NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

NARODNI ZZDRAVSTVENI LLIST

2srpanj-kolovoz 2003

N A R O D N IZ D R AV S T V E N I L I S Tmjese~nik za unapre|enjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE@UPANIJE

Za izdava~aDoc. dr. sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.

Ure|ujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetDoc. dr. sc. Vjekoslav Ba{akun, dr.med.; Suzana Jankovi}, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.; VladimirSme{ny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante[krobonja, dr. med.; dr. sc. MarijaVaro{~i}; doc. dr. sc. Milan Zgrabli}, dr.med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Sme{ny, dr. med.

Glavni urednikSuzana Jankovi}, dr. med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafi~ka priprema"Digital point" d.o.o. Rijeka

Grafi~ko-tehni~ko ure|enjeInes Volf, graf. in`.

Rje{enje naslovne straniceSa{a Ostoji}, dr. med.

Uredni{tvo51000 Rijeka, Kre{imirova 52/apo{t. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godi{nja pretplata 30.00 kn@iro ra~un 2300007-1100028208 Godi{nja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- Devizni ra~un kod Rije~kebanke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPG@ RIJEKA

Tisak"Studiograf" Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijal-nu skrb Grada Rijeke.

DOJENJEPOÊTAK ZDRAVE

PREHRANEI ove godine obiljeàvamo Svjetski tjedan dojenja.Da podsjetimo: Maj~ino mlijeko je najbesprekornija hrana dostupna ljud-

skim bi}ima. Proizvodi se i dostavlja korisniku bez ikakvog zaga|enja.Ono je prirodni izvor najve}e mogu}e vrijednosti. Ve}ina ljudi zna da jedojenje korisno za dijete, mnogo manje ih zna da je dojenje izvanredno i zazdravlje majke.

Treba iskoristiti prigodu i otvoriti temu: {to je to zdrava prehrana i kada snjom zapo~eti? Svakako, to je dojenje, koje po prirodnim zakonima po~injeprvog dana.

Kako dalje? Svi znaju da prije ili kasnije dolazi do postupnog dodavanjadrugih namirnica maj~inom mlijeku. S maj~inim mlijekom prestat }e se prijeili kasnije i ostati na pripravljenim obrocima. Velika ve}ina ne zna daprelaskom na pripravljene obroke po~inje proces STVARANJA @IVOTNIHPREHRAMBENIH NAVIKA. One najintenzivnije stvaraju se do ~etvrtegodine ìvota. U procesu stvaranja pogre{nih prehrambenih navika ve}i jegrijeh u onome {to se obroku dodaje nego sam obrok. O ~emu se radi?Odrasli, pogre{no, pretpostavljaju da je dje~ja hrana nedovoljno ukusna!Po~inje za~arani krug dodavanja: {e}era da bude slatko, soli da bude slano,masno}a da ne bude siroma{no. Djeca, na svu sre}u, odbijaju ljuto i (kojiput naàlost) gorko.

Da podsjetimo, tre}ina ljudi razvijenoga svijeta blizu je pretilosti ili ve} jepretila. Posljedice za zdravlje manje-vi{e su poznate, ali proces po~inje vrlo rano,u dje~joj dobi! Ukratko: {e}er (saharoza) je suvi{an ili {tetan dovoljna je fruk-toza ili glukoza koja se nalazi u vo}u i povr}u te med sa svim svojim usputnimljekovitim svojstvima; sol u dodatku ve}em od oko 4 grama na dan (nalazi se u250 g kruha) suvi{na je i optere}uje razne funkcije u organizmu (srce i bubregenaro~ito); o suvi{nim i pogre{nim masno}ama mnogi znaju dovoljno, ali...

Porastom standarda, ali ne i znanja, ubrzava se proces stvaranja lo{ihprehrambenih navika, naro~ito odlaskom u {kolu. Preslatko, preslano, pre-masno, brza hrana ne dopu{taju na{oj djeci zdrav rast i razvoj.

O ovoj temi trebalo bi pisati i govoriti mnogo vi{e nego dosad!Da bi se ustrajalo u ostvarivanju tog cilja i da bi se trajno dokazivalo

spomenute konstatacije, treba se podsjetiti na nekoliko ~injenica koje seodnose na na{u zemlju:

Hrvatska je zemlja bijele kuge (ra|a se manje nego {to umire).U Hrvatskoj imati djecu donosi ekonomske probleme.U Hrvatskoj za{tita majki i djece nije u cijelosti pokrivena obvezatnim

zdravstvenim osiguranjem, {to }e re}i da nije predmet svekolike solidarnosti.Medijski prostor posve}en svemu umjetnom znatno je ve}i od onoga

posve}enog svemu prirodnom kad se radi o za~e}u, trudno}i, ra|anju,dojenju i op}enito podizanju djece.

Netko }e re}i: jo{ jedan crn pogled, no iskustvo u~i da nepriznavanje~injenica ne pomaè rje{avanju problema (guranje glave u pijesak).

Odgovorni urednik



Pedijatrija

PREVENCIJA DEBLJINE POÎNJE U DJETINJSTVU

Razvijeni svijet krenuo je u novo tisu}lje}e s novim zdravstvenim problemima, kao {to jeprekomjerna teìna. Problem se svrstava uz bok infekcijama i pothranjenosti u zemljama urazvoju. Broj osoba s prekomjernom teìnom i dalje se pove}ava te je 1998. godine Svjetska

zdravstvena organizacija tu pojavu ozna~ila globalnom epidemijom.

Ve}ina istraìvanja ukazuje na tu

logi~nu relaciju po~etka debljine. Razvojdebljine prolazi kroz nekoliko faza.

Za djetinjstvo je karakteristi~no dadolazi do umnaànja masnih stanica(adipocita) te se taj proces nastavlja doodrasle dobi. Ta ~injenica da se u dje-tinjstvu umnaàju adipociti dovela je i doteorije da bi preveliko umnoàvanjeadipocita bilo razlog za kasniju sklonostnastanku debljine. Ideja da je debljinaodre|ena ve} u dojen~adi brojem masnihstanica nije vi{e odrìva - debelo dojen~e~esto ne postaje debelo dijete. Me|utim,debljina s 13 godina dobar je pokazateljza debljinu odrasle osobe. Tako je raz-doblje izme|u 7. i 12. godine najpovolj-nije za poduzimanje preventivnih progra-ma.

Obi~no se razmatra u kojoj mjeridebljina djece uvjetuje debljinu odraslih.

Me|utim, iz prakti~nih razlogainteresantna je obratna teza: u kojoj mjeridebeli roditelji odre|uju debljinu djece?Dijete debelih roditelja u velikoj }e mjeri

imati njihov obrazac razvoja debljine. Tajodnos ~ini se da je u vezi s dobi djeteta.

Postavlja se, naravno, pitanje u kojojmjeri tu utje~e genetski faktor? Mnogestudije, posebno na blizancima i adopti-ranoj djeci, podràvaju teoriju o zna~aj-nom utjecaju nasljednih faktora. Studijena obiteljima pokazuju da nasljednakomponenta utje~e na indeks tjelesnemase u omjeru 30 do 50%. Nema usug-la{enih pokazatelja o tome da li vi{eutje~e majka ili otac. Familijarno pojav-ljivanje debelih primje}uje se i kroz trigeneracije, zna~i povezanost debljinedjedova i baka s teìnom njihovih unuka.

Neke studije pokazuju da je familijar-na povezanost debljine posljedica odre-|enih obrazaca pona{anja u jednoj obite-lji, gdje zajedni~ke prehrambene navikeili fizi~ke aktivnosti odre|uju i stanjeuhranjenosti njihovih ~lanova.

Pored toga, na stanje uhranjenostidjeluju i socio-ekonomski ~imbenici.Postoji ~vrst odnos izme|u socio-eko-nomskog statusa djeteta i debljineodraslih.

Iako je Svjetska zdravstvena organi-zacija ozna~ila debljinu kao globalnuepidemiju, koju je mogu}e prevenirati,~injenica je da danas u svijetu nedostajedobro strukturiranih preventivnih progra-ma, posebno kad se ti~e djece i mladeì.Razlog je taj {to je debljina uvjetovanarazli~itim faktorima: nasljednim, pre-hrambenim, razli~itim stilovima ìvotaitd.

Slijede}i logiku na~ela svih preven-tivnih programa, i ovdje se napori mogu

USAD, prema nacionalnim istra-ìvanjima, u~estalost debljinestalno se pove}ava, po~ev{i od{kolske dobi pa dalje kroz odraslu dob, aposebno u ènskoj populaciji. U ispiti-vanju provedenom od 1988. do 1991.prekomjerna teìna u grupi 20-godi{-njaka bila je zastupljena s oko 20%, da biu grupi od 50-60 godina za mu{karceiznosila 42%, a za ène 62%. U~estalostdebljine u djece porasla je s 15 na 20%.

Svi pokazatelji govore da }e sada{njageneracija izrasti u najdeblju generacijuu povijesti Amerike. Sli~na situacija jav-lja se i u nekim zemljama ZapadneEurope.

U Hrvatskoj posljednje provedenestudije pokazuju vrlo uznemiravaju}erezultate, koji su prezentirani na 1.hrvatskom kongresu o debljini, odrà-nom u Rapcu od 3. do 6. travnja 2003.godine. U jednom od uvodnih referata oepidemiologiji iznijeti su recentni podacio debljini u odraslih. Stanje uhranjenostiprocijenjeno je na temelju indeksa tje-lesne mase te se nalazi da prekomjernuteìnu ima 48% mu{karaca i 34,9% èna,dok je debelih 18%.

Ti podaci govore da je debljina posta-la velik zdravstveni problem i hrvatskogpu~anstva. Radi se o pojavi koja je u svi-jetu u daljem porastu pa se mogu i daljeo~ekivati nepovoljni trendovi ako se ni{tane poduzme.

[to se ti~e stanja uhranjenosti djece uHrvatskoj, ra|ena su ispitivanja djecera~unata prema vrijednostima indeksateìne za visinu, a rezultati pokazuju dapove}anu tjelesnu masu ima 10,5%{kolske djece, a 3,8% djece je pretilo.



usmjeriti na ulaganje u primarnu, sekun-darnu i tercijarnu prevenciju.

Primarna prevencija u {irem kontek-stu ima za cilj uspostavu zdravog,aktivnog na~ina ìvota, s definiranjemkulture zdrave prehrane, koju je mogu}eostvariti u odre|enoj zajednici.

Sekundarna prevencija podrazumije-va rano prepoznavanje, s interventnimprogramima za smanjenje te pojave uzajednici. Tercijarna podrazumijevapoduzimanje terapeutskih mjera kako bise smanjile mogu}e komplikacije.

Kad se govori o prevenciji debljine udjetinjstvu, svi programi trebaju bitiusmjereni prije svega:* prema obitelji* {koli* javnim medijima

S obzirom na to da je debljinau~estalija u pojedinim obiteljima, potreb-no je usmjeriti zdravstvenoodgojne mjereprema takvim obiteljima kako bi se, osimnasljednog faktora, pa`nja usmjerila naprehrambene navike i mjere tjelesneaktivnosti.

[kola bi trebala putem nastavnikapomo}i u zdravstvenoj edukaciji, ali irazvijanjem {kolskih kuhinja uprakti~nom ostvarivanju zdrave prehrane.

Od okoli{nih ~imbenika koji pogodu-ju pretilosti isti~e se:* reklamiranje visokokalori~ne hrane,* skupo}a vo}a i povr}a,* upotreba modernih transportnih sred-

stava, umjesto pje{a~enja,* TV i sjedenje,* slobodno vrijeme u odmaranju,* lo{a informiranost o zdravim stilovi-

ma ìvota,* komercijalna provedba skupih proce-

dura kako ostati vitak ili kako smr{a-viti, koje stvaraju iluziju o uspjehu,uz zna~ajna materijalna izdvajanja.

Suvremeni radovi pokazuju zna~aj

prehrane za vrijeme izvjesnih periodaìvota, kada pojedinac moè biti sklonijiza kasniji nastanak debljine.

Dobro organizirana i preventivno ori-jentirana zdravstvena slu`ba nastoji svojedjelatnosti usmjeriti na rizi~na razdoblja irizi~ne grupe. [to se ti~e prevencijedebljine, danas je poznato da postojeodre|ena rizi~na razdoblja za nastanakdebljine:Trudno}a

Prirast teìne u trudno}i usko jevezan s prehranom majke, a jedno idrugo s teìnom djeteta. Mnogo je studi-ja pokazalo da trudnice s prekomjernimporastom teìne ra|aju znakovito teùdjecu od onih s normalnim prirastom nateìni.Dojenje

Majke koje prekidaju dojenje imajumanju mogu}nost gubitka teìne.

Ujedno, djeca koja se duè dojeimaju manju mogu}nost da kasnije bududebele osobe.Dijete od 5 do 7 godina

To je period pove}anog stvaranjaadipocita, nakon perioda pred{kolskogdjeteta s reduciranim stvaranjem. Upravotaj period danas se smatra jednim odkriti~nih za nastanak debljine, s odrazomna odraslu dob.Adolescencija

To je period s pove}anom autonomi-jom, koja je ~esto povezana s iregularnimobrocima, promjenom prehrambenihnavika i inaktivno{}u za vrijeme slo-bodnog vremena, kombiniranim s psiho-lo{kim promjenama koje djeluju napove}anje odlaganja masti, naro~ito kodèna.

Zdravstvena slu`ba ima dominantnomjesto ne samo u tretmanu debljine, ve}i u njezinoj prevenciji. Zdravstveni dje-latnici nezaobilazne su osobe u kreiranjuzdravstvenih preventivnih programa, ali iu njegovu provo|enju. Treba re}i da surani i u~estali kontakti zdravstvenogosoblja naju~inkovitija mjera u prevenci-ji debljine. Posebno je u tome zna~ajnapatrona`na slu`ba, usugla{ena s pri-marnom zdravstvenom za{titom u smisluadekvatnih savjeta o prehrani za vrijemetrudno}e, savjeta u vezi s dojenjem i vre-menom za nadohranu te prehrambenimpotrebama malog djeteta.

Za vrijeme trudno}e i dojenja nesmije se traìti poduzimanje mjera zaredukciju tjelesne teìne. Treba savjeto-vati mjere koje }e osiguravati normalnutrudno}u i laktaciju. Prirast teìne morabiti takav da ne dovede do komplikacijatrudno}e.

Za djecu koja imaju prekomjernuteìnu nije potrebno provoditi mjere zasmanjenje teìne, jer }e striktni dugo-ro~ni program reduciranja tjelesne teìneimati implikacije na smanjenje rasta uvisinu. Zbog toga je, na primjer, potrebnoprovoditi postupak da dijete s prevelikomteìnom sa 7 godina dobiva na teìnisporije od dobivanja u visinu, s time da sa12 godina dobije teìnu normalnu zasvoju visinu. To zahtijeva laganu restrik-ciju energetskog unosa, zamjenjuju}islatki{e vo}em te poti~u}i tjelesnuaktivnost.

Kad govorimo o tretmanu, pa i kam-panji za prevenciju debljine, tada valjaimati na umu da, pogotovo kod ado-lescentica, takav tretman moè dovestido preusmjerenja prehrambenih poreme-}aja u smislu bulimije i anoreksije.

Zaklju~no moèmo re}i da je debljinakompleksna i slabo poznata bolest.Njezina je etiologija interakcija genet-skih, biolo{kih i okoli{nih ~imbenika.Zato je prilikom izrade preventivnih pro-grama potreban {irok pristup, s dugo-ro~no usmjerenim nacionalnim pro-gramom. Njega je potrebno danas razra-diti i po~eti provoditi, jer }e se ~ekanjemproblem samo multiplicirati. Zbog svegare~enog, simpoziji poput onog u Rapcuimaju za svrhu senzibilizirati javnost ipokrenuti profesionalno djelovanje.

Prof. dr. Josip Grguri}, dr. med.



Porod u vodi

OPU[TENO I BEZ STRAHAPorod u vodi jedan je od alternativnih na~ina ra|anja, s ciljem poticanja {to

prirodnijeg ra|anja. Takav na~in poznat je odavna me|u Camash Indijancimana Kostariki i sastavni je dio njihove kulture. Godine 1963. ra|anje u vodi javljase u Rusiji, ali kao neformalna djelatnost, izvan sustava zdravstva. U Francuskoj

su 80-ih godina zapo~eli eksperimenti s uporabom vode pri ra|anju i 1987.godine dr. Michael Odent uvodi takav na~in ra|anja u bolni~ku praksu, a 80-ih

godina praksa se {iri i u Americi, Njema~koj i Engleskoj.

Kona~no, u Hrvatskoj je prvitakav porod obavljen 25. velja~e2003. godine, u Klinici za

ginekologiju i opstetriciju KBC-a uRijeci kada je, na zadovoljstvo roditeljai zdravstvenog osoblja, uspje{noporo|ena u vodi prva djevoj~ica.

Cilj je takvog na~ina ra|anja poti-cati pozitivan odnos prema ra|anju,posti}i vrhunski odnos izme|u majke idjeteta te nemedicinskim metodamaublaìti bol koja se javlja kao posljedi-ca trudova. Nadalje, takav porodomogu}ava novoro|en~etu nje`nijidolazak na svijet, jer se ra|a iz vode uvodu pa se zatim iznosi na zrak, {toublaàva stres koji dijete proìvljavaprilikom promjene temperature pridolasku na svijet. Za rodilju kojaodabere takav na~in ra|anja porod jeolak{an zbog blagodati tople vode, arelaksacija koja se postiè u~inkom

tople vode moè biti vrlo pozitivnoiskustvo. Smanjenje teìne tijela u vodiomogu}ava lak{u i dublju relaksaciju.Topla voda ublaàva bolove i drugesmetnje tijekom poroda, olak{avapokretanje, budu}i da tijelo u vodi plutai lak{e je, te djeluje opu{taju}e, {topoti~e brè napredovanje poroda iskra}uje vrijeme prvog i drugogporo|ajnog doba. Rodilja lak{e podnositrudove i ugodnije se osje}a u pauzamame|u trudovima, {to {tedi energiju te }erodilja biti manje umorna i iscrpljenatijekom poroda. Sloboda pokreta imijenjanje poloàja tijela puno su lak{iu vodi. Boravak u vodi daje osje}aj pri-vatnosti, posebno uz prisutnost osobebliske rodilji, i poti~e lu~enje endo-genih tvari koje ublaàvaju bol. Prostoru kojem se odvija porod u vodi morabiti ugodan, smiruju}i, temperaturazraka 24oC, bez strujanja, a temperaturavode odgovara tjelesnoj temperaturi od37oC, odnosno rodilja moè samapode{avati temperaturu vode, ali nepreko 37oC.

@elja rodilje za ra|anjem u vodi prvi

je uvjet takvog na~ina ra|anja. Svakazdrava trudnica, koja nije izvan trud-no}e bolovala, koja nema rizi~ne~imbenike za trudno}u niti je tijekomtrudno}e imala zdravstvenih problema,moè ra|ati u vodi. Sve trudnice sjednoplodnom trudno}om u terminu, splodom u stavu glavicom i spontanozapo~etim trudovima kandidati su za

porod u vodi. Obvezno je prethodnou~initi pretrage na oboljenja koja seprenose krvlju (HBV, HCV, HIV) temikrobiolo{ke pretrage cervikalnogbrisa i brisa na klamidiju. Tri do ~etiritjedna prije termina obavi se informa-tivni razgovor i u~ini se opstetri~ki pre-gled kako bi se utvrdilo da trudnicaispunjava uvjete za ra|anje u vodi. Istotako, preporuka je da budu}i roditeljipoha|aju te~aj za trudnice kako bi seupoznali s novim zna~ajkama normalnetrudno}e i normalnog tijeka poroda.Va`no je znati i koja su o~ekivanjabudu}ih roditelja te ih upoznati sastvarnim mogu}nostima.

Rodilja se odmah nakon dolaska

pregleda vanjskom i unutarnjom pre-tragom. Prisutnost dobrih poro|ajnihtrudova i nalaz na u{}u koje je otvoreno3-4 cm te rodni~ki dio u nestajanju znaksu aktivnog poroda. Rodilja se pripremakao i za normalni porod na krevetu, alije obvezno klistiranje i tu{iranje.Kardiotokografski se dvadesetak minu-ta snima sr~ana akcija fetusa te istovre-meno prisutni trudovi. Prije ulaska uvodu poèljno je da rodilja ~im vi{ehoda kako bi se glavica bolje angaìralau poro|ajnom kanalu. Nakon spon-tanog po~etka poroda trudovima iliprsnu}em plodovih ovoja, uz pojavutrudova te utvr|ivanja aktivne fazeporoda, rodilja ulazi u bazen s vodomgdje }e provesti prvo i drugo poro|ajnodoba ako porod uredno napreduje.



Tijekom boravka u vodi obvezno seprate vitalni znaci rodilje, temperaturevode i zraka te telemetrijskom kar-diotokografijom vitalnost i kondicijafetusa. Prednost je takvog na~inapra}enja fetusa u tome {to se rodiljamoè slobodno kretati i nije vezana uzure|aj. Dapa~e, rodilju tijekom boravkau vodi treba poticati da {to ~e{}e mijenjapoloàj i da zauzme onaj koji joj najvi{eodgovara, {to poti~e bolje napredovanjeporoda. Pravilno disanje tijekom trudovai relaksacija tijela koje pluta u vodi pre-duvjet su normalnog napredovanja poro-da. Svakih 1,5 2 sata rodilja izlazi izvode ako nije zavr{eno prvo poro|ajnodoba. Me|utim, vrlo ~esto je jedanboravak u vodi ujedno i jedini jer porod

vrlo brzo napreduje. Otvaranje u{}a ispu{tanje glavice utvr|uje se unutarnjimpregledom koji se moè obaviti u vodi.Kada je u{}e potpuno otvoreno,zapo~inje drugo poro|ajno doba, odnos-no doba izgona djeteta. Majka tiskavoljno, trbu{nim mi{i}ima, zajedno sasnagom vlastitih trudova kako bi ubrzalaakt ra|anja djeteta. Urez me|ice ne radise kod svake rodilje, ali ako je potreban,moè se u~initi u vodi. Primalja prihva}anovoro|en~e na isti na~in kao i na stoluza ra|anje, no dijete drì potpuno podvodom kako bi se sprije~io refleks udi-sanja dok je jo{ u vodi. Nakon porodacijelog tijela, novoro|en~e se jo{ kratkozadrì pod vodom, a zatim licem premapovr{ini, vadi iz vode i stavlja majci nagrudi. Slijedi presijecanje pupkovinenakon prestanka pulsacija i prva opskrba

novoro|en~eta, kojauklju~uje i uzimanjemikrobiolo{kih brisevaiz vanjskog slu{nog hod-nika i pazuha. Novoro-|en~ad ro|ena u vodiobi~no slabije i manjepla~e, a ostanak uzmajku pridonosi boljojemocionalnoj poveza-nosti majke i djeteta.Odmah po porodu djete-ta ispu{ta se voda izbazena jer slijedi pla-centno doba.

Tre}e poro|ajno doba placentnodoba vodi se izvan vode kako bi se iz-bjegla teoretska mogu}nost embolijevodom. Nakon poroda posteljice, rodi-lja izlazi iz bazena za ra|anje, obu~e sete potom utopli u krevetu. Ako jepotrebno, u~ini se kirur{ka opskrbaporo|ajnih putova. Obvezno se kon-troliraju vitalni znaci, koli~ina krvare-nja i involucija uterusa. Svaka rodiljadobije antibiotsku profilaksu. Da li }erodilja roditi u vodi, ovisi o pravilnomnapredovanju poroda te procjeni pri-malje, odnosno opstetri~ara u slu~ajevi-ma odre|enih nepravilnosti utvr|enihkod rodilje ili fetusa.

Zadovoljstvo ène prva je prednost

ra|anja u vodi, budu}i da pridonosirazvoju pozitivnog odnosa prema ra|anjuuop}e. Rodilja sama donosi odluku ona~inu na koji }e ra|ati, {to joj daje sig-urnost i samopouzdanje. Bol je u vodismanjena i do 50% budu}i da se djelo-vanjem tople vode poja~ano lu~e endo-gene tvari koje smanjuju bol ("naturalpain killers"). Smanjena je potreba zamedicinskim metodama obezboljenja uporodu, {to za ustanovu ima pozitivanekonomski u~inak. Rodilja u vodi lak{edi{e i lak{e postiè relaksaciju. Rje|e jepotrebno u~initi urez me|ice, jer je me|i-ca u vodi smek{ana i podatna, a ujednosu i rje|i razdori me|ice. Bolja je oksige-nacija fetusa, vi{e su vrijednosti pH ukrvi pupkovine. Apgar ocjena novoro-|en~eta u 1. i 5. minuti zna~ajno je vi{a.

Ra|anje u vodi poku{aj je i doprinoshumanizaciji odnosa prema rodiljama,pri ~emu se uvaàva izbor ène u na~inura|anja i njeno aktivno sudjelovanje udono{enju takve odluke. Cilj je oslo-boditi rodilju straha od poroda, pomo}ijoj da pozitivno doìvi svoj porod i svo-je pozitivno iskustvo prenese drugimènama. Ra|ati u vodi mogu samo pot-puno zdrave rodilje, uz pomo} posebnomotiviranog i obu~enog zdravstvenogosoblja, prvenstveno primalja i lije~-nika opstetri~ara koji su du`ni brinuti ofizi~kim, psihi~kim i duhovnim potre-bama rodilje.

Dr. sc. Neda Smiljan Severinski,dr. med.



SOS - telefon zadojenje

Zdravemajke izdravadjeca

Udruga "Roditelji uakciji RODA"

osnovana je 2001.godine i zalaè se za

dostojanstvenutrudno}u, roditeljstvo idjetinjstvo u Hrvatskoj.Na{i su projekti brojni iobuhva}aju zalaganje

za prava trudnica,roditelja i djece,

edukaciju i izdavanjeedukativnih materijala,rad na humanizaciji

poro|aja u Hrvatskoj imnogo drugog.

Uudruzi RODA intenzivno sebavimo promicanjem dojenjakroz nekoliko na{ih projekata,

od kojih je najve}i i najva`niji "SOS -telefon za dojenje". Naime, u RODIsmo svjesni da, iako je dojenje prirodanproces, on nije instinktivan, treba ganau~iti. Postoje brojni problemi kojimogu novu, ali i iskusniju majku ve} napo~etku omesti u uspje{nom dojenju iliutjecati na prerani prekid dojenja.Djelomi~no je to zbog nedostatkaedukacije, ali i zbog krivih savjeta kojemajke mogu dobiti od zdravstvenogosoblja. Za uspje{no je dojenje, osimznanja, klju~na i podr{ka, prije svega odpartnera, ali i od obitelji, prijateljica tezajednice. Naàlost, ta podr{ka ~estoizostaje. Prepoznav{i, kroz iskustva nassamih kao majki i dojilja, te probleme,zapo~eli smo program edukacije majkiza pomo} oko dojenja.

Volonterke koje ulaze u program i

same su majke i imaju neko iskustvo udojenju koje, me|utim, nije presudno.Bitnije je znanje koje }e ste}i kroz pro-gram, sposobnost volonterke da saslu-{a, pruì podr{ku i pomogne. Za na{evolonterke bitno je da same vjeruju usve prednosti dojenja te da svoje znanjei vjeru znaju na ispravan na~in prenijetidrugim mamama. To zna~i biti strpljivei tolerantne, znati saslu{ati mamu kojaima problem i biti spremne pomo}i jojbez nametanja svoje volje ili, u slu~ajueventualnog neuspjeha, gri`nje savjesti.Majci treba pruìti podr{ku, dati joj doznanja da se moè osloniti na na{upomo}, pruìti joj potrebne informacije,ali krajnju odluku prepustiti njoj.

Isto tako, majke za pomo} u dojenjusvojim pona{anjem moraju biti u skladus onim {to udruga i ovaj program pred-stavljaju, dakle i same vjerovati udojenje na zahtjev, odga|anje dohranedo 6. mj., moraju biti spremne za priku-pljanje novih znanja, priznati da neznaju sve i svaku informaciju provjeritiprije nego {to ju daju kao savjet.

U edukaciji se vodimo znanjem i lite-raturom La leche League International,svjetskim autoritetima kada je u pitanjuznanje o dojenju. Kroz pitanja i op{irneodgovore volonterke se u~e argumentira-no odgovarati i grade svoje znanje o doje-

nju, a istovremeno u~e traìti informacijena Internetu i sluìti se literaturom.

Drugi su vaàn aspekt edukacijekomunikacijske radionice koje vodi psi-holog. Na njima se volonterke u~e slu-{ati, postavljati prava pitanja, odgo-varati i savjetovati.

Volonterke koje pro|u dio teorijskeedukacije (edukacija je kontinuirana i odmajki za pomo} o~ekuje se stalno pra}e-nje novih saznanja o dojenju) te dovoljanbroj komunikacijskih radionica, sprem-ne su za savjetovanje na telefonu.

Uz financijsku pomo} AED-a

(Academy for Educational Develop-ment), sredstvima USAID-a (Ameri~keagencije za me|unarodni razvoj) usvibnju ove godine pokrenuli smo bes-platni telefon. To nam je velika potvrdada je zajednica prepoznala va`nostovog projekta. AED }e nam pruàti pot-poru godinu dana, a ve} sada polakorazmi{ljamo o pribavljanju sredstava zanastavak rada.

Radno vrijeme telefona je SVAKIdan od 8 do 20 sati. Zainteresirani nasmogu dobiti na broju 0800 22 77 88.Svakodnevno imamo deset i vi{e pozi-va, javljaju se naj~e{}e majke, ali io~evi i bake. Sve nam to pokazuje koli-ko je takav projekt bio potreban. Sve suna{e mame volonterke, dakle njihovanga`man na telefonu nije honorirannov~ano, ali su nagra|ene zadovolj-stvom korisnica telefona savjetima ipodr{kom koju su dobile.

Ostali projekti u Udruzi vezani uzdojenje jesu sastavljanje i izdavanjeedukativne bro{ure o dojenju koja bi sedijelila trudnicama i novim majkama teobiljeàvanje Tjedna dojenja. Tjedandojenja prvi smo put javno obiljeìli uHrvatskoj pro{le godine u Zagrebu, usuradnji s hrvatskom Udrugom grupa zapotporu dojenja, kada smo na {tandupruàli informacije o dojenju, dijelililetke i sl. Ove godine obiljeìt }emo gau Splitu, 2. kolovoza, na Ba~vicama.êmu se nadamo? Ve}oj prosvije}enostio dojenju u Hrvatskoj, ve}em postotkudojene djece, zdravijoj djeci i zdravijimmajkama. Vjerujemo da smo s takvimprojektima na pravom putu da to, usuradnji s ministarstvima, udrugama izdravstvenim djelatnicima, i ostvarimo.

Maja Tarle Mati}



Prehrana dojen~eta

HRANJENJE IZ [ALICE BOLJE NEGO IZ BOÎCE

U proteklih nekoliko desetlje}a postalo je jasno da, kada se dijetene moè dojiti izravno, najbolji na~in davanja mlijeka,

maj~inog ili zamjenskog, jest hranjenje iz {alice. Tajjednostavan na~in hranjenja, kojem je prethodilo hranjenje iz

bo~ice, dio je te~ajeva u sklopu pokreta Rodili{te prijateljdjece. Djeca koja imaju korist od hranjenja iz {alice uklju~uje inedono{~ad koja nije sposobna aktivno sisati, djecu ~ije majkeiz nekog razloga ne mogu dojiti ili djecu koja se iz bilo kojeg

razloga ne mogu hraniti dojenjem.

Uovome ~lanku èlimo prezentiratiiskustva i podatke koji govore okoristi te metode hranjenja, u

usporedbi s hranjenjem iz boce koje zadijete moè biti rizi~no.

Sandra Lang jedna je od brojniheksperata koji su prepoznali hranjenje iz{alice kao znatno bolje od bo~ice.Gospo|a Lang, savjetnik primaljama uVelikoj Britaniji, koordinirala je te~ajdojenja u sklopu inicijative za Bolnice prijatelje djece i Instituta za dje~jezdravlje u Londonu. Ujedno je vodila ivi{e studija o dje~jem zdravlju, posebnoo hranjenju iz {alice. Zaklju~ila je dahranjenje iz {alice ima brojne prednosti osim sigurnosti i izuzetno je va`no zanedono{~ad, kojoj nedostatak snage ikoordinacije onemogu}ava dobivanjeodgovaraju}e hrane iz maj~inih prsa.Iako djeca razvijaju sposobnost gutanjau 11 do 16 tjedana intrauterinoga ìvota,sposobnost sisanja razvija se nekolikotjedana kasnije, a uskla|en ritam sisanjai gutanja jo{ kasnije. "Hranjenje iz {alicepriprema dijete za prsa", kaè gospo|aLang. "Maleno }e dijete prihvatiti mli-jeko, vje`baju}i stra`nji dio jezika {to }emu biti vje{tina neophodna kod doje-nja."

Hranjenje iz {alice navest }e dijete daispruì jezik iznad desni, {to je radnjakoja omogu}ava dobar prihvat dojke.Sisanje dude na bo~ici izaziva obrnuturadnju guranje jezika natrag u usta.

Mlijeko je lako uzeti sasobom i na put. Pritompazite da posuda za trans-port bude {iroka kako ne bizadràvala bakterije i kakobi se mogla lako prati.

velikim uspjehom predstavila hranjenjeiz {alice, u nekoliko britanskih bolnica.

Uz nedono{enu djecu, koja nisusposobna za hranjenje iz dojke, WendyNicholson, primalja i savjetnik za dojenjeiz Australije, u grupu djece kojoj se pre-poru~a hranjenje iz {alice svrstala je i onu~ije su majke bolesne ili nemaju mlijekate djecu s poreme}ajima u ustima ili grlu,kao {to je npr. rascjep nepca.

Gospo|a Nicholson istaknula je da jekorist jasna: "Hranjenje iz {alice dovodido pozitivnog oralnog iskustva i zabra-njuje kori{tenje bo~ice koja moè odbitidijete od dojenja. Uz to, dijete kontrolirahranjenje njegovu brzinu, koli~inu hra-ne i odmor. Hranjenje iz {alice ne zahtije-va posebnu snagu, ~ak ni za pospanu ili

I o~evi mogu hranitidjecu iz {alice

Hranjenje iz {alice izaziva i osjetnoiskustvo. Kod djeteta poti~e razvoj osjetamirisa. Dojen~ad koja se hrani iz {alicetako|er je manje pod stresom nego nji-hovi vr{njaci koji se hrane iz bo~ice jermogu lak{e disati i odmoriti se tijekomhranjenja. Rezultat je bolja oksigenacijatkiva.

Gospo|a Lang prvi se put susrela stakvim na~inom hranjenja djece uNepalu, kad je vidjela kako majke ~ija sudjeca bila nedono{ena, hrane djecu svo-jim mlijekom iz vlastite ruke ili iz manjeposude. "Bila sam mlada i odmah sampretpostavila da je takav na~in hranjenjapotpuno normalan." Poslije, kad je posta-la primalja, bila je iznena|ena kad je vid-jela da majke, pogotovo s nedono{enomdjecom, ne znaju hraniti ni na koji drugina~in osim na bo~icu. Nakon toga je s



Povi{ena tjelesna temperatura

êlo vru}e, ruke hladnePovi{ena tjelesna temperatura naj~e{}e predstavlja odgovor

organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, nomoè biti i posljedica manjka teku}ine u organizmu

(dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva.

skom terapijom obi~no jo{ dva dana imapovi{enu temperaturu.

Metode su skidanja povi{ene tempera-ture fizikalne i lijekovima. Prvi korak priskidanju temperature vi{e od 39oC, a pose-bice ako se radi o hiperpireksiji, jestfizikalni na~in mo~enjem, polijevanjem ilitu{iranjem djeteta mlakom vodom (tempe-rature oko 35oC). Golo dijete posjedne se ukadu ~ije je dno (dva tri prsta) pokrivenomlakom vodom. Cijelu koù osim lica iglave treba polijevati vodom uz pomo}trlja~ice ili tu{a. Voda, koja na taj na~inhlapi s povr{ine tijela, oduzima muzna~ajnu koli~inu topline. Za skidanje tem-perature kod djece alkohol se ne prepo-ru~uje. Trljanje koè frotirnim ru~nikomnatopljenim mlakom vodom ima slabijiu~inak.

Obloge od mlake vode primjenjujemotako da mokrom ocije|enom pelenom ilimokrom plahtom (mlaka voda!), omotamodijete od vrata do pete. Preko toga stavlja sedeblji, suhi frotirni ru~nik. Nakon ~etiri dopet minuta takav se oblog skida, dijete sepotpuno razmota i istrlja frotirnim ru~ni-kom. Postupak se moè ponavljati, jedinovalja upozoriti da drànje djeteta umotanogu takve obloge dulje od pet minuta moèimati suprotan efekt. Uvrijeèno stavljanjeobloga na manje povr{ine tijela (dlanovi,tabani) pogre{no je.

Lijekove za skidanje temperature zove-mo antipireticima. Od lijekova se u djecenaj~e{}e preporu~uje paracetamol u oblikusirupa ili ~epi}a, u dozi koju odredi pedijatar.U posljednje vrijeme, kod visokih tem-peratura primjenjuje se diklofenak, odnosnoibuprofen u djece starije od godinu dana.Acetilsalicilna kiselina (aspirin) se u djecedo 16 godina ne primjenjuje kao antipiretik.

Efekt nakon primjene antipiretika nas-tupa tek nakon pola sata do 45 minuta podavanju, stoga nakon primjene antipiretikane smijemo zanemariti opisane fizikalnemetode za skidanje temperature.

Mr. sc. Sanjin Kilvain, dr. med.

nedono{enu djecu. Ono poti~e pokretejezika i ~eljusti, osjet mirisa, stvaranjeenzima i sline i dobar kontakt pogledom."

Dijete treba biti u sjede}em ili polus-

jede}em poloàju, u va{em krilu. Prinesite malu {alicu s mlijekom do

djetetovih usana. Nagnite {alicu takoda mlijeko samo doti~e usne djeteta.

[alica treba biti lagano naslonjena nadonju usnu, a rubovi {alice trebajudoticati vanjski dio gornje usne.

Dijete }e postati oprezno i otvoritiusta i o~i. Nedono{~e }e po~eti zahva-}ati mlijeko jezikom. Sna`nije ili sta-rije dijete }e sisati ili srknuti mlijeko,pljunuv{i ga ne{to pri tome.

Nemojte lijevati mlijeko u ustadjeteta. Nastavite dràti {alicu na

usnama, dopustiv{i da dijete samouzme mlijeko.

Kada djetetu bude dosta, ono }e samozatvoriti usta i odbiti uzeti jo{ mlijeka.Dijete koje nije pojelo dovoljno,sljede}i }e put uzeti vi{e ili pove}ajteu~estalost hranjenja. Mjerite koli~inuuzetoga mlijeka u 24 sata, a ne usvakome obroku.

S Interneta

Ugotovo tri ~etvrtine slu~ajeva povi-{ena tjelesna temperatura posljedicaje akutne infekcije di{nih organa.

Postoje iznimno rijetke, takozvane neuro-gene vru}ice, prouzro~ene bolestima sredi{-njeg ìv~anog sustava, te vru}ice koje suposljedica primjene lijekova.

Povi{ena tjelesna temperatura znak je

da bolest postoji, moè nam pokazivati tijekbolesti, no ne i njenu teìnu. Ona predstav-lja prvi, nespecifi~ni odgovor organizma,koji ujedno mobilizira i njegovu obranu.Odgovor na povi{enje tjelesne temperatureindividualan je. Naj~e{}i su simptomi kojiga prate: nelagoda, glavobolja, zimica, tre-savica, znojenje. Treba naglasiti da su priporastu temperature u djece dlanovi i tabani(ponekad i cijele ruke i noge) hladni, doktijelo "gori", stoga stavljanje ruke na ~elo iliokrajine nije pouzdan na~in procjene ima lidijete ili nema povi{enu temperaturu.

Povi{enom tjelesnom temperaturomsmatramo onu vi{u od 37oC. Mjere zasniàvanje temperature primjenjujemo upravilu kada ona prije|e 38,5oC. Posebno suna febrilitet osjetljiva djeca u dobi od {estmjeseci do pete godine ìvota, zbognezrelosti sredi{njeg ìv~anog sustava, paona pri temperaturi tijela vi{oj od navedenemogu odreagirati febrilnim konvulzijama kratkotrajnim gubitkom svijesti uz gr~enjetijela. Dosljednom primjenom mjera za

sniàvanje temperature nastojimo ih spri-je~iti. Na ovom mjestu treba spomenuti danovoro|en~ad i dojen~ad do tre}eg mjesecaìvota moè biti bolesna, a da ne reagirapovi{enjem tjelesne temperature. U toj dob-noj skupini op}e stanje djeteta i uzimanjeobroka mogu nas upozoriti na eventualnubolest djeteta.

Hiperpireksijom smatramo temperaturuvi{u od 40,9oC i u pravilu ona prati teèbolesti.

Treba napomenuti da, ako se dijete lo{eosje}a, ve} pri 38oC moèmo reagiratinekim od na~ina za sniàvanje tjelesne tem-perature.

Za mjerenje temperature naj~e{}e sekoristi ìvin toplomjer stavljen pod pazuho.Temperatura se moè mjeriti i rektalno, notaj se na~in ne preporu~uje. Pritom trebaodbiti od izmjerene vrijednosti 0,5oC.

!"#

Pri svakoj povi{enoj temperaturi orga-nizmu treba vi{e vode, stoga je va`no unosi-ti dovoljno teku}ine. Manjak teku}ine uorganizmu ~e{}e je posljedica nego uzrokpovi{enoj temperaturi, tako da upravo tajmanjak kao posljedica predstavlja poticaj zadalje podràvanje febriliteta.

Borba s febrilitetom naj~e{}e je "simp-tomatska". Ako je lije~nik propisao anti-biotik, to ne zna~i da je time problemfebriliteta rije{en jer dijete i pod antibiot-



[KOLSKA MEDICINA

JA U [KOLU IDEM...Polazak u prvi razred osnovne {kole jedan je od najva`nijih, ili ~ak prijelomnih

trenutaka u ìvotu svakog djeteta, ali i roditelja. Za svako je dijete i njegove roditeljepolazak u {kolu uzbudljiv, samo {to je za neke pra}en odu{evljenjem, a za neke strahom.

Dijete ulazi, ve}inom prvi put, uorganiziranu, discipliniranusredinu, koja ga izlaè sustavu

vrednovanja, kao i natjecanju, uzmogu}nost neuspjeha i kritike. Prvi putse su~eljava s odgovorno{}u, obveza-ma, s novom organizacijom ìvota.Posebno je te{ko djeci koja nisupoha|ala vrti} pa je polazak u {koluujedno i prvo odvajanje od roditelja.

S druge strane, roditelji su zabrinutikako }e njihovo dijete funkcionirati u{kolskoj sredini, kako }e se prilagoditizahtjevima {kole, ho}e li na}i prijatelje,ho}e li biti uspje{no i sli~no.

Stru~ni suradnici u {koli psiholozii pedagozi smatraju da je zabrinutostroditelja opravdana i razumljiva sobzirom na to da prilagodba djeteta na{kolu utje~e na djetetov osje}aj zado-voljstva, kvalitetu djetetova ìvota,motivaciju za u~enje, kao i na budu}istav prema obrazovanju op}enito.

[kolska nastava ne pro{iruje samointelektualni horizont djeteta, ve} znat-no optere}uje njegove fizi~ke i intelek-tualne funkcije. Za dijete je {kola i izv-jesno optere}enje, a to je ujedno izadatak s kojim se dijete bori cijeli nizgodina, gotovo neprekidno i sis-temati~no.

Upravo zbog te ~injenice vrlo jeva`no prije polaska u {kolu na odgo-varaju}i na~in procijeniti sve aspektezrelosti djeteta za {kolu i istovremenootkriti eventualne poreme}ajepona{anja, jer postoji velika vjerojat-nost da }e se kod djeteta koje ve} i prije{kolske dobi ima problema u svlada-vanju ìvotnih te{ko}a, polaskom u{kolu one jo{ vi{e produbiti.

$ Definiranje zrelosti ili doraslosti,

odnosno spremnosti djeteta za {kolu

- razvijenost pa`nje, koja je upred{kolskoj dobi uglavnom ne-hoti~na, a sada, polaskom u prvirazred, zbog organizacije nastave imno{tva informacija kojima sudjeca izloèna, dijete doraslo za prvirazred mora imati namjernu pa`nju imogu}nost koncentracije;

- razvijenu inteligenciju, kao op}usposobnost najzna~ajniju za {kolskiuspjeh i odre|ivanje krajnjih mo-gu}nosti postignu}a; intelektualnazrelost dobro se mjeri testovimainteligencije i ona je osnova svakogtestiranja za {kolu koje provode psi-holozi;

- razvijenost grafomotori~kih vje{tinakoje imaju zna~ajan utjecaj na svla-davanje vje{tine pisanja; dijetedoraslo za {kolu trebalo bi imaticrte` bogat detaljima te svladavatielemente poput trokuta, kruì}a ikvadrata.

Emocionalna zrelostEmocionalna zrelost procjenjuje se

na temelju pona{anja djeteta urazli~itim situacijama, odnosno naosnovi njegove sposobnosti da na prih-vatljiv na~in reagira na uskra}ivanjenekih èlja i potreba, {to zna~i da jedijete postiglo odre|en stupanj emo-cionalne stabilnosti i kontrole. Emocijeili osje}aji naro~ito su va`ni zadru{tveni ìvot djeteta. U {koli }e dijetebiti izloèno sustavu vrednovanja,ocjenjivanja, kritike i pohvale te }emorati znati na odgovaraju}i na~in pri-hva}ati uspjeh i neuspjeh i nositi se sosje}ajima koji ih prate.

Djeca koja rastu u emocionalnoneskladnim obiteljima, bez dovoljnoljubavi, stalno izloèna kritikama ikazni, ne}e razviti osje}aj sigurnosti,ve} }e pove}ati sumnju u vlastite

vrlo je sloèno. Zrelost za {kolu obuh-va}a fizi~ku, psihi~ku, emocionalnu isocijalnu zrelost.

Fizi~ka zrelostOdre|enje stupnja tjelesne razvi-

jenosti u odnosu na kronolo{ku dob(mjerenje visine, teìne, odre|ivanjeindeksa tjelesne mase, pojava trajnihzuba, mi{i}na snaga itd.) va`no je sobzirom na svakodnevne napore {kol-skog ìvota (pje{a~enje od ku}e do{kole, no{enje te{ke {kolske torbe,dugotrajno sjedenje u {kolskoj klupi, nakoje do sada nije naviklo, i sli~no).

Za uspjeh u {koli nu`na je dobrarazvijenost osjetnih organa, naro~itovida i sluha. Dijete mora dobro vidjeti i~uti da bi upoznalo svijet oko sebe. Istotako, i stupanj razvoja sredi{njegìv~anog sustava mora posti}i odre|enuzrelost.

Psihi~ka zrelostPsihi~ka zrelost procjenjuje se na

osnovi intelektualne, emocionalne isocijalne zrelosti. Intelektualna zrelostobuhva}a:- dobro razvijen govor, jer je govor

osnova za razvijanje dje~jeg mi{lje-nja i jedan od bitnih uvjeta ljudskekomunikacije, preno{enja i u~enja;



sposobnosti, a strah od pogre{ke ineuspjeha bit }e ve}i. Takva djecamogu imati pote{ko}e u komunikaciji svr{njacima, kao i pokazivati cijeli spek-tar psihosomatskih smetnji.

Socijalna zrelostSocijalna zrelost usko je vezana uz

emocionalnu zrelost. Vrlo je va`na zasvakog |aka prvaka jer se sada odnjega o~ekuje da se svakodnevno odva-ja od obitelji, da se sam obu~e i brine osebi, da je samostalan. Socijalna zrelostistovremeno predstavlja prilago|avanjena dru{tvene obveze, usvajanje moral-nih normi, sustav vrijednosti i pona-{anja u svojoj okolini. Ona uklju~uje ivje{tinu komunikacije i suradnje svr{njacima te prihva}anje autoritetau~itelja.

SamostalnostDijete doraslo za {kolu mora poka-

zati i odre|enu samostalnost u brizi o

sebi i svojim stvarima. Koliko }e dijeterazviti samostalnost, najvi{e ovisi oodnosu roditelja prema djetetovim hti-jenjima i aktivnostima. Ako su djecanavikla da se u pred{kolskoj dobi stvari~ine umjesto njih, imat }e smanjenusigurnost u sebe i manji interes zasamostalno izvr{avanje zadataka, {to }enegativno utjecati na prihva}anje iispunjavanje {kolskih obveza.

%&'()*'+*((!&,(!&&!&-'

Zrelost za {kolu ne dolazi sama odsebe niti preko no}i. Ona je rezultatdjelovanja razli~itih ~imbenika, od kojihje posebno vaàn utjecaj obitelji i na~inkomuniciranja izme|u roditelja i djece.

Roditelji moraju u djetetu razvitiosje}aj da je jedinstvena i va`na osoba,kako sebi, tako i drugima.

Pokaìte mu da ga cijenite i pri-hva}ate, uvaàvaju}i njegove sposob-nosti, interese i jedinstvenost.

Treba koristiti pozitivnu podr{ku ipohvalu jer se tako razvija osje}aj si-gurnosti i samopouzdanja.

Nemojte od djeteta o~ekivati previ{e(ne mogu sva djeca biti odlika{i).

Izbjegavajte kritike i kazne jer onesamo produbljuju osje}aj nesigurnosti,neuspjeha...

Budite dosljedni u stvaranju radnihnavika. U ku}i je va`no osigurati

mjesto na kojem }e dijete stalno raditite samo pospremati svoje stvari.Zajedno moète kupiti torbu i {kolskipribor, kao i urediti radni kutak.

U po~etku u~ite zajedno s djecom,ali nikako umjesto njih. Ukaìte djetetuna eventualne pogre{ke i uputite ga usamostalno rje{avanje.

Nau~ite ih da se nose s neuspjehom,da je ocjena relativna i da se moèispraviti. Va`no je prema {koli razvitipozitivan stav, {to zna~i ne govoriti preddjecom negativno o u~itelju, nastavnimprogramima i sli~no.

Ostavite im vremena za igru. Djecave}inu svojih ìvotnih spoznaja usvaja-ju kroz igru i ona im pomaè prishva}anju odnosa me|u ljudima, upoz-navanju i prihva}anju drugih, kao isamih sebe.

Budite jednoobrazni i objektivni uodnosu prema djetetu.

Budite osoba od povjerenja za svojedijete, pruìte mu roditeljsku sigurnost ipokaìte spremnost u rje{avanju svihte{ko}a.

Samo od djeteta koje osje}a emo-cionalnu sigurnost, koje ima vjeru usebe i koje zna da je voljeno, mogu}e jeo~ekivati uspje{no snalaènje u {kol-skom ìvotu.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr.med.

VID I [KOLA

Kvaliteta vida utje~e na ono {to }emo postati

Je li vam se ikad desilo da vas ljuti ne~ija sporost? Jeste li se ikad zapitali za{to netko oklijeva? Je livam palo na pamet da razlog leì u tome {to osoba mo`da ne vidi na na~in na koji vidite vi?

Moè li druk~ije vi|enje okoline rezultirati druk~ijim reagiranjem u istoj situaciji? Moè!

Primjer prvi vozim i stanem naraskr{}u. Gledam desno i ~ekam dapropustim auto koji nailazi. Suvo-

za~ mi nestrpljivo kaè: Hajde, {to~eka{?

Primjer drugi spremam se zakora~iti

niz pokretne stepenice u robnoj ku}i.Moja majka je ispred mene i oklijeva.Kaèm joj nervozno: Hajde, {to ~eka{?

Da vam objasnim. Ja sam oklijevalana raskr{}u jer nosim progresivnenao~ale. Pogled u stranu mi je mutan dok

ne namjestim glavu pod ispravnimkutem. Dok ja to u~inim, nadolaze}i autove} je preblizu da bih se ubacila isprednjega. Zato ga propu{tam. Sigurnije je.Me|utim, moj suvoza~ to ne zna. On vidinadolaze}i auto na posve druk~iji na~in i



ljuti se na mene {to je moja procjenakriva. Tko je, ustvari, u pravu?

Na pokretnim stepenicama mojamajka vidi mutno gledaju}i prema dolje.Gdje je prekid izme|u dvije stepenice?Treba joj vremena da ga uo~i jer nosibifokalne nao~ale ~iji je donji dio prila-go|en za ~itanje, a ne sve do poda. Kadsam shvatila razlog njezine nesigurnostibilo mi je ào {to sam podviknula na nju.

Za{to vam ovo spominjem? Upravozato da vas navedem na razmi{ljanje otome koliko smo razli~itih sposobnosti, ada toga ~esto nismo svjesni; da vamskrenem pa`nju na to da }e netko u~initine{to ne zato {to tako èli, nego zato {todruk~ije ne moè; da vas navedem da sepoku{ate staviti u tu|i poloàj i zamislitikako je njemu.

...Pred nama su upisi u novu {kolsku

godinu. Djetetu je to prvi ozbiljni korak uìvot. Odavno se zna koliko je va`noprovjeriti psihofizi~ke sposobnosti djete-ta s kojima }e zapo~eti {kolovanje. Jednaje od va`nih provjera i to koliko i kakodijete vidi.

Test vidne o{trine sastavni je diosvakog pred{kolskog sistematskog pre-gleda. Izvode ga lije~nik specijalist{kolske medicine i medicinska sestrakoja mu pomaè. Jednostavno: s to~noodre|ene udaljenosti provjeri se, svakimokom zasebno, koliko redova znakovadijete vidi na zidnoj tabli (tzv. optotipi).Idealno je kad dijete vidi svakim okomsvih 10 redova na tzv. internacionalnojdecimalnoj tabli.

Pustimo li da dijete samo sebi pokri-je jedno oko, treba paziti da ne viri mimodlana. Tad }e ispasti da vidi bolje nego{to je u stvarnosti. Roditelj }e mo`da bitiponosan na svoje dijete, ali mu prikriva-

njem eventualnog nedostatka ne}emou~initi uslugu. Mo`da }e dijete svojomrukom previ{e pritisnuti pokriveno oko.Tad }e ono, kad do|e na red, vidjetilo{ije. Zato je bolje da mu sestra pokrijeoko kartonom ili svojom rukom.

Pred{kolska djeca ne moraju jo{ znatisve brojke i slova. Zato je bolje testirativid pomo}u optotipa s E kukicama.Vodimo ra~una da djeca jo{ ne znaju sasigurno{}u re}i {to je desno, a {to lijevo.Zato je ispravno nau~iti dijete da prstesvoje ruke usmjeri u pravcu u kojem suusmjereni krakovi kukica. Desno-lije-vo tada vi{e nije upitno.

Va`no je svako oko ispitati pod istimuvjetima. Nisu sve zidne table po ambu-lantama iste. Na nekima su prva tri znakau redu slova, a ostatak reda su brojke.Nekad se desi da djetetu pokaèmo bro-jeve za provjeru desnog oka, a slova zaprovjeru lijevog oka. Pogre{no! Jedno }eoko ispasti nesigurno, ne nu`no zato {tolo{ije vidi, nego zato {to dijete mo`dabolje zna brojke od slova ili obrnuto.

Ako dijete bez gre{ke prepoznaznakove u svih 10 redova, za to se okokaè da vidi 1,0. To zna~i da vidi100%. Moè se upisati u {kolu i bez dop-unske provjere okulista.

+[to zna~i kad ustanovimo vid od npr.

0,5 (50%)? Ovo je jako va`no! To zna-~i da oko s 5 metara udaljenosti vidi oneznakove koje }e normalno oko vidjeti s 10metara, dakle s duplo ve}e udaljenosti.

Kad tako ne{to ustanovimo na sis-tematskom pregledu, dijete se upu}ujeokulistu. Prije polaska u {kolu, naravno.Ne bi bilo po{teno poslati dijete u {kolu s50% vidne o{trine i o~ekivati od njega dabude odlika{, pogotovo ako ga u razreduposjednu u zadnju klupu.

/0

Sad dolazimo do onog kako tko za-pravo vidi i kako }e se, shodno tome, upojedinoj situaciji sna}i. [kolska plo~a iono {to na njoj pi{e trebali bi biti svakomdjetetu jednako vidljivi. Je li to doista ta-ko? Je li svaki predznak + ili na satumatematike jednako vidljiv svakomdjetetu?

'Sje}am se sebe u to doba. Bila sam

uvjerena da kuìm matematiku. Ipak,na kontrolnom bih znala dobiti lo{iju

ocjenu. Mogla sam se kladiti da jezadatak rije{en dobro, ali je rezultat ipakbio kriv. Za{to? Prepisala bih krivi predz-nak s plo~e i cijeli bi zadatak oti{ao upogre{nom pravcu. Kod ku}e bi mi reklida sam {lampava. Kako ih razuvjeritikad s 10-11 godina ni sama nisamshva}ala. Tek u osmom razredu ustanovi-lo se da mi trebaju nao~ale. Od tada mi jematematika puno bolje i{la. Zanim-ljivo!

Tjelesni je bio druga pri~a. Najvi{esam voljela valjanje po strunja~ama.Danas znam za{to. Ne moè{ pasti.Bojala sam se grede. Ona niska jo{ kako-tako, ali ona visoka. Hodaj, drì ravno-teù i pravac... Ma kakav pravac kad misve visi nakoso. Kako to objasniti drugi-ma i profesoru? Presko~iti kozli} uàs!Zatr~i se, odrazi se i... Ja bih pred njimstala. Nisam bila sigurna gdje }u zagazi-ti. Trebalo je u trku sve dobro vidjeti iprocijeniti. Ja to nisam mogla, a nisamznala za{to. Tek sada znam. Koliko me jeputa lopta zviznula u glavu ili sam jeproma{ila!

Nabili su mi komplekse u tim mladimdanima i dugo mi je trebalo dok samshvatila da nisam ni{ta manje vrijedna,nego sam samo druk~ije vidjela od osta-lih.

Mo`da me|u vama ima onih koji suproìvljavali sli~no. Mo`da imate djecukoja su ve} u {koli ili }e tek krenuti.Zapamtite, ni ona sama ~esto ne znaju u~emu je kvaka, kao {to nisam znala ni ja.Mo`da su vam se potuìla, ali ih nisteozbiljno shvatili. Mo`da vam ni{ta negovore upitajte ih. Mo`da }e vas mojeiskustvo potaknuti da ih odvedete naprovjeru vida.

"E sad {to poduzeti kad okulist

ustanovi da va{e dijete ne vidi dobro?Zadatak mu je korigirati vidnu o{trinu do100%. Naj~e{}e nao~alama. Le}e ostav-ljamo za kasnije ili za iznimne situacije.

Nekim je roditeljima jako va`no znatikolika je dioptrija. To uop}e nije mjerilokvalitete ne~ijeg vida. Bitno je, ne ja~inanao~ala, nego koliko o~i kroz te nao~alevide. Ako s nao~alama postignemokorekciju oba oka do 1,0, tada dijetenormalno vidi. Zna~i da moè sjediti ubilo kojoj klupi i da }e dobro vidjetiprepisati s plo~e. Zna~i da bi i na tje-lesnom dobro vidjelo ako, naravno, moèizvoditi vje`be s nao~alama.



Ako ni pomo}u nao~ala ne doseg-nemo korekciju od 100%, nego npr.0,5, tada je uputno posjesti dijete {tobliè plo~i, jer iz srednje klupe kroznao~ale vidi onoliko koliko }e normal-novidno dijete vidjeti iz zadnje.

1Kad god je to mogu}e, nastojim

objasniti roditeljima koliko i kako njego-vo dijete vidi. Trudim se nau~iti ihpro~itati nalaz okulista. Nagla{avam imva`nost onog zadnjeg napisanog broja,onog broja na kraju jednad`be kojipokazuje koliko to oko moè. Tako znaju{to mogu o~ekivati.

Npr., ako na nalazu pi{e: VOD:0,8 +0,5 DS=1,0, to zna~i da je vid desnogoka u startu 8 redova, a sa staklom ja~ine+0,50 dioptrija dosegne svih 10 redova.Svakom je okulistu cilj s pomo}u staklaposti}i upravo tu jedinicu. Ako je niunato~ korekciji to oko ne postiè, tadamu je sposobnost vida umanjena.

S time bi trebao biti upoznat prven-stveno roditelj, a zatim lije~nik {kolskemedicine i netko u {koli. Odnos {koleprema djetetu trebao bi biti u skladu s nje-

govim mogu}nostima. U protivnom biuspjeh mogao biti ugroèn.

Pitanje je koliko ti stru~njaci u lancuzaista sura|uju u interesu djeteta. No, toje ve} druga tema.

Iz iskustva znam da je najva`niji u

lancu roditelj. Njegovo su povjerenje ipa`nja prema djetetu neprocjenjivi. Akoroditelj primijeti ili mu dijete signaliziraneki problem, trebalo bi istraìti mogu}euzroke. Jedan od njih moè biti lo{iji ili,bolje re~eno, druk~iji vid od onog koji jeza uspje{no {kolovanje i odrastanjeneophodan.

Okulist je druga karika u lancu. Trebabiti obziran i strpljiv, ne toliko u otkriva-nju vidne gre{ke to mu je profesija i tune}e zakazati. Me|utim, pitanje je koliko}e se potruditi roditelju objasniti {to nalazzna~i u smislu djetetove sposobnosti.Pitanje je koliko }e se s djetetom spri-jateljiti i navesti ga da mu pri~a.

Ja nastojim objasniti, a za svaki slu~ajto i napi{em u komentaru nalaza. Nadamse da }e specijalist {kolske medicineobratiti pa`nju. Ho}e li reagirati, ho}e li

upozoriti nadle`ne u {koli ili }e to ostatizadatak roditelju, ne znam. Doista neznam {to se de{ava kad roditelj odvededijete iz moje ambulante. Tek kad miponovo do|u na kontrolni pregled, pitamdijete kako se snalazi u {koli. Ako miveselo ispri~a kako mu je u {koli lijepo iima dobre ocjene, pa jo{ uz to dobro i vidi problema nema. Me|utim, ako mistidljivo ne{to promrmlja, pa uz to jo{ i nevidi dobro naslu}ujem problem na dugestaze, ne samo u vezi s vidom, negoop}enito, sa snalaènjem u ìvotu.

Nisam psiholog, ali bih moglaiskustvom i svojim nalazom pomo}i psi-holozima i pedagozima u odgojno-obra-zovnom procesu. Svima nam dodatnooteàva to {to vrijeme te~e, a djeca rastu.Pritom vide onako kako vide. Postajuljudi ovakvi ili onakvi, s vi{e ili manjesamopouzdanja, uspje{ni koliko su imokolnosti dopu{tale...

Moèmo samo naga|ati {to bi sve uìvotu postigli da su vidjeli druk~ije, dane kaèm, bolje od onog ~ime ih je priro-da u startu obdarila.

Mr. sc. Inge Bo{kovi} Dragi~evi},dr. med.

ZA[TITA ZUBI

DJE^JA USTA I LJETOStiglo nam je to èljno o~ekivano godi{nje doba. Ne zna se tkomu se vi{e veseli djeca ili roditelji. To je doba kad su najduè

zajedno jer su roditelji na godi{njem odmoru, a djeci jezavr{ila nastava.

Utom periodu najvi{e se putuje,igra i boravi na zraku. Dani sudugi, a ljetne igre i sportovi iscr-

pljuju i posljednji atom energije udje~jim krhkim tijelima. Prehrana jelaganija, lak{e i brè probavljiva.Potrebe za uzimanjem teku}ine vi{e-struko se pove}avaju u odnosu na one uzimskom periodu.

2+

Povi{ena temperatura i sunce pravi

su stimulans za bu|enje dje~je aktivnos-ti, vike, smijeha i veselja. Stje~e se do-

jam da se u cijeloj obitelji diè raspo-loènje i budi aktivnost.

Na{e ceste, brodske i zra~ne luke teèljezni~ke postaje postaju pretijesne.Veliki gradovi ostaju prazni, ulice puste,a na parkirali{tima nema automobila.Istovremeno, mjesta na obali pretijesnasu za ljude i automobile.

Sli~no tim promjenama, dolazi i dopromjena u ljudskom organizmu. Mije-njaju se prehrambene potrebe, ubrzava-ju se metabolizam i cirkulacija. Zbogputovanja i promjene mjesta boravkamijenjaju se navike i sve se prilago|ava

novim uvjetima. Kod tih promjenadolazi ~esto do gre{aka. Zaboravlja seda promjene doìvljavaju svi mikroor-ganizmi u na{oj okolini i u na{em tijelu.Povi{ena temperatura i na{a opu{tenostdovode do pove}anog mnoènja svihbakterija i virusa. Tako|er se pove}anomnoè muhe i drugi insekti kojiprenose te uzro~nike bolesti.



U ovom periodu, vi{e nego obi~no,

jedemo i pijemo u restoranima, sluè}ise priborom koji koristi velik broj ljudi,{to je najbolji na~in za {irenje nekebolesti. Zbog komoditeta ili nemo-gu}nosti (nedostatak vode), ~esto se izo-stavljaju osnovne higijenske aktivnosti.

Mnogo se koristi svjeè vo}e ipovr}e, upitne ~isto}e, a njihovo pranjepreska~e se iz objektivnih ili subjek-tivnih razloga.

Mala djeca sjede na plaàma, natravi ili terasi, pri ~emu im padaju dudeili igra~ke, ona ih diù, stavljaju u usta,grizu ili liù. êsto u svojoj neposred-noj okolini nalaze druge predmete,kamen~i}e ili biljke, {to sve opet zavr-{ava u njihovim ustima gdje, iako sumo`da bili zaga|eni, sad postaju ~isti, ainfekti ostaju u ustima. Tako se pokre}eza~arani krug unosa zaraze, pojavebolesti, njenog razvoja i mogu}eg {ire-nja na druge osobe.

3"êsto dijete prestaje jesti, raste mu

tjelesna temperatura, ono postaje malak-salo i slabo i tuì se na jake bolove uustima. Ovisno o tome kad se pogleda uta usta, mogu se vidjeti razli~ite slike sta-nja sluznice usta i jezika. Pri pregleduprvog dana izraziti su crvenilo i bolnostograni~enih dijelova sluznice, na kojimase kasnije javljaju mjehuri}i, pojedina~niili njih vi{e, koji su ispunjeni teku}inom,a zbog pomicanja sluznice i trenja uzzube brzo pucaju. Sljede}ih nekolikodana ostaje rana koja spontano zara{}ujeza tjedan dana. To je slika AFTOZNOGili HERPETI^NOG STOMATITISA.Za vrijeme bolesti va`no je djetetu davati{to vi{e teku}ine jer ju gubi kroz te ra-nice, a i zbog povi{ene temperature.Hrana mora biti mlaka, teku}a ili ka{astai bez za~ina. Bitno jetakva usta ~istiti ii sp i ra t i .êsto su

za to stanje ~etkice za zube pregrube, pase preporu~a djetetu usta o~istiti{tapi}ima za uho namo~enim u ~aj odkamilice ili kadulje, a ako je dijete ve}e,dati mu taj ~aj da njime ispire usta.Naj~e{}e za ta oboljenja nije potrebno i}istomatologu, jer za njih ne postojinikakav specifi~ni lijek, a dostatan jetakav tretman.

Svi propusti u sanaciji zubi tijekomgodine budu pla}eni ba{ tih dana:zapu{teni i karijesom razoreni mlije~nizubi, zbog uzimanja mekane slatkehrane i napitaka te smanjene higijene,budu napunjeni njihovim ostacima, ajo{ pod utjecajem povi{ene temperaturei pove}anog broja bakterija u ustima,izazivaju APSCESE koji su karakte-risti~ni po otoku i boli. Otok moè bitisamo lokaliziran oko jednog zuba, ali semoè i pro{iriti u okolinu i lokalnelimfne ~vorove, pa }e se pojaviti ipove}anje tjelesne temperature i op}elo{e stanje. Tako izraèno oboljenjetraì intervenciju stomatologa (otvara-nje zuba, inciziju i drenaù gnojnog

sadràja), a ponekad i antibiotsku tera-piju.

Pove}ana krvarenja iz zub-

nog mesa u djece u ljetnomperiodu gotovo su neizostavna.

Ona su posljedica pove}anog broja bak-terija u ustima zbog promijenjenogna~ina prehrane i smanjene higijene.

Svemu tome treba dodati da, zbogvelike fizi~ke iscrpljenosti, a neadek-

vatne prehrane i unosa teku}ine, koddjece dolazi do pada op}eg imuniteta, aizloènost infekciji mnogo je ve}a negozimi, kad je dijete uglavnom u ku}i iima vi{ak tjelesne energije.

Obi~na ZUBOBOLJA mnogimroditeljima pokvari godi{nji odmor.Dijete je pla~ljivo i nemirno. Malakoli~ina sredstva protiv bola obi~no jedovoljna. Ako na takvo lije~enje bol neprestaje, potrebno je potraìti pomo}stomatologa (~esto nedostupnog umjestu boravka).

TRAUME svih oblika mnogo su~e{}e u tom periodu, ali sve ne trebajulije~enje stomatologa. Blaì udarci,manji gubici krune zuba te lak{epomi~nosti ne zahtijevaju lije~ni~kitretman. Takve zube dovoljno je neko-liko dana po{tedjeti od `vakanja iodgrizanja. Po povratku u mjestostalnog boravka moè se javiti u ambu-lantu, kako bi se pratilo takav zub jerzbog stresa moè do}i do odumiranjapulpe. Zub koji je potpuno izbijen trebana}i, lagano ga isprati, staviti u vla`no ihitno do}i u ambulantu. Lije~ni~ki tret-man zahtijevaju i svi zubi iz kojih krvariili crvenkasto prosijava pulpa.

Mr. sc. Ana Fajdi}-Furlan, dr. stom.



Obiteljska astma-{kola

(DO)@IVJETI ASTMU S NOVIMMOGU]NOSTIMA LIJEÊNJA

Mnogo je novosti o astmi, a one trebaju biti dostupne svima. Posebno ih trebaju znati oni kojebolest poga|a, naro~ito stoga {to od te naj~e{}e kroni~ne bolesti dje~je dobi boluje svako deseto

dijete i zato {to astma pokazuje izrazit trend porasta posljednjih 10-20 godina u svijetu i u nas.Astma se, poput rijeke ponornice, izgubi u svom nepredvidivom tijeku (40-80% djece do puberteta

izraste iz astme), da bi se kasnije u ìvotu ponovno pojavila, izazvana nekim pokreta~ima.

[TO JE ASTMA?

DUGOTRAJNA BOLEST DI[NIH PUTOVA

SIMPTOMI: NAPADI TE[KOG DISANJA UZ PRITISAK U PRSIMA, SVIRANJE

ILI SUHI KA[ALJ, OTE@ANO DISANJE, BU\ENJE NO]U U NAPADU ASTME DI[NI PUTOVI POSTANU SU@ENI I TE[KO

PROHODNI

[TO UÎNITI? UZETI LIJEK (PREMA RANIJEM DOGOVORU S LIJE^NIKOM) OSTATI MIRAN, PRAVILNO DISATI, OPUSTITI SE AKO NAPAD NE PRO\E, POTRA@ITI LIJE^NI^KU POMO]!

PROGRAM OBITELJSKE ASTMA [KOLE UPOZNAVANJE S BOLE[]U I POKRETAÎMA ASTME KAKO I KADA KORISTITI LIJEKOVE ZA ASTMU UÊNJE PRAVILNOG DISANJA I TEHNIKA OPU[TANJA AKTIVNO SUOÂVANJE S BOLE[]U KOMPJUTORSKA IGRA PREVENCIJA TE[KIH NAPADA I NADZIRANJE ASTME

To zna~i da se astma ne moèizlije~iti. Ali ona se moè kon-trolirati. Kako? Dobrim pozna-vanjem zna~ajki i tijeka bolesti odstrane svih sudionika: malog bolesnika,njegovih roditelja i lije~nika. Dobrukontrolu astme moèmo danas posti}idrè}i se smjernica koje je prihvatilaSvjetska zdravstvena organizacija podnazivom GINA (Globalna inicijativa zaastmu). To su smjernice o preventivi,dijagnostici i lije~enju astme, uz pre-poruku da se po GINA-smjernicamaprovede {ira edukacija lije~nika ibolesnika u svakoj zemlji.

%

Kod nas su se smjernice po~eleprovoditi od 1995. godine, kroz preda-vanja za lije~nike odre|enih specijal-nosti, lije~nike primarne zdravstveneza{tite i ljekarnike te kroz astma-{kole za djecu i njihove roditelje. Odtada su primije}eni pozitivni pomaci usmislu bolje kontrole bolesti, smanjiose broj i teìna astmatskih napadaja,~ime je smanjena potreba za hospita-lizacijom djece astmati~ara, podignu-ta je kvaliteta njihova ìvota, smanjio sebroj posjeta lije~nicima. Iz nekihpodataka iz svjetske literature vidimoda je, tamo gdje se korektno provode tesmjernice, dijagnosticiran ve}i broj ast-mati~ara, ali su i bolje lije~eni, uz ve}ukorisnost lije~enja. âk {tovi{e, morta-litet od astme stabilizirao se te je uopadanju u Italiji i nekim zemljama EU.Smjernice su dostupne i na Internet-stranicama na www.ginasthma.com naengleskom jeziku, ili na talijanskom na



www.pneulogiamo.it. Danas nam je tonajprecizniji dokument o astmi i osnovaje za uskla|ivanje mnogih me|unarod-nih smjernica s tog podru~ja.

Prema GINA-smjernicama iz 2002.godine, astma je klasificirana u 4 stup-nja teìne, tako da su stupnjevi teìnebolesti odre|eni prema dnevnim i no}-nim simptomima i prema plu}nojfunkciji, {to olak{ava terapijski izbor.Stupnjeviti pristup lije~enju prilago|enje dobi djeteta.

Kao prvi lijek u lije~enju ast-matskog napadaja daje se simptomatskilijek iz skupine beta-2 agonista (salbu-tamol), koji {iri stisnute di{ne putove.

Od II. do IV. stupnja bolesti prim-jenjuje se protuupalna terapija. U pravi-lu se primjenjuje inhalacijskim putem,tako da djeluje u plu}ima, gdje se izbiva alergijska upala. Tu su naju~in-kovitiji protuupalni lijekovi kortikos-teroidi. Kod djece se primjenjujutopi~ki, inhalacijski kortikosteroidi,koji izazivaju minimalne nuspojave i~ija je korist znatno prema{ila {tetneu~inke. Slijede beta-2-agonisti dugogdjelovanja (salmeterol), kromoni te naj-noviji antagonisti leukotriena (mon-telukast) u obliku tableta za `vakanje.

Rano lije~enje astme neobi~no jeva`no jer je pravodobno uvo|enjeodgovaraju}e terapije jedan od predu-vjeta daljeg pravilnog razvoja plu}a iplu}ne funkcije. Kasni po~etak odgo-varaju}e terapije predodre|uje djecu zarazvoj teèg stupnja astme.

Primjerenom terapijom tijekomduèg vremena smirit }e se alergijskaupala u di{nim putovima. Time }e seposti}i kontrola bolesti, a kod ve}inedjece simptomi astme postupno }e nes-tati.

2 1

Zna~enje edukacijskog te~aja zadjecu i njihove roditelje u astma-{koli,odnosno medicinsko-psiholo{kom radus astmati~nom djecom i njihovimroditeljima, koji se provodi u Rijeci jo{od 1995., jest u multidisciplinarnompristupu (pedijatar, psiholog, otori-nolaringolog, medicinska sestra ilifizioterapeut) i primjeni GINA-smjerni-ca. Posebnost je tog programa holisti~kina~in rje{avanja problema. Zasniva sena ideji o vi{estrukim odrednicama(naslije|e, neurofiziolo{ka i imuno-

lo{ka komponenta, li~nost, emocije,okolina), odnosno biopsihosocijalnommodelu astme u djece i odraslih.

Pored u~enja pravilne primjenelijekova, prilago|ene dijagnozi i uzras-tu djeteta, program rada s djecomuklju~uje: edukaciju o bolesti, uz uporabu

slikovnog materijala, upoznavanje s mehanizmom disanja, u~enje tehnike disanja, u~enje kori{tenja mjera~a vr{nog

proto~nog volumena zraka (PEM), primjenu tehnike opu{tanja, kori{tenje kompjutorske igre u smis-

lu aktivnog suo~avanja s bole{}u, rad na odràvanju efekata i motivi-

ranju za kontinuirano vje`banje, vje`be kod ku}e (doma}a zada-

}a).Rad s roditeljima obuhva}a:

edukaciju o bolesti, upute za kori{tenje PFM-a, upute za vo|enje dnevnika simp-

toma, upute za pravodobno prepoznavanje

znakova pogor{anja bolesti, za rea-giranje pri astmatskom napadaju,

upute za pruànje psiholo{kepodr{ke, odnosno prepoznavanjesituacija kada treba potraìtilije~ni~ku pomo},

rad na odràvanju efekata i motivi-ranju za kontinuirano vje`banje sdjetetom.Cilj je terapijskih i preventivnih

djelovanja posti}i: normalne aktivnosti (fizi~ke aktiv-

nosti, sport), bolest bez simptoma, da ne bude izostanka iz vrti}a ili iz

{kole, normalne plu}ne funkcije (bez veli-

kih dnevnih kolebanja), minimalne potrebe za beta-2-ago-

nistima, da ne bude ponovnih epizoda

bolesti, lije~enje bez nuspojava.

Za pojavu bolesti va`ni su naslije|ei okoli{ni ~imbenici.

Bolest se ~e{}e pojavljuje u obitelji-ma s pozitivnom anamnezom na alergij-ske bolesti, pa je vjerojatnost pojavebolesti u djece oko 40% ako je jedanroditelj astmati~ar, a 70-80% ako su obaroditelja astmati~ari. Danas su poznati igeni povezani s pojavom alergijskihbolesti. Jedno dijete moè pak imati

vi{e alergijskih bolesti. Tako se, prim-jerice, simptomi rinitisa javljaju u 70-80% bolesnika koji boluju od astme.

Treba poduzeti mjere kontrole

mikrookoli{a i smanjiti u njemupokreta~e astme uklanjanjem tepihai tapisona, tapeciranog namje{taja,te{kih zavjesa, pernatih jastuka,~esto prozra~ivati prostorije, pratiposteljinu i rublje na temperaturiiznad 60C, koristiti posebne prekri-va~e za madrace, rabiti suvremenepre~ista~e zraka.

Treba nau~iti izbje}i jake emoci-je, nadzirati tjelesne napore.Problem su infekcije di{nog sustava,koje su u vi{e od 90% slu~ajevavirusne i za koje zapravo nemaodgovaraju}eg medikamenta, a zakoje je u~inkovita samo solidnazdravstvena kultura. Trudnicama iroditeljima djece koja imaju astmupreporu~uje se prestanak pu{enja iizlaganja djeteta duhanskom dimu.Va`na je prehrana maj~inim mli-jekom i postupno uvo|enje dohrane.

Novija znanja o prebioticima iprobioticima (regulatorima crijevneflore) upu}uju na mogu}nosti pre-vencije i na tom planu.

Treba nau~iti izbjegavati po-kreta~e astme u okoli{u: u mikrookoli{u ili u makro-okoli{u: grinje iz ku}ne pra{ine,òhare, dlake ku}nih ljubimaca (psaili ma~ke), ku}no bilje, dim cigareta,jake mirise, vlagu u stanu (plijesni); one~i{}enja zraka u vanjskojatmosferi (kemijski zaga|iva~i,peludi, plijesni); promjene vremena; neke lijekove (aspirin).

Mr. sc Vesna Bartoni~ek-Brgi},dr. med.

S time u vezi od velike nam jekoristi peludni kalendar te alergijskisemafor, koji se uvode i u Rijeci, uZavodu za javno zdravstvo.



SARS

RENDGENSKE PLU]NEPROMJENE

Donedavno je SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome te{ki akutni respiratornisindrom) bio nepoznata zarazna bolest. Lako se prenosi i zato postoji opasnost njene

globalizacije. Ne sprije~i li se njeno {irenje, ona moè promijeniti na~in na{ega ìvota.

To je izazov za zdravstvo i medicinu po~etka 21. stolje}a.Uspjeh ili neuspjeh njena {irenja pokazat }e koji su potenci-jali zdravstvene slu`be i srodnih javnih slu`bi. Dominantni su

simptomi SARS-a: akutna visoka temperatura, ka{alj i respiratornesmetnje sve do gu{enja te, kao osnovna organska promjena, atipi~napneumonija (atipi~na upala plu}a). Bolest pokazuje visoku smrt-nost. Pravog lijeka niti cijepljenja (jo{) nema. Uzro~nik je do sadanepoznata podvrsta virusa, ~iji su neki drugi oblici poznati tek unekih ìvotinja Corona virus. Lako se {iri, prije svega kaplji~nimputem, i zato se poduzimaju rigorozne mjere da se sprije~i {irenjebolesti iz Kine u jugoisto~nu Aziju i u druge dijelove svijeta.

/1 "Upale plu}a uzrokuju mikroorganizmi, naj~e{}e bakterije, no

posljednjih desetlje}a virusi postaju sve ~e{}i uzro~nici. Bakterijedovode do upale alveolarnog plu}nog tkiva. Virusne pneumonije,isprva, zahva}aju vezivne intersticijalne niti koje ~ine oslonac alveo-larnom plu}nom tkivu, no ubrzo virusi zahva}aju i to tkivo pa virus-na upala postaje mije{ana intersticijalno-alveolarna oblika. Virusneupale slabo se ~uju slu{alicom, ali je nalaz na rendgenskoj snimcivelik; drugo, to su upale plu}a koje ne reagiraju na antibiotike. Tedvije ~injenice odstupaju od nalaza tipi~nog za bakterijske upaleplu}a, pa su zato jo{ prije {ezdesetak godina nazvane atipi~nimupalama plu}a. Upala plu}a u SARS-a spada u atipi~ne, kao i one ugripe, ospica te u jo{ nekih bolesti. Kad na samom po~etku bolesti narendgenskoj snimci u plu}ima dominiraju prugaste, mreòlike isitno~voraste sjene, kao znak da je zahva}eno intersticijalno vezivnotkivo, moèmo pouzdano pretpostaviti da se radi o atipi~noj, redovnovirusnoj pneumoniji. Napredovanjem upale to prelazi u mije{anialveolarno-intersticijalni tip pneumonije, za koji se vi{e ne moèpretpostaviti je li uzro~nik bakterija, virus ili koji drugi mikroorgani-zam bez poznavanja simptoma bolesti u cijelosti.

Pri SARS-u na samom po~etku vidi se rendgenski u plu}imamala, jednostrana, mrljasta sjena (Slika 1.), no ve} za ~ak 1-2 danapromjene se {ire i u tom plu}nom krilu i obostrano, generalizirano,s mije{anim intersticijalno-alveolarnim tipom pneumonije, s broj-nim àri{tima koja se brzo spajaju (Slika 2.). Slika je sli~na onoj pribilo kojoj te{koj upali plu}a. [to je vi{e plu}noga tkiva zahva}eno,to su pote{ko}e bolesnika ve}e, sve do sve ja~eg gu{enja zbog sveve}eg manjka kisika. Mora se poznavati i ostale simptome SARS-a,tek se onda, uz nalaz Corona-virusa i tipi~nih protutijela, smije re}ida se radi o SARS-upali plu}a.

Prim. dr. Ivica Ruì~ka

Jednostrana upala plu}a, desno

Obostrana alveolarno-intersticijalna upala plu}a



Voda (lat. aqua, gr~. hdor), potreb-na je svakom ìvom bi}u. To senajo~iglednije vidi kad zaboravi-

mo zaliti na{e cvije}e. Ve} sljede}eg danaono po~ne venuti, izgubi svoju so~nost iliturgor i ako se i dalje ne zalijeva, jo{ }evi{e venuti i kona~no se osu{iti. Biljkabez vode umire. Sli~no je i sa ìvotinjamai s ~ovjekom. Bez hrane ~ovje~ji organi-zam moè izdràti do dva mjeseca, bezvitamina se tjednima i mjesecima moèodràti na ìvotu, ali bez vode ne moèìvjeti vi{e od nekoliko dana! Bez vode seìvot gasi.

Kemijski se voda sastoji od dva atomavodika i jednog atoma kisika, pa joj jekemijska formula dobro poznata H2O.Voda ne daje kalorije, dakle nije energent.Bezbojna je. Najve}i dio na{eg tijela je voda. Ali razli~it je sadràj vode u raznojdobi i razli~it za spolove.

Voda ~ini oko 72% (od masti slo-bodne) tjelesne teìne, {to zna~i da ~ovjekteàk 70 kg ima oko 45 litara vode, a ` enaiste teìne ne{to manje. Od tih 45 litaraoko 30 litara otpada na teku}inu u stani-cama, a 15 litara na vodu izvan stanica.Na teku}i dio krvi, na krvnu plazmu, odtih 15 litara otpada oko petina, dakle 3litre. Istodobno s vodom mjerimo i elek-trolite natrij (Na) i kalij (K) te natrijevklorid ili sol (NaCl), jer i njih ubrajamo utjelesnu vodu.

Novoro|en~e se sastoji najve}imdijelom od vode, koja ~ini 75 do 80%sadràja njegova malog tijela. [to ~ovjekvi{e sazrijeva i stari, to je sadràj vode utijelu manji. I to manji u èna nego umu{karaca. Odrastao mu{karac ima oko60%, a odrasla èna oko 50% vode, jerima vi{e masnog tkiva, a manje mi{i}nognego mu{karac.

Ljudska tkiva sadrè razli~ite koli~inevode. Najvi{e je ima u mi{i}ima, a naj-manje u masnom tkivu. U mi{i}ima voda~ini tri ~etvrtine tog tkiva, a u masnomtkivu samo jednu ~etvrtinu. Stoga nor-malni ljudi s dobro razvijenim mi{i}imasadrè uvijek vi{e vode nego debeli.Mnogi misle da je ljudska kost suha.Naprotiv, voda ~ini petinu sadràja kosti!

Voda regulira tjelesnu temperaturu nataj na~in {to otpu{ta nastalu toplinu ne-vidljivo preko koè. Vodu pretvara u paru,koja iz tijela izlazi preko koè. To je ne-vidljivo disanje koè ili perspiracija.

Kad je vrijeme toplo ili kad se nakonnapornog vje`banja povisi temperatura una{em tijelu, senzori za toplinu koji su

smje{teni u koì i dio mozga, hipotala-mus, stimuliraju znojne `lijezde, znoj-nice, da otpuste suvi{nu toplinu. Timesnizuju tjelesnu temperaturu istodobno iperspiracijom i znojenjem. Dah izdahnutpreko plu}a sadrì ne{to vlage pa i disan-je pridonosi nevidljivom gubljenju vodedahom.

U zglobovima voda postoji u oblikusinovijske teku}ine, koja omogu}uje nor-malno gibanje zgloba. Bez te vodezglobovi bi bili uko~eni, te{ko bi se preg-ibali.

Voda proìma cijeli probavni sustav,plu}a, kralje{ni~nu mo`dinu i mozak.Ljudski zametak u maj~inoj utrobi ne biopstao bez vode, koja se skriva u amnion-skoj teku}ini.

Kroz ljudsko tijelo kruì mno{tvokemijskih spojeva, minerala, energenata,vitamina, hormona itd. Upravo je voda tosredstvo, taj medij koji omogu}uje kemij-ske reakcije bitne za odrànje ìvota i zakruènje tih tvari kroz organizam.

U tijelu ~ovjeka i ìvotinja ne postojezalihe ni vode ni soli (NaCl, natrijevklorid), bitnih sastojaka ìvota. Zato sepriroda pobrinula da zdrav organizamnikad ne ostane ni s manjkom, ali ni svi{kom vode i soli. Ta se ravnoteà vode isoli odràva stalno na taj na~in {to bubregotpu{ta ili zadràva vodu i sol, dok osjetè|i nalaè da pijemo vodu.

Vodu unosimo u tijelo na tri na~ina:pijenjem, jedenjem namirnica koje sadrèvodu (vo}e, povr}e itd.) i metaboli~nomvodom. Vodu i sol izlu~ujemo iz tijelamokra}om, stolicom, preko plu}a disa-njem i preko koè.

Znanstvenici su prije nekoliko sto-lje}a opazili da koli~ina vode koju dnevnopopijemo odgovara pribli`no koli~inivode koju mokra}om izlu~imo iz tijela.Problem ravnoteè vode ipak nije takojednostavan jer koli~ina izlu~ena mokra-}om tek je oko polovica vode kojanapu{ta tijelo raznim putovima, dok utijelo ulazi raznim na~inima. Unato~ tomemjerenjem koli~ine mokra}e izlu~enetijekom 24 sata, dobiva se pribli`nakoli~ina vode va`na za procjenu unesenei izlu~ene vode u 24 sata. Na primjer,osoba kojoj zbog otekline cijelog tijeladamo sredstvo za poticanje lu~enjamokra}e, diuretik, npr. furosemid (Lasix),moè izlu~iti tijekom 10 dana koli~inu od10 do 20 kg tjelesne teìne. Ina~e sesvakog dana mijenja ravnoteà tjelesneteku}ine.

Iz knjige: Roko @ivkovi} "Hranom do zdravlja"

LUBENICA CITRULLUSLANATUS

Vrlo je ukusno vodenasto vo}e,tamnozelene ili {arene kore i crveneili ùte sredine, teìne do 10 kg i vi{e.

Plod sadrì preko 90% vode, vrlomalo bjelan~evina te 10% vo}nog{e}era. Od vitamina sadrì karotine,vitamine grupe B i malo vitamina C.Od minerala sadrì kalij, magnezij,fosfor, kalcij, cink, èljezo i bakar.Energetska vrijednost u 100 gramaiznosi 88 kJ (21 kcal). Zbog velikogsadràja vode odli~no gasi è|. Uprehrani se koristi svjeà, u vo}nimsalatama i za pravljenje slatkog.Povoljno djeluje na rad probavnihorgana te izlu~ivanje vode iz organiz-ma.

VVOODDAA



MARELICA PRUNUS ARMENICUSMarelica je sli~na breskvi. Ima ukusan plod naran~aste boje, s ko{ticom. Zovu je i "kraljevsko vo}e".Plod marelice sadrì 86% vode, 0,6% bjelan~evina, 0,4% masnih ulja, 14% ugljikohidrata, celulozu, pektine. Energetska vri-

jednost 100 grama, marelice je 117 kJ (28 kcal). Od vitamina sadrì jako punokarotina 1500 mg, od ~ega i potje~e njezina boja, zatim vitamine grupe B, folnukiselinu, vitamine E i C. Od minerala sadrì puno kalija 320 mg, 17 mg kalcija,zatim fosfor, magnezij, èljezo, cink, bakar.

Marelica se jede svjeà ili se od nje pripremaju dèm, pekmez, kompot, sok,rakija.

Poznata je pri~a s francuskim piscem Bernardom Fontenelleom: kad je imaoblizu sto godina, prijatelj ga je pitao da mu oda tajnu neiscrpne intelektualne svjeìnei mladosti. Odgovorio je da nema tajni, ve} samo nekoliko jednostavnih recepata zaupotrebu marelica koje je dobio od svoje bake. Neka istraìvanja govore u prilogtome da marelica pobolj{ava rad mozga, {to je veoma va`no za intelektualni rad.

Nije dobro jesti nezrele plodove marelice jer celuloza iz koìce moè izazvatiporeme}aj procesa probave.

DINJA CUCUMIS MELONaziva se jo{: dina, melon, pekun, pipun,

pepun.

Dinja je jednogodi{nja biljka, pripa-da porodici Cucurbitacae, kao i

lubenice, tikve ikrastavci. Pod-rijetlom je izAzije i Afrike.

Plod dinje jeùtonaran~aste boje,

mesnata je, vrlo so~na,slatkog okusa i karakteristi~ne

arome. Za jelo je dobra potpuno zrela dinja. Vrlo je hranljivoi ukusno osvjeàvaju}e vo}e koje se koristi u svjeèm stanju,za vo}ne salate, kompote, pekmeze, sokove te kao dodatak uzmesnu hranu. Koriste se plod, korijen i sjeme.

Plod dinje sadrì 95% vode, 1% bjelan~evina, 5,5%{e}era, biljna vlakna 1 gram, limunsku kiselinu, eteri~naulja. Od vitamina sadrì jako puno karotena 2000 mg, vita-mina B-grupe i vitamin C, a od minerala bogata je kalijem320 mg te fosforom, magnezijem, kalcijem, èljezom,cinkom i bakrom. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi100 kj (24 kcal). U sjemenu ima vode, du{i~nih spojeva,fitina i masnih kiselina. U narodnoj medicini koristi se zaosvjeènje i psihi~ko smirenje, pomaè kod upale ù~nih imokra}nih puteva, probavnih smetnji te kod uboda iopekotina.

Sok od dinje iscijedi se sok i pomije{a s jogurtom, poèlji doda sok od limuna i `li~ica meda te malo pista~ija iliolju{tenih, istucanih badema.

Oblozi na bolno mjesto stavi se oblog od iscije|enogsoka dinje ili od izribane dinje.

BRESKVA PRUNUSPERSICA

Breskva je plemenita vo}ka umjerene klime. Postojbinajoj je Kina, a preko Perzije i Gr~ke dospjela je u tople kra-jeve svijeta. Koristi se svjeà, su{ena te za kompote,marmelade, dèmove, sokove i rakiju breskova~u. Osimploda, koriste se cvijet, pupoljci i kora.

Plod breskve sadrì 86% vode, 6% bjelan-~evina, 9% {e}era, vo}ne kiseline (octena,mravlja i jabu~na), {krob, biljna vlakna1,5 gram, vrlo finu celulozu koja neoptere}uje èludac. Energetska vri-jednost 100 grama breskve je 155kJ (37 kcal). Od vitamina sadrì vit-amine grupe B, folnu kiselinu,karotene 500 mg, vitamin C, vita-min E. Od minerala sadrì puno kali-ja 269 mg, kalcij, fosfor, magnezij,èljezo i bakar. U jezgri ko{tice imaamigdalina, masnog bademovog ulja ifermenata emulzina, kojih ima i u li{}u i kori.

Breskva se koristi u prehrani, kozmetici i industriji. Uprehrani je pogodna kod probavnih poreme}aja, a imalaksativno i diuretsko djelovanje. Dobra je za smirenjeìvaca i uop}e za rad probavnih organa.

âj od breskve 15 grama svjeìh cvjetova prelije se spola litre kipu}e vode, ostavi stajati 5-10 minuta, procijedii opere lice.

Njega lica lice o~istiti bademovim uljem i stavitimasku od svjeìh zrelih bresaka, dràti 20 minuta, skinuti ioprati lice u mlakom ~aju od breskve.

Pripremila:

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaro{-Kanjski, dr. med.



Psihologija

OSAMLJENOST I PREKID[KOLOVANJA

Zamislite kako je boraviti trideset sati tjedno tamo gdje vas nitko ne voli. Svakako je rije~ o vrlouznemiruju}em trenutku. Kroz osje}aj odba~enosti i nedostatka prijatelja pro|e gotovo svatko u

odre|enoj fazi djetinjstva ili mladosti.

Primjer u osnovnoj {koli: Ivan, u~enik~etvrtog razreda s malobrojnim pri-jateljima, od svog jedinog bliskog

prijatelja, Darka, upravo je ~uo da se za{kolskog odmora ne}e igrati zajedno.Darko se èli igrati s nekim drugimdje~akom. Ivan je pognuo glavu i zapla-kao. Vikao je na Darka: "Mrzim te iz dnadu{e!" "Za{to?", pita Darko. "Jer si mi la-gao. îtav tjedan govori{ da }e{ se igratisa mnom, a lagao si." Zatim Ivan uvri-je|eno odlazi do svog praznog stola, tihopla~u}i. Darko dolazi do njega i poku{avas njim razgovarati, no Ivan dlanovimapokriva u{i, odlu~no ga ignorira i izlazivan kako bi se sakrio iza {kolskog kontej-nera za sme}e. Skupina djevoj~ica koja jesve to vidjela poku{ava odigrati mirotvor-nu ulogu, pronalaze}i Ivana i govore}i muda je Darko voljan igrati se s njim. AliIvan ih uop}e ne èli slu{ati i govori im daga ostave na miru. Lije~i rane.

No, ono {to je naznakovitije u vezi s

Ivanovom reakcijom jest to {to nije reagi-rao na Darkove poku{aje da popravi nji-hov prijateljski odnos, a taj stav produùjenjegove muke i onda kada su ve} mogleprestati.

Takva nemogu}nost primanja klju~nihsignala tipi~na je za nepopularnu djecu.Dru{tveno odba~ena djeca obi~no lo{eo~itavaju emocionalne i dru{tvene signale,a ~ak i kada ih ~itaju, mogu imatiograni~ene repertoare reagiranja.

Prekid {kolovanja osobit je rizik zadjecu koju dru{tvo odbacuje. Stopanapu{tanja {kole kod djece koju suvr{njaci odbacili ve}a je izme|u dva iosam puta nego kod djece koja imaju pri-jatelje.

Dvije vrste predispozicije navodedjecu na to da zavr{e kao dru{tveniizop}enici. Kao {to smo vidjeli, jedna je

sklonost bijesnimispadima i per-cipiranju nepri-jateljskog raspo-loènja, ~ak iondje gdje ga unamjeri doistanije bilo. Druga jeplahost, tjeskoba idru{tvena stid-ljivost. Ali, bezobzira na te fak-tore temperamen-ta, naj~e{}e seodbacuju djecakoja su "~udna",zbog ~ije je nepri-l a g o | e n o s t idrugima u~estaloneugodno. A

kada se od tinejdèra traìlo da odglumetugu, bijes ili nesta{nost, oni nepopularni-ji me|u njima u toj su igri bili najmanjeuvjerljivi. Stoga mo`da i nije nimaloneobi~no da takva djeca stje~u osje}aj dasu nemo}na i da nikako ne mogu poprav-iti sposobnost stjecanja prijatelja; njihovanesposobnost na dru{tvenom planu posta-je proro~anstvom koje samo sebe ostvaru-je. Umjesto da u~e nove na~ine stjecanjaprijatelja, oni jednostavno ustrajno ~ineisto ono {to ve} nije dalo nikakve rezul-tate, ili iskazuju jo{ nesposobnije reakcije.

2 I, premda djeca bez dru{tvenog sluha,

koja stalno nailaze na te{ko}e u ~itanju ireagiranju na emocije, na koncu ostajudru{tveno izolirana, to ne vrijedi za djecukoja prolaze kroz privremeno razdobljeosje}aja izostavljenosti. Me|utim, koddjece koja su stalno isklju~ena ili odbi-jana, taj njihov status izop}enosti ostaje snjima i u daljem tijeku {kolovanja.Posljedice ostajanja na dru{tvenim mar-

ginama potencijalno su velike kada sedijete razvija i postaje zrelom osobom.Ako ni{ta drugo, upravo u krugu bliskihprijateljskih veza i burnim igrama djecaprofinjuju dru{tvene i emocionalnesposobnosti koje }e unositi u veze u kas-nijem ìvotu. Djeca isklju~ena iz togakruga u~enja neizbje`no su u nepovoljni-jem poloàju.

Posve razumljivo, odba~ena djecagovore o poja~anoj tjeskobi i mno{tvubriga, kao i o deprimiranosti i osamljenos-ti. Zapravo, pokazalo se da to koliko jedijete odba~eno predvi|a probleme smentalnim zdravljem u dobi od osam-naest godina. Usto, u kasnijim ìvotnimrazdobljima, osobe koje imaju malobrojneprijatelje i kroni~no su osamljene izloènesu ve}oj opasnosti od bolesti i ranije smrti.

Psihoanaliza isti~e da ostvarivanjaprisnih odnosa kompromisima, izgla|i-vanje razlika i razmjenjivanje najdubljihosje}aja u~imo u svojim prvim bliskimvezama s prijateljima istog spola. Alidjeca koja tijekom prijelomnog razdobljaosnovno{kolskog obrazovanja nemajunajbolje prijatelje, ostat }e bez jedne odtemeljnih prigoda za emocionalni razvoj.Jedan prijatelj moè zna~iti puno, ~ak ikad svi ostali okrenu le|a (pa ~ak i kada toprijateljstvo nije osobito ~vrsto).

Mr. sc. George Salebi, dr. med.



EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

POTREBA ZA PA@NJOM IPREPOZNAVANJEM (I)

Kad vam, prolaze}i ulicom, susjed mahne {e{irom i osmjehnese, a vi mu sa smije{kom dobacite: "Dobar dan! Je li vam

vru}e?", obostrano ste zadovoljili jednu od svojih primarnihpotreba: POTREBU ZA PA@NJOM I PREPOZNAVANJEM.

Da se radi o potrebi, a ne samo opukom obi~aju i navici, pokazuju namna{i osje}aji koji se pojavljuju kada doo~ekivane razmjene ne do|e. Vi kaète:"Dobar dan! Kako ste?", a on odvratisamo: "Dobar dan." Re}i }emo: "Ignorirame! Pona{a se kao da me ne primje}uje!Nisam mu vaàn, pa ne èli gubiti svojevrijeme na mene!" Osjetit }emo nelagodu,nekad ljutnju, a nekad povrije|enost.Poèljet }emo s nekim drugim ostvaritisli~nu razmjenu da bi na{a potreba zapa`njom i prepoznavanjem bila zadovo-ljena.

Tijekom razvoja u maj~inoj utrobi,

beba je neprestano okruèna plodovomvodom, koja je dodiruje i {titi sa svihstrana. Temperatura je ujedna~ena, hraneima koliko treba. Cijelim bebinim pros-torom odzvanja ritam maj~inog srca.Katkad se ~uju i {umovi iz crijeva, ka{alj,hroptaj ili neki drugi zvuk koji proizvoditijelo. Neprestano je i za{ti}ena i u kon-taktu sa svojom okolinom. Primapodraàje i reagira na njih. Nikad nijesama.

Pri porodu nestaje sigurni omota~plodove vode. Beba je direktno izloènasna`nom svjetlu koje prije nije doìvjela.Temperatura je promijenjena, zvukovi suo{triji i, kona~no, prvom udahu prethodiudarac po stra`njici. I nije neka dobro-do{lica! Prvi put }e neko vrijeme bitisama i odvojena od majke, u boksu zanovoro|en~ad. Tek }e se u maj~inomnaru~ju ponovo umiriti, osjetiti toplinunjenog tijela, ruke koje obe}avaju za{titu,poznati ritam srca i grudi koje daju hranu.Fizi~ki kontakt najprije s majkom, a kas-nije i s ostalim uku}anima, podsjetit }e je

na negda{nje stanje za{ti}enosti i ugode.Taj kontakt postaje direktna poruka njeneprihva}enosti i izvor osje}aja SIGUR-NOSTI.

Ve} u utrobi beba je nau~ila razliko-vati razli~ita maj~ina raspoloènja.Opu{ta se kad je mama zadovoljna i rea-gira nemirom kad je mama ljuta, pre-stra{ena ili se osje}a lo{e na bilo kojina~in. Ta se sposobnost zadràva i nakonro|enja. Iako ne razumije {to se zapravodoga|a majci i za{to je opu{tena ili uzne-mirena, beba }e preuzeti njena raspo-loènja. Ako je mama sretna {to je bebatu, njeno }e tepanje, boja glasa i izraz licanositi poruku: "Sve je u redu! Volim te!Na sigurnom si! Ovaj svijet je dobromjesto za tebe!" Kad je pak uznemirena,cijelim }e tijelom i glasom prenositiporuku opasnosti. Beba }e ubrzo postatirazdra`ljiva. Ako to stanje dugo traje ili se~esto ponavlja, ugrozit }e njen osje}aj si-gurnosti i ritam njenog razvoja.

Istraìvanja su pokazala da djeca kojanemaju dovoljno fizi~kog kontakta sodraslima, koja su puno sama i ne dobiva-ju dovoljno nje`ne pa`nje natopljeneugodnim emocijama, zaostaju u razvoju.Imunitet im je slabiji, sklonija su degene-rativnim bolestima, duè boluju i ~ak~e{}e podlijeù bolestima. Zbog toga EricBerne, utemeljitelj transakcijske analize,POTREBU za KONTAKTOM i STIMU-LACIJOM ubraja me|u primarne ljudskepotrebe. O njenom zadovoljavanju ovisi ipreìvljavanje i kvaliteta razvoja ljudskogbi}a.

S odrastanjem se potreba za kontak-tom i stimulacijom modificira, ali ne nes-taje ni u odrasloj dobi. Dru{tveno prih-va}eni oblici pona{anja ne dopu{tajuodraslima da tu svoju potrebu zadovo-ljavaju kao bebe, zato je oni transformira-

ju u SIMBOLI^KE OBLIKE MA@E-NJA. Postaje im va`no da li su prepoznatii dobivaju li pa`nju svoje okoline. I zatose pozdravljaju, ma{u si, osmjehuju se,tap{aju, ljube se i grle pri dolascima iodlascima, poklanjaju poklone, orga-niziraju proslave, dijele komplimente,priznanja i odlikovanja.

Razli~iti ljudi preferiraju razli~iterepertoare simboli~kog maènja, ali beznjih ne mogu. O toj razmjeni ovisi osje}ajprihva}enosti, pa ~ak i psihi~ko zdravlje.Zbog toga je biti ekskomuniciran i bitiizdvojen u samicu najgora kazna kojomse nekoga moè kazniti. Zbog toga ljudiradije pristaju i na lo{e odnose i lo{ukomunikaciju nego na nikakvu. Iz istograzloga i dijete }e svojim pona{anjemizazivati dok ne dobije batine jer je i tobolje nego biti ignoriran.

%

Odre|enu koli~inu pa`nje mogu}e jepruìti i samome sebi. Samog sebe mazi-mo svaki put kada se pogledamo uogledalo i uo~imo ne{to lijepo, otkrijemo{to bismo mogli u~initi za sebe, kada si~estitamo na dobro obavljenom poslu,kada pi{emo dnevnik, po~astimo sekupovinom ne~eg {to nam se svi|a ilipromjenom frizure. Trenuci slu{anjaomiljene glazbe, opu{tanja u kadi, mira umeditaciji ili uz ugodnu knjigu tako|er suoblici simboli~kog maènja samoga sebe.Ako ure|ujemo svoje radne i ìvotne pro-store, odje}u i sami sebe zato da bismo sedobro osje}ali, a ne zato {to to nalaèmoda, status ili vanjski motivi, mo}i}emo samome sebi priu{titi cijeli nizugodnih pa`nja.

Kada pak iza|emo me|u ljude, razm-jena pa`nje najmanjeg intenziteta doga|ase unutar razli~itih rituala. U njima je svepropisano, unaprijed se zna na koji }ena~in netko mo}i pristupiti drugom bi}u i



{to }e smjeti u~initi. Na taj }e na~in svisudionici rituala biti za{ti}eni od izne-na|enja, a ipak }e biti vi|eni, prepoznati ibarem malo maèni od ostalih sudionika.Tu razinu razmjene moèmo doìvjeti namisi, obredu kr{tenja, vjen~anja, sahrane isl. U politi~kom svijetu tu razinu raz-mjene pa`nje osiguravaju protokoli, a usvakodnevnom ìvotu to ~ine obi~aji.Zahvaljuju}i njima, svi }e ~lanovi nekezajednice mo}i zadovoljiti svoju primar-nu "glad" za pa`njom i prepoznavanjem,pa je ne}e morati "otimati" na manjeprimjerene na~ine. Istina, ne}e se ba{mo}i "nasititi" jer su pa`nje u ritualima{ablonske i s malo emocionalnog naboja.Zato rituale naj~e{}e koristimo kao uvodu kompleksnije oblike razmjene pa`nje.

Jedan je od takvih oblika razonoda.Zapo~injemo je u krugu ne{to poznatijihljudi, ili me|u ljudima koji se zanimaju zaisto podru~je. S njima }emo ~avrljati osportu, politici, modi, poznatim osobamai drugim "sigurnim" temama na ~ijeishode ne moèmo djelovati. Prepri~avat}emo aktualnosti, prenositi zanimljivosti,informirati o onom {to s

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST