

– materijali vanjskih površina vozila

– raspored sastavnih dijelova (vanjskih ili unutarnjih);

ukoliko mogu negativno utjecati na rezultate ispitivanja sudara, kako je navedeno u Dijelu II.

Vozilima kategorije N1, izvedenima iz kategorije M

1, sma-

traju se ona vozila kategorije N1 koja ispred stupova A

imaju jednaku opću konstrukciju i oblik kao već postojeća vozila kategorije M

1.

2.2. »Primarne referentne točke« označavaju rupe, površine, znakove i identifi kacijske oznake na karoseriji vozila. Vr-stu upotrijebljene referentne točke i udaljenost svake točke od tla u uspravnom smjeru (Z) navodi proizvođač vozila u skladu s voznim položajima navedenim u točki 2.3. Te su referentne točke odabrane tako, da se jednostavno može provjeriti visina prednjeg i stražnjeg dijela vozila za vrije-me vožnje i položaja vozila.

Ako primarne referentne točke na vertikalnoj osi (Z) ne odstupaju od konstrukcijski određenog položaja za više od 25 mm, onda se konstrukcijski određen položaj smatra nor-malnom visinom vožnje. Ukoliko je taj uvjet ispunjen, vozilo se ili podešava na konstrukcijski određen položaj, ili se dalj-nja mjerenja i ispitivanja prilagođavaju tako da se simulira konstrukcijski određen položaj.

2.3. Normalan vozni položaj je položaj vozila u voznom stanju na tlu, s gumama napunjenima do preporučenog tlaka, prednjim kotačima usmjerenima ravno naprijed, s najve-ćom mogućom količinom svih tekućina potrebnih za pogon vozila, sa svom standardnom opremom koju je proizvođač predvidio, sa 75 kg mase smještene na vozačko mjesto i 75 kg mase smještene na suvozačko mjesto i s ovjesom pode-šenim za brzinu vožnje 40 km/h ili 35 km/h u normalnim voznim uvjetima kako ih je naveo proizvođač, posebice za vozila s aktivnim ovjesom ili uređajem za automatsko odr-žavanje visine.

2.4. »Referentna ravnina tla« je vodoravna ravnina, paralelna s ravninom tla, koja predstavlja ravan dio tla na kojem vozilo stoji u stanju mirovanja, sa zategnutom ručnom kočnicom, u normalnom voznom položaju.

2.5. »Branik« je prednja, donja, vanjska konstrukcija vozila, koja uključuje sve konstrukcije čija je svrha zaštita vozila u slučaju frontalnog sudara malom brzinom s drugim vo-zilom, te bilo kakve dodatke toj konstrukciji. Referentna visina i poprečna ograničenja branika su određena kuto-vima i referentnim crtama branika, kako je defi nirano u točkama 2.5.1. do 2.5.5.

2.5.1. »Gornja referentna crta branika« označava gornju granicu značajnih točaka dodira pješaka i branika. Defi nirana je kao geometrijski trag najviših točaka dodira između rav-nala duljine 700 mm i branika, kada je ravnalo paralelno uzdužnoj vertikalnoj ravnini vozila i nagnuto prema na-


u točki 3.1. Dodatka I. A, promjer kugle iznosi 165 mm. Za ispitivanja opisana u odjeljku 3.2. Dodatka I. A, promjer kugle iznosi 165 mm ukoliko je donji okvir vjetrobranskog stakla na središnjoj crti vozila smješten na razvijenoj duljini od 1 500 mm ili više od tla, kako je defi nirano u točki 2.8. Ukoliko je razvijena duljina manja od 1500 mm, promjer kugle iznosi 130 mm. Ako je referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca smještena na razvijenoj duljini od 2100 mm ili više od tla, referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca defi nirana je geometrijskim tragom od 2100 mm razvijenoj duljini, kako je defi nirano u točki 2.8. Ukoliko se referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca i referen-tne crte bočnog dijela prednjeg poklopca ne sijeku, referen-tna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca prilagođava se sukladno postupku navedenom u točki 2.9.9.

2.9.8. »Trećina gornje površine prednjeg poklopca« defi nirana je kao jedna trećina geometrijskog traga između referentnih crta bočnih dijelova prednjeg poklopca, kako je defi nira-no u točki 2.9.4., mjereno pomoću savitljive mjerne trake prateći vanjske obrise gornje površine prednjeg poklopca.

2.9.9. »Sjecište referentnih crta stražnjeg dijela i bočnog dijela prednjeg poklopca’. Ukoliko se referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca i referentna crta bočnog dijela prednjeg poklopca ne sijeku, referentnu crtu stražnjeg dijela prednjeg poklopca treba produljiti i/ili prilagoditi pomoću polukružne šablone polumjera 100 mm. Šablona mora biti izrađena od tanke savitljive ploče koja se bez poteškoća savija u bilo kojem smjeru. Poželjno bi bilo da ploča može izdržati dvostruko ili komplicirano savijanje a da isto ne rezultira gužvanjem ploče. Preporučeni materi-jal je tanka plastična ploča s pjenastom poleđinom, kako šablona ne bi klizila po površini vozila. Položena na ravnu podlogu, šablona se označi s četiri točke »A« do »D«, kako je prikazano na slici 8.

Šablonu se postavi na vozilo tako, da se kutovi »A« i »B« poklapaju s referentnom crtom bočnog dijela vozila. Šablo-nu se lagano pomiče prema natrag sve dok luk šablone ne dodirne referentnu crtu stražnjeg dijela prednjeg poklop-ca, dok se kutovi »A« i »B« i dalje poklapaju s referentnom crtom bočnog dijela vozila. Za vrijeme čitavog postupka, šablona mora biti savinuta tako da što točnije prati vanjske obrise gornje površine prednjeg poklopca, a bez da se gu-žva ili savija. Ukoliko se šablona i referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca tangencijalno dodiruju, a točka dodira leži van luka određenog točkama »C« i »D«, refe-rentnu crtu stražnjeg dijela prednjeg poklopca treba pro-duljiti i/ili prilagoditi tako da prati luk šablone sve dok ne dosegne referentnu crtu bočnog dijela prednjeg poklopca, kako je prikazano na slici 9. Ako šablona ne može isto-vremeno dodirivati referentnu crtu bočnog dijela prednjeg poklopca u točkama »A« i »B« i tangencijalno referentnu crtu stražnjeg dijela prednjeg poklopca, ili je pak točka dodira referentne crte bočnog dijela prednjeg poklopca i šablone unutar luka određenog točkama »C« i »D«, tada treba koristiti dodatne šablone kojima se polumjeri postu-pno povećavaju za po 20 mm, sve dok se ne zadovolje svi navedeni uvjeti. Kada je jednom defi nirana, prilagođena referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca koristi se u svim narednim točkama, prvobitni krajevi crte više se ne koriste.

(c) Referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca, kako je defi nirano u točki 2.9.4.

2.9.1. »Prednji rub branika« označava prednju gornju vanjsku konstrukciju, uključujući prednji poklopac i blatobrane, gornje i bočne dijelove, okruženje glavnih svjetala i sve ostale dodatke. Referentna crta koja označava položaj prednjeg ruba je defi nirana njegovom visinom od tla i vodoravnom udaljenosti koja ga odvaja od branika (pred-vođenje prednjeg poklopca), određeno u skladu s točkama 2.6., 2.9.2. i 2.9.3.

2.9.2. »Referentna crta prednjeg ruba prednjeg poklopca« defi -nirana je kao geometrijski trag dodirnih točaka između ravnala duljine 1 000 mm i prednje površine prednjeg poklopca, kada je ravnalo paralelno uzdužnoj vertikalnoj ravnini vozila i nagnuto je prema natrag za 50°, s nižim krajem udaljenim 600 mm od tla, prelazi poprečno i do-diruje prednji rub prednjeg poklopca (vidi sliku 4). Za vo-zila kojima gornja površina prednjeg poklopca ima nagib od 50°, tako da ravnalo ne dodiruje samo u jednoj točci već da dodiruje kontinuirano na jednom ili više mjesta, referentna crta se određuje pomoću ravnala nagnutog pre-ma natrag za 40°. Za vozila oblikovana tako da donji dio ravnala prvi dodiruje prednji poklopac, ta se točka dodira tada uzima kao referentna crta prednjeg ruba prednjeg po-klopca u tom položaju. Za vozila oblikovana tako da gornji dio ravnala prvi dodiruje prednji poklopac, kao referentna crta prednjeg ruba prednjeg poklopca uzima se geometrij-ski trag od 1 000 mm razvijene duljine kako je defi nirano u točki 2.8.

Gornji rub branika se također uzima u obzir kao prednji rub prednjeg poklopca, ako ga ravnalo dodiruje za vrijeme provođenja postupka.

2.9.3. »Visina prednjeg ruba prednjeg poklopca« za svaki dio vozila defi nirana je kao vertikalna udaljenost između tla i »referentne crte prednjeg ruba prednjeg poklopca«, kako je defi nirano u 2.9.2., za vozilo u normalnom voznom po-ložaju.

2.9.4. »Referentna crta bočnog dijela prednjeg poklopca« de-fi nirana je kao geometrijski trag najviših točaka dodira između ravnala duljine 700 mm i bočnog dijela prednjeg poklopca, kada je ravnalo paralelno poprečnoj vertikalnoj ravnini vozila i nagnuto za 45° prema unutra, prelazi preko gornje površine prednjeg dijela vozila, zadržavajući dodir s površinom nadgradnje (vidi sliku 5.)

2.9.5. »Referentna točka kuta« označava sjecište referentne crte prednjeg ruba prednjeg poklopca i referentne crte bočnog dijela prednjeg poklopca (vidi sliku 6.).

2.9.6. »Trećina prednjeg ruba prednjeg poklopca« označava geo-metrijski trag između referentnih točaka kuta, kako je de-fi nirano u 2.9.5., mjereno pomoću savitljive mjerne trake prateći vanjske obrise prednjeg ruba, podijeljenog na tri jednaka dijela.

2.9.7. »Referentna crta stražnjeg dijela prednjeg poklopca« de-fi nirana je kao geometrijski trag krajnjih stražnjih točaka dodira koje se nalaze između kugle i prednje gornje po-vršine, kako je defi nirano u 2.7., kada kugla prelazi preko prednje gornje površine, zadržavajući dodir s vjetrobran-skim staklom (vidi sliku 7.). Za vrijeme ovog postupka uklanjaju se metlice i ručice brisača. Za ispitivanja opisana


Slika 2. Određivanje kuta branika

Slika 3. Određivanje razvijene duljine

Slika 4. Određivanje referentne crte prednjeg ruba prednjeg po-klopca

Slika 5. Određivanje referentne crte bočnog dijela

2.10. »Kriterij za značajku glave« (‘Head performance criterion – HPC) izračunava se na osnovi vremenskih zapisa mjerila ubrzanja kao najveća vrijednost (ovisno o t1 i t2) sljedeće jednadžbe:

12

2,5t

t12ttdta

tt1

HPC2

1

gdje je »a« rezultanta ubrzanja kao višekratnik od »g«, dok su »t1« i »t2« dvije vremenske točke (izražene u sekundama) za vrijeme sudara, koje određuju početak i kraj mjerenja gdje HPC ima najveću vrijednost. Vrijednosti HPC-a za koje je vre-menski interval (t1 – t2) veći od 15 ms su zanemarive.

2.11. »Vjetrobransko staklo« je prednje staklo vozila, koje za-dovoljava sve relevantne uvjete Priloga I. Pravilnika TPV 132.

2.11.1. »Referentna crta stražnjeg vjetrobranskog stakla« defi nira-na je kao geometrijski trag krajnjih prednjih točaka dodira koje se nalaze između kugle i vjetrobranskog stakla, kako je defi nirano u 2.7., kada kugla promjera 165 mm prelazi preko gornjeg okvira vjetrobranskog stakla, uključujući možebitnu oplatu, zadržavajući dodir s vjetrobranskim staklom (vidi sliku 10.).

Slika 1a. Određivanje gornje referentne crte branika

Slika 1b. Određivanje donje referentne crte branika


Slika 9. Tlocrt stražnjeg kuta prednjeg poklopca – produljivanje referentne crte stražnjeg dijela prednjeg poklopca uzduž luka polukružne šablone, kako bi se dosegla referentna crta bočnog dijela prednjeg poklopca

Slika 10. Određivanje stražnje referentne crte vjetrobranskog sta-kla

DIO II.

POGLAVLJE I.

Opći uvjeti

1. Čitavo vozilo

1.1. Ispitivanja na čitavom vozilu u skladu su s točkama 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3.

1.1.1. Vozilo je u normalnom voznom položaju, te je ili sigurno postavljeno na podignute potpornje ili je postavljeno na ravnu podlogu sa zategnutom ručnom kočnicom.

1.1.2. Svi uređaji sa svrhom zaštite nezaštićenih sudionika u prometu ispravno su uključeni za vrijeme ispitivanja. Podnositelj zahtjeva je dužan dokazati da će pri sudaru s pješakom uređaji raditi kako je predviđeno.

Slika 6. Određivanje referentne točke kuta: sjecište referentne crte pred-

njeg dijela prednjeg poklopca i referentne crte bočnog dijela

Slika 7. Određivanje referentne crte stražnjeg dijela prednjeg po-

klopca

Slika 8. Oblik i oznake šablone, koja se koristi za spajanje referen-

tne crte zadnjeg dijela prednjeg poklopca i referentne crte

bočnog dijela prednjeg poklopcaj g p p g j p j g p


3.3. Proizvođači mogu zatražiti da se područje uklonjive kuke za vuču prikolice izuzme od ispitivanja.

3.4. Ispitna metoda

3.4.1. Ispitni uređaj

3.4.1.1. Model donjeg dijela noge sastoji se od dva kruta segmenta obložena pjenastom masom, koji predstavljaju bedrenu kost (gornja noga) i goljenicu (donja noga), spojena deformabil-nim, simuliranim koljeničnim zglobom. Sveukupna duljina udarnog tijela iznosi 926 +/- 5 mm, s propisanom ispitnom masom od 13,4 +/- 0,2 kg u skladu s odjeljkom 4. ovog Po-glavlja i slikom 1. ovog Dijela. Nosači, koloturi, itd. pričvr-šćeni na udarnu glavu u svrhu njezinog ispaljivanja, mogu prelaziti mjere prikazane na slici 1.

3.4.1.2. Kako bi se izmjerio kut savijanja koljena i pomicanje smi-canjem koljena, ugrađuju se pretvornici. Jedno jednoosno mjerilo ubrzanja pričvršćen je na onaj dio goljenice gdje ne dolazi do udara, blizu koljeničnog zgloba, s osi osjetljivosti u smjeru udara.

3.4.1.3. Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 180° za sve pretvornike. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 50° za sve kutove savijanja koljena, 10 mm za sve smične poma-ke koljena i 500 g za ubrzanje. To ne znači da sama udarna glava mora fi zički izdržati savijanje i smicanje koje odgovara ovim vrijednostima.

3.4.1.4. Udarno tijelo mora zadovoljavati zahtjeve učinkovitosti određene u odjeljku 2 Dodatka I, a oprema se deforma-bilnim elementima iz iste proizvodne serije iz koje su elementi korišteni u certifi kacijskim ispitivanjima. Udar-no tijelo također mora biti obloženo pjenastom masom, izrezanom iz jedne do najviše četiri ploče pjenastog ma-terijala Confor™ iz iste proizvodne serije (izrezano iz istog komada pjenaste mase), uz uvjet da je pjena iz jedne od tih ploča korištena u provođenju dinamičkog certifi kacijskog ispitivanja. Certifi cirana udarna glava može biti korištena za najviše 20 udara prije ponovnog certifi ciranja. Za svako novo ispitivanje treba upotrijebiti novi deformabilni ele-ment koljena. Ponovno certifi ciranje udarne glave također je potrebno provesti ukoliko je prošlo više od jedne godine od prethodnog certifi ciranja, ili ako je izlazna vrijednost pretvornika udarnog tijela, u bilo kojem udaru, premašila propisanu vrijednost odziva CAC.

3.4.1.5. Model donjeg dijela noge postavljen je, stavljen u pogon i ispaljen, kako je defi nirano u točkama 2.1. i 2.2.

3.4.2. Postupak ispitivanja

3.4.2.1. Stanje vozila ili podsustava mora biti u skladu s uvjetima Poglavlja I ovog Dijela. Ustaljena temperatura ispitnih ure-đaja i vozila ili podsustava iznosi 20° +/- 4° C.

3.4.2.2. Ispitivanja na braniku provode se na mjestima određenima u točki 3.2.

3.4.2.3. Smjer vektora udarne brzine je vodoravan i paralelan uz-dužnoj vertikalnoj ravnini vozila. U trenutku prvog dodira, smjer vektora udarne brzine smije odstupati +/- 2° u od-nosu na vodoravnu i na uzdužnu vertikalnu ravninu.

Os udarnog tijela je pravokutna u odnosu na uzdužnu ver-tikalnu ravninu, s dopuštenim odstupanjem od +/- 2° u po-

1.1.3. Svaki sastavni dio vozila koji bi mogao promijeniti oblik ili položaj, kao što su pokretna glavna svjetla, osim dijelova ovjesa i aktivnih uređaja za zaštitu pješaka, postavlja se u oblik ili položaj koji tijela odgovorna za ispitivanja, u dogovoru s proizvođačem, smatraju najprikladnijim za ta ispitivanja.

2. Podsustav vozila

2.1. Ako se za ispitivanja koristi samo podsustav vozila, u skla-du je s uvjetima navedenima u točkama 2.1.1., 2.1.2., 2.1.3. i 2.1.4.

2.1.1. Svi dijelovi konstrukcije vozila i sastavni dijelovi koji se nalaze ispod prednjeg poklopca ili vjetrobranskog stakla, koji mogu sudjelovati u čelnom sudaru s nezaštićenim su-dionicima u prometu, uključeni su u ispitivanje kako bi se prikazalo ponašanje i međusobno djelovanje svih sudjelu-jućih dijelova vozila.

2.1.2. Podsustav vozila sigurno je postavljen u normalan vozni položaj.

2.1.3. Za vrijeme ispitivanja, svi uređaji namijenjeni zaštiti ne-zaštićenih sudionika u prometu ispravno su uključeni. Podnositelj zahtjeva je dužan dokazati da će pri sudaru s pješakom uređaji raditi kako je predviđeno.

2.1.4. Svaki sastavni dio vozila koji bi mogao promijeniti oblik ili položaj, kao što su pokretna glavna svjetla, osim dijelova ovjesa i aktivnih uređaja za zaštitu pješaka, postavlja se u oblik ili položaj koji tijela odgovorna za ispitivanja, u dogovoru s proizvođačem, smatraju najprikladnijim za ta ispitivanja.

POGLAVLJE II.

Ispitivanja sudara modela donjeg dijela noge i branika

1. Područje primjene

Ovo ispitivanje primjenjivo je s obzirom na sve uvjete toč-ke 3.1. i 3.2. Priloga I. A.

2. Općenito

2.1. Model donjeg dijela noge, koji se koristi kao udarna glava za vrijeme ispitivanja sudara s branikom, je u trenutku sudara u »slobodnom letu’. Udarno tijelo ide u fazu slo-bodnog leta s takve udaljenosti od vozila da dodirivanje udarnog tijela i pogonskog sustava za vrijeme odbijanja ne utječe na rezultate ispitivanja.

2.2. Udarno se tijelo ispaljuje pomoću naprave na zrak, oprugu ili hidrauliku, ili na neki drugi način za koji može pokazati da daje iste rezultate.

3. Opis ispitivanja

3.1. Svrha ispitivanja je ispunjenje uvjeta točaka 3.1.1.2. i 3.2.1.2. Priloga I. A.

3.2. Provode se najmanje tri ispitivanja sudara modela donjeg dijela noge i branika, po jedno na svakom mjestu, koje se nalazi na svakoj trećini branika, za koje se smatra da naj-vjerojatnije uzrokuje ozljedu. Ukoliko se mijenja konstruk-cija na ispitivanom području, ispitivanja treba provesti na različitim vrstama konstrukcije. Odabrane su ispitne točke najmanje 132 mm udaljene jedna od druge i nalaze se naj-manje 65 mm unutar određenih kutova branika. Te se naj-manje udaljenosti određuju savitljivom mjernom trakom koja je u zategnutom položaju uzduž vanjske površine. Mjesta, na kojima su provedena laboratorijska ispitivanja, navedena su u ispitnom izvještaju.


4.5. Udarno se tijelo oprema mjernim uređajima u svrhu mje-renja kuta savijanja i smičnih pomaka između bedrene kosti i goljenice.

4.6. Za sustav smičnih pomaka potreban je prigušivač, koji se postavlja na bilo koju točku stražnjeg dijela udarne glave ili unutar nje. Svojstva prigušivača su takva da udarna gla-va ispunjava i statičke i dinamičke uvjete za smične poma-ke, te sprječava njihanje sustava smičnih pomaka.

Slika 1. Model donjeg dijela noge s pjenastom masom i imitacijom kože

Slika 2. Ispitivanje sudara modela donjeg dijela noge i branika za cijelo vozilo u normalnom voznom položaju (lijevo) i za cijelo vozilo ili podsustav na potpornjima (desno)

prečnoj i uzdužnoj ravnini. Vodoravna, uzdužna i poprečna ravnina su pravokutne jedna na drugu (vidi sliku 3.).

3.4.2.4. Donji kraj udarne glave je u trenutku prvog dodira s brani-kom u referentnoj ravnini tla (vidi sliku 2.), s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm.

Kod najmeštanja visine pogonskog sustava, u obzir se mora uzeti utjecaj sile teže za vrijeme slobodnog leta udar-nog tijela.

U trenutku prvog dodira, a u svrhu ispravnog rada ko-ljeničnog zgloba, udarno tijelo mora imati predviđenu usmjerenost oko svoje vertikalne osi, s dopuštenim odstu-panjem od +/- 5° (vidi sliku 3.).

3.4.2.5. U trenutku prvog dodira, središnjica udarnog tijela može odstupati najviše +/- 10 mm od odabrane točke udara.

3.4.2.6. U trenutku dodira udarnog tijela i vozila, udarno tijelo ne dodiruje tlo ili bilo koji drugi predmet koji nije dio vozi-la.

3.4.2.7. Brzina udarne glave u trenutku udara u branik iznosi 11,1 +/- 0,2 m/s. Kada se brzina udara uzima iz mjerenja do-bivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

4. Model donjeg dijela noge

4.1. Promjer bedrene kosti i goljenice iznosi 70 +/- 1 mm, obje su obložene imitacijom mišićnog tkiva i kože, koji su izra-đeni od pjenaste mase. Imitacija mišićnog tkiva izrađena je od pjenaste mase Confor™ tipa CF-45 debljine 25 mm, a imitacija kože od neoprena koji je s obje strane obložen najlonskom tkaninom debljine 0,5 mm, tako da ukupna debljina kože iznosi 6 mm.

4.2. »Središte koljena« označava točku u kojoj se koljeno učin-kovito savija.

»Bedrena kost« označava sve sastavne dijelove ili njihove dijelove (uključujući imitaciju mišićnog tkiva, imitaciju kože, prigušivač, mjerne uređaje, nosače, koloture, itd. pričvršćene na udarnu glavu u svrhu njezinog ispaljivanja) koji se nalaze iznad središta koljena.

»Goljenica« označava sve sastavne dijelove ili njihove dije-love (uključujući imitaciju mišićnog tkiva, imitaciju kože, mjerne uređaje, nosače, koloture, itd. pričvršćene na udar-nu glavu u svrhu njezinog ispaljivanja) koji se nalaze ispod središta koljena. Goljenica je defi nirana tako da se uzimaju u obzir masa itd. stopala.

4.3. Sveukupna masa bedrene kosti iznosi 8,6 +/- 0,1 kg, a goljenice 4,8 +/- 0,1 kg, dok je sveukupna masa udarnog tijela 13,4 +/- 0,2 kg.

Težište bedrene kosti udaljeno je od središta koljena 217 +/- 10 mm, a težište goljenice 233 +/- 10 mm.

Moment inercije bedrene kosti oko vodoravne osi kroz te-žište okomite na smjer udara je 0,127 +/- 0,010 kgm2, a goljenice 0,120 +/- 0,010 kgm2.

4.4. Na onaj dio goljenice gdje ne dolazi do udara postavlja se jednoosno mjerilo ubrzanja, na udaljenosti od 66 +/- 5 mm ispod središta koljeničnog zgloba, s osi osjetljivosti u smjeru udara.


3.4.1.2. Za zasebno mjerenje sila koje se pojavljuju na oba kraja modela gornjeg dijela noge ugrađuju se dva pretvornika sile, dok se za mjerenje momenata savijanja ugrađuju ten-zometarske trake i to u sredini modela gornjeg dijela noge, na udaljenosti od 50 mm s obje strane središnjice (vidi sliku 4a.).

3.4.1.3. Vrijednost odziva mjernog uređaja (CFC), kako je defi ni-rana u ISO 6487:2000, iznosi 180 za sve pretvornike. Vri-jednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 10 kN za pretvornike sile, a 1 000 Nm za mjerenja momenta savijanja.

3.4.1.4. Model gornjeg dijela noge mora ispunjavati zahtjeve učinko-vitosti, određene u odjeljku 3 Dodatka I i treba biti obložen pjenastom masom, izrezanom iz jedne od ploča korištenih u provođenju dinamičkog certifi kacijskog ispitivanja. Certifi cira-na udarna glava može biti korištena za najviše 20 udara prije ponovnog certifi ciranja (ovo ograničenje ne važi za sastavne dijelove za pogon i navođenje). Ponovno certifi ciranje udarne glave također je potrebno provesti ukoliko je prošlo više od jed-ne godine od prethodnog certifi ciranja, ili ako je izlazna vrijed-nost pretvornika udarnog tijela, u bilo kojem udaru, premašila propisanu vrijednost odziva CAC.

3.4.1.5. Model gornjeg dijela noge postavljen je i stavljen u pogon, kako je defi nirano u točkama 2.1. i 2.2.

3.4.2. Postupak ispitivanja3.4.2.1. Stanje vozila ili podsustava mora biti u skladu s uvjetima

Poglavlja I ovog Dijela. Ustaljena temperatura ispitnih ure-đaja i vozila ili podsustava iznosi 20° +/- 4° C.

3.4.2.2. Ispitivanja na braniku provode se na mjestima određenima u točki 3.2.

3.4.2.3. Smjer udara je paralelan uzdužnoj ravnini vozila, os modela gornjeg dijela noge je vertikalna u trenutku prvog dodira. Dozvoljeno odstupanje u oba smjera je +/- 2°. U trenutku prvog dodira, središnjica udarnog tijela se nalazi na sredini između gornje referentne crte branika i donje referentne crte branika, s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm i gledano bočno, s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm od odabranog mjesta udara.

3.4.2.4. Brzina modela gornjeg dijela noge u trenutku udara u bra-nik iznosi 11,1 +/- 0,2 m/s.

4. Model gornjeg dijela noge4.1. Sveukupna masa modela gornjeg dijela noge, uključujući sa-

stavne dijelove pogona i navođenja, koji su u trenutku udara sastavni dijelovi udarne glave, iznosi 9,5 +/- 0,1 kg. Masa goljenice je 4,8 +/- 0,1 kg, dok je sveukupna masa udarnog tijela 13,4 +/- 0,2 kg. Masa modela gornjeg dijela noge može odstupati od navedenih vrijednosti za do +/- 1 kg, uz uvjet da se predviđena brzina udara također mijenja u skladu sa sljedećom jednadžbom:

M1701

V

gdje je V = brzina udara (m/s) M = masa (kg), izmjerena s greškom manjom od 1 %4.2. Sveukupna masa prednjeg dijela i ostalih sastavnih dijelo-

va, koji se nalaze ispred sklopova pretvornika sile, uključu-jući dijelove sklopova pretvornika sile koji se nalaze ispred aktivnih elemenata, ali ne uključujući pjenastu masu i imi-taciju kože, iznosi 1,95+/- 0,05 kg.

4.3. Sloj pjenaste mase sastoji se od dvije ploče pjenaste mase Confor™ tipa CF-45, debljine 25 mm. Debljina imitacije kože sastoji se od 1,5 mm debele vlaknima armirane gumene ploče. Sveukupna masa pjenaste mase i gumene kože iznosi

Slika 3. Dozvoljena odstupanja kutova za model donjeg dijela noge u trenutku prvog dodira

POGLAVLJE III.

Ispitivanja sudara modela gornjeg dijela noge i branika

1. Područje primjene Ovo ispitivanje primjenjivo je s obzirom na sve uvjete toč-

ke 3.1. i 3.2. Priloga I.A.2. Općenito2.1. Model donjeg dijela noge, koje se koristi kao udarna glava

za vrijeme ispitivanja sudara s branikom, pričvršćuje se na pogonski sustav pomoću spojnog elementa koji ograničava moment, kako bi se spriječila oštećenja sustava uzrokovana velikim ekscentričnim opterećenjima. Sustav za navođenje mora biti opremljen vodilicama s malim trenjem, neosjet-ljivim na izvan osno opterećenje koje dozvoljavaju udarnom tijelu da se, dok je u dodiru s vozilom, kreće isključivo u predviđenom smjeru. Vodilice sprječavaju gibanje udarnog tijela u drugim smjerovima, uključujući i vrtnju oko bilo koje osi.


3. Opis ispitivanja3.1. Svrha ispitivanja je ispunjenje uvjeta iz točaka 3.1.1.2. i

3.2.1.2. Dodatka I. A.3.2. Ispitivanja sudara modela gornjeg dijela noge i branika

provode se kako bi se ispitala mjesta određena u točki 3.2. Poglavlja II. ovog Dijela, ako je donja visina branika u ispitnom položaju veća od 500 mm, a proizvođač odlu-či provesti ispitivanje sudara modela gornjeg dijela noge umjesto ispitivanje sudara modela donjeg dijela noge. Samo u iznimnim slučajevima i samo u vezi s ispitivanjima pod točkom 3.1.1.2. Dodatka I. A, proizvođač ima pravo zatražiti odstupanje glede provođenja ovog alternativnog ispitivanja na vozilima kojima je donja visina branika ma-nja od 500 mm.

3.3. Proizvođači mogu zatražiti da se područje uklonjive kuke za vuču prikolice izuzme od ispitivanja.

3.4. Ispitna metoda3.4.1. Ispitni uređaj3.4.1.1. Model gornjeg dijela noge, koji se koristi kao udarna gla-

va, izrađeni je od krutog materijala, obloženi pjenastom masom na dijelu gdje dolazi do sudara, duljine 350 +/- 5 mm, u skladu s odjeljkom 4. ovog Poglavlja i slikom 4a. ovog Dijela.


POGLAVLJE IV.

Ispitivanja sudara modela gornjeg dijela noge i prednjeg poklopca


Ovo ispitivanje primjenjivo je s obzirom na sve uvjete odjeljaka 3.1. i 3.2. Dodatka I.A.

2. Općenito

2.1. Model donjeg dijela noge, koje se koristi kao udarna glava za vrijeme ispitivanja sudara s prednjim rubom prednjeg poklopca, pričvršćuje se na pogonski sustav pomoću spoj-nog elementa koji ograničava moment, kako bi se sprije-čila oštećenja sustava uzrokovana velikim ekscentričnim opterećenjima. Sustav za navođenje mora biti opremljen vodilicama s malim trenjem, neosjetljivim na izvan osno opterećenje, koji dozvoljavaju udarnom tijelu da se, dok je u dodiru s vozilom, kreće isključivo u predviđenom smje-ru. Vodilice sprječavaju gibanje udarnog tijela u drugim smjerovima, uključujući i vrtnju oko bilo koje osi.

2.2. Udarno se tijelo ispaljuje pomoću naprave na zrak, opru-gu ili hidrauliku, ili na neki drugi način za koji se može pokazati da daje iste rezultate.

3. Opis ispitivanja

3.1. Svrha ispitivanja je ispunjenje uvjeta točaka 3.1.1.2. i 3.2.1.2. Dodatka I. A.

3.2. Provode se najmanje tri ispitivanja sudara modela donjeg dijela noge i prednjeg ruba prednjeg poklopca, po jedno na svakom mjestu koje se nalazi na svakoj trećini pred-njeg poklopca za koje se smatra da je najvjerojatnije da uzrokuje ozljedu. Ispitna se točka na svakoj trećini bira tako da predviđena kinetička energija udara, određena u točki 3.4.2.7., premašuje 200 J, uz uvjet da takva ispit-na točka postoji. Ukoliko se konstrukcija na ispitivanom području mijenja, ispitivanja treba provesti na različitim vrstama konstrukcije. Odabrane su ispitne točke najma-nje 150 mm udaljene jedna od druge i nalaze se najmanje 75 mm unutar određenih kutova branika. Te se najmanje udaljenosti određuju savitljivom mjernom trakom koja je u zategnutom položaju uzduž vanjske površine. Mjesta, na kojima su provedena laboratorijska ispitivanja, navedena su u ispitnom izvještaju.

3.3. Sva standardna oprema koja se nalazi u prednjem dijelu vozila mora biti ugrađena.

3.4. Ispitna metoda


3.4.1.1. Model gornjeg dijela noge, koji se koristi kao udarna glava, izrađen je od krutog materijala, obložen pjenastom masom na dijelu gdje dolazi do sudara, duljine 350 +/- 5 mm, u skladu s točkom 4. ovog Poglavlja i slikom 4b. ovog Dije-la.

3.4.1.2. Masa modela gornjeg dijela noge ovisi o općem obliku prednjeg dijela vozila i određena je kako je navedeno u točki 3.4.2.7.

3.4.1.3. Za zasebno mjerenje sila koje se pojavljuju na oba kraja modela gornjeg dijela noge ugrađuju se dva pretvornika sile, dok se za mjerenje momenata savijanja ugrađuju ten-zometarske trake i to u sredini modela gornjeg dijela noge na udaljenosti od 50 mm s obje strane središnjice (vidi sliku 4b.).

0,6+/- 0,1 kg (ne uključujući armature, nosače, itd. koji se ko-riste za pričvršćivanje stražnjih rubova gumene kože na zadnji dio udarnog tijela). Pjenasta masa i gumena koža savijaju se prema natrag, dok je gumena koža pomoću držača razmaka pričvršćena na zadnji dio udarnog tijela, tako da su strane gu-mene kože paralelne jedna s drugom. Pjenasta je masa takve veličine i oblika, da između pjenaste mase i sastavnih dijelova koji se nalaze iza prednjeg dijela udarne glave, ima dovoljno prostora kako bi se izbjegli veći prijenosi opterećenja između pjenaste mase i tih sastavnih dijelova.

4.4. Prednji dio udarne glave opremljen je tenzometarskim trakama, pomoću kojih se preko odvojenih kanala mjere momenti savijanja na tri mjesta, kako je prikazano na sli-ci 4a. Tenzometarske trake nalaze se na stražnjem dijelu prednjeg dijela udarne glave. Dvije vanjske tenzometarske trake nalaze se na udaljenosti od 50 +/- 1 mm od osi sime-trije udarnog tijela. Središnja tenzometarska traka nalazi se na osi simetrije, s dopuštenim odstupanjem od +/- 1 mm.

4.5. Spojni element koji ograničava moment namjesti se tako da je uzdužna os prednjeg dijela udarnog tijela okomita na os sustava za navođenje, s dopuštenim odstupanjem od +/- 2°, dok je moment trenja zgloba namješten na najmanje 650 Nm.

4.6. Težište onih dijelova udarnog tijela koji se nalaze ispred spoj-nog elementa koji ograničava moment, uključujući bilo kakve postavljene utege, leži na uzdužnoj središnjici udarnog tijela, s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm.

4.7. Udaljenost između središnjica pretvornika sile iznosi 310 +/- 1 mm, dok je promjer prednjeg dijela udarne glave 50 +/- 1 mm.

Slika 4a. Model gornjeg dijela noge


3.4.2.7. Sveukupna masa modela gornjeg dijela noge uključuje one sastavne dijelove za pogon navođenje, koji za vrijeme udara čine sastavni dio udarnog tijela, uključujući dodatne utege.

Masa modela gornjeg dijela noge izračunava se prema slje-dećoj jednadžbi:

22E/VM gdje je

M = masa (kg)

E = energija udara (J)

V = brzina (m/s)

Propisana brzina je vrijednost dobivena na osnovi točke 3.4.2.6., a energija na osnovi slike 8. odnosno vrijednosti visine prednjeg rube prednjeg poklopca i predvođenja bra-nika, kako je defi nirano u točki 3.4.2.5.

Masa modela gornjeg dijela noge ima dozvoljeno odstu-panje od izračunate vrijednosti najviše +/- 10 %, uz uvjet da je brzina udara također izmijenjena, u skladu s gore navedenom jednadžbom, kako bi se zadržala vrijednost kinetičke energije udarnog tijela.

3.4.2.8. Dodatni utezi koji su potrebni kako bi masa modela gor-njeg dijela noge odgovarala vrijednosti izračunatoj na osnovi točke 3.4.2.7., pričvrste se na stražnji kraj zadnjeg dijela udarne glave, kako je prikazano na slici 4b., ili pak na dijelove sustava za navođenje, koji su sastavni dijelovi udarne glave za vrijeme udara.

4. Model gornjeg dijela noge

4.1. Sveukupna masa prednjeg dijela i ostalih sastavnih dijelo-va, koji se nalaze ispred sklopova pretvornika sile, uključu-jući dijelove sklopova pretvornika sile koji se nalaze ispred aktivnih elemenata, ali ne uključujući pjenastu masu i imi-taciju kože, iznosi 1,95+/- 0,05 kg.

4.2. Sloj pjenaste mase sastoji se od dvije ploče pjenaste mase Confor™ tipa CF-45, debljine 25 mm. Imitacija kože sasto-ji se od 1,5 mm debele vlaknima armirane gumene plo-če. Sveukupna masa pjenaste mase i gumene kože iznosi 0,6+/- 0,1 kg (ne uključujući armature, nosače, itd. koji se koriste za pričvršćivanje stražnjih rubova gumene kože na zadnji dio udarnog tijela). Pjenasta masa i gumena koža savijaju se prema natrag, dok je gumena koža pomoću držača razmaka pričvršćena na zadnji dio udarnog tijela, tako da su strane gumene kože paralelne jedna s drugom. Pjenasta je masa takve veličine i oblika, da između pjena-ste mase i sastavnih dijelova koji se nalaze iza prednjeg dijela udarne glave, ima dovoljno prostora kako bi se izbje-gli veliki prijenos opterećenja između pjenaste mase i tih sastavnih dijelova.

4.3. Prednji dio udarne glave opremljen je tenzometarskim trakama, pomoću kojih se preko odvojenih kanala mjere momenti savijanja na tri mjesta, kako je prikazano na slici 4a. tenzometarske trake se nalaze na stražnjem dijelu pred-njeg dijela udarne glave. Dvije vanjske tenzometarske trake nalaze se na udaljenosti od 50 +/- 1 mm od osi simetrije udarnog tijela. Središnja tenzometarske trake nalaze se na osi simetrije, s dopuštenim odstupanjem od +/- 1 mm.

4.4. Spojni element koji ograničava moment postavlja se tako da je uzdužna os prednjeg dijela udarnog tijela pravokutna u odnosu na os sustava za navođenje, s dopuštenim odstu-panjem od +/- 2°, dok je moment trenja zgloba namješten na najmanje 650 Nm.

3.4.1.4. Vrijednost odziva mjernog uređaja (CFC), kako je defi ni-rana u ISO 6487:2000, iznosi 180 za sve pretvornike. Vri-jednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 10 kN za pretvornike sile, a 1 000 Nm za mjerenja momenta savijanja.

3.4.1.5. Model gornjeg dijela noge mora ispunjavati zahtjevi učin-kovitosti, određene u odjeljku 3. Dodatka I i treba biti obložen pjenastom masom, izrezanom iz jedne od ploča korištenih u provođenju dinamičkog certifi kacijskog ispi-tivanja. Certifi cirana udarna glava može biti korištena za najviše 20 udara prije ponovnog certifi ciranja (ovo ogra-ničenje ne važi za sastavne dijelove za pogon i navođenje). Ponovno certifi ciranje udarne glave također je potrebno provesti ukoliko je prošlo više od jedne godine od prethod-nog certifi ciranja, ili ako je izlazna vrijednost pretvornika udarnog tijela, u bilo kojem udaru, premašila propisanu vrijednost odziva CAC.

3.4.1.6. Model gornjeg dijela noge postavljen je i stavljen u pogon, kako je defi nirano u točkama 2.1. i 2.2.



3.4.2.2. Ispitivanja se provode na prednjem rubu prednjeg poklop-ca vozila između referentnih točaka i uglova, određenima u točki 3.2.

3.4.2.3. Model gornjeg dijela noge poravnan je tako da središnjica pogonskog sustava i uzdužna os udarne glave leže u verti-kalnoj uzdužnoj ravnini dijela vozila koje je predmet ispi-tivanja. Dozvoljeno odstupanje u oba smjera iznosi +/- 2°. U trenutku prvog dodira, središnjica udarne glave mora se poklapati s referentnom crtom prednjeg ruba prednjeg po-klopca, s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm (vidi sli-ku 5.), a u poprečnom smjeru s odabranim mjestom udara, također s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm.

3.4.2.4. Predviđena brzina udara, smjer udara i masa modela gor-njeg dijela noge određuju se u skladu s točkama 3.4.2.6. i 3.4.2.7. Dozvoljeno odstupanje za brzinu udara iznosi +/- 2 %, a za smjer udara +/- 2°. Kada se brzina udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže. Masa modela gornjeg dijela noge mjeri se s tolerancijom manjom od +/- 1 %, ukoliko se vrijednost dobivena mjerenjem razlikuje od propisane vrijednosti tada propisana brzina treba biti prilagođena kako je na-vedeno u točki 3.4.2.7.

3.4.2.5. Određivanje oblika vozila:

3.4.2.5.1. Položaj gornje referentne crte branika određuje se kako je defi nirano u točki 2.5.1. Dijela I.

3.4.2.5.2. Položaj gornje referentne crte prednjeg ruba prednjeg poklop-ca određuje se kako je defi nirano u točki 2.9.2. Dijela I.

3.4.2.5.3. Za dio prednjeg ruba prednjeg poklopca, koji je predmet ispitivanja, visina prednjeg ruba prednjeg poklopca i pred-vođenje branika određuju se kako je defi nirano u točkama 2.9.3. i 2.6. Dijela I.

3.4.2.6. Propisana brzina udara i smjer udara određuju se na osno-vi slika 6. i 7., odnosno vrijednosti visine prednjeg ruba prednjeg poklopca i predvođenja branika, kako je defi ni-rano u točki 3.4.2.5.


Slika 6. Brzina udara kod ispitivanja sudara modela gornjeg dije-la noge i prednjeg ruba prednjeg poklopca, u ovisnosti o obliku vozila

Bilješke:

1. Interpolacija vodoravno između krivulja.2. Kod vrijednosti ispod 20 km/h, ispitivanja se provode s 20

km/h.3. Kod vrijednosti iznad 40 km/h, ispitivanja se provode s 40

km/h.4. Kod negativnih vrijednosti predvođenja branika, ispitiva-

nja se provode kao da je predvođenje branika nula.5. Kod vrijednosti predvođenja branika branika iznad 400

mm, ispitivanja se provode kao da je predvođenje branika 400 mm.

Slika 7. Kut udara kod ispitivanja sudara modela gornjeg dijela noge i prednjeg ruba prednjeg poklopca, u ovisnosti o obliku vozila

4.5. Težište onih dijelova udarnog tijela koji se nalaze ispred spojni element koji ograničava moment, uključujući bilo kakve postavljene utege, leži na uzdužnoj središnjici udar-nog tijela, s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm.

4.6. Udaljenost između središnjica pretvornika sile iznosi 310 +/- 1 mm, dok je promjer prednjeg dijela udarne glave 50 +/- 1 mm.

Slika 4b. Model gornjeg dijela noge

Slika 5. Ispitivanja modela gornjeg dijela noge i prednjeg ruba

prednjeg poklopca


POGLAVLJE V.

ISPITIVANJA SUDARA MODELA GLAVE DJETETA/ MANJE ODRASLE OSOBE I

PREDNJEG POKLOPCA


Ovo ispitivanje primjenjivo je s obzirom na sve uvjete toč-ke 3.1. Dodatka I. A.

2. Općenito

2.1. Model glave djeteta/manje odrasle osobe, koje se koristi kao udarna glava za vrijeme ispitivanja sudara s gornjom površinom prednjeg poklopca, je u trenutku sudara u »slo-bodnom letu’. Udarno tijelo ide u fazu slobodnog leta na takvoj udaljenosti od vozila da dodirivanje udarnog tijela i pogonskog sustava za vrijeme odbijanja ne utječe na re-zultate ispitivanja.


3. Opis ispitivanja

3.1. Svrha ispitivanja je ispunjenje uvjeta točke 3.1.2. Dodatka I. A.

3.2. Ispitivanja sudara modela glave djeteta/manje odrasle osobe i gornje površine prednjeg poklopca provode se kako je opisano u točki 2.9. Dijela I. Provodi se najmanje osamnaest ispitivanja sudara modela glave djeteta/manje odrasle osobe, šest na srednjoj trećini i po šest na obje vanjske trećine gornje površine prednjeg poklopca, kako je određeno u točki 2.9.8. Dijela I, na mjestima za koje se smatra da najvjerojatnije da uzrokuju ozljede. Ukoliko se konstrukcija na ispitivanom području mijenja, ispitivanja treba provesti na različitim vrstama konstrukcije.

Od najmanje osamnaest provedenih ispitivanja, barem dvanaest se provodi na »području A gornje površine prednjeg poklopca« i barem šest na »području B gornje površine prednjeg poklopca«, kako je opisano u točki 3.3.

Ispitne se točke određuju tako da se isključi mogućnost da udarna glava samo okrzne gornju površinu prednjeg po-klopca a zatim jače udari vjetrobransko staklo ili Stup A. Odabrane ispitne točke za ispitivanje sudara modela glave djeteta/manje odrasle osobe udaljene su najmanje 165 mm jedna od druge, najmanje su 82,5 mm unutar određenih referentnih crta bočnih dijelova prednjeg poklopca i barem 82,5 mm ispred referentne crte stražnjeg dijela prednjeg po-klopca. Svaka se odabrana ispitna točka također nalazi naj-manje 165 mm iza referentne crte prednjeg ruba prednjeg poklopca, ukoliko niti jedna točka koja se nalazi na ispiti-vanom području prednjeg ruba prednjeg poklopca unutar 165 mm poprečno, ako je odabrana kao ispitna, ne zahtijeva kinetičku energiju udara veću od 200 J.

Te se najmanje udaljenosti određuju pomoću savitljive mjerne trake koja je u zategnutom položaju uzduž vanjske površine vozila. U slučaju da je već određen broj ispitnih mjesta s obzirom na mogućnost ozljede, a preostalo ispi-tivano područje je premalo da se, zadržavajući najmanji razmak između mjesta ispitivanja, odredi još jedno ispitno mjesto, može se provesti manje od osamnaest ispitivanja. Mjesta, na kojima su provedena laboratorijska ispitivanja, navedena su u ispitnom izvještaju.

Oznake:

A = predvođenje branika 0 mm

B = predvođenje branika 50 mm

C = predvođenje branika 150 mm

Bilješke:

1. Interpolacija vertikalno između krivulja.

2. Kod negativnih vrijednosti predvođenja branika, ispitiva-nja se provode kao da je predvođenje branika nula.

3. Kod vrijednosti predvođenja branika branika iznad 150 mm, ispitivanja se provode kao da je predvođenje branika 150 mm.

5. Kod vrijednosti visina prednjeg ruba prednjeg poklopca iznad 1 050 mm, ispitivanja se provode kao da je vrijed-nost visine 1 050 mm.

Slika 8. Kinetička energija kod ispitivanja sudara modela gornjeg dijela noge i prednjeg ruba prednjeg poklopca, u ovisnosti o obliku vozila

Ključ:

A = predvođenje branika 50 mm

B = predvođenje branika 100 mm

C = predvođenje branika 150 mm

D = predvođenje branika 250 mm

E = predvođenje branika 350 mm

Bilješke:

1. Interpolacija vertikalno između krivulja.

2. Kod vrijednosti predvođenja branika branika ispod 50 mm, ispitivanja se provode kao da je predvođenje branika 50 mm.

3. Kod vrijednosti predvođenja branika branika iznad 350 mm, ispitivanja se provode kao da je predvođenje branika 350 mm.

4. Ako je potrebna kinetička energija veća od 700 J, ispitiva-nje se provodi sa 700 J.

5. Ako je potrebna kinetička energija manja ili jednaka 200 J, ispitivanje nije potrebno.


3.4.1.3. Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nira-na u ISO 6487:2000, iznosi 1 000. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 500 g za ubr-zanje.

3.4.1.4. Model glave djeteta/ manje odrasle osobe, koji se koristi kao udarna glava, mora ispunjavati zahtjeve učinkovitosti, određene u odjeljku 4 Dodatka I. Certifi cirana udarna gla-va može biti korištena za najviše 20 udara prije ponovnog certifi ciranja. Ponovno certifi ciranje udarne glave također je potrebno provesti ukoliko je prošlo više od jedne godine od prethodnog certifi ciranja, ili ako je izlazna vrijednost pretvornika udarnog tijela, u bilo kojem udaru, premašila propisanu vrijednost odziva CAC.




3.4.2.2. Ispitivanja na gornjoj površini prednjeg poklopca provode se na mjestima određenima u točkama 3.2. i 3.4.2.3. Kod ispitivanja koja se provode na stražnjem dijelu gornje po-vršine prednjeg poklopca, udarna glava ne smije dodirnuti vjetrobransko staklo ili stup A prije nego što udari gornju površinu prednjeg poklopca.

3.4.2.3. Model glave djeteta/ manje odrasle osobe, kako je defi ni-rano u točki 3.4.1., koristi se kao udarna glava u ispitiva-njima na gornjoj površini prednjeg poklopca, s točkama prvog dodira na području određenom granicama opisa-nima razvijenom duljinom od 1 000 mm i referentnom crtom stražnjeg dijela prednjeg poklopca, kako je defi ni-rano u točki 2.9.7. Dijela I. Smjer udara određen je u točki 3.4.2.4., a brzina udara u točki 3.4.2.6.

3.4.2.4. Smjer udara leži na vertikalnoj uzdužnoj ravnini vozila, koja je predmet ispitivanja. Dozvoljeno odstupanje za taj smjer iznosi +/- 2°. Udar je usmjeren prema dolje i prema natrag, kao da se vozilo nalazi na tlu. Kut udara za ispi-tivanje sudara modela glave djeteta/ manje odrasle osobe iznosi 50 ° +/- 2° u odnosu na referentnu ravninu tla. Kada se kut udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog do-dira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

3.4.2.5. U trenutku prvog dodira, točka prvog dodira udarne glave smi-je odstupati od odabrane točke udara najviše +/- 10 mm.

3.4.2.6. Brzina udarne glave u trenutku udara u gornju površinu prednjeg poklopca iznosi 9,7 +/- 0,2 m/s. Kada se brzina udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

4. Model glave djeteta/manje odrasle osobe

4.1. Model glave djeteta/manje odrasle osobe, koji se koristi kao udarna glava, kugla je homogene strukture, izrađena od aluminija.

4.2. Kugla je obložena sintetičkom kožom debljine 13,9 +/- 0,5 mm, koja prekriva barem pola kugle.

4.3. Težište modela glave djeteta/manje odrasle osobe, uključu-jući mjerne uređaje, nalazi se u središtu kugle, s dopušte-nim odstupanjem od +/- 5 mm. Moment inercije oko osi koja prolazi kroz težište, pravokutno u odnosu na smjer udara, iznosi 0,010 +/- 0,0020 kgm2.

Tehničke službe koje provode ispitivanja moraju provesti toliko ispitivanja, koliko je potrebno da se dokaže sklad-nost vozila o odnosu na kriterij za značajku glave (HPC), koji za »područje A gornje površine prednjeg poklopca« ima graničnu vrijednost od 1 000, a za »područje B gornje površine prednjeg poklopca« od 2 000, posebice u točkama koje se nalaze blizu granica oba područja.

3.3. »Područje A gornje površine prednjeg poklopca« i »po-dručje B gornje površine prednjeg poklopca’.

3.3.1. Proizvođač određuje područja gornje površine prednjeg poklopca, na kojima kriterij za značajku glave (HPC) ne smije prelaziti 1 000 za »područje A gornje površine pred-njeg poklopca«, odnosno 2 000 za »područje B gornje po-vršine prednjeg poklopca«, u skladu s tehničkim uvjetima koji su navedeni u točki 3.1.2. Dodatka I. A (vidi sliku 9.).

Slika 9. Područje A gornje površine prednjeg poklopca i područje B gornje površine prednjeg poklopca

3.3.2. Označavanje ispitivanog područja »gornje površine pred-njeg poklopca«, te »područja A gornje površine prednjeg poklopca« i »područja B gornje površine prednjeg poklop-ca« temelji se na crtežu kojeg dostavi proizvođač, gleda-nom iz vodoravne ravnine iznad vozila koja je paralelna u odnosu na vodoravnu nultu ravninu vozila. Proizvođač mora navesti dovoljan broj koordinata x i y, kako bi se označila područja na stvarnom vozilu, uzimajući u obzir vanjske obrise vozila u smjeru osi z.

3.3.3. Područja »A« i »B« gornje površine prednjeg poklopca mogu se sastojati od nekoliko dijelova, pri čemu broj tih dijelova nije ograničen.

3.3.4. Površina ispitivanog područja, te područja »A« i »B« gornje površine prednjeg poklopca, izračunava se na osnovi pro-jekcije prednjeg poklopca, gledanog iz vodoravne ravnine koja je paralelna u odnosu na vodoravnu nultu ravninu iznad vozila, na osnovi crteža kojeg dostavi proizvođač.

3.4. Ispitna metoda


3.4.1.1. Model glave djeteta/ manje odrasle osobe, koji se koristi kao udarna glava, oblika je kugle, izrađen od krutog materijala i prekriven sintetičkom kožom, te je u skladu s odjeljkom 4. ovog Poglavlja i slikom 10. ovog Dijela. Promjer kugle iznosi 165 +/- 1 mm, kako je prikazano na slici 10. Sveukupna masa udarnog tijela iznosi 3,5 +/- 0,07 kg.

3.4.1.2. Jedan troosni ili tri jednoosna mjerila ubrzanja postave se u središte kugle.


3.2. Ispitivanje sudara modela glave odrasle osobe i vjetro-branskog stakla. Provodi se najmanje pet ispitivanja su-dara modela glave, na mjestima za koje se smatra da je najvjerojatnije da uzrokuje ozljedu.

Odabrane ispitne točke za ispitivanje sudara modela glave odrasle osobe i vjetrobranskog stakla, udaljene su najma-nje 165 mm jedna od druge i nalaze se najmanje 82,5 mm unutar granica vjetrobranskog stakla, koje su određene u Pravilniku TPV 132 i barem 82,5 mm ispred referentne crte stražnjeg vjetrobranskog stakla, kako je defi nirano u točki 2.11.1. Dijela I (vidi sliku 11.).

Te se najmanje udaljenosti određuju savitljivom mjernom trakom koja je u zategnutom položaju uzduž vanjske povr-šine vozila. U slučaju da je već određen broj ispitnih mjesta s obzirom na mogućnost ozlijede, a preostalo ispitivano područje je premalo da se, zadržavajući najmanji razmak između mjesta ispitivanja, odredi još jedno ispitno mjesto, može se provesti manje od pet ispitivanja. Mjesta, na koji-ma su provedena laboratorijska ispitivanja, navedena su u ispitnom izvještaju.

3.3. Unutar područja opisanog u točki 3.2., sva se područja razmatraju na isti način.

3.4. Ispitna metoda


3.4.1.1. Model glave odrasle osobe, koji se koristi kao udarna gla-va, oblika je kugle, izrađeni od krutog materijala i prekri-veni sintetičkom kožom, te je u skladu s odjeljkom 4. ovog Poglavlja i slikom 12. ovog Dijela. Promjer kugle iznosi 165 +/- 1 mm, kako je prikazano na slici 12. Sveukupna masa udarnog tijela, uključujući ispitne uređaje iznosi 4,8 +/- 0,1 kg.


3.4.1.3. Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 1 000. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 500 g za ubr-zanje.

3.4.1.4. Model glave odrasle osobe, koji se koristi kao udarna gla-va, mora ispunjavati zahtjeve učinkovitosti, određene u odjeljku 4 Dodatka I. Certifi cirana udarna glava može biti korištena za najviše 20 udara prije ponovnog certifi ciranja. Ponovno certifi ciranje udarne glave također je potrebno provesti ukoliko je prošlo više od jedne godine od prethod-nog certifi ciranja, ili ako je izlazna vrijednost pretvornika udarnog tijela, u bilo kojem udaru, premašila propisanu vrijednost odziva CAC.




3.4.2.2. Ispitivanja na gornjoj površini prednjeg poklopca provo-de se na mjestima određenima u točkama 3.2. i 3.4.2.3. Kod ispitivanja koja se provode na stražnjem dijelu gornje površine prednjeg poklopca, udarna glava ne smije dodir-nuti vjetrobransko staklo ili stup A prije nego što udari u gornju površinu prednjeg poklopca.

4.4. Udubljenje u kugli omogućava postavljanje jednog troo-snog ili tri jednoosna mjerila ubrzanja, koji se postavljaju kako je navedeno u točkama 4.4.1. i 4.4.2.

4.4.1. Os osjetljivosti jednog od mjerila ubrzanja leži pravokutno u odnosu na površinu za pričvršćenje A (slika 10.), dok je njegova seizmička masa namještena unutar područja dozvoljenog odstupanja oblika valjka, polumjera 1 mm i duljine 20 mm. Središnjica područja dozvoljenog odstupa-nja pravokutna je u odnosu na površinu za pričvršćenje, dok se njezina srednja točka poklapa sa središtem kugle modela glave.

4.4.2. Osi osjetljivosti preostalih mjerila ubrzanja leže pravokut-no jedna u odnosu na drugu i paralelno u odnosu na po-vršinu za pričvršćenje A, dok su njihove seizmičke mase namještene unutar područja dozvoljenog odstupanja obli-ka kugle, polumjera 10 mm. Središte područja dozvoljenog odstupanja poklapa se sa središtem kugle modela glave.

Slika 10. Model glave djeteta/ manje odrasle osobe (mjere u mm)

POGLAVLJE VI.

ISPITIVANJA SUDARA MODELA GLAVE ODRASLE OSOBE I VJETROBRANSKOG STAKLA


Ovo ispitivanje primjenjivo je s obzirom na sve uvjete toč-ke 3.1. Dodatka I. A 2003/102/EZ.

2. Općenito

2.1. Model oblika glave, koji se koristi kao udarna glava za vri-jeme ispitivanja sudara s vjetrobranskim staklom, je u tre-nutku sudara u »slobodnom letu’. Udarno tijelo ide u fazu slobodnog leta s takve udaljenosti od vozila da dodirivanje udarnog tijela i pogonskog sustava za vrijeme odbijanja ne utječe na rezultate ispitivanja.


3. Opis ispitivanja

3.1. Svrha ispitivanja je ispunjenje uvjeta točke 3.1.4. Priloga I. A.


Slika 12. Model glave odrasle osobe (mjere u mm)

POGLAVLJE VII.

ISPITIVANJA SUDARA MODELA GLAVE DJETETA I ODRASLE OSOBE I GORNJE

POVRŠINE PREDNJEG POKLOPCA


Ovo ispitivanje primjenjivo je s obzirom na sve uvjete u točki 3.2. Priloga I. A.

2. Općenito

2.1. Model glave, koji se koristi kao udarna glava za vrijeme is-pitivanja sudara s gornjom površinom prednjeg poklopca, je u trenutku sudara u »slobodnom letu’. Udarno tijelo ide u fazu slobodnog leta na takvoj udaljenosti od vozila da dodirivanje udarnog tijela i pogonskog sustava za vrijeme odbijanja ne utječe na rezultate ispitivanja.


3. Opis ispitivanja

3.1. Svrha ispitivanja je ispunjenje uvjeta točaka 3.2.2. i 3.2.4. Priloga I. A ovoga pravilnika.

3.2. Ispitivanja sudara modela glave provode se na gornjoj po-vršini prednjeg poklopca, kako je određeno u točki 2.9. Dijela I. Ispitivanja sudara s prednjim dijelom gornje po-vršine prednjeg poklopca, određenim u točki 3.4.2.3., pro-vode se pomoću modela glave djeteta, kako je opisano u točki 3.4.1.1. Ispitivanja sudara sa stražnjim dijelom gornje površine prednjeg poklopca, određenim u točki 3.4.2.4., provode se pomoću modela glave odrasle osobe, kako je opisano u točki 3.4.1.1. Provodi se najmanje devet ispitiva-nja sudara modela glave, tri na srednjoj trećini i po tri na obje vanjske trećine prednjeg i stražnjeg dijela gornje po-vršine prednjeg poklopca, kako je određeno u točki 2.9.8. Dijela I, na mjestima za koja se smatra da najvjerojatnije uzrokuju ozljede. Ukoliko se konstrukcija na ispitivanom

3.4.2.2. Ispitivanja se provode na vjetrobranskom staklu, na po-dručju određenom u točki 3.2.

3.4.2.3. Model glave odrasle osobe, kako je defi nirano u točki 3.4.2.3., koristi se kao udarna glava u ispitivanjima na vjetrobranskom staklu, s točkama prvog dodira na području određenom gra-nicama opisanima u točki 3.4.2.2. Smjer udara određen je u točki 3.4.2.4., a brzina udara u točki 3.4.2.6.

3.4.2.4. Pravac udara leži u vertikalnoj uzdužnoj ravnini vozila, koju se ispituje. Dozvoljeno odstupanje za iznosi +/- 2°. Kod ispitivanje sudara modela glave odrasle osobe kut udara iznosi 35 ° +/- 2° u odnosu na referentnu ravninu tla. Kada se kut udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

3.4.2.5. U trenutku prvog dodira, točka prvog dodira udarne glave smije odstupati od odabrane točke udara najviše +/- 10 mm.

3.4.2.6. Brzina udarne glave u trenutku udara u vjetrobransko sta-klo iznosi 9,7 +/- 0,2 m/s. Kada se brzina udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

4. Model glave odrasle osobe

4.1. Model glave djeteta/ manje odrasle osobe, koje se koristi kao udarna glava, kugla je homogene strukture, izrađena od aluminija.

4.2. Kugla je obložena sintetičkom kožom debljine 13,9 +/- 0,5 mm, koje prekriva barem pola kugle.

4.3. Težište modela glave manje odrasle osobe, uključujući mjerne uređaje, nalazi se u središtu kugle, s dopuštenim odstupanjem od +/- 5 mm. Moment inercije oko osi koja prolazi kroz težište i pravokutna je u odnosu na smjer uda-ra, iznosi 0,0125 +/- 0,0010 kgm2.

4.4. Udubljenje u kugli omogućava postavljanje jednog troo-snog ili tri jednoosna mjerila ubrzanja, koji se postavljaju kako je navedeno u točkama 4.4.1. i 4.4.2.

4.4.1. Os osjetljivosti jednog od mjerila ubrzanja je pravokutna u odnosu na površinu za pričvršćenje A (slika 12), dok je njegova seizmička masa namještena unutar područja dozvoljenog odstupanja oblika valjka, polumjera 1 mm i duljine 20 mm. Središnjica područja dozvoljenog odstupa-nja pravokutna je u odnosu na površinu za pričvršćenje, dok se njezina srednja točka poklapa sa središtem kugle modela glave.

4.4.2. Osi osjetljivosti preostalih mjerila ubrzanja su okomite jed-na na drugu i paralelne s površinom za pričvršćenje A, dok su njihove seizmičke mase trebaju biti postavljene unutar područja dozvoljenog odstupanja oblika kugle, polumjera 10 mm. Središte područja dozvoljenog odstupanja poklapa se sa središtem kugle modela glave.

Slika 11. Ispitno područje vjetrobranskog stakla



3.4.2.2. Ispitivanja na gornjoj površini prednjeg poklopca provo-de se na mjestima određenima u točkama 3.2. i 3.4.2.3. Kod ispitivanja koja se provode na stražnjem dijelu gornje površine prednjeg poklopca, udarna glava ne smije dodir-nuti vjetrobransko staklo ili stup A prije nego što udari u gornju površinu prednjeg poklopca.

3.4.2.3. Model glave djeteta, kako je defi niran u točki 3.4.1., koristi se kao udarna glava u ispitivanjima na prednjem dijelu gornje površine prednjeg poklopca, s točkama prvog do-dira na području određenom granicama opisanima razvi-jenom duljinom od 1 000 mm i 1 500 mm ili pak referen-tnom crtom stražnjeg dijela prednjeg poklopca, kako je defi nirano u točki 2.9.7. Dijela I.

Smjer udara određen je u točki 3.4.2.5., a brzina udara u točki 3.4.2.7.

3.4.2.4. Model glave odrasle osobe, kako je defi niran u točki 3.4.1., koristi se kao udarna glava u ispitivanjima na stražnjem dijelu gornje površine prednjeg poklopca, s točkama pr-vog dodira na području određenom granicama opisanima razvijenom duljinom od 1 500 mm i 2 100 mm ili pak re-ferentnom crtom stražnjeg dijela prednjeg poklopca, kako je defi nirano u točki 2.9.7. Dijela I.

Smjer udara određen je u točki 3.4.2.5., a brzina udara u točki 3.4.2.7.

3.4.2.5. Smjer udara leži u vertikalnoj uzdužnoj ravnini vozila, koja je predmet ispitivanja. Dozvoljeno odstupanje za taj smjer iznosi +/- 2°. Udar je usmjeren prema dolje i prema na-trag, kao da se vozilo nalazi na tlu. Kut udara za ispitivanje sudara modela glave odrasle osobe iznosi 65° +/- 2°, a kut udara za ispitivanje sudara modela glave djeteta 50° +/- 2°, u odnosu na referentnu ravninu tla. Kada se kut udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

3.4.2.6. U trenutku prvog dodira, točka prvog dodira udarne glave smije odstupati od odabrane točke udara najviše +/- 10 mm.

3.4.2.7. Brzina udarne glave u trenutku udara u gornju površinu prednjeg poklopca iznosi 11 +/- 0,2 m/s. Kada se brzina udara uzima iz mjerenja dobivenih prije prvog dodira, u obzir se uzima utjecaj sile teže.

4. Modeli glave

4.1. Model glave odrasle osobe.

4.1.1. Model glave odrasle osobe, koji se koristi kao udarna gla-va, kugla je homogene strukture, izrađena od aluminija.

4.1.2. Kugla je obložena sintetičkom kožom debljine 13,9 +/- 0,5 mm, koja prekriva barem pola kugle.

4.1.3. Težište modela glave odrasle osobe, uključujući mjerne uređaje, nalazi se u središtu kugle, s dopuštenim odstupa-njem od +/- 5 mm. Moment inercije oko osi koja prolazi kroz težište, a pravokutna je u odnosu na smjer udara, iznosi 0,0125 +/- 0,0010 kgm2.

4.1.4. Udubljenje u kugli omogućava postavljanje jednog tro-osnog ili tri jedno-osna mjerila ubrzanja, koji se postav-ljaju kako je navedeno u točkama 4.4.1. i 4.4.2.

4.1.4.1. Os osjetljivosti jednog od mjerila ubrzanja okomita je na površinu za pričvršćenje A (slika 13), dok je njegova seiz-

području mijenja, ispitivanja treba provesti na različitim vrstama konstrukcije.

3.3. Odabrane ispitne točke za ispitivanje sudara modela gla-ve odrasle osobe udaljene su najmanje 165 mm jedna od druge, najmanje su 82,5 mm unutar određenih referentnih crta bočnih dijelova prednjeg poklopca i barem 82,5 mm ispred referentne crte stražnjeg dijela prednjeg poklopca. Ispitne se točke određuju tako da se isključi mogućnost da udarna glava samo okrzne gornju površinu prednjeg po-klopca a zatim jače udari u vjetrobransko staklo ili u stup A. Odabrane ispitne točke za ispitivanje sudara modela glave djeteta udaljene su najmanje 130 mm jedna od dru-ge, najmanje su 65 mm unutar određenih referentnih crta bočnih dijelova prednjeg poklopca i barem 65 mm ispred referentne crte stražnjeg dijela prednjeg poklopca. Svaka se odabrana ispitna točka pri ispitivanju sudara s modelom glave djeteta također nalazi najmanje 130 mm iza referen-tne crte prednjeg ruba prednjeg poklopca, ukoliko niti jed-na točka koja se nalazi na ispitivanom području prednjeg ruba prednjeg poklopca unutar 130 mm poprečno, ako je odabrana kao ispitna za ispitivanje sudara modela gornjeg dijela noge i prednjeg ruba prednjeg poklopca, ne zahtijeva kinetičku energiju udara veću od 200 J.

Te se najmanje udaljenosti određuju savitljivom mjernom trakom koja je u zategnutom položaju uzduž vanjske povr-šine vozila. U slučaju da je već određen broj ispitnih mje-sta s obzirom na mogućnost ozljede, a preostalo ispitivano područje je premalo da se, zadržavajući najmanji razmak između mjesta ispitivanja, odredi još jedno ispitno mjesto, može se provesti manje od devet ispitivanja. Mjesta, na kojima su provedena laboratorijska ispitivanja, navedena su u ispitnom izvještaju.

3.4. Ispitna metoda


3.4.1.1. Modeli glave djeteta i odrasle osobe, koji se koriste kao udarne glave, oblika su kugle, izrađeni od krutog mate-rijala i prekriveni sintetičkom kožom, te su u skladu s odjeljkom 4. ovog Poglavlja i slikom 13. odnosno slikom 14. ovog dijela. Promjer kugle za model glave odrasle oso-be iznosi 165 +/- 1 mm, a 130 +/- 1 mm za model glave djeteta, kako je prikazano na slici 13. odnosno slici 14. Sveukupna masa udarnog tijela, uključujući ispitne uređaje iznosi 4,8 +/- 0,1 kg za model glave odrasle osobe, a 2,5 +/- 0,05 kg za model glave djeteta.


3.4.1.3. Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nira-na u ISO 6487:2000, iznosi 1 000. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 500 g za ubr-zanje.

3.4.1.4. Modeli glave, koji se koriste kao udarne glave, moraju ispu-njavati zahtjeve učinkovitosti, određene u točki 4. Dodatka I. Certifi cirana udarna glava može biti korištena za najviše 20 udara prije ponovnog certifi ciranja. Ponovno certifi ciranje udarne glave također je potrebno provesti ukoliko je prošlo više od jedne godine od prethodnog certifi ciranja, ili ako je izlazna vrijednost pretvornika udarnog tijela u bilo kojem udaru premašila propisanu vrijednost odziva CAC.




Slika 14. Model glave djeteta (mjere u mm)

DODATAK I.

Certifi ciranje udarnih tijela

1. Uvjeti za certifi ciranje

1.1. Udarna tijela, koja se koriste u ispitivanjima opisanim u Dijelu II, moraju zadovoljavati odgovarajuće zahtjeve učin-kovitosti.

Uvjeti za model donjeg dijela noge defi nirani su u odjelj-ku 2., uvjeti za model donjeg dijela noge u odjeljku 3., a uvjeti za model glave djeteta, djeteta/ manje odrasle osobe i odrasle osobe, i u odjeljku 4.

2. Model donjeg dijela noge

2.1. Statička ispitivanja

2.1.1. Kod ispitivanja opisanog u točki 2.1.4. model donjeg dijela noge zadovoljava uvjete navedene u točki 2.1.2., a kod is-pitivanja opisanog u točki 2.1.5. udarno tijelo zadovoljava uvjete navedene u točki 2.1.3.

Kod oba ispitivanja udarno se tijelo namjesti tako da ima predviđenu usmjerenost oko svoje uzdužne osi, s dopušte-nim odstupanjem od +/- 2°, kako bi se osigurao ispravan rad koljeničnog zgloba udarnog tijela.

Ustaljena temperatura udarnog tijela za vrijeme certifi ci-ranja iznosi 20° +/- 2° C.

Vrijednost odziva mjernog uređaja (CAC), kako je defi -nirana u ISO 6487:2000, iznosi 50° za kut savijanja ko-ljena, 500 N za djelujuću sili pri opterećenju na savijanje udarnog tijela u skladu s točkom 2.1.4., 10 mm za smični pomak i 10 kN za djelujuću silu pri smičnom opterećenju udarnog tijela u skladu s točkom 2.1.5. Kod oba ispitivanja dozvoljeno je nisko-propusno fi ltriranje na odgovarajućoj frekvenciji, kako bi se uklonio šum viših frekvencija, a bez da to značajnije utječe na mjerenje odziva udarnog tijela.

2.1.2. Kada je udarno tijelo opterećeno na savijanje u skladu s točkom 2.1.4., odziv primijenjena sila / kut savijanja mora biti unutar granica prikazanih na slici 1. Energija potrebna za savijanje od 15° iznosi 100 +/- 7 J

mička masa namještena unutar područja dozvoljenog od-stupanja oblika valjka, polumjera 1 mm i duljine 20 mm. Središnjica područja dozvoljenog odstupanja pravokutna je u odnosu na površinu za pričvršćenje, dok se njezina srednja točka poklapa sa središtem kugle modela glave.

4.1.4.2. Osi osjetljivosti preostalih mjerila ubrzanja okomite su jedna u odnosu na drugu, i paralelne s površinom za pri-čvršćenje A, dok su njihove seizmičke mase namještene unutar područja a dozvoljenog odstupanja oblika kugle, polumjera 10 mm. Središte područja dozvoljenog odstu-panja poklapa se sa središtem kugle modela glave.

4.2. Model glave djeteta.

4.1.1. Model glave djeteta, koji se koristi kao udarna glava, kugla je homogene strukture, izrađena od aluminija.

4.2.2. Kugla je obložena sintetičkom kožom debljine 11,0 +/- 0,5 mm, koja prekriva barem pola kugle.

4.2.3. Težište modela glave djeteta, uključujući mjerne uređa-je, nalazi se u središtu kugle, s dopuštenim odstupanjem od +/- 5 mm. Moment inercije oko osi koja prolazi kroz težište, a pravokutna je u odnosu na smjer udara, iznosi 0,0036 +/- 0,0003 kgm2.

4.2.4. Udubljenje u kugli omogućava postavljanje jednog troo-snog ili tri jednoosna mjerila ubrzanja, koji se postavljaju kako je navedeno u točkama 4.2.4.1. i 4.2.4.2.

4.2.4.1. Os osjetljivosti jednog od mjerila ubrzanja okomita je na površinu za pričvršćenje A (slika 14), dok je njegova seiz-mička masa namještena unutar područja dozvoljenog od-stupanja oblika valjka, polumjera 1 mm i duljine 20 mm. Središnjica područja dozvoljenog odstupanja pravokutna je u odnosu na površinu za pričvršćenje, dok se njezina srednja točka poklapa sa središtem kugle modela glave.

4.2.4.2. Osi osjetljivosti preostalih mjerila ubrzanja okomite su jedna u odnosu na drugu, i paralelne s površinom za pri-čvršćenje A, dok su njihove seizmičke mase namještene unutar područja dozvoljenog odstupanja oblika kugle, po-lumjera 10 mm. Središte područja dozvoljenog odstupanja poklapa se sa središtem kugle modela glave.

Slika 13. Model glave odrasle osobe (mjere u mm)g j


za kut savijanja koljena, 10 mm za smični pomak koljena i 500 g za ubrzanje. To ne znači da sama udarna glava mora fi zički izdržati savijanje i smicanje koje odgovara ovim vri-jednostima.


2.2.4.1 Model donjeg dijela noge, uključujući pjenastu masu i imitaciju kože, visi u vodoravnom položaju, obješen na tri žičana užeta promjera 1,5 +/- 0,2 mm i duljine barem 2,0 m, kako je prikazano na slici 5a. Udarno tijelo visi tako da je njegova uzdužna os vodoravna, s dopuštenim od-stupanjem od +/- 0,5 ° i pravokutna u odnosu na smjer gibanja, s dopuštenim odstupanjem od +/- 2 °. Udarno tijelo, opremljeno nosačima za užad, mora zadovoljavati uvjete određene u točki 3.4.1.1. Poglavlja II Dijela II.

2.2.4.2. Masa certifi kacijskog udarnog tijela iznosi 9,0 +/- 0,05 kg, uključujući dijelove za pogon i za navođenje koji za vrije-me udara čine sastavni dio udarnog tijela. Mjere prednje strane certifi kacijskog udarnog tijela prikazane su na slici 5b. Prednja strana certifi kacijskog udarnog tijela sprječava gibanje udarnog tijela u drugim smjerovima, uključujući i vrtnju oko bilo koje osi.

2.2.4.3. Udarno tijelo koje se certifi cira, obloženo je prethodno nekorištenom pjenastom masom.

2.2.4.4. Pjenastu se masu prije, za vrijeme, ili poslije postavljanja ne smije prekomjerno opterećivati ili deformirati.

2.2.4.5. Certifi kacijsko se udarno tijelo ispali vodoravno brzinom od 7,5 +/- 0,1 m/s u nepomično udarno tijelo, kako je pri-kazano na slici 5a. Certifi kacijsko udarno tijelo postavljeno je tako da se njegova središnjica poklapa sa središnjicom goljenice 50 mm od središta koljena, s dopuštenim odstu-panjem od +/- 3 mm poprečno i +/- 3 mm vertikalno.

3. Model gornjeg dijela noge

3.1. Kod ispitivanja opisanog u točki 3.3. model donjeg dijela noge zadovoljava uvjete navedene u točki 3.2.


3.2. Uvjeti

3.2.1. Kada se udarno tijelo ispali u nepomično valjkasto njihalo, najveća vrijednost sile izmjerene na oba pretvornika sile mora iznositi najmanje 1,20 kN a najviše 1,55 kN, dok razlika između najvećih vrijednosti sile očitanih na gor-njem i donjem pretvorniku, ne smije biti veća od 0,10 kN. Također, najveća vrijednost momenta savijanja, izmjerena pomoću tenzometarske trake, ne smije biti manja od 190 Nm ni veća od 250 Nm na srednjem položaju, te ne manja od 160 Nm ni veća od 220 Nm na oba vanjska položaja. Razlika između najvećih i najmanjih vrijednosti momenta savijanja ne smije biti veća od 20 Nm.

Za sve te vrijednosti uzimaju se očitanja u trenutku prvog dodira udarnog tijela i njihala, a ne vrijednosti očitane u fazi zaustavljanja. Sustavi za zaustavljanje (graničnici) udarnog tijela ili udarnog tijela za certifi kacijsko ispiti-vanje moraju biti izvedeni tako da se faza zaustavljanja vremenski ne preklapa s početnim udarom. Sustav za za-ustavljanje (graničnik) ne smije uzrokovati da izlazne vri-jednosti pretvornika premaše propisanu vrijednost odziva CAC.

2.1.3. Kada je udarno tijelo opterećeno na smicanje u skladu s točkom 2.1.5., odziv primijenjena sila / smični pomak mora biti unutar granica prikazanim na slici 2.

2.1.4. Udarno tijelo (model) oblika donjeg dijela noge, bez pje-naste mase i imitacije kože, postavlja se tako da se golje-nica dobro pričvrsti na nepomičnu vodoravnu površinu, a metalna cijev se čvrsto navuče na bedrenu kost, kako je prikazano na slici 3. Kako bi se izbjegle pogreške kod mjerenja uzrokovane trenjem, na području bedrene kosti ili metalne cijevi ne smije biti nikakvih potpornja. Moment savijanja u središtu koljeničnog zgloba, uzrokovan težinom metalne cijevi i ostalih sastavnih dijelova (ne uključujući sam model noge), ne smije premašivati 25 Nm.

Na metalnu cijev, na mjestu udaljenom 2,0 +/- 0,01 m od središta koljeničnog zgloba, primjenjuje se pravokutna vodoravna sila, te se bilježi nastali kut savijanja koljena. Opterećenje se postupno povećava sve dok kut savijanja koljena ne premaši 22°.

Energija se izračunava integriranjem sile u odnosu na kut savijanja u radijanima i množenjem s duljinom kraka po-luge, koja iznosi 2,0 +/- 0,01 m.

2.1.5. Udarno tijelo, bez pjenaste mase i imitacije kože, postavlja se tako da se goljenica dobro pričvrsti na nepomičnu vo-doravnu površinu, a na bedrenu kost se pričvrsti metalna cijev, koja je poduprta na udaljenosti od 2,0 m od središta koljeničnog zgloba, kako je prikazano na slici 4.

Na bedrenu se kost, na mjestu 50 mm udaljenom od sre-dišta koljeničnog zgloba, primjenjuje vodoravna sila pod pravim kutom, te se bilježi nastali smični pomak koljena. Opterećenje se postupno povećava sve dok smični pomak u koljenu ne premaši 8,0 mm ili dok opterećenje ne pre-maši 6,0 kN.

2.2. Dinamička ispitivanja

2.2.1. Kod ispitivanja opisanog u točki 2.2.4. model donjeg dijela noge mora zadovoljavati uvjete navedene u točki 2.2.2.


2.2.2. Kada se udarno tijelo ispituje pomoću linearno vođenog udarnog tijela za certifi kacijsko ispitivanje, kako je opisano u točki 2.2.4., najveće ubrzanje na gornjem dijelu goljenice mora iznositi najmanje 120 g, a najviše 250 g. Najveći kut savijanja mora biti najmanje 6,2 °, a najviše 8,2 °. Najveći smični pomak mora iznositi najmanje 3,5 mm, a najviše 6,0 mm.

Za sve te vrijednosti koriste se očitanja prvog dodira udar-nog tijela za certifi kacijsko ispitivanje, a ne vrijednosti očitane u fazi zaustavljanja. Sustavi za zaustavljanje (gra-ničnici) udarnog tijela ili udarnog tijela za certifi kacijsko ispitivanje moraju biti izvedeni tako da se faza zaustav-ljanja vremenski ne preklapa s početnim udarom. Sustav za zaustavljanje (graničnik) ne smije uzrokovati da izlazne vrijednosti pretvornika premaše propisanu vrijednost od-ziva CAC.

2.2.3. Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 180 za sve pretvornike. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 50°


vedeno u točki 4.3., najveća vrijednost ubrzanja, mjerena pomoću jednog troosnog ili tri jednoosna mjerila ubrzanja koji se nalaze u modelu glave, ne smije biti manja od 405 g ni veća od 495 g. Nastala krivulja ubrzanje / vrijeme mora biti jednomodalna.

4.2.2. Kada se model glave djeteta/ manje odrasle osobe suda-ri s linearno vođenim udarnim tijelom za certifi kacijsko ispitivanje, kako je opisano u točki 4.3., najveće ubrzanje izmjereno pomoću jednog tro-osnog ili tri jednoosna mje-rila ubrzanja koji se nalaze u modelu glave, mora iznositi najmanje 290 g, a najviše 350 g. Nastala krivulja ubrzanje /vrijeme mora biti jednomodalna.

4.2.3. Kada se model glave odrasle osobe sudari s linearno vođe-nim udarnim tijelom za certifi kacijsko ispitivanje, kako je opisano u točki 4.3., najveće ubrzanje izmjereno pomoću jednog troosnog ili tri jednoosna mjerila ubrzanja koji se nalaze u modelu glave, mora iznositi najmanje 337,5 g, a najviše 412,5 g. Nastala krivulja ubrzanje/vrijeme mora biti jednomodalna.

4.2.4 Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 1000. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 1000 g za ubrzanje.

4.3. Postupak ispitivanja

4.3.1. Modeli glave vise kako je prikazano na slici 7. Modeli glave vise tako da njihova stražnja strana i vodoravna ravnina čine kut od 25°do 90°, kako je prikazano na slici 7.

4.3.2. Masa certifi kacijskog udarnog tijela iznosi 1,0 +/- 0,01 kg, uključujući dijelove za pogon i za navođenje koji za vrijeme udara čine sastavni dio udarnog tijela. Sustav za linearno navođenje opremljen je vodilicama s niskim tre-njem koji ne sadrže nikakve rotirajuće dijelove. Promjer ravne površine udarnog tijela iznosi 70 +/- 1 mm, dok su rubovi zaokruženi polumjerom od 5 +/- 0,5 mm. Prednji dio certifi kacijskog udarnog tijela izrađen je od aluminija, čija hrapavost površine iznosi najviše 2,0 mikrometara.

4.3.3. Certifi kacijsko se udarno tijelo ispali vodoravno brzinom od 7,0 +/- 0,1 m/s u nepomični model glave djeteta/ manje odrasle osobe i brzinom od 10,0 +/- 0,1 m/s u nepomični model glave odrasle osobe. Certifi kacijsko udarno tijelo postavljeno je tako da se težište modela glave nalazi na središnjici certifi kacijskog udarnog tijela, s dopuštenim odstupanjem od +/- 5 mm poprečno i +/- 5 mm vertikal-no.

4.3.4. Ispitivanja se provode na tri različita mjesta udara na sva-kom modelu glave. Na tim se mjestima ispituje već kori-štena i/ili oštećena imitacija kože.

Tabela 1.: Sažetak propisanih vrijednosti odziva za modele glave, koji se koriste kao udarne glave

Udarno tijelo i masaCertifi kacijska brzina (m/s)

Donja gra-nica (g)

Gornjagranica (g)

Dijete 2,5 kg 7 405 495

Dijete/ manja odrasla osoba 3,5 kg

7 290 350

Odrasla osoba 4,8 kg 10 337,5 412,5

3.2.2. Vrijednost odziva mjernog uređaja CFC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 180 za sve pretvornike. Vrijednost odziva CAC, kako je defi nirana u ISO 6487:2000, iznosi 10 kN za pretvornike sile i 1 000 Nm za mjerenja momenta savijanja.

3.3. Postupak ispitivanja

3.3.1. Udarno se tijelo postavlja na pogonski sustav i sustav za navođenje pomoću spojnog elementa koji ograničava mo-ment. Spojni element koji ograničava moment postavlja se tako da je uzdužna os prednjeg dijela udarnog tijela pravo-kutna u odnosu na os sustava za navođenje, s dopuštenim odstupanjem od +/- 2 °, dok je moment trenja zgloba na-mješten na najmanje 650 Nm. Sustav za navođenje opre-mljen je vodilicama s malim trenjem, koje dozvoljavaju da se udarno tijelo kreće u propisanom smjeru kad je u dodiru s njihalom.

3.3.2. Masa udarnog tijela, uključujući dijelove za pogon i za na-vođenje, koji su pak sastavni dio udarnog tijela u trenutku sudara, prilagođava se kako bi iznosila 12 +/- 0,1 kg.

3.3.3. Težište onih dijelova udarnog tijela koji se nalaze ispred spojnog elementa koji ograničava moment, uključujući bilo kakve postavljene utege, leži na uzdužnoj središnjici udar-nog tijela, s dopuštenim odstupanjem od +/- 10 mm.

3.3.4. Udarno tijelo koje se certifi cira, obloženo je prethodno nekorištenom pjenastom masom.

3.3.5. Pjenastu se masu prije, za vrijeme, ili poslije postavljanja ne smije prekomjerno opterećivati ili deformirati.

3.3.6. Udarno tijelo, s prednjim dijelom u vertikalnom položaju, ispali se vodoravno brzinom od 7,1 +/- 0,1 m/s u nepo-mično njihalo, kako je prikazano na slici 6.

3.3.7. Masa cijevi njihala iznosi 3 +/- 0,03 kg, vanjski promjer je 150 +1/-4 mm, dok je debljina stijenke 3 +/-0,15 mm. Sveukupna duljina cijevi njihala je 275 +/- 25 mm. Cijev njihala je izrađena od hladno vučene bešavne čelične cijevi (dozvoljena je metalna prevlaka za zaštitu od korozije) čija hrapavost površine iznosi najviše 2,0 mikrometara. Visi u vodoravnom položaju, obješena na dva žičana užeta pro-mjera 1,5 +/- 0,2 mm i duljine barem 2,0 m. Površina njihala čista je i suha. Cijev njihala postavlja se tako da je uzdužna os valjka pravokutna u odnosu na prednji dio udarnog tijela (t.j. vodoravna), s dopuštenim odstupanjem od +/- 2 °, i pravokutna u odnosu na smjer gibanja udar-nog tijela, s dopuštenim odstupanjem od +/- 2°, a središte cijevi njihala poravnato je sa središtem prednjeg dijela udarnog tijela, s dopuštenim odstupanjem od +/- 5 mm poprečno i +/- 5 mm vertikalno.

4. Modeli glave

4.1. Kod ispitivanja opisanog u točki 4.3. model glave djeteta, djeteta/ manje odrasle osobe i odrasle osobe zadovoljava uvjete navedene u točki 4.2.


4.2. Uvjeti

4.2.1. Kada se model glave djeteta sudari s linearno vođenim udarnim tijelom za certifi kacijsko ispitivanje, kako je na-


Slika 4. Tlocrt rasporeda kod statičkog certifi kacijskog ispitivanja modela donjeg dijela noge kod smičnog opterećenja kolje-ničnog zgloba

Slika 5a. Raspored kod dinamičkog certifi kacijskog ispitivanja mo-dela donjeg dijela noge (gore: bokocrt, donja slika: tlocrt)

Slika 1. Propisani odnos između sile i kuta savijanja pri statičkom certifi kacijskom ispitivanju modela donjeg dijela noge kod opterećenja na savijanje

Slika 2. Propisani odnos između sile i smičnog pomaka pri statič-kom certifi kacijskom ispitivanju modela donjeg dijela noge kod smičnog opterećenja

Slika 3. Tlocrt rasporeda kod statičnog certifi kacijskog ispitivanja mo-dela donjeg dijela noge kod savijanja koljeničnog zgloba


PRILOG II.

OPĆE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU TIPA

1. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA

1.1. Proizvođač mora podnijeti zahtjev za homologaciju tipa u skladu s člankom 6. Pravilnika homologaciji tipa motornih vozila za određeni tip vozila s obzirom na zaštitu pješaka.

1.2. Obrazac opisnog dokumenta dan je u Dodatku 1.

1.3. Vozilo koje predstavlja tip vozila za koji je zatražena ho-mologacija, mora se dostavi tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja

2. DODJELJIVANJE EZ HOMOLOGACIJE TIPA

2.1. Ako su ispitivanja iz Priloga I. provedena u skladu sa specifi kacijama propisanim u ovom Prilogu i u skladu s odredbama članka 5. i članka 7. ovoga Pravilnika, mora se dodijeliti homologacija tipa u skladu s člankom 6. Pra-vilnika homologaciji tipa motornih vozila

2.2. Obrazac certifi kata o homologacija tipa dan je Dodatku 2.

2.3. Broj homologacije u skladu s Prilogom VII. Pravilnika ho-mologaciji tipa motornih vozila mora se dodijeliti za svaki tip homologirana vozila. Isti broj ne smije dodijeliti nekom drugom tipu vozila.

2.4. U dvojbenom slučaju, pri provjeravanju sukladnosti s po-stupcima ispitivanja, moraju se uzeti u obzir svi podatci ili rezultati ispitivanja koje je dostavio proizvođač i koji se mogu uzetu u razmatranje pri vrednovanju homologacij-skih ispitivanja koje obavi tijelo za homologaciju.

3. PREINAKA TIPA I ZMJENE I DOPUNE HOMOLOGACIJA

3.1. Sve preinake vozila koje utječu na oblik prednje konstruk-cije vozila i koje bi prema ocjeni tijela za homologaciju mogle značajno utjecati ne rezultate ispitivanja iziskuju ponavljanje ispitivanja.

2.1.3.2. U slučaju preinake tipa vozila homologirana u skladu s ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.1.2.

4. SUKLADNOST PROIZVODNJE

4.1. Radi osiguravanja usklađenosti proizvodnje moraju se po-duzeti mjere u skladu s odredbama predviđenim točkama 29. – 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

DODATAK 1. PRILOGU II.

Opisni dokument br....

prema Prilogu l. Priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila koji se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na

zaštitu pješaka

Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri pri-mjerka zajedno sa sadržajem. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnu mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavi-jeni na taj format. Ako su priložene fotografi je, moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice sa-drže posebne materijale, moraju se dostaviti podaci o njihovim značajkama.

Slika 5b. Detaljan prikaz prednjeg dijela certifi kacijske udarne glave za dinamičko ispitivanje modela donjeg dijela noge

Bilješke:

1. Sedlasti dio se može izraditi od komada oblika punog kruga, koji se prereže na dva dijela, kako je prikazano.

2. Šrafi rana područja se mogu odstraniti, kako bi se dobio prikazani alternativni oblik.

3. Dozvoljeno odstupanje za sve mjere iznosi +/- 1,0 mm.

Materijal: aluminijska legura.

Slika 6. Raspored kod dinamičnog certifi kacijskog ispitivanja mo-dela gornjeg dijela noge

Slika 7. Raspored kod dinamičnog certifi kacijskog ispitivanja mo-dela gornjeg dijela noge


DIO II.

1. Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi Dodatak

2. Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja: ..........

3. Datum izvještaja o ispitivanju: ..................................................

4. Broj izvještaja o ispitivanju: .......................................................

5. Napomene (ako ih ima): vidi Dopunu

6. Mjesto: ........................................................................................

7. Datum: ........................................................................................

8. Potpis: ...........................................................................................

9. Priložen je popis opisne dokumentacije pohranjene kod tijela za homologaciju, koja se može dobiti na zahtjev.

Dopuna certifi katu o EZ homologaciji tipa br. ….o homologaciji tipa vozila s obzirom na Direktivu…./…./EZ kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom …./…./EZ

1. Dodatni podatci

1.1. Kratki opis tipa vozila s obzirom na njegovu konstrukciju, oblik i upotrijebljene materijale: ...............................................

1.2. Mjesto ugradbe motora: sprijeda/straga/središnje4(1)

1.3. Pogon: prednji kotači/stražnji kotači(1)

1.4. Masa vozila dostavljena na ispitivanje:

Prednja osovina: ......................................................................................

Stražnja osovina: .....................................................................................

Ukupno: ....................................................................................................

1.5. Rezultati ispitivanja u skladu s točki 3.1/3.2 Priloga I. (ne-potrebno prekrižiti):

1.5.1. Prilog I. A, točka 3.1, rezultati ispitivanja:

Ispitivanje Zabilježene vrijednosti

Zadovo-ljava/ne

zadovolja-va(1)

Sudar modela donjega dijela noge s prednjim branikom(kad je provedeno)

Kut savijanja stupnjeva

Pomicanje smicanjem stupnjeva

Ubrzanje na goljenici g

Sudar modela gornjega dijela noge s prednjim ru-bom prednjega poklopca

Zbir sila udara kN (2)

Moment savijanja Nm (2)

Sudar modela gornjega dijela noge s prednjim branikom (kad je pro-vedeno)

Zbir sila udara kN

Moment savijanja Nm

Sudar modela glave djeteta/manje odrasle osobe (3,5 kg) s gornjom površinom prednjega poklopca

HPC vrijednosti u području A(najmanje 12 vrijed-nosti)

HPC vrijednosti u području B(najmanje 6 vrijed-nosti)

Sudar modela glave odrasle osobe (4,8 kg) s vjetrobranskim staklom

HPC vrijednosti(najmanje pet vrijed-nosti)

(2)

(1) U skladu s vrijednostima propisanim točki 3.1 Priloga I. A(2) Samo za potrebe praćenja.

(1) Prekrižiti nepotrebno.

0. OPĆI PODACI

0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača): ......................................

0.2. Tip i opća trgovačka oznaka (oznake): ....................................

0.3. Identifi kaciji oznaka tipa, ako je označen na vozilu: .............

0.3.1. Položaj te oznake: .......................................................................

0.4. Kategorija vozila: .........................................................................

0.5. Naziv i adresa proizvođača: .......................................................

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ......................................

1. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA

1.1. Fotografi je i/ili crteži vozila predstavnika:...............................

1.6. Mjesto i način ugradbe pogonskog motora: ............................

9. NADOGRADNJA

9.1. Tip nadogradnje: .........................................................................

9.2. Materijali i konstrukcija: ............................................................

9.2.3. Zaštita pješaka

Mora se priložiti podroban opis, s fotografi jama ili crtežima, vozila s obzirom na strukturu, dimenzije, odgovarajuće refe-rentne crte i materijale od kojih je izrađen prednji dio vozila (unutarnji i vanjski). Taj opis mora uključiti sve pojedinosti ugrađenoga zaštitnog sustava: ...................................................

DODATAK 2. PRILOGU II.

OBRAZAC

(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

Certifi kat o homologaciji tipa

Naziv tijela za homologaciju

Izjava o:

– homologaciji3(1)

– proširenju homologacije(1)

– odbijanju homologacije(1)

– povlačenju homologacije(1)

za tip vozila/s obzirom na Direktivu…./…./EZ kako je zadnje izmi-jenjena i dopunjena Direktivom …./…./EZ

Broj homologacije tipa: ...........................................................................

Razlog za proširenje: ...............................................................................

DIO I.

0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača): ......................................

0.2. Tip i opća trgovačka oznaka (oznake): ....................................

0.3. Identifi kaciji oznaka tipa, ako je označen na vozilu: .............

0.3.1. Položaj te oznake: .......................................................................

0.4. Kategorija vozila: .........................................................................

0.5. Naziv i adresa proizvođača: .......................................................

0.7. U slučaju prednjeg zaštitnog sustava, položaj i način postav-ljanja oznake EZ homologacije tipa: .........................................

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ......................................

(1) Prekrižiti nepotrebno


1.5.2. Prilog I. A, točka 3.2, rezultati ispitivanja:

Ispitivanje Zabilježene vrijednostiZadovolja-

va/ne zado-voljava(1)

Sudar modela donjega dijela noge s prednjim branikom(kad je provedeno)

Kut savijanja stupnjeva

Pomicanje smica-njem

stupnjeva

Ubrzanje na go-ljenici

g

Sudar modela gornjega dijela noge s prednjim rubom prednjega poklopca

Zbir sila udara kN

Moment savijanja Nm

Sudar modela gornjega dijela noge s branikom (kad je provedeno)

Zbir sila udara kN

Moment savijanja Nm

Sudar modela glave djeteta (2,5 kg) s gornjom površi-nom prednjega poklopca

HPC vrijednosti u području A(najmanje 12 vri-jednosti)

HPC vrijednosti u području B(najmanje 6 vrijed-nosti)

Sudar modela glave odrasle osobe (4,8 kg) s vjetro-branskim staklom

HPC vrijednosti(najmanje pet vrijednosti)

(1) U skladu s vrijednostima propisanim u točki 3.2 Priloga I. A.

1.6. Napomene: (npr. vrijedi za vozila s upravljačem na lijevoj strani i vozila s upravljačem na desnoj strani).

Documents

NARODNE NOVINE BROJ 16 – STRANICA 295 · sila udara u danom trenutku ne smije prelaziti 5,0 kN i moment savijanja na udarnom tijelu ne smije prelaziti 300 Nm. 3.2.2. Sudar modela