NARODNI ZDRAVSTVENI Kretanjem LIST do zdravlja ZAVOD ZA · PDF fileza vi„e od dva milijuna smrti godi„nje, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama. Vjerojatno i tre-

oæujak-travanj 2002

Kretanjemdo zdravljaKretanjemdo zdravlja

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 33800-603-4489 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Slika na naslovnoj strani:DAN OGLESBY

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obiljeæava ovogodiπnjiDan zdravlja (7. travnja 2002.) porukom: "AGITA MUNDO -Move for Health". Jedan od moguÊih prijevoda je ovaj u naslovu.

Obrazloæenje upuÊuje na veÊu πirinu poruke.©ira poruka mogla bi glasiti: "TJELESNIM AKTIVNOSTIMA -

KRETANJEM O»UVAJTE I UNAPRIJEDITE ZDRAVLJE."Nesporno, organizacija æivota i rada civilizacije kojoj pripadamo

dnevno smanjuje potrebe za kretanjem. Stoga se generacijama "Ëuvanogenetsko naslijee" sposobnosti kretanja, do podnoπenja teæih fiziËkihnapora, ubrzano "topi" pod utjecajem prometala, promjena naËina radai, moæda najveÊe promjene - promjene koriπtenja slobodnog vremenasjedenjem pred televizorom.

SZO naglaπava da je brojnim znanstvenim istraæivanjima dokazanoda nekretanje, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost, utjeËe na πirenjebolesti srca i krvoæilja, πeÊerne bolesti, na porast debljine i svihnegativnih posljedica debljine. Nije naglaπeno, ali treba naglasiti, da jemoæda "najveÊa epidemija" brzo πirenje bolesti i stanja organa zakretanje.

Na svu sreÊu, ne radi se o bolestima i poremeÊajima koji neposrednougroæavaju æivot ali, buduÊi da im je najveÊa znaËajka bol, uzrokujusve veÊe (privremene) gubitke radne sposobnosti.

Ono πto je originalno, i stoga vrijedno posebne pozornosti, jestpovezivanje poveÊane tjelesne aktivnosti sa sprjeËavanjem i borbomprotiv ovisnosti i drugih riziËnih ponaπanja mladih. Polazi se od tvrdnjeda poveÊana tjelesna aktivnost makar indirektno pozitivno utjeËe nariziËna ponaπanja mladih, tako da se smanjuju i nasilje, i spolni odnosibez zaπtite.

Joπ jedna pozitivna uloga poveÊanog kretanja oËekuje se kodstarijih, a to je, pored svega navedenog, i utjecaj na mentalno zdravljesmanjenjem osjeÊaja izoliranosti i usamljenosti jer poveÊana tjelesnaaktivnost pretpostavlja i druæenje.

Red je, na kraju, upozoriti da je, kao i uvijek, potreban i stanovitioprez. Oprez je nuædan posebno kod starijih. Ako se s poveÊanimtjelesnim aktivnostima kreÊe nakon viπegodiπnje neaktivnosti, potrebnaje postupnost, odnosno "programirani povrat kondicije".

Joπ su stari EgipÊani zabiljeæili: "Svaki otrov moæe biti lijek - svakilijek moæe biti otrov." U moderna vremena ËeπÊe se koristi misao: sveje u zdravom æivotu stvar "doze". Za starije je to sasvim sigurno tako.

Ta poruka, ta promidæba kretanja ne iskljuËuje individualni pristup,kako izboru, tako i primjerenoj koliËini.

Odgovorni urednik


NajveÊi je uzrok bolesti srca i krvnih æila, dija-betesa i debljine nedostatak tjelesne aktivno-sti. Svjetska zdravstvena organizacija nagla-

πava da je nedostatak tjelesne aktivnosti odgovoranza viπe od dva milijuna smrti godiπnje, podjednako urazvijenim i nerazvijenim zemljama. Vjerojatno i tre-Êina karcinoma moæe biti preventirana zdravim naËi-nom prehrane, reguliranom tjelesnom teæinom i re-dovnom tjelesnom aktivnoπÊu tijekom cijeloga æivota.Kombinacija nezdrave prehrane, nedostatka fiziËkeaktivnosti i puπenja uzrokuje i do 80% preranih koro-narnih bolesti. Istraæivanja u razliËitim zemljama,kao πto su Kina, Finska i Sjedinjene Dræave, pokazujuda i relativno umjeren naËin æivota moæe preveniratii do 60% sluËajeva dijabetesa tipa 2.

Svjetski dan zdravlja 2002. godine naglaπava vaæ-nost tjelesne aktivnosti i zdravog naËina æivota, ËemuÊe biti posveÊene aktivnosti u cijelome svijetu.

Tjelesna aktivnost praktiËan je naËin za postiza-nje direktne i indirektne koristi za zdravlje. Moæesmanjiti stopu nasilja meu mladima, promovirati

nepuπenje i smanjiti ostale oblike riziËnog ponaπanja,kao πto su riziËno spolno ponaπanje i uporaba droga.Isto tako, moæe smanjiti osjeÊaj otuenosti i usamlje-nosti kod starijih ljudi i poboljπati njihovo opÊe fiziË-ko i psihiËko stanje.

Svjetski dan zdravlja povod je za objedinjavanjeaktivnosti razliËitih sektora druπtva - πkola, radnihmjesta, urbanog planiranja. Nastojanjima Svjetskezdravstvene organizacije pridruæile su se i sportskeorganizacije - Meunarodna nogometna federacija iMeunarodni olimpijski komitet - koje su nepuπenju ipromociji zdravog naËina æivota posvetile Svjetskonogometno prvenstvo 2002. u Koreji i Japanu i Zim-ske olimpijske igre u Salt Lake Cityju.

Slogan je Svjetskog dana zdravlja 2002. “AGITAMUNDO - Move for health”, odnosno “Kretanjem dozdravlja”. Tim se povodom pozivaju gradovi da orga-niziraju razliËite, za njih specifiËne, aktivnosti koje Êepromovirati zdrav naËin æivota. PoveÊanjem vaænostii provoenjem prevencije postiæe se πiroka druπtvenakorist.

Svjetski dan zdravlja 7. travnja 2002.

Kretanjem do zdravlja


Zbog suviπka oksidansa, tzv. slo-bodnih radikala, dolazi do povi-πenja koliËine πtetnih masnoÊa u

krvi. One se poput masnih ploËica (pla-kovi) taloæe u stijenku arterija. Plakovistvaraju s trombocitima trombe (krvneugruπke), a oni na kraju zaËepe arteriju.Plakovi impregnirani vapnom postajukrhki. Posljedice su ili zaËepljenje srËa-ne ili moædane arterije, ili krvarenje krozprslu stijenku u tkivo srca ili mozga. Ta-ko nastaje srËani ili moædani udar.

Nastajanje ateroskleroze

Koji je mehanizam nastajanjaateroskleroze arterija? Odgovornesu molekule slobodnih radikala ko-ji svojim oksidantnim djelovanjemoπteÊuju mikrobjelanËevine i sta-niËne membrane stanica arterijskestijenke. Zaπto je sve viπe slobod-nih radikala? Zaπto je sve manjeantioksidansa koji blokiraju radslobodnih radikala? Prvi je razlogdob: πto je Ëovjek stariji, to ima vi-πe slobodnih radikala i sve je manjemoguÊnosti da se prekine njihovporast; da nije tako, Ëovjek bi bio vjeËan.Drugi je razlog genetski, nasljedna sklo-nost. Na ta dva razloga medicina ne mo-æe djelovati. TreÊi je razlog nezdrav na-Ëin æivota. Na nj se, dokazano uspjeπno,moæe djelovati pridræavanjem zdravihæivotnih navika, odbacivanjem πtetnih.Koje su zdrave, a koje πtetne, moæe sesaznati trajnom i sistematskom zdrav-stvenom podukom: uz pomoÊ zdravstva,preko medija, ako je stanovniπtvo ob-razovanjem postalo skono da redovnoprati medije, Ëega u nas joπ nema dovolj-no. Prevencija ateroskleroze, tj. preven-cija sudbonosnih kardiovaskularnih bo-lesti, u stvari je izbjegavanje riziËnihËimbenika koji dovode do poviπenja ko-liËine slobodnih radikala te naËin æivota

koji pridonosi poveÊanju koliËine an-tioksidansa. U srediπtu programa pre-vencije kardiovaskularnih bolesti zatosu: otkrivanje ili lijeËenje poviπenih vri-jednosti masti u krvi; smanjenje brojapuπaËa i alkoholiËara; otkrivanje i lijeËe-nje poviπenog krvnog tlaka; smanjenjebroja pretilih; otkrivanje i lijeËenje πe-Êernih bolesnika; upuÊivanje o tome ka-ko izbjegavati stresna psihiËka stanja inedostiæne profesionalne æelje; unapre-enje ispravne prehrane i izbora namir-nica; redovita tjelesna aktivnost.

ka Hrvatske, za razliku od oko poloviceEuropljana, oko dvije treÊine stanovnikaSAD. Tjelesna aktivnost samo tri putatjedno, po manje od 20 minuta, nedo-voljnog je uËinka. Aktivnost mora prije-Êi u stalnu naviku; veÊ pet tjedana neak-tivnosti povratak je na staro, na stanjebez kondicije.

UËinci fiziËkih aktivnosti. One poja-Ëavaju djelovanje antioksidansa kojineutraliziraju djelovanje slobodnih radi-kala. U srËani miπiÊ i u mozak dolaziviπe kisika i hranjivih tvari. Za 50% ak-

tiviraju se moguÊnosti krvotoka iuveÊava protok krvi. Dublje i bræedisanje obogaÊuje krv kisikom.Ubrzava se i osnaæuje rad srËanogmiπiÊa; takvo trenirano srce eko-nomiËnije troπi kisik i moæe obavi-ti veÊi rad uz manji napor. JaËa se ielektriËna stabilnost srËanih æivËa-nih centara, πto umanjuje opasnostod javljanja srËanih aritmija. Efi-kasnost rada arterija veÊa je, πtopovoljno djeluje na krvni tlak. ZatreÊinu do polovinu smanjuje seopasnost od pojavljivanja srËanog

ili moædanog udara, pogotovo u ljudisrednje dobi. Æustro hodanje 4-5 km (toje oko 1 sat) sagorijeva 340 kalorija, πtopomaæe smanjivanju suviπne tjelesne te-æine. Smanjuju se “loπe” LDL masti ukrvi za 40%, a “dobre” HDL masti sepovisuju. Otapaju se krvni ugruπci, zapola se smanjuje broj trombocita (krvnihploËica). Smanjuje se πeÊer u krvi. Poja-Ëano se izluËuju otpadne tvari. Aktiv-nost miπiÊnih snopova poveÊava koπta-nu masu, Ëime se prevenira osteoporoza.Raste koliËina imunih obrambenih tvariprotiv zaraznih bolesti, protiv raka. Sa-mopouzdanje steËeno svladavanjem za-danih si tjelesnih aktivnosti podiæe psi-hiËku snagu, potrebnu pri obrani od stre-sova.


TJELESNOM AKTIVNO©∆UDO ZDRAVOG SRCA

U Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti, tj. od bolesti srca i krvnih æila, ukljuËivπi i srËanii moædani udar, umire 53% od svih umrlih. Taj postotak godinama raste. Glavni je Ëimbenik u

nastajanju tih bolesti - ateroskleroza.

MasnoÊa se nakuplja mirovanjem

Slijede savjeti samo o redovitoj tjele-snoj aktivnosti, πto ima svoje opravdanjejer je dokazano da je sjedeÊi naËin æivotaza nastajanje kardiovaskularnih bolestiriziËni faktor br. 1: sjedenje pred telev-izijom, pretjerano koriπtenje auta, zva-nje koje zahtijeva stalno sjedeÊi poloæaj,voæenje liftom, odmor dugim leæanjem.Djeca koja stalno zure u televizor i svojkompjutor veÊ imaju poviπene vrijedno-sti masnoÊa u krvi. UËinak redovitih tje-lesnih aktivnosti Ëak je malo veÊi oduËinka prestanka puπenja: te aktivnostismanjit Êe rizik od kardiovaskularnesmrti za 35%, a prestanak puπenja za30%. Na æalost, redovite tjelesne aktiv-nosti provodi najviπe 10-15% stanovni-


Polako u kondiciju

Kontrolirane tjelesne aktivnosti mo-gu se provoditi od najranije mladosti dou duboku starost, Ëak i srËani bolesnici,hipertoniËari, operirani, rekonvalescen-ti.

Najprije lijeËnik mora procijenitifiziËko stanje organizma: EKG pri opte-reÊenju s bicikl-ergometrom ili na po-kretnoj traci, ultrazvuËna pretraga srca,tada povremena kontrola. Uvjeæbavanjemora biti postepeno, u Ëetiri faze, poËevs najlakπim aktivnostima. Prva faza, zapotpuno neuvjeæbane, predstavlja prije-laz od sjedilaËkog æivota na hodanje:uspinjanje stepenicama, brzo hodanje postanu, uz njihanje ruku i istezanje okraji-na. Tada slijede vjeæbe koje se sastoje odlaganog pregibanja trupa i lea, isteza-nja i okretanja vrata, savijanja i ispruæa-nja velikih zglobova, kretanja rukamakao pri lenom plivanju, kretanja noga-ma kao kad se vozi bicikl ili kad se njimaupire kao pri veslanju. Sve te, i sve osta-le vjeæbe i sportske aktivnosti u napred-nijim fazama poËinju s 5-10 minuta za-grijavanja, zavrπavaju jednako dugimopuπtanjem koriπtenih skupina miπiÊa.Vjeæba se prvih dana po 5 minuta, pa sepostepeno produæuje do tridesetak mi-nuta. Tad se veÊ stekla kondicija za slje-

deÊu, teæu fazu aktivnosti. Druga faza jeæustro pjeπaËenje, 4-5 puta tjedno, svakiput oko 40 minuta, najmanje 3.000 kora-ka (jedan je korak dug oko 75 cm). Tomeodgovara uspon uz oko 350 stepenica,svakako do laganog znojenja. PjeπaËititreba najmanje 30 minuta. Sporo hoda-nje nije dovoljno, ali je bolje od nika-kvoga. Bolje je hodati po neravnom tere-nu, u prirodi, s usponima i silazima, dase ojaËaju sve skupine miπiÊa. Idealno jehodanje po planinama, planinarenje. Vri-jedno je povremeno plesanje po 1 sat,tako se sagori 100-400 kalorija. TreÊafaza poËinje poπto se dokazano steknujoπ bolja kondicija i zdravlje. To je trËa-nje. Brzina trËanja iznosi oko 7 km nasat, ne viπe od pola sata, najmanje triputa tjedno, po bilo kojem vremenu, uzodgovarajuÊu odjeÊu i obuÊu, gipkidæon, vunene Ëarape. TrËati treba takoda se moæe razgovarati. Tijekom jednogtrËanja izmjenjuju se periodi trËanja sbrzim hodanjem. PoËetnik poËinje s de-setak minuta i svaki tjedan ubrzava zapet minuta. Ne treba jesti prije trËanja,samo popiti vode. »etvrta faza je za naj-naprednije i najzdravije: bavljenje spor-tom ili aerobikom u fitnes-centru. Prepo-ruËljivi su: plivanje, skijanje, gimnasti-ka, biciklizam, mali nogomet, kuglanje

ili boÊanje, a moæe i naporan rad u vrtu/povrtnjaku. Za kontrolu vlastite kondi-cije i zdravstvenog stanja mjerimo bilo ubilo kojoj fazi tjelesne aktivnosti: nor-malno bilo udara 60-80 puta u minuti,posve ritmiËno, gornja granica dopuπte-noga optereÊenja izraËuna se tako da seod 180 odbije brojka godina æivota, npr.u pedesetogodiπnjaka bilo ne smije bitibræe od 130 u minuti u tijeku aktivnosti.Ta frekvencija mora se poslije odmora,za 2-3 minute, vratiti na normalu.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

▲

S interneta

Kretanjem do zdravlja krozpitanja i odgovore

P: Zaπto je tjelesna aktivnost ta-

ko vaæna za moje zdravlje?

O: Redovita umjerena tjelesna ak-tivnost jedan je od najlakπih naËina zapostizanje i oËuvanje zdravlja. OnaomoguÊuje spreËavanje ili kontrolu ne-kih bolesti, kao πto su one srca i krvo-æilja, dijabetes, debljina i osteoporoza.Tjelesnom aktivnoπÊu poveÊava serazina energije, smanjuje stres, krvnitlak i razina kolesterola u krvi. Sma-njuje se i rizik nekih vrsta karcinoma,naroËito debelog crijeva. Redovite ak-tivne igre pomaæu zdravom rastu i raz-

voju djece i mladih ljudi. Kod njih setako poveÊava samopouzdanje, samo-poπtovanje i osjeÊaj uspjeπnosti. Za zd-ravo starenje vrlo su vaæni razvoj i oËu-vanje kvalitete æivota i neovisnosti.Dnevna tjelesna aktivnost i nemoÊni-ma pomaæe oËuvati pokretljivost i po-veÊati razinu energije, a nerijetko isprijeËiti razvoj nemoÊi.

P: ©to se misli pod pojmom “tje-

lesna aktivnost”?

O: Tjelesna aktivnost predstavljabilo koju vrstu kretanja koja poveÊavaenergiju (sagorijevanje kalorija). Jed-

nostavno, kretanje! Kada æustro hoda-te, pleπete, Ëistite kuÊu ili hodate uzstepenice, kreÊete se za zdravlje.

P: Je li sjedeÊi naËin æivota zaista

globalni javnozdravstveni problem?

Ne postoje li i vaæniji zdravstveni

problemi, osobito u siromaπnim

zemljama?

O: Nedostatak tjelesne aktivnostinaglaπeno je znaËajan uzrok smrti, bo-lesti i nemoÊi. Preliminarni podaci stu-dije Svjetske zdravstvene organizacijeo Ëiniteljima rizika govore da je neak-tivnost ili sjedeÊi naËin æivota jedan od


deset vodeÊih uzroka smrti i nemoÊi.Viπe od dva milijuna smrti godiπnjepovezano je s tjelesnom neaktivnoπÊu.U zemljama πirom svijeta, izmeu 60%i 85% odraslih nije dovoljno aktivno,koliko bi trebalo koristiti zdravlju. Sje-deÊi naËin æivota poveÊava sve uzrokesmrti, udvostruËava rizik od kardiova-skularnih bolesti, dijabetesa, debljine ibitno poveÊava rizik od karcinoma de-belog crijeva, poviπenog krvnog tlaka,osteoporoze, depresije i tjeskobe. Ubrzo rastuÊim gradovima zemljama urazvoju, veliki broj stanovnika, siro-maπtvo, kriminal, promet, niska kvali-teta zraka, nedostatak parkova i πetali-πta te sportskih i rekreacijskih zonaonemoguÊavaju ili bar oteæavaju tjele-snu aktivnost. Na primjer, u Sao Pauluu Brazilu 70% stanovniπtva neaktivnoje. »ak je i u ruralnim podruËjima ze-malja u razvoju sjedeÊi naËin æivota, saktivnostima kao πto je gledanje tele-vizije, izuzetno popularan. Uz drugeËinitelje koji utjeËu na promjenu naËi-na æivota, posljedica je stoga poveÊa-nje broja debelih ljudi, onih s dijabete-som i kardiovaskularnim bolestima.NajveÊe posljedice od kroniËnih neza-raznih bolesti imaju zemlje s malim ilisrednjim prihodima: 77% ukupnihsmrti uzrokovano je tim bolestima ione su u daljem porastu. Mnoge zem-lje koje su veÊ svladale zarazne bole-sti, znatna Êe sredstva morati uloæiti uborbu s kroniËnim nezaraznim bolesti-ma.

P: Koliko moram biti tjelesno ak-

tivan da bih mogao postiÊi i oËuvati

zdravlje?

O: Svaka tjelesna aktivnost uËinitÊe da se bolje osjeÊate. Minimum ko-jim se moæe prevenirati bolest jest 30minuta aktivnosti svaki dan. Za onekoji broje kalorije, to je pribliæno 150kalorija na dan. Naravno, moæete sekretati za zdravlje i bez brojanja kalo-rija. Formula je jednostavna: barempola sata umjerene aktivnosti svakidan. Tako moæete izaÊi iz autobusadvije stanice ranije na putu do posla ihodati dvadesetak minuta i joπ deset napovratku kuÊi. Moæete dva puta po de-seti minuta Ëistiti kuÊu i joπ deset vozi-ti bicikl, trideset minuta igrati koπarkuili s nekim plesati. Ako tek poËinjete stjelesnom aktivnoπÊu, za poËetak Êevam biti dovoljno nekoliko minuta nadan. Onda ih polako poveÊavajte dotrideset. Zapamtite da je pola sata tekpreporuËeni minimum jer, πto se viπekreÊete za zdravlje, viπe Êete postiÊi.Najvaænije je kretati se!

P: ©to se moæe uËiniti?

O: VeÊina kroniËnih nezaraznihbolesti moæe se sprijeËiti. Aktivnostidræave i pojedinaca mogu spasiti æivo-te i uπtedjeti sredstva za lijeËenje. Za-poËinjanje s tjelesnom aktivnoπÊu va-æan je korak u kretanju za zdravlje. Me-utim, tjelesna aktivnost nije samo re-zultat izbora pojedinca. NemoguÊnostizbora, nedostatak sportskih terena idjeËjih igraliπta mogu kretanje oteæati,a ponekad i potpuno onemoguÊiti. Naponaπanje moæe utjecati i nedostatakinformacija o korisnosti kretanja. Uznedostatna sredstva za promoviranjetjelesne aktivnosti, vlade uvijek pro-puπtaju priliku da upozore na opasnostod sjedeÊeg naËina æivota. Politika iprogrami vlade mogu imati velik utje-caj na ljude da spoznaju da mogu samiutjecati na vlastito zdravlje. Sa svrhomunapreenja fiziËkoga kretanja, zajed-nica mora izgraditi parkove i drugeotvorene prostore, osigurati Ëist zrak ivodu, sigurne ulice i poticajan javniæivot. Za to je neophodna akcija i su-radnja zdravstva s drugim sektorima

koji reguliraju promet, zaπtitu okoliπa,urbano planiranje i zakonsku potporu.Mnogi gradovi dokazali su da postojevelike moguÊnosti za osiguranje kreta-nja za zdravlje. U Parizu je ljeti zabra-njeno parkiranje uz rijeku i ta je zonaotvorena samo za pjeπake, skejtere ibicikliste. U Bogoti su gradske vlastiodluËile da glavna gradska avenija bu-de zatvorena za automobile svake ned-jelje. Lokalni Crveni kriæ u Genevi or-ganizirao je besplatno iznajmljivanjebicikala tijekom ljeta.

P: ©to ja mogu uËiniti?

O: Jednostavno je, besplatno, za-bavno i gotovo svatko to moæe uËiniti:æustar hod, voænja bicikla, ples - samosu neki naËini kako biti tjelesno akti-van. Moæete iÊi pjeπice do πkole, naposao, kuÊi. Hodajte stubama umjestodizalom (barem nadolje). Radite jed-nostavne vjeæbe istezanja dok sjediteza radnim stolom, stojite u redu na po-πti ili telefonirate. Hodajte, trËite ili vo-zite bicikl do mjesta na koje biste inaËeiπli autobusom ili autom. Aktivni mo-æete biti i kod kuÊe: perite prozore, li-Ëite zidove, usisavajte ili metite, poku-pite liπÊe iz dvoriπta ili pokosite travu,proπeÊite psa. Vjeæbati moæete Ëak ikad gledate televiziju: preskaËite uæe,vozite kuÊni bicikl, radite ËuËnjeve ilihodajte na mjestu. Ili jednostavno ple-πite! Cilj vam je biti tjelesno aktivanbarem trideset minuta svaki dan. Po-traæite savjete i informacije kod svogalijeËnika, u gimnastiËkom ili drugomsportskom centru.


Danas je poznato da je odreenarazina tjelesne aktivnosti zna-Ëajna u prevenciji kardiovasku-

larnih bolesti, naroËito koronarne bole-sti srca. Tjelesno aktivne osobe imajumanji rizik za ishemiju miokarda i nasta-nak tromboze.

Povoljno djelovanje tjelesne aktivno-sti znaËajno je u prevenciji i lijeËenjugojaznosti, poviπenog krvnog tlaka, πe-Êerne bolesti neovisne o inzulinu, u pre-venciji i razvoju osteoporoze i njenih po-sljedica. Postoji izraæen odnos izmeutjelesno aktivnog naËina æivljenja i sma-njenja rizika za nastanak nekih zloÊud-nih bolesti, kao πto su rak debelog crije-va i rak dojki u æena. Tjelesna aktivnostpomaæe pri svladavanju stresa i znaËajanje Ëimbenik u borbi protiv depresije te urehabilitaciji niza bolesti danaπnjice.

Brojne populacijske studije pokazu-ju da su u obiteljima s aktivnim naËinomæivljenja rjee ovisnosti o drogama i pu-πenju.

Sa stolice na stolicu

UnatoË tim spoznajama, suvremenodruπtvo karakterizira izrazito smanjenatjelesna aktivnost: Ëak treÊina cjelokup-nog stanovniπtva proizvodi tzv. “sjedi-laËki” naËin æivota, πto ima posebnu te-æinu kada su u pitanju πkolska djeca imladi. Neprimjeren naËin æivota svodise na πest sati sjedenja u πkolskoj klupi,jedan do tri sata sjedenja pred televizo-rom i isto toliko za raËunalom te na osta-le “sjedeÊe aktivnosti” izvan πkole i ro-diteljskog doma, na koje otpada oko dvasata dnevno, πto veÊina mladih utroπi naboravak u zadimljenim kafiÊima.

©to su uzroci sadaπnjeg stanja i sveloπijeg stanja zdravlja zbog nedovoljnetjelesne aktivnosti?

Uzroci su oËito brojni, a meu njimadominiraju tri Ëimbenika: obitelj, πkola idruπtvo.

Ako znamo da su roditelji najvaænijiobjekt identifikacije djeteta u porodici iglavni izvor iskustva na kojima ono gra-di svoje æivotne stavove, onda je jasnoda Êe o njihovom ponaπanju i stavu pre-ma zdravlju ovisiti hoÊe li mlad Ëovjekbiti odgojen tako da vodi brigu o svomzdravlju, odnosno da bude odgovoran zasvoje zdravlje i zdravlje svoje okoline.Ako roditelji vode uglavnom sjedilaËkinaËin æivota, malo je vjerojatno da Êenjihovo dijete svoje slobodno vrijemekoristiti za aktivno bavljenje sportom(tjelovjeæba, rekreacija, fitnes i sl.).

Prema preporukama struËnjaka zafiziËku kulturu, uËenicima mlae πkol-ske dobi treba osigurati svakodnevno tje-lesno vjeæbanje jer se radi o razvojnomrazdoblju kada se na stjecanje osobina,sposobnosti i stvaranje stavova moæenajviπe utjecati. Osiguranje nastave tje-lesne i zdravstvene kulture tri sata tjed-no, i to svaki drugi dan, predstavlja zauËenike srednje i starije πkolske dobiuvjet da tjelesno vjeæbanje bude u grani-cama uËinkovitog.

Kada govorimo o organiziranoj na-stavi tjelesne i zdravstvene kulture, nesmijemo zaboraviti uËenike oπteÊenogazdravlja. Za njih bi trebali biti izraeniposebni programi, prema vrsti i stupnjuoπteÊenja zdravlja. Nastava tjelesne i zd-ravstvene kulture ima za takvu djecu vi-πestruku odgojnu, rehabilitacijsku i psi-hosocijalnu vrijednost.

ZnaËenje tjelesnog odgoja u oËuvanju i unapreenju zdravlja mladih

ZDRAVLJE, A NE MU»ENJEZdravlje i pravilan tjelesni razvoj osnovni su Ëimbenici i preduvjeti za sve ljudske aktivnosti.

Mnogobrojna istraæivanja provedena u nas i u svijetu dokazuju da su tjelesna aktivnost idostignuta razina zdravlja meusobno povezani.

Dva sata nisu dovoljna

Drugi je vaæan Ëimbenik sve veÊeograniËavanje vremena i prostora za igrui tjelesno vjeæbanje, uz nedostatak sport-skih terena, igraliπta i dvorana.

Veoma vaænu ulogu u formiranjudjetetove liËnosti i stava prema zdravljuima πkola, odnosno nastava tjelesne i zd-ravstvene kulture. Tjelesna aktivnost urazdoblju rasta i razvoja pridonosi ne sa-mo skladnom fiziËkom, nego i psihiË-kom zdravlju i socijalnom sazrijevanjumladih.

Nastava tjelesne i zdravstvene kultu-re, kako je organizirana danas - u traja-nju od dva sata tjedno, obiËno loπe smje-πtena u dnevnom rasporedu, nije uËinko-vita. Dio osnovnih i srednjih πkola nemasportsku dvoranu i prateÊa igraliπta. Re-kreativno bavljenje sportom gotovo i nepostoji u organiziranom obliku.

I na kraju: zar je potrebno posebnonaglasiti da je samo u zdravu tijelu zdravi duh?

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo,dr. med.

Tjelesna i zdravstvena kultura u cijelo-sti su u sluæbi zdravlja πkolske djece imladeæi. Vrijednost tjelesne aktivnosti itjelesnog vjeæbanja oËituje se u pove-Êanju radnih i obrambenih sposobno-sti, produæenju radnog i æivotnoga vije-ka te kulturnog koriπtenja slobodnogvremena i podizanja kvalitete æivota su-vremenog Ëovjeka.


Svaki roditelj svjestan je vaænostirazvoja pozitivnih emocionalnihstanja svih Ëlanova obitelji, pa ta-

ko i najmlaeg Ëlana. Igra je za njegapotrebna poput vode radi pozitivne podr-πke vrπnjaka. Svjesno, uËestalim odla-scima na rekreativni sadræaj potiËemodijete na igru, a roditelja i dijete na obve-ze koje su kvalitetna priprema za jedno-stavno i bezbolno ukljuËivanje u buduÊeraznolike susrete s ustrojem πkole.

Mogu, hoÊu, znam

UobiËajeno je pozitivno miπljenje iponaπanje veÊine roditelja u vezi s uËe-njem stranih jezika, sviranjem glazbenihinstrumenata, teËajevima o raËunalima isliËnim ponuenim sadræajima, osiroma-πenim cjelovitim utjecajem na psihomo-toriku najmlae dobi. Slabiji je njihovinteres za raznolike igraonice tjelovjeæ-benoga tipa upravo zbog preferencije du-πevnoga nad tjelesnim sadræajima.

Iako dobro poznajemo i priznajemovaænost zdravlja, u æelji za πto boljimæivotnim startom djeteta ËeπÊe izabire-mo sadræaje koji pridonose intelektual-nom razvoju, uglavnom uvijek prije tje-lovjeæbenih, koji utjeËu direktno na zd-ravstveni status. Najopasnije je miπlje-nje djece koja tjelesno vjeæbanje svrsta-vaju ispod raznoraznih uËenja. Taj poda-tak potiËe pitanja: jesu li danaπnja djecadjeca? Imaju li pravo na igru, smijeh,zabavu i opuπtanje? Je li uloga djetetaizjednaËena s ulogom odrasle, radnosposobne osobe?

Mislimo i sve Ëinimo u vezi s nepre-stanim praÊenjem i ovladavanjem bitnihtehnologijskih znanja naπega najmlae-ga Ëlana - buduÊe odrasle osobe. Do tre-Êega tisuÊljeÊa ËovjeËanstvo nije osjeÊa-lo opasnost od pasiviziranog, nekvalitet-nog rasta i razvoja tog najosjetljivijegdijela populacije, koja Êe nositi teret raz-voja ËovjeËanstva u skoro vrijeme.

Tako koncipiran odgoj potiËe pove-Êanje postotka smrti od srËanih i krvoæil-nih bolesti. Poznato je kako upravo usvijetu, pa tako i u Hrvatskoj ljudi Ëestoumiru od tih bolesti, koje se potiËu upra-vo zato πto se prednost daje stresu, nape-tosti, psihiËkom preoptereÊenju, nekre-tanju (a time poveÊanju broja moædanihkapi i infarkta) pred rastereÊenjem, kre-tanjem i ulaganjem u pravilan rast i raz-voj djeteta. Sadaπnji roditelj mora svo-jem djetetu osigurati svakodnevno, ob-vezno, primjereno vrijeme za vjeæbu,kao πto osigurava primjerenu, kvalitetnuhranu, s dovoljnim brojem toplih obro-ka. Za muπku i æensku djecu potrebno jeznatno ukazivanje paænje tipiËnim pre-ventivnim programima, recimo putemkratkih, jasnih i simpatiËnih crtiÊa naTV-u u udarnom terminu. Poboljπava-njem kvalitete rada i nuenjem priklad-nih novih sportskih sadræaja u vrtiÊu, po-tiËe se raznoliko zadovoljavanje djeËjihpotreba. Cilj je pripremiti dijete za zdravnaËin æivota, uz zdrav naËin prehrane,rada i odmora. Pozitivnim primjerimaponaπanja tipa “mogu, hoÊu, znam” dje-ca se socijaliziraju. Kroz igru prihvaÊajuosnove odreenoga sporta. U toj ranojdobi igranjem se razvijaju dijelovi emo-cija bez kojih nema kompletnoga zdrav-lja, a tu su svakako bitne emocije sreÊe izadovoljstva. Iskusni sportski pedagogvrtiÊke dobi puπta djecu da budu djecadok su djeca. On potiËe motoriËki razvojnuenjem prilagoenih sadræaja.

Rekreacija ne potiËe selekciju djece,jer njezin cilj nije stvaranje vrhunskihrezultata. U sportskoj rekreaciji vrtiÊkedobi cilj je ulagati u zdravlje i poticanjeosobina djece kao πto su hrabrost, svje-snost, ustrajnost, upornost, meusobnopomaganje, razvoj prijateljstva, podiza-nje opÊih motoriËkih sposobnosti djete-ta. Razvija se osobna higijena. Glavnicilj je razvoj i poticanje vjeæbanja, odno-sno pozitivne ovisnosti i jaËanja pozitiv-ne slike djeteta o sebi.

Razvoj motorike

Bitno je poznavati cilj vjeæbanja itoËno odrediti πto vjeæbati u pojedinomrazdoblju. Skupine trogodiπnjaka, peto-godiπnjaka i sedmogodiπnjaka znaËajnose razlikuju po motoriËkim znanjima,sposobnostima i stoga ih se promatra za-sebno.

Videmπek u istraæivanju provede-nom na trogodiπnjacima, utvruje egzi-stenciju πest latinskih dimenzija: koordi-naciju nogu, koordinaciju cijelog tijela srekvizitima, gibljivost, sposobnost ma-nipuliranja rukama, koordinaciju cijelo-ga tijela te ravnoteæu.

Horvat utvruje πest latentnih dimen-zija u istraæivanju djece u dobi izmeupet i pol i πet i pol godina: generalnifaktor motoriËkih znanja, motoriËka zna-nja svladavanja prostora, motoriËka zna-nja svladavanja otpora gornjim ekstre-mitetima, motoriËka znanja svladavanjaprostora boËno, motoriËka znanja mani-puliranja predmetima te motoriËka zna-nja svladavanja prepreka.

Testovi primjereni jednoj dobnojskupini neprimjereni su drugoj dobnojskupini. Kako joπ uvijek nije utvrenmjerni instrumentarij za provjeru moto-riËkih sposobnosti i motoriËkih znanja,potreban je oprez pri odabiru primjere-nih sadræaja za te izuzetno osjetljive dob-ne skupine.

Rekreativni sportski vrtiÊ

NEKA DJECA BUDU DJECA»uvanju djece oduvijek se poklanjala znaËajna pozornost. Poznato je od davnina povjeravanjeËuvanja djece Ëasnim sestrama. Prve jaslice i Ëuvaliπta javljaju se u Zagrebu 1855. godine. Tadasu radile neπkolovane æene, bez kvalifikacija zvane “Ëuvarice”. Djeca bi bila Ëuvana 12-14 sati

dnevno. Rad se svodio na fiziËku zaπtitu djece.


Koje sadræaje ponuditi? Osnovneoblike trËanja, puzanja, skakanja, pro-vlaËenja, igranja u pliÊaku ili posebnonapravljenom plitkom bazenu, gimnasti-ke. Primjerene su osnovne sportske igreprilagoene visinom, πirinom, duæinom,bojom, izuzetno bitnom kvalitetom ma-terijala pomagala i teæinom i veliËinomlopti primjerenih predπkolskoj dobi. Namoru i u bazenu postoje nova pomagala.Sva ona proizvedena su briæno, pazeÊina sigurnost i nepredividivost djetetovaslobodnoga pokreta.

Pozorno i struËno priprema se izbor,redoslijed vjeæbi, broj ponavljanja.

kvalifikacijom profesora tjelesne i zd-ravstvene kulture, viπi treneri sportskerekreacije, s poloæenim specifiËnim ispi-tima pedagoπko-psihologijskih kolegijabitnih za dobro poznavanje povjerenepopulacije, odgojiteljice-sportaπice. Ne-πkolovani bivπi sportaπi moraju odsluπa-ti i poloæiti osnovne predmete bitne zaspecifiËnu djelatnost s najmlaom dobi.Poæeljno je da oni rade pod paænjomstruËnjaka ili im pomaæu u radu.

Kako ponuditi sadræaje? IskljuËivokroz igru!

Kao roditelji moæemo se zapitati: ko-liko sam sa svojim djetetom? Jesam lidovoljno? Svi mi obiËno smo previπepred TV-ekranima ili raËunalima. Vrije-me u kojem æivimo tjera nas na visoko-profesionalan pristup svojoj djelatnosti,ali i izuzetnu pozornost te skrb o najmla-im Ëlanovima obitelji. SreÊa, toplina izdravi odnosi nisu, naæalost, svojina svihobitelji i svakoga djeteta.

Svjetske nacionalne srediπnjice zatjelesnu aktivnost i zdravlje pri zaklada-ma za srce financijski potiËu nove naËi-ne bavljenja tjelesnim aktivnostima, pri-lagoene danas uglavnom pasivnoj dje-ci. Najopasnije je miπljenje gotovo polo-vice djece koja preferiraju uËenje u od-nosu na tjelesno vjeæbanje. Pasivni nara-πtaj danas postoji - ne mislimo, naravno,na one tipiËne gerijatrijske skupine, veÊ,naæalost, na skupinu πkolske djece (7-16godina). Kako tada preskoËiti djecu kojasu u vrtiÊkoj dobi? Moæe se oËekivati data skupina predπkolaca sigurno barem di-jelom ulazi u generaciji pasivnog nara-πtaja! Najjeftiniji su prirodni lijek protivpasivnog naËina rasta i razvoja predπkol-ske osobe uËestali odlasci u prirodu, usvako godiπnje doba, s prikladnim sport-skorekreativnim sadræajima. Rekreativ-ni sportski vrtiÊi isto su bitni, jer uËesta-lo utjeËu na psihofiziËki razvoj predπkol-skog djeteta.

Boravak u prirodi u toj dobi izuzetnoje bitan. U kasnijoj dobi ne moæe se na-doknaditi nedostatak. Predavanja o cije-njenju, Ëuvanju i odræavanju zdravlja di-jete prihvaÊa te time postaje potencijalniposjednik najbitnijega dara prirode: zd-ravlja. Ono prihvaÊa svakodnevno jutar-nje tjelesno vjeæbanje bez otpora. Voli iæeli takve aktivnosti, posebice kroz igrui upoznavanje novih motoriËkih infor-macija.

Prevencija je najjeftinija

Materijalna sredstva u preventivu na-cije uvijek se vraÊaju s najveÊim i pozi-tivnim kamatama. Istraæivanja od prije40 godina u New Yorku pokazuju da jebilo manje razbojstava, silovanja i ubija-nja u kvartovima gdje su omoguÊeni bes-platni rekreativni sadræaji, koπarkaπka,nogometna i ostala igraliπta, a vidno jepoveÊanje delikvencije, nasilja svih obli-ka u Ëetvrtima gdje nije bilo nikakvihrekreativnosportskih sadræaja, parkova isliËnih opuπtajuÊih besplatnih prostora.

Na prehranu “fast-food” - tipa, kojavjeπto preotima mjesto staroj dobroj me-diteranskoj kuhinji, treba se ipak osvr-nuti, tim viπe πto i djeca Primorja viπe nebi znala nabrojiti 10 vrsta riba. Od ribanajËeπÊe bjeæe k raznolikim “burgeri-ma”, crvenom mesu, sendviËima sum-njivih sadræaja. Od voÊa su im najbliæebanane! Njih ne treba prati, zagristi, æva-kati. Bliæi su im voÊni sokovi umjetniharoma. Imaju li djeca dovoljan broj si-stematskih pregleda? MoguÊe je da tu,naæalost, viπe Ëine roditelji ili djedovi ibake od samog sustava, jer je vrijemeprevencije vezano pupËanom vrpcom uzmaterijalni sustav nacije.

©to je jeftinije za svaku, pa tako i zanaπu dræavu: lijekovi ili sportska rekrea-cija kroz provjereni oblik aplikativne,programirane, medicinsko-kinezioloπkepreventive? Kvaliteta æivljenja ili bole-sni stanovnici? Naπa se djeca moraju pri-premati za kratke i uzrastu primjerenesportskorekreativne programe, koji ima-ju doæivotni uËinak. Tim pripremamakroz tjelovjeæbu i smanjivanje najËeπÊegrazloga smrtnosti u nas dobivamo svi:dijete, roditelji, umirovljenici, zdrav-stvo, prosvjeta i dræava.

Albin RedæiÊ, prof.Maja RedæiÊ, prof.

Sve moæe biti igra

Posao odgojiteljice izuzetno je teæak.O tome se moæe uvjeriti svaki roditeljËije je dijete provelo dio æivota u vrtiÊu.Danas postoje dvije koncepcije rada uvrtiÊu: jedna i dalje potiËe poduËavanjedjece, a druga koncepcija potiËe osluπki-vanje, sluπanje, praÊenje i realiziranjedjeËjih interesa. Odgojiteljica s veÊimbrojem godina radnog staæa mogla bi bi-ti bliæa poduËavateljskom naËinu rada utipiËnom dræavnom vrtiÊu. Danaπnja od-gojiteljica potiËe raznolikost djece osmi-πljavanjem dijelova radnoga prostora zaostvarivanje razvoja specifiËne djeËjemotorike, Ëitanja, pisanja, zdravstvenog,likovnog, glazbenog, modnog, obitelj-skog, kuhinjskog, uljepπavalaËkog, et-niËkog i inog izraæavanja.

Povremenim uvoenjem roditelja-entuzijasta u vrtiÊ obogaÊujemo kvalite-tu sadræaja jer, uz profesionalca-odgoji-teljicu i djecu, ostvaruju se novi, nepoz-nati (do tada) sadræaji, usklaeni s potre-bama i æeljama djece. Za realizaciju ta-kvih sadræaja potrebna je izuzetna flek-sibilnost odgojiteljice i roditelja, ponaj-viπe oprez u odreivanju prikladnogavremena, naËina i prikaza novoponue-noga sadræaja.

Profesionalci koji ulaze u djelatnostsportskog vrtiÊa mogu biti samo osobe s


Tegobe se javljaju u obliku bolova,zakoËenosti, smanjenja pokreta uzglobu, povremenog oticanja

zglobova, grubljeg “struganja” u zglobute smanjenja miπiÊne mase i snage okozahvaÊenih zglobova.

Jedan je od razloga nastanka tih te-goba u prosjeku sve dulji æivotni vijekljudi. Ako znamo da se reumatske tego-be javljaju u prosjeku iza 45. godine æi-vota, tada imamo velik broj ljudi kojiveÊinu æivota pate i bore se sa stanjima“od kojih se ne umire, ali s kojima seumire”. Osim produljenja æivotnoga vi-jeka (protiv Ëega nemam niπta), moder-no je vrijeme vrijeme “ugodnijeg i lak-πeg” æivota, sve veÊe ovisnosti Ëovjeka oautomobilima, kompjutorima, televizijii drugim napastima modernoga stila æiv-ljenja. Oni nam svakako Ëine æivot ugod-nijim, ali nas, gledajuÊi dugoroËno, Ëineinvalidima, i to u fiziËkom i psihiËkomsmislu.

Karikatura u fotelji

Sjetimo se prapovijesnog Ëovjeka,koji je puno hodao, trËao, lovio i imaorazvijene miπiÊe tijela, naroËito nogu.Danas je slika Ëovjeka, koji sjedi na po-slu, kod kuÊe zavaljen u fotelju, u auto-mobilu, potpuno drugaËija. Naime, mi-πiÊi su mu oslabjeli, noge i ruke su mutanke, trbuh i podvoljak velik. Ako joπuz to jede masno, pretjerano puπi ili pijealkohol, vidimo da slika Ëovjeka nije baπsjajna niti za pohvalu.

Posljednjih godina u svijetu sve viπeprevladava ideja zdravijeg, kvalitetnijeg,prirodnijeg naËina æivota koji, osim pra-vilne prehrane, odræavanja idealne tjele-sne teæine, ukljuËuje i tjelesnu aktivnost.

Ona moæe biti primjerena mlaim isrednjim godinama (aktivno bavljenjenekom od sportskih aktivnosti, trËanje,gimnasticiranje u fitness-centrima, ae-

robik) ili pak starijim godinama (rekrea-cija, πetnje, lagano trËanje, gimnasticira-nje kod kuÊe). Takoer se danas, osimmodernih rekreacijskih dvorana sa svimmoguÊim spravama za poboljπanje tjele-sne forme, ali i izgleda, puno preporuËu-ju i aktivnosti nevezane za aparate, kaoπto su πetnja, lagani jogging, voænja bici-klom, planinarenje. Te Êe nam aktivno-sti:

1. poveÊati srËani kapacitet, smanjitipoviπeni krvni tlak, sprijeËiti razvoj ate-roskleroze;

2. poveÊati pluÊni kapacitet te opskr-bu svih tkiva kisikom (zamislite samokako je to vaæno za naπe organe i tkivakoji ne mogu æivjeti bez kisika!);

3. poveÊati cjelokupnu miπiÊnu ma-su, kao i jaËinu, izdræljivost i fleksibil-nost miπiÊa;

4. naπe Êe kosti i zglobovi sporije pro-padati, kosti neÊe biti krhke, hrskavicaÊe zbog pokreta biti ravnomjernije hra-njena te Êe i artroza imati manje πanse zarazvoj;

5. na posljetku, ali ne manje vaæno, teaktivnosti smanjuju depresiju, omogu-Êavaju psihiËku relaksaciju, opuπtanje,Ëine nas zadovoljnijima.

Pokrenuti æivotnu energiju

Osim toga, spomenimo i to da je sva-ki oblik pokreta, svakako respektirajuÊiindividualne moguÊnosti pojedinca, do-puπten. Dakle, nije toliko vaæno da li Êe-te πetati uz more ili u planini, rolati ilivjeæbati u fitness-centru, ili Êete se paksvako jutro pred otvorenim prozoromistezati, ili raditi vjeæbe za kraljeænicu.Glavno je da se kreÊete!

Naime, joπ u filozofiji tradicionalnekineske medicine, æivot je kretanje ener-gije (takozvanog Qi-ja) u nama i izvannas. Kako se u prirodi neprestano “kre-Êu” dan i noÊ, godiπnja doba, mjeseci,

godine, tako se i u naπem tijelu nepresta-no kreÊe æivotna energija, koja to Ëinibolje πto su naπa pluÊa, srce, miπiÊi izglobovi aktivniji.

I na kraju, nekoliko savjeta onima u“najboljim godinama”, kada bi se znaciartroze veÊ mogli poËeti javljati, a na-ravno i onima u “zlatnim” godinama, ko-ji su vjerojatno veÊ iskusili neke njene“Ëari”:

1. PjeπaËite barem tri puta tjedno po3-4 km. Nastojte da to bude u manje za-gaenim dijelovima grada, najbolje uparkovima, uz more ili u planini.

2. Ako pak viπe volite voziti bicikl,ili pak trËati, pokaæite ukuÊanima svojimprimjerom da “bicikl ne voze samo dje-ca”.

3. Protegnite se dobro svako jutro,moæete i kao maËka (sjetite se da maËkaima devet æivota pa, tko zna, moæda vamse i posreÊi!).

4. Vjeæbajte barem pola sata na dankoristeÊi vjeæbe za miπiÊe kraljeænice iperiferne zglobove.

5. NauËite pravilno disati (dubokiudah na nos, izdah na usta) i to radite utijeku vjeæbi te ponovite joπ nekoliko pu-ta dnevno.

6. Izmasirajte ujutro vlastita stopalakako bi Vas bolje nosila tijekom dana.

OdluËite da Êete od sljedeÊeg tjednai vi neπto zapoËeti Ëiniti. Vjerujte, va-πe Êe vam tijelo na tome biti zahval-no, kao πto Êete nakon nekog vreme-na i vi njemu zahvaliti πto vas, baremprvih sto godina, nije “nagradilo” kri-æoboljom, bolovima u koljenima, po-viπenim tlakom, dijabetesom ili pakinfarktom.

Violeta ViËeviÊ-Srdoc, dr. med.

Bolesti sustava za kretanje

Moderan stil æivota stvara invalidePosljednjih tridesetak godina sve veÊi broj ljudi u svijetu boluje

od reumatskih tegoba, koje zahvaÊaju zglobove (najËeπÊe kukove i koljena) te kraljeænicu(vratnu i lumbalnu). Radi se najËeπÊe o artrozama, tj. troπenju hrskavice na povrπini

zglobova, te o posljediËnim promjenama na kostima i mekim tkivima zglobova.


Tjelesna neaktivnost ima velikuvaænost u javnom zdravstvu.Rasprostranjenost debljine i

prekomjerne tjelesne teæine u porastuje, Ëak meu djecom. UËinak sjedeÊegnaËina æivota na bolesti srca, na pri-mjer, jednak je uËinku puπenja. Osimtoga, troπkovi zdravstvenih rizika uz-rokovanih fiziËkom neaktivnoπÊu zna-Ëajni su. AmeriËki Centar za kontrolu iprevenciju bolesti, na primjer, procje-njuje potencijalnu uπtedu od poveÊa-nja fiziËke aktivnosti u dijelu popula-cije koji najviπe vremena provodi sje-deÊi, na oko 50 milijardi dolara u 1998.godini.

Smanjimo rizike od obolijevanja

Viπe pjeπaËenja ili voænje biciklomsa svrhom dolaæenja od jedne toËke dodruge, umjesto prijevoza, nije korisnosamo za naπe zdravlje, veÊ je prepo-ruËljivo kao znaËajno sredstvo smanje-nja prometnih guævi, zagaenja zraka ibuke u gradskim sredinama te smanje-nja potroπnje fosilnih goriva. Viπe voæ-nje biciklom i pjeπaËenja vjerojatno jejedan od naËina podizanja razine fiziË-ke aktivnosti kod najveÊeg dijela sta-novniπtva. VeÊina si moæe to priuπtiti,gotovo svi to mogu. Nadalje, to je inajjednostavniji i najuobiËajeniji na-Ëin postizanja kondicije i znaËajno pri-donosi zdravlju. Primjerice, postojedokazi da pola sata dnevno umjerene

fiziËke aktivnosti, kao πto su pjeπaËe-nje i voænja biciklom, Ëak i u dva ili trinavrata po 10 do 15 minuta, moæe pre-poloviti rizik od bolesti srca, πeÊernebolesti odraslih, debljine, do 30% sma-njiti rizik nastanka poviπenog krvnogtlaka ili smanjiti krvni tlak kao kad uzi-mamo lijekove.

Postoji zabrinutost da bi zalaganjeza voænju biciklom i za pjeπaËenje mo-glo poveÊati broj ozljeivanja u pro-metu. Iako se to Ëesto spominje, dodanas je napravljeno samo jedno istra-æivanje o odnosu rizika i koristi od po-rasta udjela tih aktivnosti u transportu.Naeno je da je korist od voænje bici-klom 20 puta veÊa u odnosu na even-tualni gubitak æivota u nesreÊama.

Bicikl potpuno zanemaren

Joπ je πokantnije to da su, djelomiË-no zbog nepostojanja dogovora o me-todama kojima bi se izraËunavali utje-caji voænje biciklom i pjeπaËenja nazdravlje, ti oblici prijevoza iskljuËeniiz sadaπnjih procjena troπkova i koristiu transportnoj politici. Vlade troπe ve-liku koliËinu vremena i novca na pla-niranje prometa, jednostavno ne vode-Êi raËuna o zdravom, jeftinom i tradi-cionalnom naËinu prijevoza, umjestokojeg se prijevoz uglavnom odvija nanaËin kako to moderni prometni pla-novi predviaju.

Postoji potreba razvijanja metoda i

prikupljanja izvora podataka koji ÊeomoguÊiti procjenu sveukupnog zd-ravstvenog utjecaja poveÊanja pjeπa-Ëenja i voænje biciklom, kao dijelatransporta i politike planiranja za cije-lu zemlju. Tako bi i zdravstveni uËincifiziËke aktivnosti postali sustavnekomponente kod procjene utjecaja tepolitike na zdravlje.

Program Svjetske zdravstvene or-ganizacije za promet, okoliπ i zdravljepoËinje popunjavati tu prazninu, raz-vojem smjernica i metoda za procjenuzdravstvenih utjecaja poveÊanja pjeπa-Ëenja i voænje biciklom u transportnojpolitici. Te smjernice oblikovat Êe go-lem opseg dostupne znanstvene litera-ture, opisujuÊi vezu izmeu fiziËke ak-tivnosti i uËinaka na zdravlje, uz pro-cjenu odnosa koliËine aktivnosti i uËin-ka na brojne krajnje fizioloπke para-metre.

Smjernice moraju biti dostupne uobliku prikladnom za procjene rizika iutjecaja na zdravlje. Takoer Êe seistraæiti izloæenost ozljedama stanov-niπtva pri pjeπaËenju i voænji biciklom,koristeÊi podatke dostupne kroz pro-metna izvjeπÊa, statistike prometnihnesreÊa i druge vrste studija. To ÊeomoguÊiti kvantifikaciju moguÊih is-hoda, integrirajuÊi ih u oblik procjeneglavnih uzroka nastanka bolesti i ozlje-da, te odnosne gospodarske troπkove.

Smjernice se razvijaju uz suradnju©vicarske, kao prateÊi dio Povelje oprometu, okoliπu i zdravlju. Smjernicei metode za procjenu utjecaja prijevo-za kao fiziËke aktivnosti na zdravljebit Êe razvijene u uskoj suradnji s vo-deÊim znanstvenicima, nakon Ëega Êebiti preporuËene one najlakπe provedi-ve i najuËinkovitije.

S interneta

Voænja biciklom i pjeπaËenje:planeri ponekadne vode raËuna o tomeKoristeÊi sve ËeπÊe svoje automobile, sve viπe vremena provodimosjedeÊi. »ak i kratke udaljenosti, koje smo nekoÊ znali prohodati iliprijeÊi biciklom, sada prelazimo autom. Djecu sve ËeπÊe voze uπkolu pa ona niti ne dobivaju priliku da razviju navikusvakodnevne fiziËke aktivnosti. Oko polovice odraslih u razvijenimzemljama uglavnom sjedi ili je minimalno fiziËki aktivno.

%%%%%


Hod

Svako putovanje zapoËinje prvim korakomOd dana kad smo nauËili hodati, viπe ne razmiπljamo o toj automatskoj kretnji dok smo zdravi,a ona zapravo predstavlja izuzetno sloæenu aktivnost. Hod je aktivno kretanje naizmjeniËnim

pokretima nogu, uz sudjelovanje ostalih odgovarajuÊih segmenta tijela. Pri tome postoji moguÊnostpromjene brzine i smjera kretanja te prilagodbe na tlo, odnosno okolinu.

SuprotstavljajuÊi se sili teæe, djelova-nje miπiÊa uvjetuje potrebnu stabil-nost zglobova i tako omoguÊuje

efektan rad miπiÊa pri pojedinom pokretu.Odræavanje ravnoteæe u hodu postiæemosloæenim putovima senzomotornih impul-sa i reflektornih zbivanja. Moædana sredi-πta, uz srediπte lene moædine i labirinta,stalno pri hodu ujedinjuju voljne i auto-matske lokomotorne informacije i reakci-je. Receptori tih informacija nalaze se utetivama, zglobnim Ëahurama i svezama tedirigiraju napetost i akciju miπiÊa i dajuinformaciju o smjeru i brzini kretanja.

Iz toga vidimo da svaka i najmanja pro-mjena nekog od tih elemenata dovodi doporemeÊaja u hodu.

PoremeÊaji u hodu

Kada nisu usklaeni prirodni ritmiËki inaizmjeniËni pokreti nogu, govorimo o πe-panju.

Uzroci poremetnje prirodnoga hoda nemoraju biti samo patoloπke promjene nogujer u nekih bolesnika promjene i bol u kra-ljeænici, pa Ëak i u ramenom obruËu i ruka-ma, mogu prouzroËiti smetnje hoda akopromatramo cjelinu normalnih asimetriË-nih i simetriËnih pokreta Ëitavoga tijela prihodu.

Uzroci πepanja mogu biti razni defor-miteti, ozljede, operativni zahvat, slabostmiπiÊa, bol, smanjena kontrola zbog neu-roloπkih bolesti i kljenuti, poremeÊaj us-klaenosti odræavanja ravnoteæe, poreme-Êaji u perifernom optoku krvi i psiholoπkiporemeÊaji.

Pri poremetnjama ritmiËkih pokreta ti-jela, pri hodu se troπi viπe energije, πtooptereÊuje i sustav srca i krvnih æila te di-πnih organa.

Vaæno je da nikada ne gledamo pro-blem izolirano, nego Ëovjeka kao cjelinu.

Danaπnjim stresnim i brzim naËinomæivota zanemarili smo fiziËku aktivnost pavelik broj ljudi ima riziËne faktore za razneozljede. Naπi zglobovi su kruti, nerazgiba-ni, miπiÊi slabi i nepripremljeni i dovoljanje malen nespretan pokret za prijelom.

Prijelomi su Ëesti i vraÊanje u normal-ne aktivnosti najËeπÊe je dugotrajno. Na-kon noπenja gipsa, vaæno je πto prije poËetis fizikalnom terapijom, posebno s vjeæba-ma, da bismo vratili normalnu funkciju.Vrlo Ëesto vidimo da ljudi i nakon skidanjagipsa teπko hodaju zbog bola, otekline,straha ili neadekvatne informacije o mo-guÊnostima optereÊenja.

NajËeπÊi uzrok poremetnje hoda nasta-je zbog boli. Prekomjerna napetost tkivaprimarni je uzrok miπiÊne boli, kao i πire-nje zgloba zbog ozljede, artritisa..., πto do-vodi do deformiteta zgloba, smanjenje po-kretljivosti, a zatim i do slabosti miπiÊa.

Hodanje uz pomoÊ πtapa ili πtaka

Pravilnim vjeæbanjem uz fizioterapeu-ta, ne samo nogu, nego i svih ostalih seg-menata tijela vezanih za hod, lakπe i bræedobivamo snagu miπiÊa, smanjuju se bol ioteklina te dolazi do pravilnog hoda bezteπkoÊa.

Osim toga, vrlo je vaæno znati koliko jedopuπteno optereÊenje noge pri hodu teupoznati pacijenta pravilnim koriπtenjemπtapa ili πtake.

Teæina tijela prenosi se preko ruku, ko-je pomaæu ili obavljaju funkciju noπenja ipokretanja tijela naprijed, πto ovisi o funk-cionalnom oπteÊenju. Prenoπenjem teæinetijela preko πtapa na stranu suprotno odproblematiËne noge, smanjuje se momentsile na toj strani.

Ako treba rasteretiti jednu nogu s dvijeπtake, najbolje je oponaπanje prirodnogahoda usporednim prenoπenjem obiju πtakaza duæinu koraka naprijed, tako da stopalorastereÊene noge dotiËe pod u podruËju op-tereÊenja πtaka, dok je druga noga potpunooptereÊena.

Ponovno uËenje hodanja

Danas su, na æalost, za poremeÊaj hodasve ËeπÊi uzrok neuroloπke bolesti - cere-bralna paraliza, moædani udar, povredamozga ili lene moædine i multipla sklero-za. Tu dolazi do smanjene moguÊnosti kre-tanja zbog slabosti miπiÊa, koordinacije,smanjenja senzornog osjeta i nemoguÊno-sti znanja pozicije tijela i kontakta s podlo-gom pa pacijent ne zna kada je siguranprijenos teæine tijela naprijed.

Kod takvih bolesti potrebno je ljudeponovno uËiti hodati i ukljuËiti sve njiho-ve preostale sposobnosti da bi se i daljeosjeÊali korisnim Ëlanovima druπtva. Tre-ba poznavati razne koncepte i tehnike vjeæ-banja (PNF, Bobath, Vojta...) koje, uz pu-no strpljenja i svakodnevnog rada uz fizio-terapeuta i zadane vjeæbe kod kuÊe, dovo-de do poboljπanja hoda. Pacijent mora sveviπe raditi sam i smanjivati potrebu za ra-dom fizioterapeuta, kao i za pomoÊ ukuÊa-na pri hodu.

Hodanje uz pomoÊ πtaka Gordana PoπËiÊ, viπi fizioterapeut


Oulozi stopala kao anatomsko-mehaniËkog sklopa veÊ smo pi-sali. Svaki patoloπki proces na

stopalu praktiËki utjeËe i na poremeÊajhoda pa kretanje tada viπe nije optimal-no. Ovim Êemo napisom pokuπati uka-zati na samo neke, u ovom trenutku orto-pedskoj struci najzanimljivije, steËeneprobleme vezane uz patologiju stopala,pa time i hoda.

Sindromi prenaprezanja

Overuse injuries/syndromes ili mi-crotraumatic illnesses, u hrvatskom pri-jevodu sindromi prenaprezanja, pred-stavljaju skupinu bolnih tegoba zbog ko-jih se bolesnik javlja lijeËniku, a poslje-dica su dugotrajnih ponavljanih mikro-trauma, πto uzrokuju prenaprezanje od-reenog tkiva, odnosno dijela sustava zakretanje. To su, za razliku od akutnih,vremenski i etioloπki toËno definiranihozljeda, kroniËna oπteÊenja, nastala naj-ËeπÊe u πportu i rekreaciji, ili u nekihzanimanja (no, katkada i u “obiËnih” lju-di). U podruËju stopala ima viπe opisa-nih sindroma prenaprezanja: sy. p. Ahi-love tetive, plantarni fascitis; tendinitisi(bolje: tendinozis): - straænjeg tibijalnogmiπiÊa; - dugog pregibaËa palca; - ispru-æaËa prstiju stopala; prednji i straænji sy.sraza (impingement) gornjega noænogzgloba; lomovi zamora (stres) u podru-Ëju stopala: gleænjevca (talus), Ëunastekosti (navikularne), stopalnih (metatar-zalnih) kostiju, sezamske kosti noænogapalca i drugi. Iako ta patologija zasluæu-je poseban napis, spomenut Êemo:

- Sy. prenaprezanja Ahilove tetive

Ëesto je prisutan, a moæe zahvatiti viπeanatomskih dijelova, pa razlikujemo:miotendinitis (mjesto prelaska miπiÊnihniti u tetivne), tendinitis (tetivni dio), pa-ratenonitis (ovojnica tetive) i entezitis(hvatiπte - spoj tetive za petnu kost). Dr-æi se da etiologija Ëini viπe Ëimbenika,

no, kao i za druge sy. p., najËeπÊe se radio nepravilnom treniranju/uporabi tog mi-πiÊno-tetivnog sklopa tijekom napora/rada. Krajnji ishod moæe biti i na/puknu-Êe te tetive.

- Plantarni fascitis vjerojatno je usvakodnevnom æivotu najËeπÊi sy. u pod-ruËju stopala, a nastaje kroniËnim preop-tereÊenjem plantarne fascije, πto i nijeteπko objasniti s obzirom na njena iz-razito velika statodinamiËka naprezanjatijekom stajanja i hoda. (Sl. 1.) To napre-zanje najjaËe je na hvatiπtu petne kosti,gdje se javlja tipiËna bolnost, uz uvijekoteæan hod (katkad i stajanje), naroËitoujutro po ustajanju.

- Sy. m. tibialis posteriora javlja sezbog njegova preoptereÊenja u podruËjusamog miπiÊa, tetive ili na njenom hvati-πtu. Straænji je tibijalni miπiÊ (uz dugiperonealni) glavni dræaË uzduænoga svo-da stopala i, s obzirom na smjer njegovahvatiπta (Ëunasta i medijalna klinastakost), sudjeluje i u supinaciji stopala.“Slabost” tog miπiÊa uzrokuje struktur-ne promjene stopala u smislu valgusapetnoga dijela, gubitka uzduænog svodai abdukcijsko svinuÊe prednjeg dijelastopala. DugoroËno se javljaju i promje-ne u zglobovima donoæja, πto stvara sveveÊe probleme u kretanju.

- Sy. m. fleksor halucis longusa na-staje prenaprezanjem istoimenoga miπi-Êa, uzrokovanim njegovom znaËajnomulogom stabilizatora stopala. Osim πtopodupire uzduæni svod, taj miπiÊ pregibapalac i noæni zglob, a najvaæniju uloguima u zavrπnoj fazi iskoraka. Sva ta veli-ka i uËestala optereÊenja mogu dovestido trenja tetive u koπtano-vezivnom ka-nalu iza unutraπnjeg gleænja, kuda ana-tomski prolazi, i u konaËnici dovesti dokroniËnog oπteÊenja u smislu nastankadegenerativnih ËvoriÊa, a koji opet mo-gu stvarati probleme u klizanju same te-tive. Kako je najËeπÊi u (baletnih) plesa-Ëa, naziva se i “tendinitis plesaËa”, πto jei biomehaniËki opravdano s obzirom namaksimalna optereÊenja te tetive upravou tipiËnom balerinskom poloæaju (na vr-πcima prstiju).

- Sy. ekstenzora prstiju javlja seobiËno kao bol i oteklina u podruËju dor-zuma stopala zbog podraæaja tetiva togmiπiÊa, smjeπtenih ispod same koæe, gd-je su slabo zaπtiÊene, a s donje stranenalijeæu na (tvrde) kosti.

Stoga i manji pritisci direktno na tamjesta mogu uzrokovati taj sy. (najËeπÊetijesna i nefizioloπki skrojena obuÊa ilivezice bez podloπka - “jezika”).

Stopalo

SPONA TIJELA I PODLOGE (okoline)Kretanjem Ëovjek mijenja svoj poloæaj s jednog mjesta na drugo. Uspravno je hodanje radnja kojusvatko izvodi na individualan naËin, optimalnom brzinom i utroπkom energije. Stopalo sluæi tijelu

kao spona prema okolini, omoguÊujuÊi mu, kao dio proprioceptivnog “biofeedbacka”,ostvarivanje/odræavanje uspravnoga hoda.

Funkcija plantarne fascije- efekt dizalice

Slika 1.

Funkcija plantarne fascije- apsorpcija reaktivne sile podloge

▲


Osteoporoza je metaboliËka bolestkostiju, karakterizirana smanje-njem mase koπtanog tkiva po je-

dinici volumena. U poËetku bolesti kostisu normalnog oblika, ali manje gustoÊenego zdrave kosti.

I kosti se “tope”

Gubitak koπtane mase neizbjeæan jenakon 40. godine æivota, a posljedica jepromjena u ciklusu pregradnje kosti. Pre-gradnja omoguÊuje Ëuvanje mehaniËkihsvojstava kosti jer znaËi zamjenu stare ko-πtane tvari novom. Proces pregradnje vrloje sloæen i u njemu, osim koπtanih stanica,kalcija i fosfata te vezivnog tkiva, sudje-luju ælijezde s unutarnjim luËenjem. Pre-gradnja ovisi o urednoj funkciji crijeva,jetre, bubrega i diπnog sustava, a nadasveendokrinog. VeliËina koπtane mase mu-πkaraca i æena razlikuje se. Æene inaËeimaju 30% manju koπtanu masu, a nakonmenopauze kod æena je taj manjak joπizraæeniji. Starenje u oba spola dovodi dosmanjenja koπtane mase. Osteoporoza jeuËestalija u zemljama Europe i SjeverneAmerike.

Podjela osteoporoze

Osteopozora se dijeli na dvije skupi-ne: involucijsku i idiopatsku. Involucij-

- Sy. sraza gornjega noænog zgloba

moæe biti prednji i (ËeπÊi) straænji. Pred-nji nastaje ponavljanim forsiranim izvo-enjem dorzalne fleksije stopala (dolazido sraza prednjega ruba goljenice i vratagleænjevca), a straænji (Sl. 2.) forsiranomplantarnom fleksijom (sraz straænjegaruba). Tako moæe nastati ili izraslina-egzostoza (ËeπÊe) sprijeda, ili pak moæedoÊi do oπteÊenja kosti, pa Ëak i lomovajaËe razvijene vanjske kvræice straænje-ga nastavka gleænjevca straga, odnosnoËak i do razvoja slobodne kosti (Os tri-gonum) ili ona moæe ostati fibrozno ve-zana za gleæanj.

na th. i dr., 3. lijekovi (antiupalni na ustai/ili iznimno i strogo indicirano steroidiin loco dolenti), 4. VJEÆBE ISTEZA-NJA (stretching) skraÊenih, “napregnu-tih” miπiÊno-tetivnih struktura i JA»A-NJA (strengthening) oslabljenih i anta-gonizmu preslabih miπiÊa. Sve viπe se tisy. objaπnjavaju i slabom - neodgovara-juÊom posturom dotiËne regije i u tomsmjeru provodi se i posturalna re/eduka-cija (lokalna i globalna).

KIRUR©KO lijeËenje predstavlja ul-timum refugium, kada je sve drugo iscrp-ljeno. UopÊeno, izvode se postupci od-stranjenja bolesnog, oæiljkastog, dege-

Osteoporoza

Stalnaopasnost odprijelomaSuvremeno razvijeno druπtvo,osim svih tehniËkih moguÊnostikoje pridonose kvalitetnijemnaËinu æivljenja, nosi sasobom i niz negativnihosobina, koje se oËituju veÊompojavnoπÊu kroniËnih bolesti.Oboljenja koπtano-miπiÊnogsustava jedna su od sveuËestalijih kroniËnih bolesti.U tu skupinu bolesti ubraja se iosteoporoza.

- Lomovi zamora (Stress fractures)nastaju kao posljedica djelovanja mno-gobrojnih ponavljanih sila male jakosti(za razliku od traumatskog loma kostikoji je posljedica djelovanja jednokratnejake sile). Do loma zamora dolazi kadaoptereÊenje (tj. zamor) nadvlada sposob-nost reparacije kosti (ili zbog zamora mi-πiÊa, ili njegove prejake sile na koπtanohvatiπte).

LijeËenje sy. prenaprezanja provo-di se uglavnom neoperativno, a samo rje-e operativno. Neoperativno lijeËenjetreba zapoËeti πto prije, tj. na pojavu pr-vih simptoma. Principi su: ublaæavanjeboli i kontrola nastanka upale (ili kva-ziupale), pospjeπivanje cijeljenja, kon-trola dalje aktivnosti. PraktiËki se bole-sniku ordiniraju 1. kraÊi odmor, tj. pre-stanak ili modifikacija πportske/radne i/ili druge aktivnosti (koju smatramo“krivcem” u nastanku sy. prenaprezanja)uz, u teæim sluËajevima, primjenu imo-bilizacije (sadrena, ortotska, bandaæe),2. fizikalni postupci lijeËenja (led-krioterapija) bolnoga podruËja (5-10 mi-nuta viπekratno dnevno), elektrostimu-lacija, dubinsko zagrijavanje, ultrazvuË-

nerativno i kroniËno patoloπki promije-njenoga tkiva (nekada do hrskaviËnih/koπtanih kalcifikata) a, ako je moguÊe,utjeËe se i izravno na uzrok (mijenjaju seanatomski odnosi pojedinih dijelova od-govornih u nastanku sy., raznim tehni-kama poboljπava se prokrvljenost bole-snog podruËja i dr.). U sluËaju puknuÊapojedinih struktura, one se rekonstruira-ju i/ili kirurπkim putem fiksiraju. Ne sa-mo da sve metode lijeËenja ne daju100%-tan uspjeh (postoje i sluËajeviostajanja trajne invalidnosti, kao i nemo-guÊnosti daljeg bavljenja πportom ili pro-fesionalnom aktivnoπÊu), veÊ zbog sameetiologije nastanka kroniËnih tegoba,PREVENCIJA predstavlja (naroËito uπportu i profesionalnim aktivnostima)imperativ u pristupu. Prevencija moravoditi raËuna o tzv. unutraπnjim (indivi-dualni pristup!) i vanjskim Ëimbenicimanastanka (vrsta, mjesto i naËin aktivnostiu nastanku pojedinog sy., pristup aktiv-nosti, edukacija i korekcija moguÊihuzroka, npr. obuÊe, uloæaka u obuÊi idr.).

Sandi StoπiÊ, dr. med.

Anatomske strukturevezane uz straænjisindrom sraza gornjeganoænog zglobaukljuËuju: A, jaËerazvijeni straænjinastavak talusa; B, ostrigonum; C, frakturiranistraænji nastavak; D,kalcificirano upalnopromijenjeno tkivo; E,prominirajuÊe promjenestraænjega gornjeg polakalkaneusa

Slika 1.


ska se dijeli na dvije podskupine: postme-nopauzalna (tip 1) i senilna (tip 2). VeÊupozornost obraÊamo tipu 1 osteoporoze,na koji se moæe utjecati suvremenim na-Ëinom lijeËenja.

»imbenici rizika za osteoporozu

Danas su poznati mnogi Ëimbenici ko-ji utjeËu na nastanak osteoporoze. Na ne-ke od njih ne moæemo utjecati, poput na-sljednih Ëimbenika, spola i æivotne dobi.Tako su æenski spol i starije osobe skloni-je pojavi osteoporoze. U Ëimbenike rizikaubrajaju se neke kroniËne bolesti i naËinæivota. KroniËne bolesti koje pospjeπujunastanak osteoporoze Ëesto su poremeÊajælijezda s unutarnjim luËenjem. U njihubrajamo hipertireoidizam i hipotireoid-izam, poremeÊaje paratireoidnih ælijezda,πeÊernu bolest, poremeÊaje luËenja hor-mona spolnih i nadbubreænih ælijezda. Æe-ne koje kasnije dobiju prvu mjeseËnicu iranije uu u menopauzu, kao i nerotkinje,sklonije su razvoju osteoporoze.

Bolesti probavnoga sustava kod kojihpostoji poremeÊaj apsorpcije hranjivihtvari, a time i minerala, dovode do osteo-poroze. Meu takve bolesti spadaju upal-ne bolesti crijeva, praÊene dugotrajnimproljevima.

OπteÊenja jetre, uzrokovana zaraznimbolestima, alkoholom ili drugim toksini-ma (lijekovi), pogoduju nastanku osteo-poroze.

Bubrezi imaju vaænu ulogu u metabo-lizmu kalcija i fosfata, pa bubreæna oπte-Êenja prije ili kasnije dovode do osteopo-roze, a ona se ËeπÊe javlja i kod kroniËneopstruktivne bolesti pluÊa, reumatoidnogartritisa, kod nekih psihiËkih poremeÊaja,kao πto je anorexia nervosa.

Dugotrajno lijeËenje kortikosteroidi-ma neminovno dovodi do gubitka koπtanemase.

Nepravilna prehrana s niskim unosomkalcija i D-vitamina, uzimanje alkohola ikave, kao i slaba izloæenost sunËevim zra-kama, poveÊavaju vjerojatnost razvijanjaosteoporoze. Dokazano je da puπenje po-veÊava rizik prijeloma kuka za 50%. Mr-πave osobe, one koje se manje kreÊu, apogotovo dugotrajno nepokretne zbog bo-lesti, ËeπÊe obolijevaju od osteoporoze.

20%. Istraæivanja su takoer pokazala daæene te dobi u oko 25% sluËajeva imajunajmanje jedan prijelom kraljeπka, a svebi æene u dobi od 80 godina, prema pred-vianjima, mogle imati prijelom kralje-πka.

U muπkaraca je uËestalost takvih pri-jeloma znaËajno manja. Prijelomi kostijuu starijoj æivotnoj dobi, osim πto pred-stavljaju rizik za preæivljavanje zbogkomplikacija, dovode do znatnog materi-jalnog troπka.

Kako sprijeËiti nastanakosteoporoze?

Naπ koπtani sustav treba poËeti izgra-ivati joπ tijekom djetinjstva pravilnomprehranom, tj. unoπenjem dovoljne koli-Ëine kalcija kojim obiluju mlijeËni proiz-vodi. Takoer se mladi ljudi trebaju viπebaviti fiziËkim aktivnostima koje spreËa-vaju nastanak deformacije kraljeænice. Sestetskog glediπta, mrπavost je danas pri-hvaÊena, ali je neophodno naglasiti dasvaka krajnost prije ili kasnije dovodi dobolesti. Kod anoreksije nervoze obiËnodolazi do izostanka mjeseËnice, a i osteo-poroza se javlja u ranoj æivotnoj dobi. Li-jeËnik obiteljske medicine mora prepoz-nati svaku osobu koja je riziËna za nasta-nak osteoporoze. Ako se radi o osobamaoboljelim od bolesti kod kojih se primje-njuju lijekovi koji dovode do smanjenjagustuÊe kostiju (kortikosteroidi za autoi-mune i alergijske bolesti), neophodan jeveÊi lijeËniËki nadzor, prehrana bogatijakalcijem i D-vitaminom te kontroliranatjelesna aktivnost. U starijoj dobi prepo-ruËa se stalna tjelesna aktivnost, πetnje,plivanje i izlaganje suncu. Potrebno je na-glasiti da uzimanje sredstava za smirenjei spavanje kod starijih osoba, poveÊavarizik za nastanak prijeloma na prethodnoosteoporozom promijenjenim kostima.

Suvremena medicina ima na raspola-ganju viπe lijekova koji poveÊavaju ko-πtanu masu i time smanjuju nastanak pri-jeloma. Primjena takvih lijekova zahtije-va prethodnu temeljitu obradu. Takvi selijekovi moraju uzimati dugo vremena, uzstalno praÊenje lijeËnika. LijeËenje je sku-po, ali kada treba donijeti odluku o tomeda li ordinirati lijek, dileme prestaju: lije-Ëenje bolesnika sa smanjenom pokretlji-voπÊu zbog prijeloma kostiju znatno jeskuplje za druπtvo i obitelj nego primjenalijekova koji smanjuju uËestalost prijelo-ma.

Doc. dr. sc. Vilma MatkoviÊ, dr. med.

Kompresivni prijelom grudne kraljeænicedovodi do gubitka visine i progresivne grud-ne kifoze. Donja rebra mogu se nasloniti nazdjelicu πto dovodi do pritiska na trbuπneorgane i opuπtanje trbuπnih miπiÊa

Kako ju prepoznati?

Dijagnoza osteoporoze postavlja se natemelju kliniËkog pregleda, laboratorij-skih pretraga i mjerenjem gustoÊe kostiju,tzv. denzitometrijom.

Rano u tijeku bolesti javlja se bol uleima, osobito nakon duæeg stajanja ilinoπenja tereta. Velik broj æena potraæi li-jeËniËku pomoÊ nakon πto osjeti jaku bolu leima koja je posljedica naglog pokre-ta gornjeg dijela tijela. Tada se, nakonpregleda i obrade, ustanovi da se radi otzv. spontanom prijelomu trupa kraljeæa-ka, i to najËeπÊe onih grudnih. Svaki spon-tani prijelom kraljeπka zahtijeva temeljituobradu da bi se iskljuËili njegovi drugimoguÊi uzroci. NajËeπÊa je posljedicaosteoporoze prijelom vrata bedrene kosti,kraljeæaka i palËane kosti (u blizini ruË-nog zgloba). Do takvih prijeloma ne dola-zi samo nakon pada s veÊe visine, veÊ inakon poskliznuÊa koja se Ëesto dogode ukuÊi. Prema podacima u razvijenim zem-ljama, predvia se da Êe oko 30% æenatijekom æivota zadobiti jedan od navede-nih prijeloma. Prijelomi bedrene kosti po-stali su danas toliko Ëesti, osobito u stari-jim dobnim skupinama, da te osobe zau-zimaju viπe od 25% kreveta u ortoped-skim bolnicama. Smrtnost je vrlo visokakod prijeloma bedrene kosti, a samo ma-nje od polovice povrijeenih osoba nakonoperacije postaje ponovno pokretno. Ri-zik za nastanak prijeloma ruËnog zglobaza æene u dobi od 70 godina iznosi oko

Progresivna kifozagrudnog dijelakraljeænice sasmanjenjem visine


Savjet je jednostavan: unijeti ujednom danu kalorija onolikokoliko Êe se toga dana potroπiti.

Ali to nije tako lako. UnatoË mnogimteorijama o uzrocima debljine, Ëak iosobe genski sklone debljini mogu odr-æati normalnu tjelesnu teæinu unoseÊiodreeni red, ne jeduÊi hrane viπe negoπto Êe organizmu toga dana trebati. Ni-jemci imaju ne baπ pristojnu, ali uËin-kovitu uzreËicu: “Fress die Hälfte” ili“æderi do polovice”, πto znaËi ne jedido sitosti, nego prekini kad ti je najsla-e.

KAKO SPRIJE»ITI DEBLJINU

Piramida tjelesneaktivnosti Jane Nistrom,Minesota, SAD. Slika nadnu prikazuje najlakπi i zasvakoga prihvatljiv naËinfiziËkih aktivnosti, odobiËnog hodanja, penjanjastepenicama umjestodizalom i sl. Stepenica 2.odozdo je za sportaπe iamatere puna zdravlja kojimogu takve vjeæbeobavljati. To su skijanje,biciklizam, plivanje, ples,tenis, koπarka, lakπeplaninarenje. TreÊastepenica prikazuje joπzahtjevnije vjeæbe: golf,dizanje utega, tjelovjeæbesustavno obavljane,vjeæbe istezanja, kuglanje,boÊanje (igranje balota uDalmaciji) itd. Na vrhupiramide upozorenje:sjedeÊi (sedentarni) naËinæivljenja opasnost je zaoËuvanje zdravlja,pogotovo ako takva osobane obavlja nijednu fiziËkuaktivnost prikazanu naprve tri stepenice. Sastrane je upozorenjeaktivnim sportaπima kakoda se vladaju da bi seoËuvala aktivnost i odræalozdravlje.

Uz to treba nastojati troπiti even-tualno unesene suviπne kalorije fiziË-kim radom, tjelovjeæbom, kretanjem i,πto je najjednostavnije, malo bræim ho-danjem. Takve bi navike trebalo podu-zimati od ranog djetinjstva, pa Êe kori-stiti Ëak i onima koji su familijarnodkloni debljanju. I plivanje je izvanre-dan naËin skidanja kilograma. Korisnisu i razni drugi πportovi.

Djeca i omladina u vrijeme rastatrebaju unositi viπe kalorija nego od-rasle osobe sa zavrπenim rastom i raz-vojem. Takoer, osobe koje se oporav-

ljaju nakon kirurπkog zahvata.I hladno zimsko vrijeme zahtijeva

neπto viπe kalorija nego toplo ljeto.I fiziËki rad zahtijeva veÊi unos ka-

lorija, ali individualno vrlo razliËito.Netko je fiziËki mnogo aktivniji negonjegov vrπnjak.

Dakle, ta je mjera potpuno pojedi-naËna, individualna. Dræanje dijete ipreporuke koliko i kada jesti treba od-rediti lijeËnik, dobro upuÊen u taj pro-blem. Moæe pomoÊi i inæenjer pre-hrambenog fakulteta educiran u toj ma-teriji.


PROMIDÆBENIPROSTORu Narodnom

zdravstvenom listu!

Ako æeliteoglaπavati u

naπem listu, javitese Uredniπtvu na

telefon

21-43-59

Ako se æelite pretplatitina Narodni zdravstveni

list, dovoljno je danazovete telefonski broj

21-43-59 ili poπaljetedopisnicu sa svojim

podacima (ime, prezime, adresa)

u Zavod za javnozdravstvo, Odjel

socijalne medicine,51000 Rijeka,

Kreπimirova 52a.

Ponajprije treba svaku debelu oso-bu lijeËniËki pregledati boluje li od di-jabetesa, visokog krvnog tlaka, uriËnedijateze (uloga), koronarne bolesti sr-ca, bolesti zglobova itd. Nakon togalijeËnik Êe odrediti kako i koliko jesti,s obzirom na aktivnost pojedine debe-le osobe.

BMI ili Queteletov indeks

BMI (ili Queteletov indeks) se izraËuna tjelesna masa u kg podjeljena svisinom u metrima na kvadrat, primjer:

KG:V2 (Kg = kilogrami, V = visina u metrima na kvadrat) osoba visine 160cm, a tjelesne teæine je 80 kg, tada je BMI: 80:1,62=80:3,2=25 ili osoba je teπka65 kg, visoka 1,73 m

BMI (QI) je 65:1,73x1,73=21,7Vrlo mrπave osobe imaju QI do 10,5Mrπave osobe imaju 10,6-12,1,

srednje graene 12,2-13,8,

krupno graene 13,9-15,3,

debele osobe iznad 25.

Prema BMI (miπljenja Alpersa i Rosenberga).Normalno uhranjene osobe QI ili BMI = 21,0-24,9

mrπave osobe 18,0-20,9

umjereno debele osobe 25,0-29,9

veoma debele osobe 30,0 i viπePostoje i indeksi tjelesne mase (debljina) i drugih autora, kao πto su:BMI po Roehreru je sliËan QIPignetova klasifikacija indeksa krupnoÊe grae tijelaDe Mollo - visina, tjelesna masa i dobLorenz - tjelesna masa i visina.

Kalorija (cal) je jedinica a) za mjerenje topline prema lat. calor = toplina. Toje koliËina energije potrebna da litru vode ugrije za jedan Celsiusov stupanj(1°C), b) kalorija je u prehrani (nutriciji) mjera energije koju organizam Ëovjeka(æivotinje) dobiva iz namirnica. 1 kcal = 1000 kalorija, 1 kal = 4,2 J (dæula).

Iz knjige: Roko ÆivkoviÊ “Hranom do zdravlja”

U pravilu bi svaka osoba, pa i debe-la, trebala jesti tri puta na dan. Najobi-latiji bi trebao biti jutarnji obrok, zaju-trak, neπto manje obilat podnevni ob-rok, ruËak, a najmanje obilat veËera.Osobe koje su navikle na meuobrokmogu ga i dalje zadræati, ali ne jestivrlo kaloriËna jela. Dakle, mogli bi-smo kazati da za dnevne obroke vrijedi(slikovito) moje pravilo pet prstiju: pa-lac oznaËuje veliËinu jutarnjeg obroka,srednji prst ruËka, a mali prst veËere.Kaæiprst i Ëetvrti prst oznaËuju fakul-tativno meuobroke (“gablec”, “ma-rendu”). Nikako se ne preporuËuje je-dan ili samo dva dnevna obroka, πtomnoge debele osobe Ëine.

Treba znati da deblja ne samo hra-na nego i piÊe. U SAD su izraËunali datamoπnje stanovniπtvo raznim napitci-ma i piÊima unese Ëak do 22% kalori-ja!


Poznata je joπ pod nazivima: rot-kva, crna rotkva, rokva, reakev,rotkvica, mjeseËarka, rakva, andr-

kva i sl.Smatra se da je podrijetlo povrtnice

ili crne rotkve u zapadnoj Aziji i postojepretpostavke da je nastala od divlje rot-kve. Ona je prastara kultivirana biljka iod davnina se uzgajala kao uljarica ustarom Egiptu, Kini i Japanu. Koliko jeznaËenje imala kod starih EgipÊana, uka-zuju slike na zidovima hramova i grob-nica. Poznato je da su EgipÊani, koji sugradili Keopsovu piramidu oko 1900.godine p. n. e., koristili povrtnicu zajed-no s lukom i Ëeπnjakom, jer su smatralida to jelo pridonosi njihovu zdravlju. Umedicini starih Grka i Rimljana bila supoznata ljekovita svojstva povrtnice pro-tiv kaπlja i u lijeËenju diπnih organa. UFrancuskoj se povrtnica spominje u vri-jeme renesanse, kada se posebno cijeni-lo njeno djelovanje na luËenje æuËi.

Danas u prirodi nema divlje povrtni-ce, veÊ samo uzgojene. Spada u porodi-cu cruciferae. Korijen joj je mesnat,razliËitog oblika i boje (bijela, siva, cr-na, ruæiËasta, crvena); u sebi sadræi vi-sok postotak ulja goruπice i ima karakte-ristiËan ljut okus i oπtar miris te se uprehrani koristi za salate i kao zaËin, πtoovisi od sorte, a manje kao povrÊe zadnevnu prehranu. Uzgaja se u cijelomesvijetu, ali kao povrtna kultura, jer semalo troπi i nije prikladna za industrij-sku preradu.

Hranjiva je vrijednost povrtnice ma-la. Energetska vrijednost 100 grama je-stivoga dijela sadræi 70 kcal ili 294 kJ.Sadræi oko 1% bjelanËevina, 0,1-0,2%biljnih ulja, 15% ugljikohidrata i celulo-ze oko 0,7%. Sadræi relativno dovoljnukoliËinu mineralnih sastojaka, 0,7-0,8%.Najviπe ima kalija, 322 mg%, u manjojkoliËini kalcija 33 mg%, fosfora 29mg%, natrija 18 mg%, æeljeza 0,8 mg%.

Odnos kalcija i fosfora takav je da omo-guÊava iskoriπtavanje kalcija.

Od vitamina je po sadræaju najzna-Ëajniji vitamin C - 29 mg%, zatim sadræikaroten (provitamin A), vitamine B

1, B

2

i niacin.Povrtnica se naroËito cijeni u sjever-

nim zemljama: NjemaËkoj, Poljskoj iRusiji. Viπe se upotrebljava u juænoj ne-go u sjevernoj NjemaËkoj. Poznati ki-rurg dr. Kehr zakljuËio je da razlog tometreba traæiti u poveÊanoj upotrebi povrt-nica u prehrani.

ZahvaljujuÊi svom mirisu i okusu, uprehrani se koristi uglavnom kao aperi-tiv, potiËe apetit i pojaËava luËenje æelu-Ëanog soka. Teæe se probavlja te je stogatreba πto viπe usitniti. Uvijek je treba pri-premati neposredno prije upotrebe jerstajanjem gubi specifiËan miris i okus.Vaæno je napomenuti da je ne treba jestiposoljenu, a pogotovo da uz posoljenupovrtnicu ne treba piti pivo.

Korijen rotkve sadræi sumporno uljerafanol, zatim niz spojeva s uljem slaËi-ce, mineralne tvari, vitamine, fermente ilizocin, koji se odlikuju jakim bakteri-cidnim djelovanjem. Povoljno djeluje naizluËivanje sluzi iz diπnih organa pa sepreporuËuje kod bronhitisa, prehlade ikaπlja. PotiËe luËenje probavnih sokovai rad crijeva te se preporuËuje kod osobakoje pate od zatvora. Stimulira izluËiva-nje æuËi kod oboljenja æuËi i æuËnih pu-teva i pojaËava luËenje mokraÊe.

Svjeæ sok dobiven od povrtnice starije narodni lijek. Kod oboljenja æuËi pri-prema se na sljedeÊi naËin: rotkva seoguli, nariba i iscijedi se sok. Od rotkvesrednje veliËine moæe se dobiti 250 gra-ma soka. Pije se tijekom dana, 100-150grama soka podijeljenog na manje doze.Poslije 4-5 dana preporuËa se pauza od2-3 dana. Povrtnicu je potrebno uzimatiduæe vrijeme da bi njeno djelovanje biloefikasno. PreporuËa se i sok koji se pri-

prema od jednake koliËine povrtnice imrkve, a uzima se po mala Ëaπa prijeruËka.

Povrtnica i njen sok ne preporuËujuse osobama koje imaju upalu sluzniceæeluca i crijeva, Ëir na æelucu i dvanae-sniku te osobama koje su bubreæni bole-snici.

Sirup od povrtnice kao sredstvo zaiskaπljavanje priprema se ovako: rotkvi-ca se oËisti, opere i sitno nariba. Prelijese medom i sokom od limuna te pusti daodstoji 3-24 sata. Zatim se iscijedi sok ipije nekoliko puta dnevno po ælicu.

Rotkvica mjeseËarka(Raphanus sativus var. radicula)

Ona je botaniËki varijetet povrtnice,poznatija i omiljenija u prehrani odpovrtnice. Blaæeg je okusa, lakπe pro-bavljiva i moæe se jesti sirova i na salatu.

Po biokemijskom sastavu sliËna jepovrtnici, ali ima mnogo manje goruπiË-ne kiseline, zbog toga je ukusnija i pro-bavljivija.

Rotkvica mjeseËarka rijetka je biljkakoja za 20-30 dana nakon sijanja dajesoËan, hrustav crven korijen, ugodnoga ipomalo reskoga okusa. Naziv mjeseËar-ka dobila je po tome πto joj vegetacijskiperiod traje mjesec dana. Rotkvice seprodaju u vezicama zajedno s liπÊem, ko-je ljudi obiËno bacaju. Od liπÊa rotkvicemogu se pripremiti ukusne juhe i prilozi.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski,dr. med.

• JO© O POVR∆U I BILJU •

POVRTNICA - ROTKVICA(Raphanus sativus)


Poznat je pod nazivima: krtola, krumpir, krumpjer, podzemnica i sl.Krumpir je jednogodiπnja zeljasta biljka, koja svojim ukusnim gomoljima obo-

gaÊuje naπu prehranu i danas je jedna od najraπirenijih namirnica na svijetu.Pretpostavlja se da je u planinskim krajevima Juæne Amerike bio poznat joπ prije

naπe ere. Koliku je vaænost imao u prehrani indijanskih plemena i njihovoj mitologi-ji, uoËilo se nakon pronalaska keramiËkih predmeta s oslikanim motivima u vezi skrumpirom, na obalama Perua krajem II. stoljeÊa.

U Europu je krumpir prenesen iz Perua i »ilea u XVI. stoljeÊu, razliËitim neovi-snim putevima. Najprije je prenesen u ©panjolsku, gdje se 1573. godine poËeouzgajati, a potom i u Engleskoj. Nakon toga proπirio se po Ëitavoj Europi i, πto jezanimljivo, i po Sjevernoj Americi. Dugo vremena krumpir je bio cijenjen kaorijetka i skupocjena ukrasna biljka. Tek krajem XVII. i poËetkom XVIII. stoljeÊakrumpir je postao vaæna prehrambena kultura.

Krumpir se danas najviπe uzgaja u Europi, Ëak oko 80% ukupne proizvodnje.Ima mnogo sorti krumpira, preko 1500. Razlikuju se po boji, obliku, sastavu gomo-lja, vremenu sazrijevanja. Koristi se u ljudskoj prehrani, zatim u kemijskoj i farma-ceutskoj industriji i kao visokovrijedna stoËna hrana.

U naπoj prehrani zastupljen je Ëitave godine. On je najhranjivija namirnica.ZahvaljujuÊi njegovoj bioloπkoj vrijednosti, Ëovjek bi se mogao odræati na æivotukada ne bi imao drugih namirnica na raspolaganju.

Energetska vrijednost 100 grama kuhanog krumpira iznosi u prosjeku 85 kcal(357 kJ). U svom sastavu sadræi oko 2% visokovrijednih bjelanËevina, 0,1% masti ioko 19% ugljikohidrata, najviπe πkroba, zatim vaæne vitamine, najviπe vitamina C tevitamine B1

i B2. Vitamin C velikim se dijelom razara prilikom termiËke obrade, dok

se u krumpiru gubi tek ako se on kuha oguljen i narezan. Kad ga kuhamo u kori,saËuva se treÊina vitamina C, a peËen u kori gubi ga neznatno.

Bogat je neophodnim mineralnim tvarima: kalcijem, fosforom, æeljezom, ba-krom, cinkom i molibdenom.

U krumpiru nisu svi sastojci jednakomjerno rasporeeni. Najviπe bjelanËevina ivitamina C nalazi se odmah pod korom te je stoga potrebno krumpir tanko oguliti, alije najbolje kuhati ga u kori, pa tek onda oguliti, ili ga peÊi u kori.

Potrebno je znati da se ne jede proklijao i zeleno obojen krumpir jer sadræi velikedoze solanina koji je otrovan.

Prilikom kupovine treba odabrati Ëvrst krumpir, bez izdanaka i zelenih ili crnihtoËkica. Potrebno ga je pohraniti u taman i hladan prostor, u dobro ozraËenu posuduili papirnatu vreÊu.

U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava i kao pomoÊno ljekovito sredstvokod reumatizma, upale miπiÊa, glavobolje, visoke temperature, opekotina, ozeblina,u obliku kaπe od oguljenog, prijesnog krumpira. Kod upale sluznice æeluca upotreb-ljava se sok od krumpira. Meutim, treba voditi raËuna o tome da krumpir nije prskanzaπtitnim sredstvima i da nema klica.

Kaπa od krumpira priprema se ovako: krumpir se oguli, sitno izriba, moæe sedodati malo mlijeka, i stavi na bolno mjesto.

Sok od krumpira dobije se tako da se krumpir oguli, nariba i iscijedi sok. Kako jeneobiËnog ukusa, moæe mu se dodati sok od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sokbogat je baziËnim tvarima te veæe na sebe mokraÊnu kiselinu i tako pomaæe kodgihta, reume i artritisa.

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

• JO© O POVR∆U I BILJU •

Poznata je pod nazivom: kopriva æara,æarica, pasja kopriva, æeæa, æarulja.

Kopriva je korovska zeljasta biljka,raste posvuda, rasprostranjena je po cije-lom svijetu. Njen list sa æeravkama sluæikao povrÊe, a upotrebljava se i u industrijii kozmetici.

Zbog svoje prehrambene i vitaminskevrijednosti, kopriva se ubraja u najkorisni-je i najpristupaËnije samoniklo lisnatopovrÊe. Hranjivost koprive poznavali sustari Grci i Rimljani. Zato nije Ëudo πto suje stari EgipÊani kultivirali. Joπ je Plinijetvrdio da mlada kopriva sluæi kao hrana iobrana organizma od bolesti.

Kopriva sadræi 5,5% bjelanËevina,0,7% masti i 7% ugljikohidrata. Od vita-mina, bogata je vitaminom C (u mladomliπÊu koprive nalazi se 75-140 mg), zatimkarotenom (Provitaminom A) 20 mg, vita-minima B

2, K i pantotenskom kiselinom.

Od minerala sadræi kalcij, fosfor, æeljezo,magnezij, natrij, kalij i kremniËnu kiseli-nu.

Na naπim jelovnicima kopriva je vrlorijetko zasupljena. Moæe se pripremiti namnogo naËina, od juhe do deserta i napita-ka. Priprema se u jelima identiËno kao πpi-nat.

Kopriva ima viπestruko djelovanje.Korisna je kod slabokrvnosti, bolesti pro-bavnih organa, reumatizma, za ËiπÊenje or-ganizma. Losioni i oblozi sluæe za ËiπÊenjekoæe, pomaæu u odstranjenju akni i ekce-ma i dobro su sredstvo protiv otpadanjakose.

»aj od koprive priprema se ovako: stru-Ëak mladih listova koprive kuha se 15 mi-nuta u litri vode, procijedi se i popije tije-kom dana. Taj Ëaj poæeljno je piti tijekommjesec dana.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

KRUMPIR(Solanum tuberosum)

KOPRIVA(Urtica dioica)


Neki Êe postati dobri sportaπi, paÊe tek kasnije primijetiti da imvid popuπta. Trebaju li se tada

odreÊi sporta? Tko bi uopÊe znao daIvaniπeviÊ ne vidi dobro da novinari ni-su snimili i prikazali kako mu je usredteniskog nadmetanja ispala iz oka kon-taktna leÊa?

Bez obzira na to radi li se o vrhun-skim sportaπima ili tek o rekreativcima,noπenje optiËkih pomagala ne bi ih tre-balo pokolebati u njihovim fiziËkim ak-tivnostima. Moæe im samo ponekadizazvati manje neugodnosti, pogotovokad se ne izabere najpogodnije rjeπenjeza korekciju vida.

Zato bi, u suradnji s okulistom i op-tiËarom, vrijedilo razmotriti sve situa-cije u kojima nam je oπtar vid neopho-dan.

Zimski sportovi

Sezona skijanja sada polako jenja-va. Meutim, svake godine, veÊ od li-stopada Ëujem iste æelje svojih pacije-nata, strastvenih skijaπa: “Molim Vas,pomozite. Nosim naoËale za vid. Kadskijam, moram ih skinuti da bih stavio

skijaπke naoËale. Onda viπe ne vidimdobro procijeniti stazu. Polomit Êu se.Kad s naoËalama uem u zagrijan pro-stor, odmah mi se zamagle. Skinem ih,ali tada vidim joπ gore...”

©to je rjeπenje? NaoËale veÊ ima, alione nisu dobre za sve situacije. SpasitÊe nas kontaktne leÊe. Kakve? Ovisno odioptriji, ovisno o vremenu za adapta-ciju do polaska na skijanje, ovisno oæelji da ih se nosi i kad se vrati sa skija-nja, ovisno o materijalnim moguÊnosti-ma...

Svi bi viπe voljeli nositi mekane le-Êe zbog toga πto ne æuljaju i ne zahtije-vaju posebnu adaptaciju. Meutim, teknakon πto ih okulist pregleda, znat Êe sekoje leÊe njihovim oËima pristaju. Onikoji naoËalama moraju nadoknaditisvoju minus ili plus dioptriju, mogu no-siti obiËne mekane leÊe. Oni koji imajutzv. astigmatizam i treba im cilindriËnakorekcija, bilo u plusu ili minusu, boljeÊe vidjeti kroz tzv. polutvrde leÊe. Oso-be koje ih nose veÊ otprije, neÊe odla-skom na skijanje imati nikakvih proble-ma. Oni koji su odabrali skijanje kaopovod za poËetak noπenja polutvrdihleÊa, mogli bi se zateÊi u nezgodnoj si-tuaciji. PreporuËam da se takve leÊepoËnu nositi barem mjesec dana prijepolaska, kako bi se oËi na njih priviknu-le i svladalo rukovanje njima. U protiv-nom Êemo naπe skijanje “proplakati”.

Na sreÊu, danas se na naπe træiπtepolako probijaju tzv. mekane-toriËneleÊe, koje objedinjavaju udobnost me-kanih leÊa i oπtrinu vida polutvrdih le-Êa. Za sada su idealno rjeπenje za spor-taπe koji imaju astigmatizam.

Mekane leÊe izvrsno prianjaju naoko. NeÊe ispasti pri udarcu ili padu,kao πto se Ëesto deπava polutvrdim le-Êama koje na oku slobodno plivaju.Moæda je IvaniπeviÊ imao baπ polutvr-du leÊu, koja nije najsretnije odabranaza sport kojim se bavi.

Mekane leÊe ne zahtijevaju prila-godbu oka. Moæemo ih prvi put probatina sam dan polaska, nakon πto smo na-uËili kako ih struËno staviti i skinuti.Moramo joπ nauËiti i kako ih oprati ispremiti u kontejner preko noÊi, da binas ujutro doËekale Ëiste i spremne zastavljanje na oko. Ne smijemo zabora-viti specijalnu tekuÊinu kojom se to ra-di. Ako nam se to i desi, moramo jekupiti u prvoj ljekarni tamo gdje smoodsjeli. Za poËetnike je korisno ponijetiknjiæicu s uputama koju se dobije uzprve leÊe.

Jednostavnije je za tu prigodu oda-brati jednodnevne mekane leÊe. PonijetÊemo sa sobom onoliki broj tzv. jed-nodnevnih leÊa koliko Êemo dana bitina putu. Njih ne treba prati. NaveËer ihjednostavno bacimo, a ujutro stavimona oËi novi par iz sterilnog pakovanja.Ta je varijanta neπto skuplja, ali je vrlopraktiËna. Jednodnevne leÊe zgodne suza osobe koje ih ne nose stalno. Tadamoæemo opravdati njihovu neπto viπu


VIDOM DO KRETANJAOd ranog djetinjstva razlikujemo djecu koja su aktivna, viæljasta, neumorna u svom kretanju i

onu drugu, mirnu, povuËenu, usporenu djecu, koja pokazuju malo interesa za fiziËke aktivnosti.Vrlo je vjerojatno da oni “neuhvatljivi” imaju dobar vid, a ti povuËeni ne vide jasno i zato

oklijevaju. Iz redova onih prvih stvaraju se vrhunski sportaπi, dok Êe se ti drugi okrenuti viπeumnim aktivnostima. Ako se i odluËe baviti sportom, bit Êe to neπto πto ne zahtijeva veliku fiziËku

spretnost, preciznost i brzinu. Odabrat Êe neπto statiËno, gdje se ne moæe pasti.Moæda se meu njima kriju npr. vrhunski πahisti.


cijenu. U pakovanju obiËno bude 30 ko-mada (za jedan mjesec). Koristimo li ihnpr. samo za jednotjedno zimovanje,onda Êe jednom oku jedan paket bitidostatan za iduÊe 4 sezone (4x7 koma-da + 2 rezervne leÊe), naravno, uz uvjetda nam se dioptrija ne promijeni. KadproraËunamo da s njima uπtedimo natekuÊinama za ËiπÊenje i Ëuvanje leÊa,troπak i nije znaËajno veÊi nego za traj-nije leÊe. Na æalost, joπ ne postoje me-kane-toriËne jednodnevne leÊe.

Ljetni sportovi

Pred nama je ljeto, plivanje, ronje-nje. Imam poznanika koji nosi naoËalevelike minus dioptrije, a lud je za ronje-njem. Kakva korist od ronjenja, ako nemoæe dobro vidjeti sve podmorske lje-pote? I ovdje su idealno rjeπenje kon-taktne leÊe ispod maske. Bitno je da semaska stavi i skine “na suhom” te da nepropuπta. Kad bi more zapljusnulo oËi,otplavilo bi leÊe, jer ih na oku dræi va-kuum. To vaæi i za plivaËe koji ispodplivaËkih naoËala nose leÊe.

Za one tvrdokorne, koji nikako nepristaju na noπenje leÊa, ima joπ jednorjeπenje: staviti na masku ili na plivaË-ke naoËale plastiku s dioptrijom. NaπioptiËari nisu oduπevljeni takvim zah-tjevima iako je on izvodiv. Neki mojipoznanici odlaze u Italiju gdje Êe opti-Ëari, uz razumnu cijenu, iz tvornice na-ruËiti staklo/plastiku s dioptrijom za veÊkupljenu masku i ugraditi je.

Kako nam godine prolaze, poËinje-mo sve loπije vidjeti na blizu. Zamislitenekoga tko se od mladosti bavi podvod-nim ribolovom. Poslije Ëetrdesete po-Ëeo je primjeÊivati da ne vidi dobro nablizu, npr. pri napinjanju harpuna napodvodnu puπku. Teoretski bi bilo mo-guÊe napraviti mu masku poput naoËalakoje imaju kombinaciju stakla za dalji-nu i blizinu. Bojim se da bi to bilo isu-viπe skup i egzotiËan zahtjev.

U takvom sluËaju postoje takozva-ne multifokalne mekane kontaktne leÊekoje omoguÊavaju oπtar vid na daljinu iblizinu. Kad sam pacijentu ponudila ta-kvo rjeπenje, odgovorio je da se bojikako se na takav tip leÊa ne bi uspionaviknuti. Uvaæila sam njegov razlog,tim viπe πto mi je priznao da se ni na

kombinirane, tzv. progresivne naoËalejoπ nije sasvim dobro navikao.

Priznajem da ne inzistiram na mul-tifokalnim leÊama kod pacijenata kojinisu dovoljno motivirani za prilagodbuna kombinaciju dioptrije za daljinu iblizinu. Za naπe je prilike joπ uvijekrelativno skupo nabaviti optiËko poma-galo koje kasnije, iz bilo kojeg razloga,neÊemo rado nositi. Na zapadu su takveleÊe uobiËajeno rjeπenje za osobe iznad40-ih. BuduÊi da im cijena nije velika uodnosu na zapadnjaËki standard, mnogiÊe ih barem probati. Naπi ljudi koji pri-vremeno æive u inozemstvu i tamo do-biju takve leÊe, sasvim se dobro navik-nu na njih i oduπevljeni su prednostimakoje im pruæaju. Znam to kad mi douna kontrolu dioptrije i æele nabaviti inositi istu vrstu leÊa i nakon povratka uHrvatsku.

Timski sportovi

Ako se bavimo timskim sportovi-ma, kao πto su nogomet, koπarka, ruko-met i sl., gdje postoji moguÊnost suda-ranja i padova, polutvrde leÊe nisu do-bro rjeπenje jer ih se moæe lako izgubitizbog njihove mobilnosti na oku.

Imam prijatelja, nekadaπnjeg prvo-ligaπa koπarkaπa. Danas nosi polutvrdeleÊe, a u momentima kad zna rekreativ-no zaigrati koπarku, stavi mekane leÊeiako kroz njih ne vidi onako oπtro kaokroz polutvrde koje stalno nosi. Za ta-kve prilike mekane su mu sasvim do-bre. Ne padaju mu, a vidi bolje pogoditikoπ nego bez iËega, kako je prije obiËa-vao igrati.

Drugi sportovi

Za kontaktne sportove, kao πto sukarate, boks, judo i sl., bolje je zabora-viti na naoËale. Moæemo birati ili niπta,ili mekane leÊe. Procijenite sami kolikosu vam korekcija vida u takvim, do-slovce na blizu, kontakt-sportovima, ibolji vid od onog kakvog vam je priro-da dala, uopÊe potrebni.

AtletiËari trebaju korekciju ako imje neophodna preciznost, npr. pri skokuu vis. Opet su meke leÊe rjeπenje. Trka-Ëi mogu imati i naoËale, ali Ëvrsto veza-ne iza glave.

GimnastiËari ne moraju imati korek-

ciju ako su na parteru ili se Ëvrsto dræesvojih sprava, ali ako na njih naskaËu,morali bi precizno procijeniti doskok.Opet su meke leÊe idealno rjeπenje.

”Minus” oËi su osjetljive

Za sve one koji se jako napinju, kaoπto su dizaËi utega, rekreativci u tereta-ni, treba jedno korisno upozorenje: onimogu, bez problema, vjeæbati i s naoËa-lama, ali moraju voditi raËuna o tomeimaju li njihove oËi minus dioptriju. Ta-kve su oËi osjetljive na trzaje i napinja-nja prilikom sagibanja i dizanja tereta.Sklone su pucanju kapilara, nakon Ëegase pojave “muπice pred okom”. Nasta-vimo li s napinjanjem, sljedeÊa je oz-biljna komplikacija odljepljenje mreæ-nice (ablacija retine), koje zahtijevabolniËko lijeËenje i moæe zavrπiti zna-Ëajnim gubitkom vida na zahvaÊenomoku.

Rekreativci

Za one manje ambiciozne koji sevole kretati, ostaje pjeπaËenje, planina-renje, rekreativno trËanje. NaoËale namu takvim situacijama ne smetaju. AkoveÊ nosimo leÊe bilo koje vrste, pazimoda uvijek sa sobom ponesemo vlaænemaramice za pranje ruku i pribor za Ëi-πÊenje leÊa. Nezgodno je kad leÊu æeli-mo skinuti iz oka, a nemamo njezinkontejner za odlaganje. Polutvrdu mo-æemo zamotati i u maramicu dok ne do-emo kuÊi, ali Êe se mekana u tom slu-Ëaju osuπiti i postati neupotrebljiva. Po-nesimo i boËicu umjetnih suza koje mo-æemo ukapati u oko i preko leÊe za slu-Ëaj da nam vjetar sasuπi oko ili nanesepraπinu.

Kad malo promislim o Ëemu sve lju-di skloni kretanju koji nose optiËka po-magala moraju razmiπljati, priznajemda bi bilo najlakπe odustati. Meutim,znajuÊi koje su blagodati aktivnoga æi-vota za naπe zdravlje, preporuËujem imda ih te male teπkoÊe ne obeshrabre.Neka porazgovaraju sa svojim okuli-stom o situacijama u kojima im posto-jeÊe optiËko pomagalo smeta i zajed-niËki Êe naÊi najbolje moguÊe rjeπenje.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.


Vrlo Ëesto, kad se govori o takvimpacijentima, pomiπlja se samona djecu sa smetnjama u razvoju,

kod kojih je oπteÊenje prisutno od djetinj-stva, a zapostavljaju se starije osobe, kodkojih zbog godina, bolesti i naËina æivotadolazi do slabljena motorike, sluha i vida.Tu pripadaju i osobe koje imaju ograniËe-nu ili trajnu nemoguÊnost npr. kretanja,kao posljedicu traume ili lijeËenja nekogoboljenja.

Sruπimo barijere

Broj djece sa smetnjama u razvojustalno je u porastu, πto je u suprotnosti sastupnjem razvoja zdravstvene zaπtite, alije u odnosu s djelotvornosti moderne me-dicine, pa velik broj djece roene sa smet-njama ostaje na æivotu, za razliku od pri-jaπnjih desetljeÊa, kada je djeËja zaπtitabila slaba ili nikakva pa je velik broj takvedjece umirao. Razvijenost medicinskeznanosti utjeËe i na produæenje æivotnogavijeka, pa se i u srednjoj i starijoj æivotnojdobi susreÊe poveÊan broj osoba s naj-razliËitijim oπteÊenjima. Ta Ëinjenica tra-æi ozbiljan pristup takvim osobama od sa-mog poËetka bolesti, kako bi se one πtobolje ukljuËile u normalan æivot, a poslje-dice moguÊih oboljenja Ëim viπe smanji-le. VeÊ u najranijem djetinjstvu takva dje-ca trebaju biti obuhvaÊena preventivnim iterapijskim postupcima svih specijalnostikoje mogu utjecati na poboljπanje kvali-tete æivota tog pacijenta, ali i njegove oko-line.

Naπe druπtvo smatra se humanim i iz-razito osjetljivim za probleme svoje po-pulacije. Meutim, osobe s tjelesnim oπte-Êenjima svakodnevno se susreÊu s mno-πtvom problema, koji proizlaze iz nejed-nakosti u razvoju socijalne i zdravstvenezaπtite njih i osoba bez oπteÊenja. NajuoË-ljiviji problem predstavljaju graevinskebarijere u naπim zdravstvenim ustanova-ma, koje su za mnoge osobe s tjelesnimoπteÊenjima nesavladive.

Vaænost prvog posjeta

U pogledu zaπtite usta i zubi djece sasmetnjama u razvoju, djeËji stomatologmora imati istu ulogu kao i ostali pred-stavnici zdravstvene zaπtite (pedijatri, psi-holozi, logopedi) jer su djeca sa smetnja-ma u razvoju osobe veÊ na neki naËin du-πevno i tjelesno promijenjene, a propada-njem njihova zubala pojaËava se i ta nji-hova smetnja u razvoju. Stomatolog moratijesno suraivati s ostalim specijalistimau zaπtiti i unapreenju zdravlja takve dje-ce. Roditelji ili skrbnici te djece od velikesu pomoÊi stomatologu.

Zato je vaæno da budu pravovremeno ipravilno informirani o vaænosti lijeËenjazubi i preventivnim mjerama u takve dje-ce. Najbitnije je postiÊi kontinuiran sto-matoloπki nadzor i provedbu preventiv-nih stomatoloπkih mjera. Prvi posjet ta-kvog djeteta stomatologu od posebne jevaænosti za to dijete, roditelje, ali i za sto-matoloπki tim. Taj posjet treba biti bezkonkretnog rada na lijeËenju, veÊ se ontreba svesti na obostrano psiholoπko upo-znavanje i uspostavljanje najboljeg mo-guÊeg kontakta. Ako se radi o djetetu sjaËom retardacijom, ono neÊe moÊi shva-titi vrijednost naπeg rada, pa Êe instinktiv-no i redovito reagirati odbijanjem. Tadase, u dogovoru s roditeljem-starateljem,mora biti odluËan, pa ga i fiziËki obuzdatikako bi se obavilo odreeno lijeËenje. Kadse radi o potpunoj retardiranosti ili nemo-guÊnosti uspostavljanja kontakta, tada sepristupa lijeËenju u opÊoj anesteziji.

Bolest odreuje naËin pristupa

Djeca koja su preboljela cerebralnuparalizu, imaju posljedice u obliku oπte-Êenja razliËitih dijelova mozga, a to semanifestira ukoËenoπÊu bolesnih dijelovatijela i pojavom hiperreaktivnih refleksa,ili nehotiËnih besmislenih pokreta, slabimili potpunim pomanjkanjem ravnoteæe i ne-sigurnim hodom, ili koËenjem miπiÊa pripokuπaju kretanja te tremorom (drhtanjem).

Velik broj djece (60%) s cerebralnomparalizom mentalno je retardiran. Zbogtako velikih smetnji intelekta i motorike,ta djeca Êe slabo odræavati higijenu usta.Nepravilna prehrana (mekana hrana), uro-ena oπteÊenja cakline zuba, veÊi broj or-todontskih anomalija, nepravilno disanje(na usta), abnormalno gutanje i dræanjejezika te jako stiskanje i πkripanje zubima(bruksizam) dobra su podloga za mnogoËeπÊa i opseænija oboljenja zuba i usta tedjece, te stoga i potrebe za posjetom sto-matologu.

Djeca sa smetnjama lokomotornog su-stava (sustav za kretanje), koje mogu bitiposljedica raznih bolesti, kao πto je multi-pla skleroza, poliomijelitis i distrofija mi-πiÊa, imaju smetnje kretanja, sjedenja,ævakanja i gutanja.

Kod poremeÊaja inteligencije koji na-staju prije roenja (oπteÊenja i bolestitrudnice), pri porodu (mehaniËke povredei nedostatak kisika) te poslije poroda doËetvrte godine (posljedice bolesti i oπte-Êenja novoroenËeta) govori se o mental-noj retardaciji.

Ovdje se stomatolog moæe susresti sizrazito dobrom, strpljivom i mirnom dje-com, kao πto su mongoloidi. Oni obiËnoimaju izraæene cirkularne karijese zbogËestih anomalija broja zubi, cakline i zbogneadekvatne higijene usne πupljine. Sva-ku terapiju oteæavaju debeo jezik i velikiobrazi, gusta obilna slina te gotovo uvijekprisutna upala zubnog mesa. Kako ta dje-ca izrazito vole hranu, na suradnju ih semoæe lako pridobiti obeÊanjem da ih izalijeËenja ti zubi neÊe boljeti pa Êe moÊipuno jesti.

Suprotno mongoloidima, susreÊemose s agresivnom i nemirnom djecom kojuje teπko privoljeti na suradnju, a naroËitosu nepodesni za zahvate koji duæe traju.

Gluhonijema djeca spadaju u red oso-ba posebnog duπevnog razvoja. S takvomdjecom teπko je raditi jer oni primarno neËuju, a uspjeh u terapiji ovisi o naπemponaπanju. Kako bi prikrili svoj primarni

Stomatolog u zaπtiti zdravlja osoba s psihofiziËkim oπteÊenjima

NEOPHODNI POVJERENJE I SURADNJAStomatoloπko zbrinjavanje osoba s tjelesnim i psihiËkim oπteÊenjima sastavni je dio sveobuhvatnogmedicinskog zbrinjavanja. Koliko je to velik problem, najbolje ilustrira Ëinjenice da gotovo svakapeta osoba ima neko od oπteÊenja, bilo da se radi o oπteÊenjima organa za kretanje, psihofiziËkim

poremeÊajima ili moæda oπteÊenjima sluha ili vida.


Unutarnji mir stanje je opuπtenosti,prisutnosti u trenutku, stanje u ko-jem smo svjesni sebe, svojih mi-

sli, osjeÊaja, æelja, potreba i svog vrijedno-snog sistema. Znamo πto je nama vaæno, aπto nije. Razumijemo zbivanja koja nasokruæuju, ali im se ne predajemo slijepo.Razlikujemo podruËja na koja moæemodjelovati od onih koja su izvan naπega do-sega. Bavimo se onim za πto smo odgovor-ni. Znamo zaπto Ëinimo to πto Ëinimo, azaπto neπto nije potrebno Ëiniti.

Ja sam samo ono πto vidiπ

Kada osjeÊamo unutarnji mir, znamorazlikovati svoj æivotni put od tuih. Dru-ge ljude moæemo razumjeti i podræati uosobnim traæenjima, ali im se ne mijeπamou æivot niti im nameÊemo svoja pravila.»ujemo ih i bodrimo, ali ne Ëinimo za njih.Ako nam neπto nije pravo, pregovaramo ipronalazimo rjeπenja koja su prihvatljivaza obje strane.

SLOBODNI smo od unutarnjih prisila,a ne od odgovornosti. MO∆NI smo nadsvojim nekonstruktivnim obrascima pona-πanja i miπljenja, a ne nad drugim ljudima.

UÆIVAMO u osobnoj kreativnosti, uËenjui mudrosti, a ne u dokazivanju pred drugi-ma. Znamo prepoznati razloge za RA-DOST na svakom koraku. Æivimo punoÊuSVOGA SADA.

Unutarnji nam mir daje osjeÊaj distan-ciranosti od naπeg imena, podrijetla, titula,rase, nacije, statusa, tijela, odjeÊe, imetka,ponaπanja i postignuÊa. Mi nismo sve to.To su samo sredstva koja koristimo prola-zeÊi kroz æivotna iskustva. O njima ne ovi-si naπa vrijednost. O njima ne ovisi naπasreÊa.

Istog trena kada nestane ta distancira-nost, kada je zaboravimo u vrtlogu nemirai napetosti, postat Êemo njihove ærtve i ro-bovi. Oni Êe imati nas, umjesto da mi ima-mo njih.

OsjeÊat Êemo se loπe ili dobro zbogsvog imena jer smo se poistovjetili s njim.Dokazivat Êemo da smo bolji od svojihpredaka ili dostojni nasljednici loze. Stid-jet Êemo se πto smo doselili sa sela, πto sunam preci seljaci i kompenzirati tu Ëinjeni-cu na razne naËine ili s omalovaæavanjemgledati na ljude manje plemenita roda. Bo-rit Êemo se za titulu ili dokazivati kako ona

nije vaæna jer je nismo uspjeli dobiti. Crn-ce Êemo moæda proglasiti ipak neπto ma-nje inteligentnima, a æutu rasu “krdom” jerbijelac, to sam JA. Nacija Êe nam postati“voljena mati” zbog koje Êemo smjeti po-niæavati druge. Status Êe postati simbol zavrijednost. Od tijela Êemo napraviti izlog,a od odjeÊe znak da smo u trendu. Postig-nuÊa Êe postati naπa cijena, a ponaπanjaodraz dobro oblikovane propagande. Gu-beÊi distancu, postajemo “tijesto” kojeoblikuju vanjski kriteriji.

Nisam odgovoran za svojeponaπanje

No, nemir donosi i neke dobiti. Kadnas obuzme, mi prestajemo biti odgovorniza svoje ponaπanje. Tada nitko od nas i neoËekuje da mislimo, budemo razboriti imudri. ReÊi Êe: “Pusti ga. Vidiπ da je uzne-miren!”

Tada sami sebi ne postavljamo teπkapitanja poput: “Zaπto ovako æivim? Koji jesmisao mog æivota? Jesu li moja vjerova-nja ispravna? Izbjegavam li preuzeti odgo-vornost za svoj æivot?” Tada æivimo auto-matski, prema davno nauËenim obrascima

nedostatak, oni izuzetno dræe do svogvanjskog izgleda pa su na toj osnovispremni podnijeti duæe i bolnije tretmane.Takva djeca posebno su osjetljiva na vi-bracije koje izaziva buπilica, pa ih se na totreba upozoriti prije poËetka rada, a akoimaju ukljuËen sluπni aparat, uputno je daga skinu ili iskljuËe kako takve vibracijene bi u pacijenta izazvale bol. Kod veÊedjece najbolje je komunicirati pisanjem ilaganim govorom kako bi ona mogla Ëita-ti s usta terapeuta.

Slijepa djeca ili ona s oπteÊenjima vi-da imaju viπe ili manje pogoena i ostalaosjetila. Individualne osobine i pristupokoline dovode svakog pojedinca dorazliËitog stupnja razvoja. BuduÊi da su

vezani za dodir, treba im dopustiti opipa-vanje predmeta u ordinaciji i toËno opisa-ti svaku radnju koja Êe im se uËiniti. Je-zik, kao organ govora, njihovo je najvaæ-nije pomagalo u orijentaciji, πto je podlo-ga njihovom ogromnom strahu da Êemoim ga povrijediti. Posebno ih treba upozo-riti prije svakog pomicanja stomatoloπkestolice na kojoj sjede.

Sve πto je reËeno za rad s djecom, go-tovo da je identiËno i u radu s odraslim

osobama koje imaju bilo koje tjelesnooπteÊenje. Razlika je jedino u tjelesnojmasi takve osobe jer znamo da se u grad-nji nije vodilo raËuna o dostupnosti tihambulanti takvim osobama. Dijete kojeima smetnje kretanja roditelj Êe u ambu-lantu donijeti u naruËju, dok je to gotovoneizvedivo kod odraslih osoba. Ambulan-te smjeπtene u prizemlju nemaju ulaz zainvalidska kolica.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Sva djeca s bilo kojom teπkoÊom u razvoju imala su mnogobrojne susrete sazdravstvenim radnicima i njihovim ambulantama, stekla su brojna dobra i loπaiskustva, pa dolazak u stomatoloπku ambulantu, sa svom njenom opremom kojaproizvodi jake zvukove, a njen rad Ëesto i bol, oteæava brzo uspostavljanje surad-nje i povjerenja takvog djeteta.

Emocionalna inteligencija

NEMIR NA© SVAGDA©NJIKoliko misli i briga protutnji naπom glavom od trenutka kad nas probudi budilica

do trenutka kad nas konaËno obuzme san. Mnoga se MORAM, TREBAO BIH,HO∆U LI USPJETI, HO∆U LI IMATI neprestano roje, pritiπÊuÊi nas svojim

zahtjevima. Pokuπavamo biti bræi, efikasniji, raditi istovremeno viπe stvari. I Ëestouspijevamo: imamo skupe aute, stanove, vikendice, titule, pozicije, statusne simbole

i sve manje UNUTARNJEG MIRA.

▲


miπljenja, osjeÊanja i ponaπanja. Dobiva-mo potvrde za svoja vjerovanja i, πto jenajvaænije: “Ne moramo se mijenjati nitiuËiti”.

Dakle, nemir osigurava æivot u pozna-tim granicama. Daje nam nove i noverazloge za veÊ formiranu æivotnu poziciju(ja sam OK, a drugi nisu; ili ja nisam OK,a drugi jesu; ili nitko nije OK). On hraninaπa vjerovanja (æivot je teæak, ne vjerujnikome, vrijediπ ako radiπ ili trpiπ...). Zbognemira ne propitujemo davno prihvaÊenezabrane (nemoj biti uspjeπan, nemoj pripa-dati ili biti blizak, nemoj voljeti sebe jer jeto egoistiËno...), kao ni strahove pred no-vim, drukËijim ili onim πto izmiËe kontro-li.

U njemu Êemo uvijek naÊi razloge dase ne mijenjamo. NeÊemo morati preuzetiodgovornost za svoja stanja, postignuÊa isreÊu, veÊ Êe nam uvijek biti krivi drugiljudi ili okolnosti. On nam ne dopuπta dadoemo u kontakt sa svojim æeljama i po-trebama, sa samim sobom. Stvara stalnu“buku u kanalu”, pa ne moæemo Ëuti nitisebe, niti druge ljude. Zbog njega æivimo uizmiπljenome svijetu, s nametnutim potre-bama i nauËenim razlozima. »init Êe namse da smo vrijedni jer smo poærtvovni, briæ-ni, jaki, samozatajni, pametni, organizira-ni, radoholiËari, zabavni, centar paænje ilibrzi, a zapravo Êemo svojim ponaπanjemkompenzirati osjeÊaj bezvrijednosti ibesmisla.

ObiËno nismo zadovoljni takvim sta-njem, no ono je poznato i time sigurno.Nema iznenaenja. I upravo zato mi nes-vjesno NJEGUJEMO svoj nemir.

Bijeg u obveze

Jedan je od uobiËajenih naËina njego-vanja svog nemira - prihvaÊanje previπeobveza.

JureÊi s posla na posao, ili iz jedne ak-tivnosti u drugu, dobro Êemo se zaπtititi iizbjeÊi odnose i situacije koji nas straπe.To mogu biti: susret sa sobom i potisnutimemocionalnim ozljedama, razmjena emo-cija s partnerom, seks, bavljenje djecom,zanovijetanje roditelja, polaganje raËunapred financijerom, pitanja o smislu svojihpostupaka. RadeÊi, nemamo vremena osvi-jestiti svoje stanje, niti bilo πto mijenjati.Ipak, prezapoπljavanje je samo privreme-na odgoda susreta sa samim sobom i svo-jim nelagodama. Do njega obiËno dolaziodlaskom u mirovinu. Mnogi ljudi tadaosjete simptome depresije.

Preuzimanje tuih obveza radi “mira ukuÊi” takoer Êe samo privremeno zaoku-piti paænju i nadiÊi problematiËne odnose.Prividni mir, koji poËiva na neËijem “ær-

tvovanju”, obiËno traje dok je “ærtva”spremna ili sposobna Ëiniti za druge. Kadase razboli ili najavi preraspodjelu obveza,svi stari potisnuti nerijeπeni problemi do-laze na povrπinu joπ veÊim intenzitetom.

Unutraπnje nezadovoljstvo moæe naspokrenuti na akcije kojima pokuπavamo“zaraditi” paænju i ljubav. »inimo ono πtopriæeljkujemo da nama drugi Ëine, ili pret-postavljamo da bi to netko volio, bez pro-vjere da li je to stvarno tako. Mislimo zadruge, odluËujemo za druge, “Ëitamo mi-sli”. No, nesvjesni pokuπaji tog tipa uglav-nom nas udaljavaju od cilja, jer se ljubavne moæe zaraditi. Sami sebe degradiramona osobu koja vrijedi samo po svojim po-stignuÊima. A kako se mi odnosimo premasebi, odnosit Êe se i drugi. Mi smo imMODEL.

Zato radimo ono πto stvarno volimo iæelimo. Plodovi takvoga rada znatno sukvalitetniji, a uæitak stvaranja nadmaπujetuu paænju i priznanja. Ærtvovanje donosigorËinu i onima koji ga podnose, i onimaza koje je uËinjeno.

Razlog za prihvaÊanje prevelikog bro-ja obveza moæe biti i osjeÊaj manje vrijed-nosti. Velikim angaæmanom Ëovjek samo-me sebi neprestano dokazuje da je dobar,poærtvovan, marljiv, a time i vrijedan. Ta-ko si olakπava teret svog unutarnjeg stanja.Ako to i drugi primijete, bit Êe joπ lakπe.Zato Êe svoju angaæiranost neprestano mo-rati isticati, pokazivati se, natjecati se,usporeivati i pobjeivati. Unutarnji ne-mir bit Êe stalni izvor adrenalina i energije,ali i prepreka za izlazak iz tog stanja.

PoremeÊeni prioriteti

OsjeÊaj manje vrijednosti moæe sekompenzirati i izigravanjem superiorno-sti: nitko nije tako dobar kao ja, nitko to nemoæe uËiniti tako dobro kao ja i zatoMORAM SVE SAM. To je pozicija kon-trolora. UsmjeravajuÊi svoju pozornost natue greπke, dobivamo osjeÊaj da smo bo-lji od drugih, a time valjda i vrijedni. Preu-zimat Êemo sva moguÊa zaduæenja, dok sepotpuno ne iscrpimo i ne razbolimo. Isto-vremeno, nesvjesno invalidiramo sve okosebe, uvjeravajuÊi ih da su nesposobni. Nedopuπtamo drugima da se osamostale, ka-ko bi nas trebali. Stalan nemir i æurba da tosve stignemo, ne dopuπtaju nam da sagle-damo uzroke svoga stanja i bilo πto promi-jenimo.

Izlaz iz te nadmoÊne, a ipak bijednepozicije, kao i iz muËnoga stanja inferior-nosti, jest u propitivanju vrijednosnog si-stema. ©to je to MENI zaista vaæno? Uspo-stavljanjem nove hijerarhije vaænosti i for-miranjem osobnih unutarnjih kriterija, ne-

ki zanemareni segmenti æivota mogu zau-zeti novu poziciju. Istovremeno Êe se stvo-riti i motivacija za promjenu. Kada nammir postane vaæniji, lakπe Êemo odustatiod perfekcionizma i natjecanja. Kada pre-uzmemo odgovornost za svoju radost, ne-Êemo svoju pozornost toliko vezati za tuegreπke i propuste. OdluËimo li da nam jevaæno rjeπavati probleme, neÊe nas tolikozanimati okrivljavanje i opisivanje proble-ma, niti Êe nam biti vaæno Ëiji je prijedlogkonstruktivan. UËenje i promjena postatÊe naπe prirodno stanje.

Mir treba dnevno njegovati

I zato, kad nas poslovi stisnu, upitajmose πto nam je zaista vaæno. Postavimo liUNUTARNJI MIR na viπe mjesto u osob-noj hijerarhiji vaænosti, poËet Êemo mije-njati svoja uobiËajena ponaπanja. Pojed-nostavnit Êemo mnogo toga, manje ÊemooËekivati i od sebe i od drugih, zatraæitÊemo pomoÊ, poπtivati i svoje i tue potre-be, lakπe postaviti granice i reÊi: ne, napra-viti dovoljno kratkih odmora i pauza u da-nu, sami brinuti o svojoj opuπtenosti i do-brom raspoloæenju.

MIR koji postignemo u sebi povratnoÊe nam omoguÊiti i viπe koncentracije,i bolji kontakt s ljudima, i veÊu efika-snost, i viπe uspjeha. On ne traæi da sezavuËemo u peÊinu, veÊ da ga ugradi-mo u svoje aktivnosti.

Tome miru teæe, kod nas sve prisutniji,programi opuπtanja, joge i meditacije. OniÊe nam pomoÊi da nauËimo razlikovati sta-nje opuπtenosti od stanja napetosti. PrisilitÊe nas da planiramo neko vrijeme samo zasebe i pribliæiti nas unutarnjim svjetovima.Stvorit Êe u nama naviku njegovanja UNU-TARNJEG MIRA.

Za poËetak, bit Êe dovoljno da udobnosjednete u neki naslonjaË, udahnete dubo-ko i s izdahom nekoliko puta izgovorite:MIR... MIR... MIR...

I moæete zamisliti kako lelujate poputlista na toplom povjetarcu, ponavljajuÊi usebi: MIR... MIR... MIR...

A onda zamislite kako mirno i priseb-no radite baπ ono πto slijedi nakon te pau-ze. Dopustite sebi uæitak u toj opuπtenosti.Iznenadit Êete se koliko Êe to zamiπljanjeizmijeniti vaπ doæivljaj kada se stvarno bu-dete bavili zamiπljenom aktivnoπÊu.

Vesna ©palj, prof.


Anksioznost (ustraπenost, plaπ-nja) bolno je stanje bespomoÊ-nosti i nezaπtiÊenosti. To je sta-

nje napetosti, zabrinutosti, oËekivanja daÊe se neπto straπno dogoditi. Anksioznaosoba nije svjesna otkuda dolazi to nela-godno stanje i napetost. Anksiozna reak-cija pokuπaj je da se anksioznost i nape-tost oslobode putem tijela. Zbog toga jeanksioznost praÊena simptomima opte-reÊenja voljne muskulature, poveÊanomaktivnoπÊu autonomnog æivËanog susta-va, poveÊanom manifestacijom pojedi-nih organa ili pojedinih sustava u tijelu.

Prema intenzitetu, moæemo razliko-vati sljedeÊe oblike anksioznosti:

1. kroniËna anksiozna reakcija - to jenelagodno stanje, difuzno i generalizira-no, manje ili viπe kontinuirano, moæe tra-jati dugo vremena;

2. anksiozni atak akutna je epizodanelagodnog stanja napetosti, koja najja-Ëe pogaa unutarnje organe, osobito kar-diovaskularni, respiratorni i gastrointe-stinalni sustav;

3. paniËna reakcija izrazito je teπkianksiozni atak; mnogi autori shvaÊajuanksioznost i strah kao sinonim. Drugi,opet, ukazuju na razliku meu njima potome πto su za strah karakteristiËni real-na opasnost i specifiËni objekt, dok jeanksioznost difuzna i nerealistiËna.

Anksioznost i frustracije

U πirem smislu rijeËi, mogli bismo iovako razumjeti ansioznost: anksioznostje poremeÊaj koji se odnosi na moguÊe ioËekivajuÊe frustracije. Reakcije ank-sioznih osoba ovise o iskustvima, o raz-nim situacijama nesigurnosti i frustraci-ja koje su imale tijekom svojega æivota.Svaka dobna skupina donosi svoja isku-stva i stvara uvjete za anksioznost reak-cije. VeÊ prema toleranciji za frustraci-ju, anksioznost moæe biti viπe ili manje

podnoπljiva. Izvjesne osobe bolje pod-nose anksioznost, dok druge vrlo brzorazvijaju patoloπke obrane i jaku ank-sioznost.

Anksioznost i anticipacijaneugodnosti

Osoba koja je anksiozna vrlo je sen-zitivna, njena percepcija je ubrzana, to jeosoba koja je u stanju vidjeti krize i iÊiim ususret. Takva osoba, npr., ako odla-zi u kino, oËekuje da Êe se pojaviti scenaza koju ona ne zna kako Êe je svladati.Postoji, dakle, kod anksiozne osobe veÊunaprijed izvjesno stanje budnosti i stra-ha da li Êe moÊi izvrπiti napor koji jeËeka da svlada anksioznost. Ako je odlu-Ëila, npr., da ide u kino, osoba Êe cijeloposlijepodne biti blokirana, nemoÊna zarad, svu pozornost usmjerit Êe onome πtoÊe se dogoditi. To ponaπanje pokazujeda je osoba veÊ imala iskustva koja su jedovela do anksiozne reakcije. Anksioz-nost je, dakle, oËekivanje neËega nepoz-natog, a iskustvo da se takvo neπto moæedogoditi stvara u anksioznoj osobi bud-nost. Ona osoba koja je sigurna i punapovjerenja u sebe, anticipira susrete saserijom poteπkoÊa. Ona zna da Êe svla-dati poteπkoÊe. Anksiozna osoba, meu-tim, oËekuje da Êe sresti poteπkoÊe, da Êemorati izvrπiti silan napor i nije sigurnada Êe taj napor dovesti do uspjeha.

Podrijetlo anksioznosti

Neki teoretiËari vode podrijetlo ank-sioznosti sve do procesa raanja, Ëak ijoπ ranije, do prenatalnog razdoblja. Pra-Êene su i opservirane reakcije fetusa paje pronaeno da fetus odgovara pojaËa-nim radom na stimulaciji kao πto je snaæ-na buka u blizini majke. Prepoznate su ijake fetalne aktivnosti koje su bile izaz-vane eksperimentalno, putem zujanja.

Mnogi djeËji psihoterapeuti navode datakva iskustva mogu stvarati predispozi-cije za anksioznost.

Bilo je upozorenja i pretpostavki datrauma ili πok od poroda imaju centralnomjesto u razvoju anksioznosti. Freud je1936. godine modificirao tu pretpostav-ku i tumaËio da je roenje viπe prototipnego izvor ljudske anksioznosti. Novo-roenËe, koje je donedavno bilo u rela-tivno toplom prenatalnom poloæaju uuterusu, izlaskom iz majËine utrobe izlo-æeno je poplavi ekscitacija i stimulacija,koje mogu izazvati anksioznost. Smatrase da je odvajanje od majke, naroËito udrugoj polovici prve godine æivota, naj-kritiËniji dogaaj za Ëovjeka. Ona samaza sebe predstavlja traumatsku kvalitetui producira visoku anksioznost.

Svi se djeËji psihoanalitiËari slaæu utome da separacija djeteta od majkepredstavlja velik izvor anksioznosti.Freud je opisivao tri izvora nelagodnostiza dijete: a) doæivljaj da je dijete ostalosamo, b) da je u mraku, c) da je na nepoz-natom mjestu bez majke.

Sva se ta tri doæivljaja mogu reduci-rati na osjeÊaj gubitka voljene osobe.

Tako anksioznost predstavlja bespo-moÊnu reakciju na percepciju odsutnostivoljenog objekta. Situacija postaje joπopasnija za dijete ako nije imalo dovolj-no podrπke i ljubavi. Ima mnogo “opa-snih mjesta” koja se javljaju tijekom raz-voja djeteta, a koja bude anksioznost. Uoralnoj fazi razvoja, gubitak prsiju ili bo-Ëice znaËi gubitak majke koja hrani. Gu-bitak tjelesnog sadræaja postaje preoku-pacija analne faze. Anksioznost u faliË-koj fazi vezana je za separaciju od osobesuprotnog spola. Kastrativna anksioz-nost djeËaka i djevojËica doæivljava sekao strah od gubitka genitalnih organa.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Psiholoπka kriza

Nema krize bez anksioznostiSvaka kriza bremenita je dvostrukom moguÊnosti: zahvaljujuÊi krizi, Ëovjek moæepostati zreliji, i u personalnom, i u πirem ljudskom smislu, ali, braneÊi se od krize ipokuπavajuÊi da je prevlada, Ëovjek zna prihvatiti maladaptivne oblike ponaπanja;

kriza moæe pomoÊi Ëovjeku da proπiri unutarnje vidike, da viπe sazna o sebi i svijetuoko sebe, ali i da stvori joπ nerealniju, joπ viπe iskrivljenu sliku o sebi, svojim

moguÊnostima i potrebama.


NoÊu, tijekom normalnoga spava-nja, paradoksno spavanje nastupana mahove koji traju od 5 do 20

minuta, a javljaju se u prosjeku svakih 90minuta, tako da se prvi period javi 80 do100 minuta nakon πto Ëovjek zaspi. Ako jeËovjek izvanredno umoran, svaki periodparadoksnog sna traje vrlo kratko, a moæeËak i zaostati. S druge strane, kad Ëovjektijekom noÊi postaje odmoreniji, epizodaparadoksnoga sna jako se poveÊa.

Paradoksno spavanje ima nekoliko vr-lo vaænih svojstava, koja Êemo nabrojiti.

• Ono je obiËno praÊeno snivanjem.• »ovjeka je mnogo teæe probuditi ne-

go iz dubokog sporovalnog sna.• MiπiÊni tonus u cijelom tijelu izvan-

redno je sniæen.• Frekvencija srca i disanja postaje ne-

pravilna, πto je svojstveno stanju snivanja.• UnatoË krajnjoj inhibiciji perifernih

miπiÊa, pojavljuju se nepravilni miπiÊni tr-zaji.

Saæeto moæemo reÊi da je paradoksnospavanje takva vrsta spavanja u kojem jemozak po svoj prilici isto toliko aktivankao i u vrijeme mnogih stanja budnosti.Djelatnost mozga, meutim, nije usmjere-na tako da je osoba svjesna svoje okoline i,prema tome, budna.

Ne postoji pravilo koje bi odreivalokoliko sati moramo spavati. Nekim su lju-dima dovoljna 4 sata sna, a drugi se nakon8 sati spavanja probude nenaspavani. Po-treba za snom razlikuje se od Ëovjeka doËovjeka i sa staroπÊu se mijenja.

O nesanici govorimo kad se probudi-mo s osjeÊajem da smo premalo ili loπespavali i nismo se odmorili. PoremeÊajisna mogu biti razliËiti: jedni nikako ne mo-gu zaspati, drugi se bude tijekom noÊi, atreÊi se bude prerano.

Kao posljedica noÊnih smetnji, tegobese javljaju i tijekom dana. Ljudi koji pateod nesanice umorni su, pospani ili razdraæ-ljivi i teπko izvrπavaju svakodnevne obve-ze.

Vrste i uzroci nesanice

Kratkotrajna nesanica traje samo ne-koliko dana. ObiËno je uzrokuje promjenaokoline, npr. novo radno mjesto, strah od

ispita, selidba, leæanje u bolnici, putovanjeitd.

Nesanica koja traje dulje od samo ne-koliko dana obiËno je posljedica veÊih po-teπkoÊa, npr. smrti u obitelji, rastave bra-ka, gubitka posla i sl.

Kad nesanica traje viπe od tri tjedna,govorimo o dugotrajnoj (kroniËnoj) nesa-nici. Njezini su uzroci sloæeniji. Nesanicamoæe biti posljedica bolesti zbog koje ima-mo bolove, loπe se osjeÊamo, teπko diπe-mo. Mogu je izazvati i psihiËki poremeÊa-ji, npr. depresija, dugotrajno pijenje alko-holnih piÊa ili uzimanje razliËitih lijekova.

»est je uzrok nesanice poremeÊen ri-tam ciklusa budnost - spavanje, npr. zbograda u smjenama ili zbog Ëestih burnih no-Êi.

UËestalost nesanice

Nesanica je najËeπÊi poremeÊaj spava-nja. Od kratkotrajne, odnosno prolazne ne-sanice pati od 10 do 26% ljudi, a od dugo-trajne (kroniËne) nesanice boluje od 8 do20% ljudi. U starosti je nesanica joπ ËeπÊa.

Pomozite si sami

Da biste bolje spavali, pridræavajte senekoliko savjeta:

- Na spavanje otiite svaki dan u istovrijeme.

- Svaki dan ustanite u isto vrijeme, Ëaki ako ste noÊu loπe spavali.

- Popodne se redovito bavite tjelovjeæ-bom, ako je ikako moguÊe na svjeæem zra-ku. Vjeæbanje neposredno prije spavanjaizbjegavajte.

- Temperatura u spavaÊoj sobi morabiti umjerena; bolje je da je malo hladnijenego pretoplo.

- Soba u kojoj spavate ne smije bitiprebuËna.

- Krevet upotrebljavajte samo za spa-vanje i intimnosti, a ne za gledanje telev-izije, hranjenje, Ëitanje i sl.

- Kad legnete u krevet, opustite se imislite na neπto lijepo.

- Ako uzimate lijekove, uzimajte ih sa-mo prema lijeËnikovim uputama.

Neke navike, dobre ili loπe, napustiteili bar izbjegavajte:

- drijemati preko dana,

- neredovito spavati, odnosno ustajati,- piti kavu i osvjeæavajuÊa piÊa uveËer,- piti alkoholna piÊa,- puπiti prije spavanja,- jesti preteπku ili prelaku hranu za ve-

Ëeru,- uznemiravati se netom prije spava-

nja, npr. uznemiravajuÊim razgovorima,gledanjem napetih filmova, uzbudljivimdruπtvenim igrama,

- pretjerano vjeæbati prije spavanja,- uzimati tablete za spavanje koje su

propisane nekom drugome.Kad ne moæete zaspati, nemojte leæati

u krevetu viπe od pola sata. »ekanje i brigada neÊete moÊi zaspati neÊe vas uspavati.Zato radije ustanite i Ëitajte, ili radite neπtoπto vas opuπta. U krevet se vratite tek kadbudete pospani.

Za vrijeme budnosti, na primjer, po-stoji poveÊana simpatiËka aktivnost, a veÊije broj impulsa koji idu u skeletne miπiÊe,pa je i miπiÊni tonus veÊi. Obrnuto, u vrije-me spavanja simpatiËka se aktivnost sma-njuje, parasimpatiËka aktivnost katkadraste, a miπiÊni tonus gotovo nestaje. Zavrijeme spavanja, prema tome, arterijskikrvni tlak pada, bilo se usporava, koæneæile se πire, aktivnost gastrointestinalnogtrakta katkada raste, miπiÊi su gotovo pot-puno mlohavi, a cjelokupni bazalni meta-bolizam pada za nekih 10 do 20%.

LijeËenje nesanice

Kratkotrajna ili prolazna nesanica mo-æe se lijeËiti lijekovima za izazivanje spa-vanja. Kod dugotrajne nesanice najprijetreba otkriti njezin uzrok, prije nego πto sepoËnu uzimati sredstva za uspavljivanje.ObiËno najprije treba lijeËiti osnovnu bo-lest koja je uzrok nesanice.

Nikad ne smijete uzimati tablete zauspavljivanje koje je lijeËnik propisaonekome drugome. Kod vas mogu bitineuËinkovite i mogu vam Ëak πkoditi.

Æelimo vam miran i dobar san!

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Spavanje

UMJEREN NA»IN ÆIVOTA ZA MIRAN SANPostoje dvije glavne πkole miπljenja o tome kako nastaje spavanje: prva zastupa miπljenje da je

spavanje pasivan proces, koji se javlja kad se æivËani mehanizmi koji uzrokuju budnost zamore tezbog toga poprime niæi stupanj aktivnosti; prema drugoj teoriji, aktivni centri u mozgu πaljusignale u retikularni aktivacijski sustav, sa svrhom da ga inhibiraju i tako dovedu do sna.


RijeË “stres” upotrijebljena je prviputa u 17. st. u Engleskoj, u opisunevolja, teπkoÊa, pritiska, nesre-

Êa, a ljudi koji su se s njim prvi put susrelibili su Adam i Eva, kada su bili izgnani izRajskog Vrta. U 18. i 19. st. znaËenje rije-Ëi “stres” odnosilo se na silu, pritisak ilijak utjecaj na neki objekt ili osobu. U tomznaËenju rijeËi bila je ukljuËena nekavanjska sila koja uzrokuje napetost u oso-bi ili objektu, koji æeli saËuvati svoju cje-lovitost opiruÊi se iskrivljujuÊoj moÊi tesile, jer stres uzrokuje napetost. Tek u 19.st. poËelo se razmiπljati o znaËenju stresau fiziËkom i psihiËkom obolijevanju. Bri-tanski lijeËnik W. Osler, poËetkom 20.stoljeÊa, izjednaËio je stres i napetost spojmom teπkog napora i brige, upozorivπida oni pridonose riziku obolijevanja srca.NajveÊe zasluge na tom podruËju ostva-rio je Hans Selye otkrivπi pri eksperimen-tiranju s hormonima da organizam goto-vo identiËno daje odgovor na svaki vanj-ski i unutarnji Ëimbenik koji remeti nje-govu unutarnju cjelinu. Utvrdio je da je tanespecifiËna reakcija jedinstven fenomenkojim se organizam brani kada je egzi-stencijalno ugroæen. Selye je 1936. godi-ne, u Ëasopisu “Natura”, objavio prvi Ëla-nak o tom fenomenu, koji je nazvao“Sindrom izazvan raznim πtetnim uzroci-ma”. Nakon dugih godina istraæivanja,ustanovio je da je pojam “stres” ne trebaprevoditi jer njegovu bit Ëovjek intuitivnoshvaÊa.

Æivot je stres

Stres je dio svakodnevnog æivota. Odsamog trenutka roenja pa kroz razdobljeodrastanja, djeca se susreÊu s neizbjeæ-nim stresovima: odbijanje od dojenja, pri-vikavanje na odræavanje osnovnih higi-jenskih mjera, roenje novog djeteta uobitelji, odvajanje od roditelja, svae ro-ditelja. Prvim polaskom djeteta u jaslice,vrtiÊ ili πkolu, dijete se susreÊe s novim

izvorima stresa. Kasnije se mladeæ suoËa-va s teπkim zadatkom izbora zanimanja itraæenja zaposlenja. Tako se Ëovjek Ëitavæivot mora snalaziti u uvjetima stresa, jerje to sastavni dio æivota.

U æivotu danaπnjeg Ëovjeka i koliËinai intenzitet stresnih situacija jaËi su, ili sumoæda naπe snage da sve to izdræimo ma-nje. Ne moæemo zaobiÊi vaæan problem iutjecaj zagaenosti zraka, zemlje, vode ihrane, koji djeluju na tijelo i psihu Ëovje-ka, zraËenja izazvana nuklearnim kata-strofama (»ernobil i dr.). Moæe se reÊi dasu izvori stresa sve okolnosti koje od Ëo-vjeka zahtijevaju fiziËke i psihiËke napo-re i sve osjeÊajne reakcije koje Ëovjekiskusi u tim prilikama.

Od roenja svaki Ëovjek raspolaæe od-reenom koliËinom energije potrebne zaadaptaciju u raznim stresnim situacijama,a ona je odreena naslijeem i koristi seËitavog æivota. Ako u æivotu Ëovjek ne-kontrolirano rasipa energiju, ostari prijevremena. Meutim, ako æivimo umjerenoi izbjegavamo jake stresove, naslijeenaenergija moæe dugo potrajati.

U suvremenom æivotu Ëovjek je ne-prestano izloæen stresu: kad æuri u πkoluili na posao, kada ga drugi provjeravaju,kada se ljuti, kada je nesretan, uznemiren,svaa se. Emocije gnjeva, straha, frustra-cije, mrænje najteæe su emocije koje izazi-vaju stres.

Najlakπe je pobjeÊi

»ovjek se danas moæe osjeÊati ugro-æenim, povrijeenim Ëak i bespomoÊnim,te viπe kao socijalno biÊe ne moæe reagi-rati iskonski u smislu “borbe ili bijega”.Zbog toga fizioloπka mobilizacija u orga-nizmu gubi svoj pravi smisao i tako nasta-je optereÊenje za organizam koje πteti ti-jeku, a moæe dovesti i do bolesti. Bolestizazvana stresom sluæi Ëovjeku kao opo-mena.

Nema Ëovjeka koji tijekom æivota nijeiskusio stres. On je nezaobilazan dio æi-vota i nema æivotnog doba u kome smopoπteeni stresa. Kada smo pod stresom,organizam manifestira reakcije kao πto suubrzano disanje, porast miπiÊnog tonusa,porast krvnog tlaka, kao rezultat naglogporasta razine adrenalina (hormon korenadbubreæne ælijezde).

Svima poznati znaci

Simptomi su stresa: gubitak koncen-tracije, nekomunikativnost, zabrinutost,agresivnost, Ëest umor, buntovnost, nesa-nica, Ëeste noÊne more, sklonost inciden-tima, pretjerana usluænost, bojazan, strah,preosjetljivost, πutljivost, povuËenost, za-visnost, uznemirenost, zajedljivost, tro-most, Ëesta oboljenja, gubitak interesa, gr-Ëevitost, promjene u liËnosti.

Tjelesni su znakovi: glavobolja, titra-nje oËiju, lupanje srca, zatvor, masna ko-æa, znojenje ruku, nervozni tikovi, ubrza-no disanje, hladne ruke, znojenje stopala,temperatura, proljev, suha usta, drhtanjeruku, napetost miπiÊa, πkripanje zubi,hladna stopala, umor, osjeÊaj vruÊine ulicu i zajapureno lice, muËnina i æeluËaniproblemi.

Stres je sastavni dio naπeg æivota. Æi-vot je stalan proces adaptacije. Korisnenapetosti proizvode potrebnu snagu zaobranu, æivot. Niæoj dozi stresa lako semoæemo prilagoditi i ponaπati se slobod-no i elastiËno, i odreena manja koliËinastresa potrebna je Ëovjeku da bude u for-mi. Meutim, ona je razliËita kod svakogËovjeka. Stoga je potrebno poznavati vla-stite granice da bismo se mogli zaπtititi odpreoptereÊenja. Tako posljedice stresamogu biti pozitivne i negativne. »ovjek jeuglavnom usredotoËen na negativne po-sljedice. Kada neku æivotnu situacijushvati kao prijeteÊu, taj osjeÊaj prijetnje,bez obzira na to da li je opasnost stvarna

Stres

RADOST I MIR JA»AJU DUHU danaπnje vrijeme neprestano se mnogo toga dogaa oko nas i u nama. Uz normalne æivotne

probleme i stresove, Ëovjek je danas dodatno optereÊen novim stresovima. U stresnim situacijamaËovjek je nesiguran i zaokupljen strahom za osobnu egzistenciju. Strah je normalna psiholoπkareakcija na opasnost. Od velike je vaænosti donijeti pravilnu odluku kako postupiti u stresnim

situacijama. »ovjek se moæe pasivno prepustiti posljedicama stresa ili iznaÊi naËin da svlada stresi ukloni njegove negativne posljedice.

▲


Bez obzira na to kojemu tipu puπa-Ëa ili ovisnika pripadate, prijedonoπenja odluke o prestanku

puπenja morate dobro upoznati sebe kaopuπaËa, svoje slabosti, mane, Ëvrstinuvolje, odluËnost, rijeπenost i spremnostna podnoπenje kriza, neugoda, patnji, napodrugljive poglede vrπnjaka, njihovoomalovaæavanje i podsmjehivanje. U to-me Êe vam pomoÊi odgovori na sljedeÊapitanja: Koliko ste godina imali kad stezapalili prvi cigaretu? ©to vas je na toponukalo, motiviralo...? Kako ste seosjeÊali? Jeste li doæivjeli kakve neugo-de, poteπkoÊe i probleme uvlaËeÊi prvenikotinske dimove? Jesu li vaπa oËeki-vanja bila ispunjena ili nisu? Jeste li bilirazoËarani ili zadovoljni? ©to su vam go-vorili prijatelji, a πto ste vi njima rekli oprvim dojmovima o puπenju. Ako vamje puπenje stvaralo probleme, neugode,izazvalo suze na oËi, gaenje, muËninu ipovraÊanje, jeste li im to priznali ili steodglumili uæitak, ugodu i pravili se vaæ-nima? SjeÊate li se koliko ste dugo ek-sperimentirali duhanskim dimom? Kadaste poËeli redovito puπiti? Jeste li to skri-vali od roditelja i uËitelja? Kako ste do-lazili do novca za kupnju duhana? Koli-ko prosjeËno dnevno popuπite cigareta?Kajete li se πto ste poËeli puπiti? Imate lizdravstvenih ili nekih drugih problema uvezi s puπenjem? Jeste li pokuπavali ap-stinirati? Koliko ste dugo izdræali? ©to

ili ne, izaziva kod njega tjeskobu, kojamoæe imati razliËitu jaËinu i trajanje. Na-petost, zabrinutost i nervoza prate umje-ren stupanj tjeskobe. Jednostavan naËinublaæavanja stanja tjeskobe izazvanevanjskom opasnosti jest promjena okol-nosti s namjerom da se opasnost ukloni.Dalji je naËin ublaæavanja tjeskobe izbje-gavanje izvora opasnosti. Ako Ëovjek znaπto u njemu izaziva neugodne emocije,treba sebe zaπtititi.

SuoËavanje s problemima

Prirodni je naËin borbe protiv stresaizbjegavanje izvora opasnosti. Stvar je uotvorenom ponaπanju koje, osim πto nasπtiti od opasnosti iz vanjskog svijeta, ukla-nja i moguÊe posljedice nepotroπene ener-gije izazvane stresom ili stresnim situaci-jama. Kad se Ëovjek nalazi u nekoj nape-toj situaciji, problemu, vaæno je suoËiti ses njim. Potrebno je prouËiti stresne doæiv-ljaje u svom æivotu i nauËiti kako reagira-ti. Tada moæemo ustanoviti da li smo za-dovoljni svojim reakcijama i osjeÊajimavezanim uz stresove koji nas snalaze uæivotu. Treba pokuπati pronaÊi najboljinaËin u uspjeπnoj kontroli svojih briga iproblema i osvijestiti ih. Dobar je naËinsvladavanja briga da se napiπe popis bri-ga. Tada se obiËno otkrije da su neki pro-blemi jako vaæni, a neki uopÊe nemajuznaËenje koje im se daje, dok Êe se drugirijeπiti sami po sebi.

PrihvaÊanje problema prvi je korak usvladavanju svake nevolje. »ovjek se znaprilagoditi u stresnim situacijama i na tajnaËin πto mijenja naËin gledanja na odre-enu situaciju. Proces kod kojeg se mije-nja naËin gledanja na situaciju, i pri tomese ne dotiËe stvarni izvor opasnosti, ob-rambeni je mehanizam.

Zdravim navikama protiv stresa

Duπevno zdrav Ëovjek povremeno ko-risti neke obrambene mehanizme. Meu-tim, prvenstveno se suoËava s poteπkoÊa-ma koje se pojavljuju. Tim naËinima su-protstavljanja stresnim situacijama mogu-Êe je svoj æivot organizirati tako da budeljepπi i da Ëovjek æivi s manje opasnosti.Radost i mir u biÊu i vedrina na licu po-gonska su snaga jaËine duha, a time Ëo-vjeka na njegovu putu æivota. Vaæan jepreduvjet veÊe otpornosti na stres zado-voljstvo poslom koji Ëovjek obavlja i svi-jest o smislu æivota. Kad Ëovjek smatrasvoj æivot beznadnim, on ne vidi njegov

smisao, sklon je odbaciti ga te utjehu na-lazi utapajuÊi se u alkoholu, drogi i raz-nim drugim porocima. Razumijevanjemsmisla æivota i njegove vrijednosti svla-dava se egzistencijalna frustracija. Bit jeu shvaÊanju vrijednosti i ljepote æivota tenjegovom obogaÊivanju ljubavlju i pod-jelom te ljubavi i njegovanjem æivotnogoptimizma. Osnova, koje je potrebna da-naπnjem Ëovjeku, jest da se vrati koliko jemoguÊe viπe zdravom naËinu æivota, dase πto viπe kreÊe, da ima raznovrsnu pre-hranu i dovoljno sna te umjeren tempoæivota.

Tjelesna aktivnost znaËajno umanjujestres. Treba je od najranije æivotne dobiugraditi u svoj æivotni stil da bismo odr-æali zdravlje. Ona potiËe cirkulaciju, a ti-me i rad srca, probavu te poboljπava radælijezda i izluËivanje otpadnih tvari iz or-ganizma.

Da bismo postigli ravnoteæu dobrogzdravlja, πto pridonosi zaπtiti od stresa,potrebno je pravilno se hraniti. Prehranatreba biti raznovrsna, sastavljena od cje-lovitih æitarica, s mnogo povrÊa i voÊa,umjerenog unosa mlijeka i mlijeËnih pro-izvoda, ribe i bijelog mesa. Vrlo je bitnopiti dovoljno vode (2-2,5 litre tekuÊine nadan), koja je neophodna za normalnufunkciju organizma. Danas Ëovjek, u vjeË-noj æurbi, obiËno zaboravlja da je od vrlovaænog znaËenja naËin na koji pojedeobrok. Hranu treba pojesti u miru, dobroje saævakati te uæivati u njoj prilikom jela.Dnevni obroci hrane trebaju biti trenuciopuπtanja i ugode u Ëovjekovu æivotu.

Tijelo i duπa ne mogu se odvojiti jed-no od drugoga. Stoga je potrebno izgrai-vati smisao za humor, smijeh, optimizamte dobre meuljudske odnose, ali i za pla-kanje i razgovor. Iznad svega potrebna jeljubav, jer nedostatak ljubavi djeluje kaostres za vrijeme Ëitavog æivotnog puta Ëo-vjeka.

Naklonost, paænja, ljubav, priznanjenajbolje Êe ukloniti stres kod odraslihi kod djece. Vrlo vaænu ulogu ima obi-telj jer, ako je atmosfera u obitelji pu-na ljubavi, ona daje snagu, stabilnosti ËvrstoÊu te Êe sprijeËiti negativnereakcije na stres.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

Joπ o (ne) puπenju

Upoznajtesebe kao

puπaËa”Tajna da se saËuva zdravlje,

da se produæi ljudski vijekili da se dosegne duboka

starost nalazi se u mudroizabranim pravilima æivota i

zdravlja, a ne u ljekarnama.”

Tissot


mislite: je li tome uzrok slaba volja, pri-tisak prijatelja, izazov nikotina, neka kr-iza, konflikt, odreeni problem, snaænastrast, navika ili jaka ovisnost o duhanu?

PreporuËamo vam da na listu papiranapiπete sve ugode koje vam puπenjepruæa, a na drugom sve nelagode i πtetekoje vam nanosi. Usporedite ih pa nekaoni koji prevagnu budu argument za od-luku o prestanku ili nastavljanju puπe-nja. Ne æelimo vam niπta sugerirati. Raz-mislite, prosudite i odluËite jer rijeË je ovaπem zdravlju i vaπem novcu, ali i oapstinencijskim krizama koje vas oËe-kuju ako odaberete nepuπenje.

Ako se sada odluËite na odvikavanje,koje poteπkoÊe i probleme oËekujete?Kako ih mislite prevladati? Vjerujete li uuspjeh ili ste u njega sigurni? Za razlikuod poËetka druæenja s duhanom, sada stedobro upoznati sa πtetama koje puπenjenanosi ljudskom zdravlju pa Êete, nadamse, moÊi donijeti trezvenu i razboritu od-luku. A je li vaπe znanje postalo vaπimuvjerenjem? Znajte da bez Ëvrstog uvje-renja nema uspjeha. Na pitanja iskrenoodgovorite, obrazloæite ih i argumenti-rajte. Budite uvjerljivi i realni, ali i opti-mistiËni. Ne obmanjujte ni sebe ni dru-ge. Praksa pokazuje da ne uspijevaju onikoji ne razrijeπe prethodno dvojbu: puπi-ti ili prestati, odnosno: puπenje ili zdrav-lje, koji dræe da im pokuπaj ne moæe na-πkoditi pa nespremni kreÊu u odvikava-nje, dræeÊi se gesla: vrijedi pokuπati; akouspijem, dobro je, ako ne uspijem niπtane gubim. Vidjeli ste kako je lako zapa-liti vatru, a sada vidite koliko je teπko ibolno odbaciti posljednju cigaretu!

Podsjetili ste se na uzroke, poËetak itijek puπenja, razbili famu i mit o njego-voj afirmativnoj funkciji, razotkrili mno-ge istine i zablude o njegovu “korisnom”djelovanju na Ëovjekove tjelesne i inte-lektualne sposobnosti i na “vlastitoj ko-æi” osjetili πtetne posljedice puπenja. Za-to budite odgovorni za svoje zdravlje ineπto poduzmite na tom planu. To subitni preduvjeti za donoπenje ispravneodluke i uËinkovitog odbacivanja puπe-nja, tog golemog ljudskog i druπtvenogzla, zla koje truje tijelo i duπu Ëovjeka.

Prednosti nepuπenja

Za prestanak puπenja moæemo nave-sti tisuÊu, a za njegovo nastavljanje nitijedan razborit i valjan razlog. Istina, ni-

kotinski dim pruæa iluziju, ispunjavasnove, maπtanja, fantaziju... Puπenje raz-bija dosadu, umiruje, olakπava kontakt ikomunikaciju. Privremeno moæe pruæitiosjeÊaj ugode, opuπtenosti, relaksacije,u kriznim situacijama pripomoÊi da ih selakπe, bræe i bezbolnije oslobodimo, danelagode i promaπaje zaboravimo, aneuspjeh prevladamo, ali to ne moæe bitirazlogom puπenja jer za to danas postojebolja, uËinkovitija i zdravija terapeutskasredstva. Razlozi za prestanak puπenjamnogobrojni su, a koristi viπestruke i ne-mjerljive. Svrstat Êemo ih u nekoliko ve-Êih skupina: zdravstveni, emocionalni,higijenski, estetski, druπtveni, materijal-ni, ekoloπki, zakonski.

1. Zdravstveni su razlozi:- prestanak trovanja organizma niko-

tinom i drugim tosksiËnim sastojcimaduhana,

- poboljπanje ukupnog zdravlja i tje-lesne kondicije,

- manji rizik od oboljenja od bronhi-tisa, emfizema pluÊa, srËanog infarkta,moædanog udara, ateroskleroze, svih vr-sta karcinoma, poglavito pluÊa i diπnihputova, zatim od Ëira na æelucu i drugihbolesti,

- u roku nekoliko tjedana od prestan-ka puπenja prestaje jutarnji puπaËki ka-πalj, iπËezava iskaπljani ispljuvak i po-boljπava se funkcioniranje pluÊa,

- uspostavlja se pravilniji rad srca,poboljπava cirkulacija krvi i normalizirakrvni tlak,

- nakon desetak godina apstinencije,ugroæenost zdravlja bivπeg puπaËa pri-bliæava se ugroæenosti osoba koje nikadnisu puπile.

2. Emocionalni razlozi oËituju sekroz:

- porast osjeÊaja sreÊe i zadovoljstvabivπeg puπaËa i Ëlanova njegove obitelji,

- poveÊanje osjeÊaja osobne vrijed-nosti,

- porast samopouzdanja, samosvije-sti i samodiscipline,

- radost πto svojoj djeci i drugim oso-bama pruæate pozitivan primjer, dobaruzor za identifikaciju, oponaπanje itd.

3. Higijenski su razlozi:- svjeæ dah iz usta,- bijeli i Ëisti zubi,- bolji osjeÊaj okusa i mirisa...4. Estetski su razlozi:- ljepπi i zdraviji izgled,

- prsti i zubi nisu æuÊkastosmei,- lijepa i nenaborana koæa lica itd.5. Druπtveni razlozi manifestiraju se

kroz:- moguÊnost participiranja, sudioni-

πtva i uæivanja u odreenim druπtvenimprigodama i aktivnostima u prostorima imjestima na kojima puπenje nije dopu-πteno,

- pridobivanje simpatija i naklonostiobitelji, prijatelja, suradnika i svih nepu-πaËa,

- prestanak grizoduπja zbog zagai-vanja zraka i naruπavanja zdravlja nepu-πaËa,

- prestanak rizika od izazivanja po-æara neugaπenim opuπkom...

6. Materijalni razlozi ogledaju sekroz velike uπtede novËanih sredstavakoja su troπena za svakodnevno kupova-nje cigareta te izravne i neizravne izdat-ke za podmirenje drugih puπaËkih potre-ba.

7. Ekoloπki razlozi u funkciji su za-πtite Ëovjekova okoliπa, nezagaivanjazraka duhanskim dimom, netrovanjabiljnog i æivotinjskog svijeta odbaËenimopuπcima...

8. Zakonski razlozi oËituju se krozuvaæavanje i respektiranje propisa kojireguliraju tu problematiku i osiguravajunepuπaËima pravo na zdrav okoliπ i Ëistzrak.

Mnogo koristi, zar ne? Na vama je darazrijeπite dvojbu: puπiti ili ne, i ostvari-te je. Znajte da ste odgovorni za vlastitozdravlje, zdravlje svoje obitelji i svojihprijatelja.

Mr. sc. Ivica StaniÊ


Godine 1984. zemlje Ëlanice Regionalnog ureda zaEuropu Svjetske zdravstvene organizacije prihvati-le su regionalnu strategiju “Zdravlje za sve”, koja je

sadræavala 38 ciljeva, a strateπki je temeljena na πest naËela:1. smanjenje nejednakosti u zdravlju meu pojedim zem-

ljama te unutar zemalja jer “Zdravlje za sve” podrazumijevapraviËnost;

2. naglasak na unapreenju zdravlja i prevenciji bolesti,kako bi se ljudima pomoglo da u potpunosti ostvare svojefiziËke, duπevne i socijalne sposobnosti,

3. kako bi ljudima bili dostupni svi preduvjeti za zdrav-lje, svi sektori druπtva moraju suraivati na postizanju tih(38) ciljeva;

4. za ostvarivanje ciljeva “Zdravlje za sve” nuæno jeukljuËivanje zajednice ljudi;

5. sustav zdravstvene zaπtite mora se usredotoËiti naprimarnu zdravstvenu zaπtitu te pruæanje usluga na mjesti-ma gdje ljudi æive i rade;

6. kako ti problemi prelaze dræavne granice, u njihovu jerjeπavanju potrebna i poæeljna meunarodna suradnja (Po-kret “Zdravi gradovi”).

Projekt “Zdravi gradovi”

Godine 1986. Regionalni ured za Europu Svjetske zd-ravstvene organizacije pokrenuo je projekt “Zdravi grado-vi”, s ciljem da osnaæi pozitivan interes za koncept zdravljau gradovima diljem Europe te potakne i omoguÊi direktnusuradnju meu njima, bez politiËkih barijera i granica.

Projekt “Zdravi grad” Svjetske zdravstvene organizaci-je do sada je proπao tri faze djelovanja: I. faza 1987-1992.g., II. faza 1993-1997. g., III. faza 1998-2002. g., a karakte-ristike su mu tri vaæna strateπka naËela:

- multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nijesamo stvar sustava zdravstva, veÊ i svih srodnih i razvojnihsustava u druπtvu;

- aktivna participacija graana (samopomoÊ, uzajamnapomoÊ, moguÊnost odluËivanja o zdravlju i dr.);

- briga za okolinsko zdravlje (bioloπka, fiziËka i socijal-na okolina) - pravo i duænost graana da æive u estetski iekoloπki kvalitetnoj okolini.

Projekt “Zdravi gradovi” ukazuju na meuzavisnostfiziËke, duπevne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja.

Bitna je postavka projekta spoznaja da pri donoπenjupolitiËkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obra-

titi pozornost na njihov moguÊi utjecaj na zdravlje.U Europi danas postoji 45 projektnih gradova Svjetske

zdravstvene organizacije, 25 nacionalnih mreæa “Zdravihgradova”, s preko 600 gradova-Ëlanova, a projekt se πiri naAustraliju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka,tako da je u globalnu mreæu ukljuËeno oko 850 gradova.

”RIJEKA - ZDRAVI GRAD”

Skupπtina opÊine Rijeka, na sjednici odræanoj u travnju1990. godine, prihvatila je Deklaraciju “Rijeka - zdravigrad”, Ëime je Rijeka i formalno postala Ëlanom Hrvatskemreæe “Zdravih gradova”.

U tijeku 1995. godine zapoËelo se s aktivnijim provoe-njem pojedinih konkretnih programa u sklopu projekta “Ri-jeka - zdravi grad”.

Grad Rijeka je 30. studenoga 1998. godine, ispunivπisve propisane uvjete (Gradski profil i Gradski plan za zd-ravlje, organogram projekta, podaci o suradnji Grada Rije-ke s ostalim gradovima Europe i svijeta, zakljuËak sa sjed-nice Poglavarstva Grada Rijeke o prihvaÊanju incijative zapristupanje u Europsku mreæu “Zdravih gradova” te pismopodrπke gradonaËelnika Grada Rijeke projektu “Zdravigrad”), postao projektnim gradom III. faze Europske mreæeZdravih gradova za razdoblje 1998-2002. Time se Rijekanaπla u krugu 45 gradova iz Europe koji Êe u tom perioduËiniti projektne gradove Europske mreæe Zdravih gradova ukojima Êe SZO pratiti provedbu strategije “Zdravlje za sveu 21. stoljeÊu”.

Poslovni sastanakEuropske mreæe Zdravih gradova

Grad Rijeka bit Êe, od 26. do 28. rujna 2002. godine,domaÊin poslovnog stastanka Europske mreæe Zdravih gra-dova.

Na poslovnom sastanku sudjelovat Êe gradovi: Wien,Brno, Dresden, Copenhagen, Horsens, Kuressaare, San Fer-nando de Henares, Turku, Rennes, Athens, Rijeka, Zagreb,Gyor, Pecs, Dublin, Jerusalem, Arezzo, Bologna, Milan,Padua, Udine, Siena, Rotterdam, Sandnes, Lodz, Amadora,Seixal, Viana do Castelo, Izhevsk, Gothenburg, Helsing-borg, Stockholm, Maribor, Kosice, Geneve, Bursa, Belfast,Camden, Glasgow, Liverpool, Manchester, Sheffield, New-castle, Stoke-on-Trent.

INFORMACIJA

Rijeka - domaÊin poslovnog sastankaEuropske mreæe Zdravih gradova


Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

NOTBURGA 13. rujna

Rodilje, sretan porod

Roena je, vjerojatno, 1265. u Ra-ttenbergu, u Tirolu. Kao siromaπna se-oska djevojka sluæila je na nekolikomjesta u gradu i selu. Zbog prevelikebrige iskazivane prema siromasima idosljednosti u vjerskom æivotu, imala jeproblema s gospodarima. Prema neko-liko lijepih legendi, sve je to sretnozavrπilo, pa Êe se nakon smrti njen kultraπiriti po svim alpskim krajevima. Naj-poznatija je po lebdeÊem srpu koji jeostao u zraku kao opomena bezboænomgazdi zato πto ju je tjerao na rad i uvrijeme subotnjeg odmora. Zaπtitnica jeseljaËkih poslova i sluæavki te odmora.Uz to, zazivaju je i rodilje za sretanporod.

KUNIGUNDA 3. oæujka

Rodilje, sretan porod

KÊi je grofa Siegfrida od Luxem-burga i æena rimsko-njemaËkog caraHenrika II. Nakon muæevljeve smrti,1025., povlaËi se u benediktinski samo-stan u Kaufungenu, gdje Êe ostati dosmrti 1033. BuduÊi da su se oboje isticaliuzornim krπÊanskim æivotom, a nisu

ALDEGONDA 30. sijeËnja

Rak

Roena je u 7. stoljeÊu u, oËito,poboænoj francuskoj kraljevskoj obiteljiiz koje Êe joπ jedno dijete - Aldegondinasestra Valdetruda biti proglaπena sve-tom. Stupivπi u red benediktinki, Alde-gonda je gotovo dvadeset godina bolo-vala od neke teπke kroniËne bolesti.Vjerovalo se da je to bio rak dojke i da jeod njega umrla 684., u samostanu ugradu Maaleuge. Hrabrost i ustrajnostkojima je nadvladavala bolove, priskrbilisu joj nakon smrti glas zaπtitnice i po-moÊnice u svim sliËnim stanjima.

Sv. Aldegonda,prema srednjovjekovnom crteæu

Sv. Kunigunda s maketom crkve isamostana u kome je provela ostatak

æivota nakon muæevljeve smrti

imali djece, Ëak se vjerovalo da su æivjeliu djeviËanskom braku, πto Êe veÊ zanjihova æivota izazivati osebujne reak-cije. Dok, s jedne strane, zadivljeni pukuz voljenu caricu povezuje neoËekivaneËudesne dogaaje, istovremeno nastaju ineke znakovito intrigantne legende. Pre-ma jednoj od njih, Kunigunda se, navod-no nakon optuæbe za nevjeru, samoinici-jativno podvrgla "Boæjem sudu" - te jebez posljedica bosa preπla preko uæa-renih lemeπa.

Razlog zbog kojeg Êe sv. Kunigundakasnije biti proglaπena zaπtitnicom djecete æena koje oËekuju potomstvo, trudnicai rodilja, krije se vjerojatno u Ëinjenici dasama nije mogla imati djece, πto jedoæivljavala kao svojevrsnu kuπnju zbogËega je s muæem uËinila Ëak i posebanzavjet. Kako se nakon njene smrti nekimæenama bez djece, koje su se za zagovorobratile buduÊoj svetici, ostvarila æeljaza potomstvom, u samostanu u Kaufun-genu proizveli su dva "Ëudesna" lijekaza pospjeπavanje zaËeÊa. U prvom pri-pravku, nazvanom "Kruna sv. Kunigun-

de", osnova je konoplja, a u drugom, kojije nazvan "Trava sv. Kunigunde", osno-vu Ëini jedna od puku najmilijih ljeko-vitih trava - majËina duπica. Sveticom jeproglaπena 1200. godine.

Sv. Notburga, antependij iz 1745.,crkva Bl. Dj. Marije Svetice

Prof. dr. Ante ©krobonja, dr. med.

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI Kretanjem LIST do zdravlja ZAVOD ZA · PDF fileza vi„e od dva milijuna smrti godi„nje, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama. Vjerojatno i tre-