NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

N A R O D N I Z D R A V S T V E N I L I S T

mjesenik za unapreenje zdravstvene kulture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORAN-SKE UPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATIN-SKE UPANIJE

Za izdavaaProf.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

Redakcijski savjetMr. sc. Suzana Jankovi, dr.med.; prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.; mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med.; Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo, dr.med.; Vladimir Smeny, dr.med.; mr.sc. Ankica Smoljanovi, dr.med.

UrednikMr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

RealizacijaFintrade&tours d.o.o. Rijeka

Rjeenje naslovne straniceDoc.dr.sc. Saa Ostoji, dr.med.

UrednitvoSvjetlana Gaparovi Babi, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godinja pretplata 36.00 kn

iro raun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d.

NZL je tiskan uz potporu Primorsko-goranske upanije i Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

PRVA POMO UNESREENIMA - ASNA OBVEZA SVAKOG POJEDINCA

Kad se govori o zdravlju, naglaava se mogunost pojedinca da znanjem i pojedinim vjetinama svoje zdravlje unaprijedi ili barem ouva. Idealno, pomalo utopijski gledano, svatko od nas mogao bi proivjeti svoj ivot bez bolesti. To se ne odnosi na one koji u sebi nose nasljedne ili neke sline bolesti, koje pojedinac nikakvim vlastitim postupcima ne moe sprijeiti.

Nesree, odnosno njihove posljedice (one koje pojedinac nije sam izazvao) spadaju u okolnosti koje unesreeni nije mogao sam sprijeiti.

U spaavanju ivota i zbrinjavanju posljedica ozljeda u nesreama glavna je bitka za vrijeme. Upravo je tu nenadoknadiva uloga onih koji su mjestu nesree najblii, a meu njima onih osposobljenih za laiku prvu pomo.

Da se podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svojim opim dokumentima o unapreenju, ouvanju zdravlja, pa potom ranom otkrivanju i li-jeenju bolesti s rehabilitacijom, upuuje na tri razine djelovanja u sustavu zatite zdravlja.

To su: samopomo - samozatita uzajamna pomo - suzatita i struna (profesionalna) pomo - medicinska zatita.Moderna medicina, odnosno sustav zdravstvene zatite druge polovice XX.

stoljea, prihvaa injenicu da medicinska zatita - profesionalna zdravstvena po-mo niti moe niti treba rjeavati sve razine i oblike zdravstvene zatite.

Ono to moderna medicina moe, pa zato i mora, jest sudjelovanje u postupci-ma osposobljavanja to ireg kruga ljudi u mjerama spaavanja ivota i otklanjanja posljedica po zdravlje unesreenih.

Pod nesreama podrazumijevamo, pored onih elementarnih, za koje se os-posobljava sustav civilne zatite, i one naalost svakodnevne, veeg ili manjeg opsega.

Iskustvo kae da naa djeca, osnovnokolci i srednjokolci, rado i uspjeno svladavaju znanja i vjetine prve pomoi, naroito ako se organiziraju kao natjeca-nja. Nema razloga da i studenti sveuilita i veleuilita to ne preuzmu kao redovnu obvezu. Slijedi obveza buduih vozaa (motornih vozila).

Moglo bi se ukljuiti i mlade roditelje, u sklopu njihovog osposobljavanja za odgovorno roditeljstvo, programa od kojeg se puno oekuje. Nesree su visoko zastupljene u pobolu i pomoru djeje dobi.

Osnovna je zamjerka postojeem sustavu osposobljavanja injenica da se zna-nja i vjetine ne obnavljaju, pa jednokratno osposobljavanje bilo koje skupine ima vrlo kratkotrajnu i vrlo ogranienu vrijednost.

Isti problem odnosi se i na osobe koje profesionalno sudjeluju u nesreama i otklanjanju njihovih posljedica - vatrogasce i pripadnike policije.

Svaki spaeni ivot ili sprijeeni invaliditet, primjenom relativno jednostav-nih postupaka, neprocjenjive je vrijednosti.

to je i u ovom sluaju uloga odgovornih?Zdravstvena politika treba osigurati punu potporu svima onima koji sudje-

luju u osposobljavanju za laiku prvu pomo, Hrvatskom Crvenom kriu i osta-lima. Treba, pored dosad organiziranog, osigurati obnavljanje znanja i vjetina. Zdravstvene posljedice nesrea mogu biti vrlo teke, pa sredstva uloana u prvu pomo imaju sve efekte prevencije (kao i u drugim oblastima zdravstvene zatite), odnosno ekonomske utede.

Treba oekivati dalji razvoj tog oblika uzajamne pomoi - suzatite, sve u uvjerenju da su ljudski izvori uzajamnosti i solidarnosti nepresuni.

Vladimir Smeny, dr. med.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

oujak-travanj 2007.

oujak-travanj 2007.


Poruka direktoriceSvjetske zdravstvene organizacije

povodom Svjetskog dana zdravlja 2007.

U dananjem kontekstu rastuih globalnih prijetnji, ukljuujui SARS, ptiju gripu, HIV/AIDS i humani-tarne katastrofe, ove je godine tema Svjetskog dana zdravlja i Svjet-skog izvjetaja o zdravlju - meuna-rodna zdravstvena sigurnost. Svjetski dan zdravlja 2007. sluit e kao prili-ka meunarodnoj zajednici da uzme u obzir rastuu me-uovisnost zdravlja i sigurnosti te potrebe za ulaganjem u zdravlje da bi se gradila sigurnija budunost.

Prijetnje zdravlju ne poznaju granice. U doba iro-ke globalne trgovine i putovanja, nove i postojee bole-sti prelaze nacionalne granice i prijete opoj sigurnosti. Samo snanom suradnjom meu razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, s pojaanom panjom na protok i uvid u informacije te jaanjem sustava javnog zdravstva i nadzora, moemo zaustaviti njihovo irenje. Drago mi je da u lipnju ove godine stupaju na snagu revidirana Meu-narodna zdravstvena pravila. Njihovo provoenje pomoi e u izgradnji i osnaivanju djelotvornih mehanizama za dojavljivanje i odgovor na izbijanje epidemije na nacional-nom i meunarodnom nivou.

HIV/AIDS je snaan primjer kako su zdravlje i sigur-nost postali meuovisni. HIV/AIDS prijeti stabilnosti ci-jelih regija i naroda. Za razliku od mnogih drugih bolesti, AIDS napada najproduktivnije lanove drutva. Veliki se napori ulau kako bi se nalo cjepivo i proirio pristup do-stupnom lijeenju, ali jo je puno toga potrebno uiniti.

Prijetnje zdravstvenoj sigurnosti brojne su i razli-ite. Ukljuuju nagle udare na zdravlje i ekonomiju, od pojava bolesti, humanitarnih kriza, klimatskih promjena i ekolokih nepovoljnosti do bioterorizma i drugih akut-nih rizika za zdravlje. Borba protiv tih prijetnji ukljuuje zajedniki rad na unapreenju spremnosti i djelotvornog odgovora kada se pojave.

S obzirom na rastuu sloenost tih zdravstvenih i si-

gurnosnih izazova i odgovora koje oni trae, ta se pitanja ne odnose samo na vlade, nego i na meunarodne organi-zacije, nevladin sektor i poslovnu zajednicu. Prepoznavi to, Svjetska zdravstvena organizacija ini svijet sigurni-jim radei sa svim interesnim skupinama u pristupu tim zajednikim izazovima.

Dok je kljuna suradnja na mnogim razinama, sva-ka drava mora ulagati u zdravlje i graditi kapacitete za prevenciju novih i starih prijetnji osnaivanjem vlastitog javnozdravstvenog sustava. To esto znai velika ulaga-nja u nadzor bolesti, prevenciju i edukaciju. Ponekad je to jednostavno i financijski pristupano, kao to su mree za komarce za prevenciju malarije ili osiguranje pitke vode u sluajevima humanitarnih kriza.

Ovo je moja prva godina kao generalne direktorice Svjetske zdravstvene organizacije. Gradei na izuzetnim doprinosima svojih prethodnika, posebno dr. Lee Jong-Wooka, motivirana sam uvjerenjem da u svijetu koji je sve napueniji i u kojem su svi dijelovi meusobno usko pove-zani, svi moramo raditi zajedno za meunarodnu zdrav-stvenu sigurnost.

Na ovaj vas nain pozivam da se ukljuite u obilje-avanje Svjetskog dana zdravlja 2007. u zajednikom na-stojanju da Ulaganje u zdravlje gradi sigurniju budu-nost.

Dr. Margaret ChanGeneralna direktorica

Svjetska zdravstvena organizacija


oujak-travanj 2007.

Zakoni i pravilnici

Kao oblik pripreme za mogua krizna stanja, Republika Hrvatska zakonski je regulirala pri-premu svih subjekata koji su duni izraditi plan za postupanje ili prevenciju takvih situacija, a u skla-du s Pravilnikom o metodologiji za izradu procje-na ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 20/06).

Procjena je polazni dokument za izradu planova i do-nosi se za podruje Republike Hrvatske, upanija, Grada Zagreba, gradova i opina.

Procjene i operativne planove dune su donijeti prav-ne osobe koje svojom djelatnou mogu ugroziti ivot ili zdravlje ljudi ili okoli, pravne osobe ija je djelatnost ve-zana uz opskrbu energijom i vodom te pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerauju i skladite opasne i tetne tvari ili u tehnolokom procesu postupaju s njima.

Procjenom se razrauju mogua ugroavanja stanov-nitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od opa-snosti, nastanka i posljedica katastrofa i veih nesrea te od ratnih razaranja i terorizma, potrebne sposobnosti i spremnost operativnih snaga zatite i spaavanja te nji-hovo stanje i mogunosti za djelovanje u zatiti i spaa-vanju.

U opisu poloaja i karakteristika podruja na koje se plan odnosi, procjenom se ralanjuje sljedee:

1. podruje odgovornosti nositelja planiranja,2. stanovnitvo,3. materijalna i kulturna dobra te okoli,4. prometno-tehnoloka infrastruktura.Procjena ugroenosti od prirodnih katastrofa i veih

nesrea temelji se na ralambi potencijalne opasnosti: od poplava, od nastanka potresa, od ostalih prirodnih uzro-ka.

Procjena ugroenosti od tehniko-tehnolokih nesre-a i katastrofa temelji se na ralambi potencijalnih opa-snosti i posljedica po stanovnitvo, materijalna i kulturna dobra te okoli:

- od tehniko-tehnoloke katastrofe i vee nesree izazvane akcidentom u gospodarskim objektima,

- od tehniko-tehnoloke katastrofe i vee nesree izazvane nesreama u prometu (cestovnom, eljezni-kom, pomorskom ili zranom),

- od pucanja hidroakumulacijskih brana,- od nuklearnih i radiolokih nesrea,- od epidemioloke i sanitarne opasnosti.Procjena, koja je izraena na temelju pravilnika, sa-

dri i podatke o:- moguem broju ugroenog stanovnitva, moguim

oteenjima i unitenju materijalnih i kulturnih dobara,

moguoj ugroenosti okolia (zrak, tlo, voda, more, kli-ma, biljni i ivotinjski svijet), o posljedicama po kritinu infrastrukturu.

Detaljno su razraene posljedice prekida obavljanja djelatnosti u infrastrukturnim objektima te posebno uin-ci koje prekidi obavljanja djelatnosti mogu izazvati po:

- opskrbu stanovnitva hranom: obradive poljoprivredne povrine, objekte za uzgoj

ivotinja i preradu mesa, pogone za proizvodnju hrane, skladine prostore prehrambenih proizvoda;

- opskrbu vodom: vodocrpilita i izvore vode za pie, sustav distribu-

cije vode za pie, mogue zagaivae povrinskih i pod-zemnih voda;

- zdravstvenu skrb: zdravstvene ustanove;- opskrbu energijom: objekte za proizvodnju energije, distribucijsku mre-

u energenata;

U FUNKCIJI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI

oujak-travanj 2007.


- informacije i telekomunikacije: pravne osobe koje se bave telekomunikacijama, te-

lekomunikacijske centre, odailjae i repetitore, radijske i TV - postaje i odailjae;

- industrijska postrojenja: kemijska postrojenja, hladnjae i druge gospodar-

ske objekte koji u proizvodnom procesu proizvode, rabe, prometuju ili skladite opasne tvari, postrojenja koja su mogui zagaivai ekosustava;

- promet: cestovni, zrani, eljezniki, pomorski i rijeni;- objekte od posebnog znaaja, odnosno: nacionalne spomenike i vrijednosti, objekte vi-

sokokolskih i znanstvenih institucija i zavoda, objekte predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola i vjerske objekte.

Nositelj izrade Procjene za Republiku Hrvatsku je Dravna uprava, a za podruje jedinica lokalne i podru-ne (regionalne) samouprave nadlean je podruni ured za-tite i spaavanja Dravne uprave, u suradnji s nadlenim tijelima tih jedinica.

Sredinja tijela dravne uprave, znanstvene i strune institucije, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe koje raspolau podacima od znaaja za izradu procjene duni su aktivno sudjelovati u njenoj izradi na razini Republike Hrvatske i razinama jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te su duni, na zahtjev Dravne uprave ili nadlenog podru-nog ureda zatite i spaavanja Dravne uprave, dostaviti traene podatke.

Planovi zatite i spaavanja Republike Hrvatske, u-panija, Grada Zagreba, gradova i opina sastoje se od pla-nova djelovanja po mjerama zatite i spaavanja i pregleda operativnih snaga zatite i spaavanja s precizno navede-nim zadaama za svakog poimenino navedenog nositelja

u sustavu zatite i spaavanja na odreenoj razini.Nositelj izrade plana je: za Republiku Hrvatsku Dr-

avna uprava, za upanije, Grad Zagreb, gradove i opine Podruni ured zatite i spaavanja Dravne uprave, u suradnji s nadlenim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za pravne osobe rukovoditelj pravne osobe ili tijelo utvreno opim aktom pravne oso-be.

Planovi na razini Republike Hrvatske, upanija, Gra-da Zagreba, gradova i opina sastoje se od: plana mjera pripravnosti, plana mobilizacije, mjera zatite i spaava-nja i djelovanja po mjerama civilne zatite. Planovi se, kao zasebni dokumenti, izrauju za svaku katastrofu i veu nesreu iz procjene te za opasnosti i prijetnje.

Operativni planovi pravnih osoba, redovnih slubi i djelatnosti sadre shematske, tabelarne i druge grafike preglede na zemljovidima te kratke tekstualne naputke o specifinostima angairanja, kao i o nainu ostvarivanja suradnje s drugim sudionicima tijekom djelovanja u jedin-stvenom sustavu zatite i spaavanja.

Sve operativne snage koje prema Pravilniku planski provode pripreme za sudjelovanje u aktivnostima zatite i spaavanja opremaju se, struno osposobljavaju i uvjeba-vaju za sudjelovanje u zatiti i spaavanju kroz obavljanje redovitih poslova, osnovnih i dopunskih obuka, teajeva, radionica ili putem svih oblika vjebi.

Pravne osobe, redovne slube i djelatnosti koje imaju zadae iz Plana obvezne su se osposobljavati i uvjebavati za sudjelovanje u zatiti i spaavanju, a posebno za sudje-lovanje u radu zapovjednitava zatite i spaavanja te za provoenje posebnih zahtjeva u zajednikom djelovanju s drugim operativnim snagama jedinstvenog sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj.

Promidbeni prostor

uNarodnom zdravstvenom listu

Ako elite oglaavatiu naem listu,

javite se na telefone:

Urednitvo

051/ 21 43 59051/35 87 92


oujak-travanj 2007.

Vatrogasna sluba nositelj zatite i spaavanja

Ne samo na zvon zvona i na bub-njanje bubnjeva, ve i na svaki drugi glas o poaru ili uzbuni zbog poara, nou ili danju, svaki vatrogasac, redov-ni ili pomoni, ima bez ikakva oklijeva-nja pojuriti prema spremitima da tamo dobije odgovarajue zapovijedi. Svaki izostanak ili kanjenje bit e najstroe kanjeni.

Odredba je to Pravilnika vatroga-snog zbora u Rijeci, osnovanoga 26. si-jenja 1863. godine, na temelju odluke Slavnog gradskog vijea.

Puno je vremena od tada prolo, puno se stvari promijenilo, ali vatroga-sna sluba se kroz povijest razvijala pr-kosei reimima i odraujui ono to i jest bit njezina postojanja spaavanje ljudi i imovine.

Trenutno u Republici Hrvatskoj dje-luje 60 profesionalnih javnih vatrogasnih postrojbi, a u njima je zaposleno ukupno 2 300 vatrogasaca. Hrvatska je i zemlja s dugom tradicijom dobrovoljnog vatroga-stva. Tako je, prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, aktivno 1788 do-brovoljnih vatrogasnih drutava, s uku-pno 40 035 dobrovoljnih vatrogasaca koji imaju uvjerenje o strunoj osposobljeno-sti. Vatrogasne postrojbe udruuju se u zajednice pa tako u Republici Hrvatskoj djeluju: 21 vatrogasna zajednica upani-ja, 26 podrunih vatrogasnih zajednica, 63 vatrogasne zajednice grada (VZG) i 127 vatrogasnih zajednica opine (VZO).

Ovdje jo treba pridodati i vatrogasne postrojbe pravnih osoba koje su na temelju procjene ugro-enosti od poara dune imati trenutno spremnu vatrogasnu postrojbu, kao i dobrovoljna vatro-gasna drutva u pravnim osobama.

S obzirom na me-diteransku klimu koja za sobom povlai i visoko poarno optereenje hr-vatskog primorja, hrvat-sko vatrogastvo raspo-lae i zranim snagama u okviru kojih su: etiri zrakoplova Canadair CL-415, jedan izviako navalni zrakoplov Air Tractor te etiri helikoptera Ministarstva obrane, izdvojeni za potrebe zatite od poara, to znatno olakava gaenje ve-ih poara na otvorenom prostoru. Tako-er, za potrebe gaenja umskih poara osnovana je i Dravna intervencijska po-strojba.

Kada je rije o vatrogascima i po-slovima vatrogasaca, prisutne su odre-ene predrasude. Pada kia vatrogasci nemaju posla, zimi je manji broj poara vatrogasci nemaju posla... No, je li ba tako?

Dimnjaci, stare grede i brodoviU smislu spaavanja ljudi i imovine,

vatrogasne se intervencije mogu podijeli-ti na intervencije gaenja poara

i ostale tehnike intervencije. Kod bilo koje vrste intervenci-je nastat e i odreena teta po vlasnika prostora ili objekta na kojemu je dogaaj nastao.

Spaavanje ljudskih ivo-ta i svoenje tete na to manju moguu mjeru - ciljevi su kroz koje se sagledava uspjenost vatrogasne intervencije.

Intervencije gaenja po-ara neupueni najee vezu-ju uz gaenje umskih poara,

od kuda i proizlazi ranije citirana tvrdnja o kii i poaru. Meutim, ta vrsta inter-vencije vezana je, osim uz otvoreni pro-stor, uz razliite vrste objekata, stambene i graevinske, industrijska i energetska postrojenja, poare u prometu... Uz se-zonu grijanja veu se poari dimnjaka, koji predstavljaju specifino podruje. est uzrok poara stambenog objekta, u sezoni grijanja, pronalazi se upravo u dimovodnom kanalu. Neodravanje di-movodnih kanala od vlasnika kua stva-ra beskunike u vrlo kratkom vremenu. Kod objekata starijeg datuma izgradnje jo se i danas moe naii na situaciju da drvena greda prolazi kroz dimnjak. Upravo takva situacija razlog je zbog ko-jega se poari ae u dimovodnom kana-lu prenose na meustropnu konstrukciju, odnosno krovite, a javljaju se ee kod starijih objekata. No, loa izvedba ili po-rozan dimovodni kanal prouzrokovat e poar i na novijim objektima.

Svako e podruje imati i razlii-te zahtjevnosti u pogledu organiziranja i funkcioniranja vatrogasne slube. Ov-dje se prvenstveno podrazumijeva ra-zvijenost u pogledu naseljenosti, gospo-darstva, industrije, umarstva, turizma, prometne povezanosti... Moda je to naj-lake objasniti na primjeru Rijeke i rije-ke Javne vatrogasne postrojbe. Smjeten na moru, grad Rijeka nuno je orijentiran na pomorski promet te glasi za najveu hrvatsku luku, a u Rijeci ili blioj okolici

VATRU GASI, BRATA SPASI!!!

oujak-travanj 2007. 7


svoje su mjesto nala i tri brodogradilita 3. maj, Viktor Lenac i Kraljevi-ca. Tako i rijeki vatrogasci predstavlja-ju autoritet u gaenju poara brodova, koji struka prepoznaje kao jednu od najzah-tjevnijih i najopasnijih intervencija. Tije-kom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetoga stoljea bio je velik broj po-ara brodova u rijekoj luci, dok se danas moe rei da je ta brojka zanemariva. Ta tvrdnja moe se povezati s poveanjem razine vatrogasne preventive na brodovi-ma i u lukama. Meutim, tome je znatno pridonio i pad koliine prekrcanog tereta u lukama. No, ostaju i dalje brodogradili-ta u kojima su dogaaji te vrste prisutni i danas. Ovdje se posebno mogu istaknu-ti remontna brodogradilita, gdje je po-arno optereenje znatno vie u odnosu na brod u izgradnji.

Rijeka rafinerija, INA Urinj i Mlaka, predstavlja po-seban problem. Velika koliina uskladitene sirovine i gotovo-ga proizvoda, kao i sami pro-izvodni procesi, pred vatroga-snu postrojbu stavljaju posebne zahtjeve u pogledu strukovnog teorijsko-praktinog usavr-avanja. Ovdje svakako treba spomenuti i industrijske va-trogasce INA-e, Luke Rijeka te spomenutih brodogradili-ta s kojima Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke ima izuzetno dobre kontakte. Peri-odino se odravaju zajedni-ka nastava i taktike vjebe, temeljene na prethodno osmiljenome scenariju.

Kako do onih visokihGrad Rijeka grad je s najveim bro-

jem visokih objekata u Hrvatskoj. Upra-vo se na primjeru visokih objekata moe opisati i stanje preventive u Republici Hrvatskoj. Zgrade su otkupom stanova prele u vlasnitvo stanara, a time i bri-ga o njima. Visokim objektima smatraju se oni objekti koji svojom visinom nad-mauju 22 metra. Takvi objekti trebali bi se tititi suhim hidrantskim vodom na koji se, u sluaju poara, prikljuuje vatrogasno vozilo te u njega tlai vodu. Takav hidrantski vod trebala bi ispitivati ovlatena osoba svake dvije godine. No, prava slika stanja pokazuje da u Rijeci zanemarivo mali broj objekata potuje tu obvezu, zbog ega je kod takvih do-

gaaja nuno mijenjati vatrogasnu tak-tiku, to za sobom povlai i kanjenje u gaenju. Po svojoj zahtjevnosti, gaenje poara visokih objekata svrstava se uz gaenje poara brodova. To potvruje i injenica da u takvom objektu obitava i do sedamsto stanara, to svakako pred-stavlja dodatnu sloenost u pogledu eva-kuacije i spaavanja.

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke meu prvim je JVP-ama u Hr-vatskoj pristupila potpisivanju ugovora o obavljanju vatrogasne slube na podruju susjednih gradova i opina. Time je na sebe preuzela i velik dio odgovornosti u pogledu represivne zatite od poara, dok dio odgovornosti otpada na lokalna dobrovoljna vatrogasna drutva. Svaka od tih jedinica lokalne samouprave tako-

er ima i svoje, iste ili razliite, posebno-sti. Ovdje u prvom redu treba istaknuti Industrijsku zonu Kukuljanovo koja obi-luje halama skladino-proizvodnog, pro-dajnog i drugog karaktera.

Primorsko-goransku upaniju tre-ba spomenuti kao upaniju u kojoj nema razmirica izmeu profesionalnog i do-brovoljnog vatrogastva. Osim JVP Grada Rijeke, u upaniji djeluju i JVP-e grado-va Opatije, Delnica, Krka, Crikvenice te Malog Loinja. Dobrovoljna vatrogasna drutva predstavljaju kvalitetnu podrku profesionalnim postrojbama, a to se na-roito odnosi na poare otvorenog pro-stora veih razmjera, ije je gaenje ne-zamislivo bez njihovoga sudjelovanja.

Maka je na stabluOsim intervencija gaenja poara,

vatrogasne zadae odnose se i na, ve

spomenute, tehnike intervencije, od onih banalnih - otvaranja ulaznih vrata stana, otvaranja zablokiranih liftova pa do kemijskih akcidenata u industriji ili prometu i, naravno, intervencija koje se i poslovino veu za vatrogasce, kao to je spaavanje make sa stabla.

Ipak, tehnike intervencije najee se poistovjeuju s prometnim nezgoda-ma. Tehnika sluba u vatrogastvu, iz-meu ostalih, daje odgovor i na problem izvlaenja priklijetenih osoba iz vozi-la. Ovdje je rije o izravnom spaavanju ljudskih ivota koji ovise o brzini odgo-vora interventnih slubi. Neshvatljivo je da je zadnja intervencijska sluba, koja se poziva na tu vrstu dogaaja, upravo vatrogasna postrojba. Valjda je u ljudskoj svijesti da, ako se radi o prometnoj nez-

godi, treba pozvati policiju. esta je situacija da tek pri-padnici HMP-a po svom do-lasku utvrde da ne mogu sami izvui unesreenu osobu i tek tada se poziva vatrogasce. U situacijama kada sekunde odluuju o ivotu i smrti, ta-kav pristup je nedopustiv. Ta se vrsta intervencija, zbog svoje zahtjevnosti u pogle-du tehnike opremljenosti i obuenosti te potrebe za br-zim odgovorom vatrogasne interventne ekipe, naroito sagledava i kroz poveanu mogunost od zaraze tekim i neizljeivim bolestima.

I pod moremSmjetaj Rijeke uz more pred vatro-

gasnu postrojbu stavio je zahtjev za opre-manjem i obukom svojih pripadnika i za spaavanja ispod morske povrine. Tako Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke ve tridesetak godina u svojim redovima ima i ronioce koji su spremni za izlaz kao i za svaku drugu intervenciju.

Svakodnevni razvoj drutva pred vatrogasnu slubu stavlja nove zahtjeve. U vrijeme trenda porasta broja tehni-kih intervencija u odnosu na intervenci-je gaenja poara, javlja se i potreba za unapreenjem tehnike slube u vatroga-stvu. Upravo u tom smislu prepoznata je potreba za uvoenjem, do sada odbaciva-nih, alpinistikih tehnika u vatrogastvo. Potreba je utoliko vea kada se u obzir uzme i trend okretanja ovjeka prirodi i


oujak-travanj 2007.

sve eeg bavljenja ekstremnim sporto-vima. Dok u Hrvatskoj postoji otpor pre-ma takvome pristupu, u svijetu su se te tehnike davno udomaile u vatrogasnim postrojbama te u vatrogasnim kolama predstavljaju zasebni, obvezni segment. Predstavnici primorsko-goranskih va-trogasaca, zajedno s istarskim kolegama, te su vjetine stjecali na obuci u Rimu 2004. godine. Javna vatrogasna postroj-ba Grada Rijeke tada je dobila tri certi-ficirana instruktora, to je rezultiralo s ukupno 45 obuenih i opremljenih vatro-gasaca postrojbe za spaavanje iz dubina i visina.

Upravo obuka predstavlja gorui problem hrvatskoga vatrogastva. Osim individualnih mogunosti pojedine po-strojbe, ne postoji jedinstveni vatrogasni obuni centar koji bi pratio svjetske tren-dove i na ijim bi spoznajama periodino provodio kontinuiranu teoretsko- prak-tinu obuku pripadnika vatrogasnih po-strojbi. Postojee je stanje na tom planu alarmantno. Vatrogasac je, po zavretku prekvalifikacije za zvanje vatrogasac, odnosno vatrogasni tehniar, preputen uvjetima rada postrojbe u kojoj se zapo-sli. Postojei zakoni i podzakonski akti ne predviaju, a to je jo vanije, niti ne obvezuju poslodavca na sustav tzv. cjeloivotnog obrazovanja. Postojanje vatrogasnog poligona na razini drave i postavljanje obveze periodine trening-obuke rijeilo bi taj problem, pogotovo

imajui na umu da je takvo rje-enje sasvim nor-malna praksa u svijetu. Takvome zahtjevu u prilog ide i injenica da se svaki segment ovjekova okru-enja svakim da-nom unapreuje novim tehnologi-jama i novim sa-znanjima. Jedini je nain na koji vatrogasac moe dati kvalitetan odgovor na danu situaciju - svakodnevno praenje svjet-skih trendova i unapreivanje vatrogasne slube sukladno novim spoznajama.

Ne udi stoga nastojanje da se isko-risti svaka prigoda za obuku u inozem-stvu, koja bi za cilj trebala imati razmje-nu iskustava i stjecanje novih spoznaja na temelju kojih e se unaprijediti sve-ukupan rad u vatrogasnim postrojbama Republike Hrvatske.

U rijekoj vatrogasnoj postrojbi, nepostojanje jedinstvenog centra nastoji se amortizirati internom nastavom. Izra-uju se mjeseni planovi teorijsko-prak-tine nastave, odravaju taktike vjebe unutar kruga postrojbe i koristi se svaka prilika za organizaciju vjebe izvan kru-

ga, u to realnijim uvjetima.

Novac (ni)je problemesto su vatrogasci nazivani

nunim zlom. Upravo iz toga proizlazi injenica da je najvei problem vatrogastva, i ne samo hrvatskoga, financiranje. Ne tako davne, 1994. godine hrvatsko je vatrogastvo iz okrilja lokal-ne samouprave transformirano u sastavnu jedinicu MUP-a. Zapo-inje teko razdoblje, u kojem je sustavno zanemarivano oprema-nje vatrogasnih postrojbi. Tako oslabljeno, 2000. godine vraeno je pod okrilje lokalne samoupra-ve pa brigu o razvoju i oprema-nju preuzimaju gradovi i opine. U tom trenutku za profesionalno vatrogastvo drava osigurava ta-kozvani minimalni financijski standard, a dio sredstava za fi-

nanciranje decentralizirane funkcije jav-nih vatrogasnih postrojbi osigurava se iz prorauna gradova i opina, iz dodatnog udjela u porezu na dohodak. Tako se Jav-na vatrogasna postrojba Grada Rijeke u 2007. godini financira u omjeru 55% iz dravnog prorauna i 45% iz prorauna Grada Rijeke. Dobrovoljna vatrogasna drutva, vatrogasne zajednice opina, gradova i upanija financiraju se iz pro-rauna jedinica lokalne uprave i samo-uprave, a dio sredstava dolazi i od osi-guravajuih kua, kao postotak iz polica sklopljenih na osnovi zatite od poara, te od Hrvatskih uma, iz opekorisnih funkcija uma.

U 2006. godini Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke ukupno je obavi-la 1652 intervencije. Od toga su 842 in-tervencije vezane uz gaenje poara, 494 su tehnike prirode, a 177 intervencija bilo je bez uea. U 2006. godini bilo je i 49 lanih dojava.

Vatrogasci su poznati kao njegova-telji tradicijskih vrijednosti i gostoljubi-vi ljudi. S ponosom e pokazati resurse kojima raspolae njihova vatrogasna po-strojba pa se esto mogu sresti organizi-rane grupe, najee kole, ili pojedinci u znatieljnom razgledavanju postrojbe, a upravo su graani ti za koje su vatroga-sne postrojbe i osnovane.

Na kraju, potrebno je podsjetiti na telefonski broj 93 na koji graani mogu uputiti svoje dojave o poaru ili dogaaju neke druge prirode, koji iziskuje inter-venciju vatrogasaca.

Mr. sig. Dario Gau

oujak-travanj 2007.


Hrvatska gorska sluba spaavanja

Hrvatska gorska sluba spaa-vanja (HGSS) javna je, dobrovolj-na i neprofitna humanitarna slu-ba ija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku (l. 2. Zakona o Hrvatskoj gorskoj slubi spaa-vanja). Specijalizirana je za spaa-vanje na prostorima izvan gradova i javnih prometnica: u planinama, na stijenama, speleolokim objek-tima, a i na drugim nepristupanim mjestima kada pri spaavanju treba primijeniti posebno struno znanje i upotrijebiti opremu za spaavanje u planinama (more i vodene povr-ine, nepristupane graevine, ru-evine ili loe vremenske prilike, strmi dijelovi obale i sl.).

Slubu ine najspremniji hrvatski alpinisti, speleolozi i vrhunski planinari, koji su posebnom obukom osposobljeni za pruanje prve medicinske pomoi i opremljeni za sva spaava-nja, ukljuujui i spaavanja uz pomo helikoptera, spaava-nja iz dubokih speleolokih objekata te pri svim vremenskim (ne)prilikama. Zbog svoje sposobnosti da djeluje i na prosto-rima koji su nedostupni drugim redovitim javnim slubama, HGSS danas je javna sluba koja je produena ruka Hitne me-dicinske pomoi, neophodni servis porta, turizma, prometa, poljoprivrede i gospodarstva te svih ljudskih i gospodarskih aktivnosti koje se odvijaju na prostorima izvan gradova i javnih prometnica. Sluba je po kvaliteti, opremi i tehnici spaavanja usporediva s najkvalitetnijim slinim slubama u svijetu i pu-nopravna je lanica svjetske spasilake asocijacije.

I u sportu se dogaaju nesreeSluba je osnovana 1950. godine i ima pedesetogodinje

iskustvo i rezultate (vie od 8 tisua spaenih ili zbrinutih lju-di). Svake godine, u preko 450 intervencija, spasi ili umanji posljedice za oko 500 osoba. Kako se suvremeni nain ivota (i turizma) sve vie okree k aktivnim sadrajima na otvorenom prostoru (planinarenje, rafting, kanjoning, planinski bicikli-zam, paragliding, nautika i sl.), taj broj nesrea raste iz godine u godinu. Raste i broj ljudi u prometu (zranom, pomorskom i kopnenom) pa bi bez HGSS-a takvi prostori, kao i cjeloviti sustav zatite i spaavanja u RH, bili invalidni. Posebno treba naglasiti da 95% cjelokupne aktivnosti Slube ini preventiva. Pripadnici HGSS-a sustavno provode pripremu prostora, iz-gradnju helidroma, osiguranje svih skijalita, penjalita, tiska-nje upozorenja, kartografija, edukaciju turistikih djelatnika i pripadnika ugroene populacije (planinara, graana).

Organizacija Slube HGSS je jedinstvena nacionalna

sluba koja je organizirana na teritori-jalnom principu (15 stanica) i ima oko 400 lanova, 19 lijenika, 11 instrukto-ra gorske slube spaavanja i 30 letaa spaavatelja, dva pilota helikoptera, 18 potranih timova s vodiima i psima za traganje i dr. U okviru Slube djeluje 8 strunih komisija, po specijalnostima: Komisija za helikoptersko spaavanje, Komisija za potrage i lavine, Komisija za medicinu spaavanja, Komisija za spele-ospaavanje, Komisija za opremu, Komi-sija za tehniku i kolovanje, Komisija za informiranje i analitiku i Komisija za si-gurnost na ureenim skijalitima. Sluba

skrbi o redovitoj obuci i licenciranju, pra-enju struke i dr. Sve se to provodi prema najviim meuna-rodnim standardima pa moemo rei da, zahvaljujui HGSS-u, graani i posjetitelji Republike Hrvatske imaju vrlo uinkovitu i kvalificiranu pomo u nevolji, kao u najbogatijim ili najuree-

POMO BEZ GRANICA

10


oujak-travanj 2007.

nijim dravama Europe i svijeta. Neke akcije spaavanja koje je provela Hrvatska GSS spadaju u literaturu svjetskog spaa-vanja, a o tim rezultatima svjedoe i mnogobrojna diplomatska pisma zahvala iz drava ije smo graane spasili ili smanjili razmjere nesree koja ih je snala.

Sluba ima kapacitet (moe mobilizirati vei broj ljudi) i

teritorijalnu pokrivenost (pokriva podruje skoro cijele Hrvat-ske). Svoje kvalitetne kadrove novai na dugorono najisprav-niji i najprirodniji nain (selekcijom najboljih iz Hrvatskog pla-ninarskog saveza, s 20 000 registriranih lanova).

Ima visoku specijaliziranost i ekskluzivitet djelovanja jer je osposobljena za spaavanja u svim uvjetima, i tamo gdje dru-ge (pa i profesionalne slube) ne mogu (litice, ponori, vremen-ske neprilike).

Sluba je na raspolaganju od 0-24 h, a vrijeme spremno-sti od dojave do mobilizacije (dolaska spaavatelja na heli-drom) je 10 minuta.

Nain pozivanja Hrvatska gorska sluba

spaavanja djeluje kao organi-zirana snaga jedinstvenog su-stava zatite i spaavanja i dio je sustava 112, pa se poziv u pomo GSS-u moe uputiti i posredstvom tog jedinstvenog europskog broja.

U sluaju potrebe, poziv se moe uputiti i preko MUP-a (tel. 92), preko centara za oba-vjeivanje (tel. 985), Centra za spaavanje na moru (9155) ili izravno, na jedan od tele-fona Slube. Sluba je jedin-stvena, pa e poziv bilo kojoj stanici ili pripadniku GSS-a

mobilizirati sve potrebne potencijale cijele Slube.

Poziv treba sadravati podatke:- tko trai pomo i zato (broj telefona ili nain komu-

niciranja, radi dobivanja dodatnih informacija, vanih za spaavanje),

- broj unesreenih i vrste ozljeda, - osnovne podatke o unesreenima, - tonu lokaciju i opis pristupa lokaciji,- vremenske prilike koje vladaju na terenu (vjetar i

vidljivost - zbog procjene o uporabi helikoptera),- miljenje lijenika da je primjena helikoptera medi-

cinski indicirana.

Ti podaci olakavaju organizaciju i pripremu potrebne opreme i ekipe i vani su za uinkovitost svakog spaavanja.

Sluba surauje sa svim drugim javnim urnim slubama, ustanovama i institucijama, portskim savezima, zajednicama tehnike kulture, tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave i predstavlja dragocjen naci-onalni resurs i daje odgovore za prioritetnu javnu potrebu za-tite ivota i zdravlja ljudi na cijelom prostoru RH. Isturena je ruka sustava i zahvaljujui HGSS-u pomo i zatita ne zastaju na javnim prometnicama ili pred snjenim i drugim nevreme-nima. Pripadnici HGSS-a volonteri su koji, iskljuivo iz eti-kih motiva, daruju svoje vrijeme, a esto i svoj novac, kako bi pomogli drugima u nevolji. Upravo zbog svojih alpinistikih i drugih psihofizikih sposobnosti i visokog motiva, uinkovito i odgovorno pokrivaju vrlo vanu javnu potrebu u Republici Hrvatskoj.

Danijel Frleta



Rijeka parkiralita i jo mnogo vie

Trgovako drutvo RIJEKA PRO-MET, d.o.o. za promet osnovano je 16. lipnja 1998. godine i u 100-postotnom je vlasnitvu Grada Rijeke. Zadaa je tvrt-ke odravanje prometnica u nadlenosti jedinica lokalne samouprave, pobolja-nje razine kvalitete ureenja prometa na podruju Grada, uspostavljanje regulaci-je prometa primjerene europskim i svjet-skim standardima, unapreenje odra-vanja i upravljanja postojeim javnim parkiralitima, kao i poveanje kapacite-ta izgradnjom novih parkiralita i gara-no-parkirnih objekata. Tvrtka upravlja i kamionskim terminalom na Srdoima. Na govornom automatu 060 102 102 mo-ete dobiti informacije o stanju u prome-tu, informacije o radu parkiralita i cijeni usluge parkiranja, informacije o pauk-

slubi, kamionskom terminalu i ope in-formacije o trgovakom drutvu.

Drutvo se sastoji od sljedeih sek-tora:

1. Uprava i Sektor financijsko ra-unovodstvenih i opih poslova

2. Sektor prometa 3. Sektor parkiralita4. Sektor cestovnih terminala5. Sektor odravanja prometnica

Sektor prometaObjedinjava aktivnosti upravljanja

prometom, istraivanja prometa i pra-enja prometne problematike te voenja investicija i razvojnih projekata. Pojam upravljanja prometom podrazumijeva nadzor nad odvijanjem prometa u gradu Rijeci, upravljanje prometom uz pomo sustava za automatsko upravljanje pro-metom, uz pomo semaforske signali-

zacije, koordinaciju sa sustavom javnog gradskog prijevoza i koordinaciju s osta-lim sudionicima u upravljanju prometom. Istraivanje prometa odnosi se na ak-tivnosti istraivanja i planiranja cestov-nog prometa (prikupljanje podataka o prometu, analiza, balansiranje i planira-nje mjera za unapreenje prometa) te na projektiranje prometnih rjeenja. Kroz aktivnosti praenja prometne proble-matike prati se i analizira problemati-ka iz podruja cestovne infrastrukture, sustava signalizacije, sustava parkirali-ta, sustava javnog gradskog prijevoza, cestovnih terminala, eljeznike infra-strukture, luke i luke infrastrukture i zrakoplovne infrastrukture. Sektor vodi investicije i razvojne projekte od stra-teke vanosti za tvrtku.

Sektor parkiralita Objedinjava aktivnosti upravljanja

javnim parkiralitima pod naplatom, pri-jenosa, vue i premjetanja nepropisno parkiranih, znatno oteenih i napute-nih motornih vozila specijalnim vozilom PAUK i postavljanja naprava za blo-kiranje vozila LISICA. Definiranje javnih parkiralita pod naplatom, nain i uvjeti koritenja javnih parkiralita pod naplatom, radno vrijeme parkiralita, ci-jene i ostale odredbe regulirani su zakon-skim odrednicama donesenim od Grad-skog vijea i Poglavarstva Grada Rijeke, a to su: Odluka o ureenju prometa na podruju Grada Rijeke (Slubene novine Primorsko-goranske upanije broj: 1/98, 4/98-ispravak, 6/01, 19/02), Opi uvjeti o nainu naplate parkiranja na javnim par-kiralitima (Slubene novine Primorsko - goranske upanije broj: 2/03, 22/04),

Odluka o lokaciji za smjetaj nepropisno parkiranih vozila (Slubene novine Pri-morsko-goranske upanije broj: 16/99, 14/01, 10/04).

Sektor cestovnih terminala Organizacijska je jedinica TD RI-

JEKA PROMETA, d.o.o. koja upravlja kamionskim terminalom Srdoi. Termi-nal se nalazi uz dravnu cestu D-304, 20 km od graninog prijelaza Rupa (u smjeru Juii - Rijeka), 1 km od izlaza sa

zaobilazne ceste Rijeka-zapad. Na kami-onskom terminalu mogue je: parkiranje kamiona, autobusa i drugih vozila uz 24-satni nadzor i video-nadzor te obavlja-nje svih poslova vezanih uz carinjenje i kontrolu roba u uvozu, izvozu i tranzitu. Terminal raspolae s: 50 parkirnih mje-sta za kamione s prikolicom (tegljae), 30 parkirnih mjesta za kombi-vozila, 60 parkirnih mjesta za automobile. U sklo-pu terminala nalaze se: carinska ispo-stava, inspekcijske slube, otpremnike tvrtke, restaurant, sanitarni vor sa tu-kabinama).

Sektor odravanja prometnica Objedinjava poslove odravanja

cesta kroz oblike redovnog odrava-nja cesta, pojaanog odravanja cesta, prometnih zahvata i svih ostalih rado-va za odravanje javnoprometnih povr-ina po mjesnim odborima, a sukladno

PAUCI I LISICE


12


oujak-travanj 2007.

usvojenom godinjem planu odravanja. Osnovna je zadaa Sektora realizacija programa odravanja nerazvrstanih ce-sta i drugih javnoprometnih povrina na podruju Grada Rijeke. Radi to kvali-tetnijeg odravanja nerazvrstanih cesta i javnoprometnih povrina, graani mogu svoje zahtjeve i eventualna zapaanja uputiti nadlenom mjesnom odboru, koji e ih proslijediti TD RIJEKA PROME-TU, d.o.o. na rjeavanje. Poslovne ak-tivnosti Sektora odravanja prometnica baziraju se na Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Odluci o nerazvrstanim cestama na podruju Grada Rijeke.

Osim tih osnovnih djelatnosti, s ko-jima se TD Rijeka promet, d.o.o. svakod-nevno susree, pojavljuju se i neke situ-acije koje od tvrtke zahtijevaju dodatne angamane. To su prije svega dunosti i obveze TD Rijeka prometa, d.o.o. u ra-zliitim incidentnim situacijama kako slijedi:

- olujne kie i plavljenje ulica i kolnika,

- poar stambeni i poslovni objekti,

- zaprijeenost nerazvrstanih cesta i drugih javnoprometnih povrina (uru-avanje potpornih zidova, stjenovitih po-kosa, pojava klizita i odrona, uruavanje zgrada, krovita, balkona i fasada, rue-nje stabala i drvoreda),

- prometne nezgode na nerazvrsta-nim cestama na podruju Grada (sudari, prevrtanje teretnih vozila i rasipanje te-reta, izlijevanje ulja i druga oneienja prometnica)

U sluaju nastanka bilo koje od eti-ri incidentne situacije, TD Rijeka promet, d.o.o., zajedno s komunalnim drutvima (istoa, Autotrolej, Energo i Vodovod i kanalizacija), zatim pojedi-nim tijelima gradske uprave (direkcija za komunalno redarstvo, direkcija zajedni-kih komunalnih djelatnosti, direkcija po-slovni objekti, direkcija stambeni objekti, odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, odjel za vatrogastvo) te prometnom policijom, duni su provesti pripremne radnje i po-

duzeti mjere radi efikasnog otklanjanja navedenih situacija.

Slijedom navedenog, TD Rijeka promet, d.o.o. ukljueno je u incidentne situacije u gradu Rijeci u djelokrugu svo-je djelatnosti koju obavlja odravanjem nerazvrstanih cesta, javnoprometnih po-vrina, prometne signalizacije i promet-ne opreme u gradu Rijeci. Po uvoenju pripravnosti, obavlja pripreme za provo-enje mjera, izlazi na teren radi oevida incidenta i oteenja, obavlja ophodnju objekata iz okvira odravanja te, po na-logu Direkcije za komunalno redarstvo, angaira ugovorna poduzea za potrebe interventnih otklanjanja, sanacije stanja i osposobljavanja prometnica za sigur-no odvijanje prometa za sve sudionike u prometu. Sama organizacija za potrebe intervencija u incidentnim situacijama zahtijeva mogunost djelovanja u bilo koje doba dana i noi, neradnim danima i blagdanima.

TD Rijeka promet, d.o.o.

Uloga Crvenog kria u katastrofama

Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki dogaaj koji izaziva tako velike posljedice na ljudske ivote, imovinu ili ustaljeni i uobiajeni nain ivota da je za njihovo otkla-njanje potrebno aktivirati ne samo redovite slube, ve i sve raspoloive resurse pojedine zajednice, ire zajednice ili o-vjeanstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zatitili ljudski ivoti, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta ivljenja te omoguio to bri povratak u normalno stanje.

Unato velikim naporima da se umanje rizici od katastrofa, oekuju se njihovo sve uestalije dogaanje i sve vee rtve. Iako su najee prirodne katastrofe, njihov rezultat najvie pogaa ze-mlje u razvoju (90% ukupnih ljudskih rtava u zemljama je u ra-zvoju, a postotak tete u bruto nacionalnom proizvodu 20 puta je vei nego kod razvijenih zemalja).

I ovjek uzrokuje katastrofe

Kao odgovor na sve ee i sve razornije elementarne ne-pogode i katastrofe uzrokovane ljudskim imbenikom, Meuna-rodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i nacionalna drutva razvili su i usuglasili smjernice i nekoliko metoda i naina djelovanja u pripremi i odgovoru na katastrofe.

Meu najvanijim dokumentima na kojima se to djelovanje zasniva jest Strategija 2010, strategija ponaanja u prvom desetlje-u 21. stoljea, izgraena na iskustvu dogaanja u devedesetim go-dinama prologa stoljea, s ciljem spremnog i efikasnog odgovora na nove izazove. Strategijom su predloene etiri glavne aktivno-sti pokreta Crvenog kria radi umanjenja rizika i stradanja koje

PRIPREMIMO SE ZAJEDNO




budunost donosi: promicanje sedam osnovnih naela pokreta Cr-venog kria i promocija humanih vrijednosti, odgovor na katastro-fe, priprema za katastrofe te zdravlje i skrb u zajednici.

Kako je vidljivo, dvije od te etiri glavne aktivnosti najue su vezane uz katastrofe, prirodne ili izazvane ljudskim djelovanjem.

etiri su prioriteta u pripremi za djelovanje u katastrofama u nacionalnim drutvima Crvenog kria:

jaanje planiranja priprema za katastrofe,izgradnja efikasnih mehanizama odgovora,jaanje svijesti u zajednici i javna edukacija,umanjenje posljedica kroz koordinaciju i aktivnosti.Kao potpora Strategiji 2010, u pokretu Crvenog kria razvi-

jeni su i razliiti projekti ili dokumenti kojima je cilj lake, bre i uinkovitije ostvarenje elemenata zacrtanih u Strategiji. Najvaniji su od njih Projekt SPHERE (paket univerzalnih minimalnih stan-darda u najvanijim podrujima humanitarne pomoi Humani-tarna povelja i Minimalni standardi pri odgovoru na katastrofu), Meunarodni zakoni o djelovanju u katastrofama (prvi korak u kreiranju novog, povoljnijeg i uinkovitijeg pravnog okruenja za rtve katastrofe i pruatelje pomoi) i Pravila ponaanja za pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca u pomoi u katastrofama.

Zajedno smo jai

U posljednjih je nekoliko godina Hrvatski Crveni kri, u skla-du sa Strategijom 2010, organizirao dvije velike pokazne vjebe sa svrhom upoznavanja javnosti s mogunostima Hrvatskog Crvenog kria u odgovoru na katastrofe te poticanja javnosti i ustanova na dijalog o odgovornostima i nainu djelovanja razliitih inilaca i agencija.

Temeljem iskustva sa spomenutih pokaznih vjebi, Gradsko je drutvo Crvenog kria Rijeka u svibnju 2005. godine iniciralo veliku pokaznu vjebu Pripremimo se zajedno, sa eljom da se poveu svi subjekti u lokalnoj zajednici koji su zadueni za orga-nizaciju u katastrofama.

Kao temelj za osmiljavanje vjebe zamiljen je potres, pri-rodna katastrofa koja je vjerojatno najvei uzrok stradanja civil-noga stanovnitva. To je katastrofa koju karakteriziraju brz na-stanak, bez prethodnog upozorenja, i razorna mo koja rezultira velikim brojem ljudskih rtava i velikom materijalnom tetom.

Razvoj sustava zatite od potresa usmjeren je u dva pravca: pre-venciji (kao jedinom pouzdanom nainu zatite) i pripravnosti, od-nosno izgradnji uinkovitog sustava zatite i spaavanja.

Vjeba je sluila demonstraciji zajednikog rada onih koji bi u sluaju stvarne potrebe trebali pruiti pomo i sanirati potresom stradalo podruje, a to su: Dravna uprava za zatitu i spaavanje - Podruni ured za zatitu i spaavanje Rijeka Odjel za zatitu i spaavanje upanijski centar 112, Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, Gorska sluba spaavanja Rijeka, MUP RH, PU pri-morsko goranska Rijeka, Ustanova za hitnu medicinsku pomo Rijeka, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije, KBC Rijeka Zavod za transfuzijsku medicinu, Grad Rijeka Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Rijeka promet, Energo komunalno drutvo za proizvodnju i distribuciju toplinske energije i plina te mediji.

Prema zamiljenom scenariju, na podruju Grada Rijeke do-godio se potres koji se osjetio na vie lokaliteta, a najvee snage u centru grada, gdje je dolo do uruavanja jedne od starih zgrada izmeu ulica Hanibala Lucia i Pod katelom. Nakon to je zapri-mio dojavu, upanijski centar 112 uzbunjuje sve potrebne slube, a graanstvo zvunim signalom za uzbunu. Na mjesto nesree dola-ze ekipe Javne vatrogasne postrojbe, Ustanove za hitnu medicinsku pomo, Gorske slube spaavanja, MUP PU primorsko goranske, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Gradskog drutva Crvenog kria Rijeka, kao i predstavnici sredstava javnog priopavanja.

Svaki od navedenih subjekata izradio je svoj plan djelovanja po dogovorenom redoslijedu (osiguranje podruja, detekcija i eva-kuacija stanara, pronalaenje i izvlaenje osoba iz ruevina, pru-anje prve pomoi, gaenje poara, postavljanje stacionara i zbri-njavanje stradalih i poginulih, evidentiranje stradalih i pruanje informacija, organiziranje psihosocijalne pomoi, epidemioloka sluba). Crveni kri je, sa svojim djelatnicima i veim brojem volontera, sudjelovao u vjebi postavljanjem stacionara i zbrinja-vanjem stradalih, pruanjem laike prve pomoi i psihosocijalne pomoi te evidentiranjem stradalih i pruanjem informacija. Od-sjek darivatelja krvi Crvenog kria Rijeka, u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka, izradio je plan prikuplja-nja potrebnih doza krvi koje bi se, u sluaju stvarne potrebe, orga-niziralo u Zavodu ili na drugoj lokaciji. Svrha vjebe bila je:

- priprema, planiranje, usklaivanje i izvravanje zadaa zatite i spaavanja na lokalnoj razini,

- jaanje planiranja priprema za katastrofe,- jaanje svijesti u zajednici i javna edukacija i- umanjenje posljedica kroz koordinaciju aktivnosti. Na zajednikom sastanku svih sudionika nakon organizirane

vjebe zakljueno je da su mediji dobro popratili vjebu, da takve vjebe treba planirati i nadalje, kao i kongres interventnih slubi, uz prezentaciju rada pojedinih slubi, i da treba organizirati meu-sobne posjete sudionika vjebi radi upoznavanja slubi.

Zakljuci i iskustva s pokazne vjebe uvaavani su prilikom izrade programa rada Gradskog drutva Crvenog kria Rijeka, u kojem su posebno istaknuti zadaci pripreme za djelovanje u kata-strofama, i to:

- organiziranje i edukacija ekipa prve pomoi,- opremanje organiziranih ekipa,- priprema stanovnitva za samozatitno djelovanje.

Branka Marai, prof.

1


oujak-travanj 2007.

Transfuzijska medicina se, za razliku od ostalih zdrav-stvenih struka, odlikuje nizom posebnosti koje se baziraju na osnovnim naelima rada transfuzijske djelatnosti, kao to su samodostatnost, kvaliteta i ekonominost.

Osim toga, lijekovi proizvedeni iz ljudske krvi, koji se ko-riste u transfuzijskom lijeenju, zbog svojih specifinosti, a to su ljudsko podrijetlo, ograniene rezerve, opasnost od irenja krvlju prenosivih bolesti i visoki trokovi proizvodnje, pred-stavljaju nacionalno bogatstvo svake drave. Stoga je drava direktno odgovorna za donoenje i provedbu ciljeva transfu-zijske djelatnosti, a osnovna naela nacionalne politike u tran-sfuzijskoj medicini definirana su zakonima i propisima svake drave.

Nastanak bez najaveTransfuzijska medicina zahtijeva rad na jedinstvenim

principima, suvremenoj koncepciji, solidarnosti i osiguranju dostatnih zaliha gotovih proizvoda jer bi, u protivnom, neade-kvatna organizacija te djelatnosti zdravstva dovela do velikih ljudskih i materijalnih gubitaka. Zbog toga je posebno vana organiziranost i uinkovitost transfuzijske medicine, ne samo u svakodnevnom radu, nego i u kriznim stanjima, katastrofama.

Katastrofe, kao specifina krizna stanja, javljaju se kada nesree ili krize uzrokovane prirodnim silama ili ljudskom ak-tivnou (manifestirajui se kao ekoloke katastrofe ili potresi, poari, poplave, snjene lavine, orkanski vjetrovi i sl.), djelu-ju na ljude u tolikoj mjeri da ugroeno stanovnitvo ne moe kontrolirati tijek dogaanja i uspjeno se nositi s nanesenim udarima, gubicima i tetama. Jedna je od zajednikih karak-teristika prirodnih ugroavanja, koja se odnosi na veinu njih, iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, poari otvorenog prostora i dr.).

Pripravnost na krizna stanja i katastrofe odnosi se na ak-tivnosti koje se obavljaju prije katastrofe, tj. one koje poveava-ju razinu ope pripravnosti, kao i na one koje unapreuju ope-rativne aktivnosti u tijeku kriznih uvjeta i neposredno nakon njih, u okvire kojih neprijeporno spada i angaman transfuzij-ske medicine. Uinkovit odgovor na katastrofe zahtijeva koor-dinaciju zdravstvenih slubi, pa tako i transfuzijske medicine, jer je svaka drava odgovorna pobrinuti se da bude spremna na suoavanje s izvanrednim situacijama na nacionalnoj razini.

Transfuzijska medicina, kao integralni dio zdravstvene slube, u izvanrednim ili kriznim stanjima ima posebno znae-nje. Normalan rad zdravstvene slube, a naroito efikasnost ur-gentne kirurgije, zahtijeva osiguranje dostatnih koliina krvnih pripravaka i derivata plazme.

Jasno postavljene normeProcjena potrebnih koliina krvi za transfuzijsko lijeenje

u redovnom stanju u odreenoj regiji ovisi o broju stanovnika,

dobi, spolu i pobolu bolesnika, uestalosti bolesti u kojima se primjenjuje transfuzijsko lijeenje te znaajkama zdravstvene ustanove. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organiza-cije, procjenjuje se da je za optimalno transfuzijsko lijeenje potrebno uzeti godinje, na svakih 1 000 stanovnika vie od 55 doza krvi i proizvesti 50 eritrocitnih pripravaka, vie od 20 trombocitnih pripravaka i vie od 5 pripravaka svjee smrznute plazme, a to se tie derivata plazme, potrebno je godinje sku-piti od 3 do 7 litara svjee plazme, proizvesti 1 500 do 2 500 i.j. faktora VIII i vie od 0,200 kg albumina.

Zalihe krvnih pripravaka u redovnom radu obino se pla-niraju za 3 do 5 dana prosjenog transfuzijskog lijeenja. Me-utim, na osnovi podataka iz ratova i katastrofalnih elementar-nih nesrea u proteklim razdobljima, namee se zakljuak da se prosjek potreba za krvnim pripravcima i derivatima plazme poveava oko 2 - 4 puta u odnosu na redovno stanje.

Iskustva iz proteklih ratova govore u prilog tome da se za vrijeme ratova i katastrofa potrebe za krvnim pripravcima vie-struko poveavaju, ali i da je vrlo teko planirati potrebe.

Teko planiranjeTako je, na primjer, u Drugom svjetskom ratu, prema po-

dacima amerike vojske, oko 500 000 doza krvi poslano iz SAD na europsko i pacifiko bojite tijekom 13 mjeseci, po-stigavi maksimum od 62 000 doza u oujku 1945., to znai gotovo 2 000 doza krvi dnevno. Osim toga, vie od 13 000 000 doza pune krvi, koje je sakupio Ameriki Crveni kri, korite-no je za proizvodnju svjee smrznute plazme i albumina.

Tijekom Vijetnamskog rata, u periodu od 1965. do 1971., oko 1,3 milijuna doza krvi poslano je iz SAD u Vijetnam. Maksimum je postignut u veljai 1969., kada je poslano 36000, odnosno 1 200 doza dnevno.

U razdoblju od 1948. do 1991., koje nazivamo hladnim ratom, planirani su scenariji moguih ratnih sukoba koji su predviali 100 000 ranjenika dnevno, to bi prema tom planu zahtijevalo 160 000 doza krvi dnevno. Taj plan potrebe krvi premaivao je etverostruku dnevnu proizvodnju doza krvi u SAD. To se pokazalo suvinim i dovelo do unitavanja velike koliine prestarjelih doza.

Uloga transfuzijske medicine u kriznim stanjima i katastrofama

NAJVANIJI PRIRODNI LIJEK



Iz novije povijesti, tj. 1990.- 1991. godine, moe se izdvo-jiti Zaljevski rat u kojem je tijekom 8 mjeseci iz SAD poslano 82 000 doza krvi. Meutim, samo 250 doza krvi iskoriteno je za zbrinjavanje 250 amerikih ranjenika; narednih 750 doza iskoriteno je za pomo irakim ranjenicima, 6 000 doza vra-eno je u SAD, a 67 000 doza krvi uniteno je zbog isteka roka uporabe. Jasno je da je faktor planiranja od 4 doze po ranjeniku bio nerealan i pogrean, to je rezultiralo time da 80% posla-nih doza nije nikada upotrijebljeno i da su bile unitene.

Tijekom rata u Bosni od 1995. do 2000., oko 5 300 doza krvi poslano je za potrebe amerike vojske angairane na tom podruju. Iskoriteno je samo 79 doza krvi, to predstavlja 1,5% ukupne koliine. Veina preostale koliine krvi donirana je za lokalne medicinske potrebe. Osim toga, poslano je i 196 doza svjee smrznute plazme, a iskoriteno je samo 13 doza.

Tijekom prve godine amerikog angamana na Kosovu poslana je 1 521 doza krvi, a iskoriteno je samo 225 doza, i to uglavnom za civilne rtve.

Iskustva iz etiri velike civilne katastrofe koje su se dogo-dile izmeu izmeu 1975. i 2000. godine pokazala su da je po-trebno raspolagati s vie od 100 doza krvi u prva 24 sata nakon dogaaja. U te se civilne katastrofe ubrajaju ruenje plafona na pun hotelski plesni podij u Kanzas Cityju u 1971., ruenje avio-na u Sioux Cityju, Iowa, u 1989., bombardiranje Mariah Federal Building u Oklahoma Cityju u 1996. i pucnjava u srednjoj koli u Denveru u 1999. godini. Ukupan broj utroenih doza krvi u prvih 24 sata za ta 4 incidenta kretao se od 105 -131 doze.

Unutar istog vremenskog razdoblja promatrane su potre-be za krvi nakon velikih prirodnih katastrofa. Tako je tijekom potresa u San Franciscu 1989. bilo najvie rtava - 68 mrtvih, i trailo se najvie krvi, 40 doza u prva 24 sata.

Kao to se moe vidjeti iz povijesti dvadesetog stoljea, potreba za krvlju u velikim katastrofama uvelike je odreena brojem ozlijeenih koji su preivjeli dovoljno dugo da bi im bila potrebna transfuzija krvi. Klinike studije iz Vijetnamskog rata veinom su se sloile u tome da samo oko 16% ranjenih treba transfuzijsku skrb. U modernoj civilnoj traumatologiji taj postotak jo je manji i iznosi 9% (prema podacima dobivenim iz Shock Trauma Centra Sveuilita Maryland).

Budunost u umjetnoj krviStoga je neophodno da transfuzijska medicina ima jedin-

stven princip rada i dobru organizacijsku strukturu u svakod-nevnom, redovnom radu, kako bi samo adekvatnim multiplici-ranjem mogla ispuniti svoj zadatak u kriznom stanju.

Budui da je jedna od najvanijih djelatnosti transfuzijske medicine prikupljanje krvi od davatelja radi priprave krvnih pripravka koji se koriste u lijeenju bolesnika, vano je u slu-aju izvanrednih kriznih stanja odrediti priblino potrebnu koliinu krvi, krvnih pripravaka i pravilno organizirati priliv davalaca krvi, kako se nakon prestanka kriznog stanja ne bi pojavile posljedice u smislu prevelikih vikova uzete krvi, to bi u narednom razdoblju rezultiralo manjkovima i nestai-cama krvi.

Pozivanje i organiziranje davalaca krvi i u tim situacijama obavljaju djelatnici Crvenog kria, uz stalnu suradnju i konzul-taciju s transfuzijskom slubom. Rad s davaocima i prikuplja-nje krvi treba organizirati u sigurnom ili najmanje ugroenom podruju. Iako je neminovno da u radu budu prisutni elementi improvizacije, ipak je potrebno osigurati minimum uvjeta za rad koji su zakonski odreeni propisima kao to su: Pravilnik o krvi i krvnim sastojcima, NN 14/99, Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima, NN 121/2003 te Standardi i upute za rad u transfuzijskoj djelatnosti u Hrvatskoj, HZTM i HZZO, Zagreb,1995.

Katastrofe, kao izvanredna krizna stanja, uvijek dolaze nenadano i stavljaju na kunju sustav organizacije, nameui potrebu za uspostavljanjem jedinstvenog principa rada i dobre organizacije koja e imati, kada je u pitanju transfuzijska medi-cina, samo jedan prioritet, a to je osiguravanje dostatnih kolii-na sigurne krvi koje e zadovoljiti poveanu potronju tijekom izvanrednih kriznih situacija.

Problem osiguranja dostatnih koliina krvi prisutan je i u mirnodopskim uvjetima. Danas su aktualna eksperimentalna i klinika istraivanja na podruju umjetne krvi, koja e vje-rojatno snano utjecati na budunost transfuzijske medicine u normalnim uvjetima i u kriznim stanjima.

Snjeana Buneta-Skorup, dr. med.Doc. dr. sc. Sanja Balen, dr. med.

1


oujak-travanj 2007.

Centar 112 Rijeka poeo je raditi u lipnju 1979. godi-ne, kao gradski centar 985, sa zadatkom da otkriva i prati sve dogaaje koji ugroavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji nain utjeu na normalan ivot i rad graana, a u sluaju rata zadatak mu je praenje djelovanja nepri-jatelja iz zraka, s kopna, mora ili kod nuklearno-kemijsko-biolokih udara.

Svakodnevno, putem radiostanica i dnevnog tiska, graa-ni dobivaju informacije o poremeajima u opskrbi strujom, vo-dom, plinom, o stanju u prometu, na kopnu i na moru, o meteo-rolokim podacima i svim znaajnim dogaajima koji ometaju normalan ivot i rad. Kako bi se sve te informacije pravovre-meno prikupile, organizirana je mrea za dobivanje informaci-ja od organa, organizacija, slubi i poduzea.

Koordinacija rada svih interventnih slubiDana 18. prosinca 2004. stupio je na snagu Zakon o zatiti

i spaavanju (NN 174/04), koji propisuje da Centar 112 djeluje kao jedinstveni centar za sve vrste urnih situacija. Radi uin-kovitog prikupljanja obavijesti o dogaajima temeljem Zako-na o zatiti i spaavanju, u javnoj telefonskoj mrei Republike Hrvatske koristi se besplatni pozivni broj 112, kao jedinstveni europski broj za urne slube.

upanijski centar 112 zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije, nesree i prijetnje od nastanka katastrofe te putem sredstava veze, na temelju standardnih operativnih postupaka, urno izvjeuje sve nadlene slube i koordinira djelovanje.

Dok se ne ostvare sve tehnike i organizacijske pretpo-stavke, postojat e dosadanji brojevi urnih slubi 92, 93 i 94. Za graanina je bitno da zna da treba zvati policiju na tel. 92, vatrogasce na tel. 93, hitnu medicinsku pomo na tel. 94, a kad se rad slubi objedini, ostat e samo broj 112. Napominjemo da trebaju znati, dok postoje svi brojevi, da je najbolje zvati onoga na koga se poziv odnosi, a ako treba zajednika intervencija vie slubi, bolje je nazvati broj 112. Danas su sve te slube povezane i svaki poziv moe se preusmjeriti ili prenijeti infor-macija. Naglaavamo da ne smije biti izgubljenih poziva.

U sustavu zatite i spaavanja, jedinstveni broj urne po-moi postaje jedinstvena ulazna toka za traenje pomoi, pa

e svaki unesreeni u bilo kakvoj nesrei moi vrlo brzo zatra-iti pomo, ne morajui pri tome razmiljati koga mora pozivati i tko mu sve i kako moe pomoi.

Potrebna cjelovita slika stanja Uvoenjem jedinstvenog Centra 112 dobivamo jedno

centralno koordinirajue tijelo koje e sinkronizirati ulogu svih segmenata zatite i spaavanja, a svojim standardnim opera-tivnim postupcima (SOP-ovi) brzo angairati upravo potrebne snage zatite i spaavanja. SOP-ovi imaju vrlo veliko znaenje jer dobra razraenost SOP-ova omoguava brzo i precizno rea-giranje u izvanrednim situacijama. SOP-ovi su, zapravo, inte-ligencija sustava zatite i spaavanja.

Upravljanje je usko vezano za komunikacije, pa tako i upravljanje kriznim situacijama nije zamislivo bez dobro pri-premljenog komunikacijsko-informacijskog sustava. Infor-macijski sustav upravljanja u kriznim situacijama mora imati pripremljene pretpostavke, a daljom obradom prikupljenih po-dataka omoguavju se razvoj i implementacija jasnog akcijskog plana za postupanje u kriznim situacijama.

Radi kvalitetnog upravljanja kriznom situacijom mora se omoguiti stvaranje cjelovite slike kao podloge za odluivanje. Prikupljanje informacija mora biti neprekidno i kvalitetno radi praenja razvoja krizne situacije, a sve to mora podravati kva-litetan i siguran komunikacijski sustav.

GIS (Geographic Information System) ima vrlo veliko znaenje u informacijskim sustavima kriznih situacija, jer je prostorni element osnovni pokazatelj za brzu reakciju i pravo-dobno kvalitetno odluivanje.

Sustav 112 integrira razliite podsustave urne pomoi u integralni, znatno efikasniji sustav, potpomognut sofisticira-nom informatikom, telekomunikacijskom i logistikom po-drkom. Sve vea uestalost razliitih oblika nesrea i akciden-tnih situacija, prirodnih katastrofa i ugroenosti ekosustava te potencijalnih opasnosti od teroristikih napada, sa sve ozbiljni-jim posljedicama, potakla je u Europi i veini zemalja svijeta intenzivna ulaganja u sustave i tehnologije koji vode k povea-nju efikasnosti urne pomoi i smanjenju posljedica nesrea i katastrofa.

Branko Ljubanovi

SUSTAV 112 U KRIZNIM SITUACIJAMA

HALO POMO

Rad hitne medicinske pomoi u masovnim nesreama

Masovnu nesreu definiramo kao takvo razaranje lokalne zajednice kada hitne slube ne mogu odgovoriti u sklopu svojih uobiajenih aktivnosti. Broj ozlijeenih i velika materi-jalna teta nadilaze mogunost svakodnevnog rada, pa se mora pozvati u pomo dodatno ljudstvo i koristiti dodatne resurse.

Nesree se dogaaju iznenada, esto nepredvidivo, i dio su naeg svakodnevnog ivota. Pre-ma uzrocima one mogu biti:

1. prirodne nepogode (potresi, poplave), 2. prouzroene djelovanjem ovjeka - mirnodopske (u naseljima, industriji i prometu), koje po vrsti mogu biti: poari, eksplozije, ruenja objekata, sudari, zagaivanja okoline itd., - ratne.Zavisno od ustanove i njenih mogunosti, broj ozlijeenih definirat e masovnu nesreu. U

odnosu na resurse kojima raspolae Ustanova za hitnu medicinsku pomo (HMP) Rijeka, masovna je nesrea ako postoji vie od pet teko ozlijeenih pacijenata.

SEKUNDE ZA SPAS

Za razliku od masovnih nesrea, katastrofa uzrokuje razaranje drutvene zajednice takvog obujma i teine da gubici (humani i materijalni) premauju mogunosti obrane pogoene drutve-ne zajednice, pa je potreban angaman svog ljudstva i svih resursa, kao i pomo druge drave i meunarodnih institucija.

Rad u izvanrednim uvjetima

Kada se dogodi masovna nesrea, HMP unutar sustava zdravstvene zatite ima prvu i naj-vaniju ulogu. Temeljni je problem koji se u tom trenutku namee slubi velik broj unesreenih, uz nepromijenjene mogunosti zbrinjavanja. Iz normalnog naina rada mora se prijei na rad u izvanrednim uvjetima.Uloga, zadaci i obveze UHMP Rijeka u masovnim nesreama HMP mora: imati svoj plan za rad u masovnim nesreama,. imati saznanja i o planovima drugih interventnih slubi, slube 112, grada i regije, uputiti sve raspoloive timove na mjesto nesree; ako timovi nisu slobodni, vri se njihovo

preusmjeravanje, aktivirati slubu 112, ako to ve nije uinjeno, dolaskom na mjesto nesree, poeti s uspostavljanjem sustava zbrinjavanja, na mjestu nesree raditi po ustaljenim principima za rad u masovnim nesreama, ustanoviti nain komunikacije i koordinacije s ostalim slubama (policija, vatrogasci itd.), rukovoditi i organizirati aktivnosti volontera i neko vrijeme brinuti o prisutnim svjedocima ne-

sree, sudjelovati, zajedno s vatrogasnom slubom, u traenju, spaavanju i izvlaenju rtava nesree, brinuti se o sigurnosti po zdravlje svojih lanova tima, kao i drugog spasilakog ljudstva.

Osnovne aktivnosti zbrinjavanjaTRIJAATRETMANTRANSPORT

Rad HMP u normalnim uvjetima: adekvatni resursi u odnosu na zahtjeve

Uiniti najbolje za svakog pojedinog pacijenta

Rad HMP u uvjetima masovne nesree: neadekvatni resursi u odnosu na zahtjeve

HMP mijenja svoju svakodnevu filozofiju rada.

Uiniti najbolje za najvei broj rtava

Glavna mjesta zbrinjavanjaMJESTO NESREE/ TRIJANO MJESTOMJESTO OKUPLJANJA RTAVA MJESTO ZA VOZILA HMP

Trijaa

Trijaom (dolazi od francuskog glagola trier - razvrstati) kategoriziraju se pacijenti prema teini njihovih ozljeda/bolesti i prioritetu lijeenja, a u skladu s trenutnim mogunostima (resursi-ma) i ansama ozlijeenog/oboljelog za preivljavanje. Osnovni je princip trijae usmjeriti ograni-ene resurse tako da od njih ima korist vei broj osoba, da pomo dobiju oni koji je trebaju i koji e imati najvee koristi od nje, objektivno, kao i da se stresne i emotivne odluke donose objektivno. Odvija se u nekoliko razina: primarna, sekundarna i tercijarna trijaa.

U primarnoj trijai (na mjestu nesree, njome rukovodi glavni trijaer) procjenjuju se vital-ne funkcije i provodi razvrstavanje u 4 kategorije prioriteta. Glavni trijaer trebao bi biti lijenik, a ako prilike to zahtijevaju, i educiran medicinski tehniar.

U sekundarnoj trijai (na mjestu okupljanja) provodi se razvrstavanje rtava, ne samo na osnovi vitalnih funkcija, ve i na osnovi mehanizma ozljeivanja, anatomske lokalizacije ozljede, starosti, spola i pridruenih bolesti.

Tercijarna trijaa (transportna trijaa na mjestu za vozila HMP) odvija se po unaprijed odreenim vrijednosnim kriterijima, ovisno od mogunostima transporta, o potrebi za posebnu vrstu transporta i o konanom odreditu transporta.

Postupak trijae

Primarna trijaaNa mjestu nesree rtve se razvrstavaju u etiri kategorije prioriteta I.-IV. Ozlijeeni se obi-

ljeavaju trijanim kartonima na kojima je prioritet oznaen odgovarajuom bojom (obiljeavanje je mogue i fluorescentnim trakama), a koji se privruju na najvidljivijem dijelu tijela (u predjelu prsnog koa). Svaka se rtva nesree mora brzo pregledati, trijairati i oznaiti (unutar 30 sekundi). Nepokretni ili blokirani ozlijeeni moraju biti trijairani na mjestu nesree, odnosno ondje gdje lee, osim ako nisu u okolnostima koje su po njih i spasitelje opasne, kada moraju biti evakuirani na drugo mjesto.

Tijekom trijae mogue je provesti samo:- otvaranje dinog puta i osiguranje prohodnosti postavljanjem orofaringealnog airway-a,- zaustavljanje vanjskog krvarenja,- podizanje donjih ekstremiteta.Neozlijeeni i manje ozlijeeni mogu biti od pomoi pri navedenim postupcima Kada se

zavri proces trijae, osoblje koje provodi primarnu trijau moe se premjestiti na druga mjesta i druge funkcije.

Sekundarna trijaaRadi je iskljuivo lijenik. Ozlijeeni e biti retrijairani na osnovi principa navedenih u op-

im pravilima za retrijau. Na tom nivou trijana kategorija moe biti promijenjena, a poslije toga slijede mjere za stabilizaciju rtve i popunjavanje trijanog kartona.

Tercijarna trijaaProvodi se na mjestu za vozila HMP, a prioritet se odreuje po trijanim kartonima i trenut-

nim mogunostima za transpot (vrsta, nain, odredite).

Trijani sustavi

U primarnoj trijai UHMP Rijeka predvia se koristiti trijani sustav S.T.A.R.T. (Simple Tri-age And Rapid Treatment) koji omoguuje brzu, jednostavnu identifikaciju rtava koje su kliniki nestabilne. Osim toga, moe se primijeniti u velikom broju moguih situacija na terenu.

KRITERIJI ZA PROCJENU PRIORITETA:

- pokretljivost rtve - respiracija - perfuzija- mentalni status

KATEGORIJE TRIJAE:

Crvena Prioritet I. HITAN

uta Prioritet II. ODLOAN

Zelena Prioritet III. POKRETAN

Crna Prioritet IV. MRTAV ILI BEZIZGLEDAN

Glavni principi START - trijae rtve treba podijeliti u dvije grupe: osobe koje hodaju i osobe koje ne mogu hodati. Trijaa

se zapoinje na mjestu nesree, odvajanjem pokretnih od nepokretnih. Oni koji hodaju oznauju se prioritetom III. (zelenom bojom na dnu trijanog kartona) i upuuju na mjesto okupljanja rtava.

DISANJE

- Odsutno OTVORITI DINI PUT Odsutno MRTAV Prisutno HITAN- Prisutno

Ako je > 30/min HITAN Ako je < 30/min PROVJERITI PERFUZIJU

PERFUZIJA (provjerava se pipanjem radijalnog pulsa ili provjerom kapilarnog punjenja)- Odsutan radijalni puls ili kapilarno punjenje > 2 sek ZAUSTAVITI KRVARENJE

HITAN- Prisutan radijalni puls ili kapilarno punjenje < 2 sek. - provjeriti MENTALNI STATUS

MENTALNI STATUS- Ne moe slijediti jednostavne zapovjedi (u besvjesnom stanju ili poremeene svijesti ) - HITAN- Moe slijediti jednostavne zapovjedi - ODLOAN

Ukljuuje i rtve sa znaajnim mehanizmom ozljede, ali ije su vitalne funkcije nepromije-njene.

Prioritet III. (zeleni kategorija MALENE OZLJEDE) imat e oni ozlijeeni koji hodaju, koji se upuuju na mjesto okupljanja.

Prioritet IV. (crni kategorija MRTAV/BEZIZGLEDAN) oznaava mrtve i one koji e vjero-jatno umrijeti usprkos naim naporima. Tu spadaju rtve sa sljedeim ozljedama: velike otvorene ozljede glave s gubitkom tkiva, dekapitacija, opsena gnjena ozljeda prsnog koa i/ili vrata, velike otvorene ozljede prsnog koa, penetrantne ozljede dunika i/ili vrata, opekline 2. i 3. stupnja - vie od 60% tijela i viestruke ozljede.

START - trijaa

Trijane oznake i trijani kartoni

Ozlijeeni se moraju oznaiti tako da njihovi prioriteti budu prepoznatljivi za ostale sudioni-ke u lancu zbrinjavanja ozlijeenih. Oznaavanje prioriteta ozlijeenih mogue je trakama u boji koje se omotaju oko udova, flomasterima za obiljeavanje oznaka na elu pacijenta i kartonima u boji.

Druga vrsta oznaka jesu trijani kartoni koji moraju biti vodootporni. Sadravaju pacijentove podatke, vitalne znakove, poduzete mjere i trijanu kategoriju. Da bi se oznaio prioritet, trake na trijanom kartonu otkidaju se na nain da na dnu ostane ona boja koja oznaava utvrenu katego-riju. Otkinute trake sauvaju se kao trag za pacijenta.

Glavni koordinatori rada HMP jesu:

VODITELJ HITNOG MEDICINSKOG ZBRINJAVANJA (V 94)VODITELJ TRIJAE T1VODITELJ MJESTA OKUPLJANJA T2VODITELJ MJESTA ZA VOZILA HMP T3

MJESTO NESREE MJESTO OKUPLJANJA

MJESTO ZA VOZILA

U trenutku sa-znavanja o nastanku nesree, zapoinje formiranje funkcija i osoblja, a s vre-menom se razvije cjelovit lanac zbri-njavanja.

Lijenik u timu HMP koji sti-gne prvi na mje-sto dogaaja, javlja o obujmu nesree (priblina procjena broja i teine une-sreenih), dostavlja dodatne informacije koje mogu biti bit-ne za zbrinjavanje, trai pomo, komu-nicira s voditeljem mjesta dogaaja (V 92 ako je prisu-tan). Uspostavlja komunikaciju s dru-gim slubama (ako su prisutne). Usmje-rava rtve priori-teta III. na sigurno mjesto. Odreuje mjesto okupljanja rtava i mjesto za sanitetska vozila. Odreuje uloge i zadatke ljudstva na terenu koje pristie.

U prvom trenutku T1 moe biti medicinski tehniar, V 94 ima funkciju i T2 , a T3 moe biti medicinski tehniar.

Kako stie dodatno ljudstvo, funkcije se razdvajaju, a dodatno ljudstvo rasporeuje tako da trijaom rukovodi T1 lijenik, a tretmanom T2 lijenik, transportom T3 lijenik, a V 94 lijenik nadgleda cjelokupan rad ljudstva HMP na terenu.

Mr.sc. Diana Florini, dr.med.



Zdravstvo u kriznim situacijama - djelatnost epidemioloke slube

Temeljem pozitivnih zakonskih propisa (Zakon o zdravstvenoj zatiti, NN 121/03 i Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, NN 60/92), higijensko-epidemioloka sluba (u nastav-ku HE sluba) provodi higijensko-epidemioloku zatitu stanovnika Republike Hrvatske od zaraznih bolesti.

Organizacija higijensko-epidemioloke slube za higijensko-epidemioloku zatitu trenutno u praksi Re-publike Hrvatske podrazumijeva 21 zavod za javno zdravstvo, u kojima je veim dijelom HE zatita stan-dardizirana temeljem pozitivnih zakonskih propisa i ustrojstva s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kao doktrinarnim, logistikim i hijerarhijskim autoritetom te operativnom mreom na upanijskoj razini zavoda, s pripadajuim higijensko-epidemiolokim ispostavama (1HE tim/40.000 stanovnika).

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti temeljni je preduvjet za kvalitetan epidemioloki nadzor i ima dugu javnozdravstvenu tradiciju u naoj zemlji.

U tom se sustavu, u skladu sa zakonskom regulativom:

1. prijavljuje svaki pojedinani sluaj zarazne bolesti na individualnoj prijavnoj kartici (Slika 1.),

2. telefonski se na podruju svake upanije, sustavom dojave epidemiolokoj slubi, prijavi svako gru-piranje bolesnika.

PTICE U KARANTENI

Shema sustava nadzora nad zaraznim bolestima u Republici Hrvatskoj

Lijenik praktiar /kliniarordinacije, bolnice, zdravstvene ustanove

Lokalna HE sluba (ispostava)(HE tim/40.000 stanovnika)

upanijska HE sluba

20 zavoda za javno zdravstvo

Epidemioloka sluba Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ)

Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

1


oujak-travanj 2007.

Obavjeivanje javnosti o epidemiji

Informaciju o pojavi i kretanju epidemije Sluba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za jav-no zdravstvo upuuje javnosti izravno i preko upanijskih zavoda za javno zdravstvo. U sluaju pojave neke nove zarazne bolesti ili, primjerice, pandemijskog soja gripe, HZJZ e prema javnosti i prema zdravstvenoj slubi, uz ostale informacije i upute, prenositi i stavove i upute ili zahtjeve preventivno-zdravstvenog stoera (radnog tijela u kojem su predstavnici relevantnih institucija i ministar-stava, kao npr. za sluaj ptije gripe).

Plan priprema za epidemiju neke zarazne bolesti

Takav se plan odnosi na nove ili novopojavljujue epidemije, npr. na pandemiju novog tipa virusa gripe. On sadri:sustav nadzora znaajan za pravodobno reagira-

nje zdravstvene slube u sluaju novog, pandemijskog vi-rusa gripe ili neke zarazne bolesti (npr. antraks, SARS);osiguranje sustava brzog transporta uzoraka u

lokalni upanijski ili nacionalni laboratorij za identifika-ciju uzronika;osim zavoda za javno zdravstvo, u provedbi pla-

na pripremljenosti za eventualnu pandemiju gripe ili epi-demiju neke zarazne bolesti sudjeluju i ostale institucije od znaaja za svaku upaniju; njihov rad koordinira Sto-er za zarazne bolesti, na elu kojeg je u naoj upaniji proelnik Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb;osiguranje potrebnih kadrovskih i smjetajnih

kapaciteta za skrb oboljelih; osiguranje slubi neophod-nih za funkcioniranje preventivne i protuepidemijske aktivnosti (Ministarstvo unutranjih poslova, civilna za-tita, kliniki bolniki centri, hitna pomo, komunalne djelatnosti, ovlateni izvoai preventivnih mjera dezin-fekcije, dezinsekcije i deratizacije, sanitarna i veterinar-ska inspekcija i ostale suradne slube ili organizacije).

Dostupni danju i nou

Nain organizacije, nadzora i komunikacije slubi u prevenciji i zbrinjavanju masovnih bolesti, na upanijskoj razini ukljuuje organizaciju rada u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo te suradnju s ostalim relevantnim in-stitucijama.

Slube Zavoda koje su izravno ukljuene za interven-tno djelovanje jesu Epidemiologija, Zdravstvena ekologija i Mikrobiologija. Njihov rad organiziran je na nain da vrijedi pravilo stalne dostupnosti (dvadeset etiri sata) na kontaktni mobitel tijekom cijele godine.

Na nacionalnoj razini, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo funkcionalno su objedinjeni Sluba za epidemi-ologiju i nacionalni javnozdravstveni laboratoriji (mikro-bioloki i ekoloki; Sluba za mikrobiologiju; Sluba za zdravstvenu ekologiju).

S politike razine, obveza i ustroj nacionalnog susta-va nadzora nad zaraznim bolestima regulirana je kroz Sa-bor RH i Vladu RH.

S aspekta zatite puanstva od zaraznih bolesti i po-tencijalnog rizika od masovne pojave (epidemije) neke za-razne bolesti, organizacija preventivne djelatnosti u RH predstavlja trajne, kontinuirane aktivnosti s ciljem pre-vencije, odnosno brze intervencije u sluaju pojave neke epidemije.

U svjetlu pojave novih uzronika zaraznih bolesti s visokim epidemijskim potencijalom (npr. SARS) te u vezi s poznatom injenicom o moguoj pojavnosti biote-roristikog napada (npr. antrax), takav ustroj zdravstvenih slubi u RH omoguava brzo ustrojavanje iz mirnodop-skih u izvanredne uvjete. Uz zdravstvenu slubu, koja operativno provodi mjere suzbijanja, spreavanja irenja i zbrinjavanja pojedinca i ugroene populacije, znaajan ulomak djelatnosti predstavljaju aktivnosti na podruju informiranja javnosti radi izbjegavanja panike potiva-njem temeljnih naela:istinito, brzo i kompletno obavjeivati putem

slubenih priopenja, konferencija za tisak i dr., za koje trebaju biti zaduene osobe vjete kontaktima s mediji-ma,prepoznati javnost kao aktivnog sudionika u

spreavanju panike, pri emu od velike pomoi mogu biti grupe volontera ili civilne, nevladine udruge,sainiti i, koliko je nuno, objaviti realnu procje-

nu ugroenosti i plan djelovanja,odabrati ustanove i osoblje koje je nadleno za

kontrolu i lijeenje,uspostaviti mehanizme psiholoke podrke, oso-

bito ako se radi o bolesti koja zahvaa odreene popula-cijske skupine,predvidjeti vie moguih razvoja dogaaja i na-

in njihove kontrole,radi djelotvornijeg povezivanja, uspostaviti, osim

centralizirane, i lokalnu inter-resorsku suradnju.Mjere za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

(protuepidemijske mjere) ukljuuju preventivne mjere (hi-gijensko-sanitarne), mjere prema oboljelima s obveznom izolacijom, laboratorijsku obradu, epidemioloke izvide i anketiranje (otkrivanje izvora zaraze i kontakata obolje-lih), mjere prema kontaktima oboljelih (zdravstveni nad-zor) i mjere prema okoliu (dezinfekcija).

Obveze RH, kao lanice meunarodnih asocijacija, ukljuuju i izvjeivanje Svjetske zdravstvene organizaci-je (regionalnog europskog centra).

Nedavna pozitivna iskustva na primjeru SARS-a 2003. godine i panzootije ptije gripe 2006. godine, to je ukljuivalo i sve aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, uz veterinarske inspek-cije i slube, potvruju visoku kvalitetu organizacije svih relevantnih slubi i institucija RH na tom podruju djelat-nosti od nacionalnog interesa.

Mr.sc. ana Pahor, dr.med.



Zdravstvena (ne)sigurnost itelja otoka Suska

Od svih otoka cresko-loinjskog arhipelaga, zdravstveno je najugro-enije stanovnitvo onih najmanjih Ilovika, Unija, Suska, Velih i Malih Srakana.

Dakako, nije oteana samo zdrav-stvena zatita itelja koji ive na tim oto-cima, ve im je, openito, teak svakod-nevni ivot i u uvjetima kada ih zdravlje dobro slui. Mogunosti zaposlenja vrlo su slabe, opskrba ivenim namirnicama dosta loa, a za loeg vremena i poveza-nost s opinskim sreditem Mali Loinj ili Rijekom ponajee onemoguena.

Pomo kad god je po-trebna

Pogledajmo na primje-ru Suska kakva je zdravstve-na sigurnost ljudi koji stalno (ili povremeno) ive na tom pjeanom otoku udalje-nom od Malog Loinja oko 7 i od Rijeke oko 60 morskih milja.

Donedavno je Susak imao medicinsku sestru (asnu sestru Julijanu Anu Maji), s punim radnim vre-menom (4 sata, od pone-djeljka do petka, u mjesnoj ambulanti i ostatkom sati u pruanju zdravstvenih uslu-ga u kunim posjetima). Nakon to je ne-davno otila u mirovinu, nastavila je ra-diti, u obliku dopunskog rada, dva sata u ambulanti. Dok je bila aktivna, plaao ju je Dom zdravlja, a danas trokove njena rada snosi Opina Mali Loinj, u nadle-nosti koje se nalazi otok Susak.

Medicinska sestra Julijana Ana Maji dri da se skraenjem njena rad-nog vremena u ambulanti nee smanjiti i njen prilog zdravstvenoj zatiti itelja otoka Suska, jer e kad god bude tre-balo pritei u pomo. Njene rijei kako se njena dosadanja zdravstvena skrb za Suane (pa i sve one koji se, iz bilo kojih razloga, zateknu na otoku) nee smanjiti iako e joj se promijeniti radni status, za-sluuju svaku pohvalu.

Meutim, gledajui iz kuta stalnih i povremenih stanovnika na Susku, pa i turista (u vrijeme kasnog proljea, lje-ta i rane jeseni na otoku ih je i po vie stotina), zdravstvena zatita nije ista ako ambulanta ima slubeno radno vrijeme etiri ili samo dva sata, pogotovo ako li-jenik iz Malog Loinja dolazi na Susak samo svaka dva tjedna, a kad nema brod-ske veze zbog loeg vremena, i rjee.

Bez stalnog lijenika, s medicin-skom sestrom koja u ambulanti radi pet puta u tjednu po dva sata, a uz spome-nutu udaljenost od kopna, odnosno od Doma zdravlja u Malom Loinju ili bol-

nice u Rijeci, zdravstvena zatita svede-na je na najniu razinu. Dakako, u takvoj situaciji zdravstvena sigurnost gotovo je nikakva. Stoga i ne iznenauje da u vrijeme zime, kada je Susak, zbog loih vremenskih uvjeta na moru, poesto od-sjeen od Malog Loinja i Rijeke, velik broj njegovih stalnih i povremenih itelja odlazi na sigurnija odredita (SAD, Mali Loinj, Rijeka, Zagreb, Slovenija). Svi koji imaju mogunost, odlaze tamo gdje im je ivotna i, prvenstveno, zdravstvena sigurnost bolja.

Neizvjestan ishod hitnih sluajevaSvaka zdravstvena tegoba koja se

moe svesti pod hitan sluaj (lom kostiju, upala slijepog crijeva, tekoe sa srcem i

brojni drugi zdravstveni problemi) oni-ma kojima se dogodi na Susku predstav-lja pravu ivotnu dramu. U sluajevima kada i minute mogu biti presudne, poe-sto su ljudske ivote Suanima spaava-le posade brodova maloloinjske Luke kapetanije, Policije ili susretljivi vlasnici brzih plovila, a u novije vrijeme i inter-ventni brod u slubi zdravstva na cresko-loinjskom arhipelagu.

Meutim, unato mogunosti prije-voza bolesnika (s potrebom pruanja hit-ne pomoi) do Malog Loinja ili Rijeke, u podosta sluajeva ishodi hitnoe neiz-vjesni su. Upravo zbog te neizvjesnosti

zdravstvena je nesigurnost itelja otoka Suska maksi-malna.

emu se, primjerice, moe nadati osoba koja na Susku doivi srani udar ili izljev krvi u mozak? Ili - to eka bubrenog bolesnika, Suanina ili onog koji na Susku ivi po nekoliko mje-seci, kada mu lijenik pri-opi da e, do eventualnog presaivanja bubrega, mo-rati ii na dijalizu? Kako se, u zimskom razdoblju, osjea bolesnik (naroito kronini) koji je potroio svoj lijek, a do novoga (iz ljekarne u Ma-

lom Loinju) ne moe doi jer brodske veze nema i po nekoliko dana? Moe li itko na Susku raunati na reanimaciju koja, tamo gdje se lijenik nalazi nado-hvat ruke, spaava ivot?

Navedena pitanja ne trebaju odgo-vore jer su oni sami po sebi jasni.

Ima li nade u bolje (zdravstvene) dane?

Drava ini sve (na planu deklara-tivnih programa, rezolucija i zakonskih odredaba) kako bi se na otocima, poseb-no onima najmanjima, stvorili uvjeti za povratak stanovnika iseljenih u unutra-njost Lijepe nae ili u inozemstvo. Meu-tim, mnogi se programi ne provode zbog nestaice novca ili procjene o nerentabil-

Najugroeniji su itelji najmanjih otoka

20


oujak-travanj 2007.

nosti odreenih ulaganja. Teorija i prak-sa tu su u raskoraku.

Ima li nade da Susak (i svi mali otoci cresko-loinjskog arhipelaga) ikada dobiju lijenika i medicinsku se-stru koji svakodnevno (u radnim dani-ma), u punom radnom vremenu pruaju zdravstvenu skrb? Nema, dakako, jer bi to bilo preskupo, a nije ni izvedivo po naim zakonskim normativima o broju stanovnika na jednog lijenika. A, osim osiguravanja potrebnog novca, zasigur-no bi bio problem i dolazak lijenika i

medicinske sestre s kopna na otoi ka-kav je Susak.

Da spomenuta medicinska sestra Julijana Ana Maji nije asna sestra koja ivi u susakom samostanu, koja bi to medicinska sestra dola raditi na naj-udaljeniji otoi sjevernog Jadrana?

Susak danas ima moderno ureenu i dosta dobro opremljenu mjesnu ambu-lantu, koja ima kompjutor, pisa, digi-talnu kameru i mogunost internetske veze pa onaj koji u njoj radi moe kori-stiti sustav telemedicine centra u Cresu.

Meutim, kako sustav zdravstvene za-tite, prvenstveno, ine medicinski edu-cirani kadrovi, bez njih nema ni zdrav-stvene sigurnosti.

ivot na otocima odreen je nji-hovom izoliranou i udaljenou od kopna. Na malim i udaljenijim otocima sve nevolje su multiplicirane. U istom kou (nerjeivih) problema nalazi se i zdravstvena zatita. Tko se s tim ne po-miri, neka ni ne ide na Susak i na sline otoie.

Borislav Ostoji

20


sijeanj-veljaa 2007.



Kakav zrak udiemo

Ope je poznato da zagaeni vanjski zrak moe biti opasan za zdravlje, ali premalo ljudi zna da zagaeni zrak u zatvorenim prostorima predstavlja jo veu opasnost za nji-hovo zdravlje. Gotovo je polovina svih bolesti uzrokovana ili pogorana zagaenjima zraka u zatvorenom prostoru.

Kisik je esencijalan element ivota jer se stanice ljudskog organizma moraju neprekidno njime opskrbljivati. Najosjetlji-vije stanice u ovjeku jesu stanice mozga, koje propadaju ako ostanu bez kisika samo vrlo kratko vrijeme (priblino 5 minu-ta). Kisik unosimo u organizam izvana, udisanjem zraka, gdje u pluima difuzijom prelazi u krv, vee se na hemoglobin i pu-tem optoka krvi dolazi do svih stanica organizma.

Stanice koriste kisik za oksidaciju ugljikohidrata, masti i bjelanevina, kod ega se oslobaa energija. U stanicama se obavljaju tri vrste kemijskih procesa vezanih uz kisik: gubi-tak elektrona (stvaranje slobodnih radikala), gubitak vodikovih atoma i vezanje kisikovih atoma. Oksidativni procesi u stani-cama vrlo su sloeni. Konani su produkti oksidativnih proce-sa: ugljini dioksid, voda i neke otpadne tvari. Ugljini dioksid izluuje se iz organizma putem plua, a ostalo putem bubrega.

Kisik kao kemijski element jako je reaktivan i rado se spa-ja s mnogim tvarima, stvarajui u organizmu okside, perokside ili subokside.

Zrak je za ovjeka glavni izvor kisika, kojega u zraku ima priblino 23% udjela u masi.

Zagaenost zrakaKako zrak stalno udiemo u plua, to je njegova istoa

neobino vana za zdravlje ovjeka. Vanjski atmosferski zrak je, meutim, podvrgnut mnogim zagaenjima, kao tekovina-ma civilizacije. No, i zrak koji udiemo u zatvorenim prosto-rima vrlo esto je zabrinjavajue zagaen.

Zrak koji udiemo u naoj najblioj okolini, tj. onaj u na-im domovima ili na radnom mjestu, zaprepaujue je zaga-en i predstavlja ogroman problem dananje civilizacije.

Prije energetske krize 70-ih godina prologa stoljea, sta-novi, kue i uredi nisu bili toliko vrsto zabrtvljeni kao danas. Izmjena zraka u tim prostorima bila je relativno velika i ljudi su udisali prilino kvalitetan zrak. Zbog tednje energije i boljeg brtvenja, prostorije u kojima danas boravimo postale su klopke za zagaivae (polutante). Tako ovjek, koji se danas sve manje kree u prirodi i sve vie boravi u zatvorenom prostoru, upra-vo oko 90% vremena udie lo zrak koji sadri dim, kemijske oneiivae, bakterije, viruse, plijesni, prhut, grinje, pelud i radioaktivni radon. Bolesti koje su se pojavile zbog udisanja takvog zraka nazvane su sindrom bolesti zgrada.

Prema nekim istraivanjima, razina polutan

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST