Nas Civitas 1

Po{tovani ~itaoci, dragi prijatelji !

Program ''Civitas@ BiH'' u{ao je u jo{ jednu fazusvoga djelovanja.

U rukama drìte prvo izdanje lista ''Na{ Civitas@''.Radi se o informativnom projektu na{eg i Va{egprograma koji ima za cilj da ~lanove porodiceCivitas@, ali i {iru javnost u BiH, informi{e o svimrelevatnim ~injenicama vezanim za program''Civitas@ BiH''.

''Na{ Civitas'', (kako mu samo ime to kaè), bit }eu najve}oj mogu}oj mjeri otvoren za sve one kojiimaju {ta re}i o programu gra|anskog obrazovanja.Upravo zbog toga, pozivamo Vas da se priklju~iteprocesu izdavanja na{eg zajedni~kog lista. @elimonapomenuti da je ovaj a i svi naredni brojevi plodvolonterskog rada ~lanova Civitasove porodice.U~enici, nastavnici, profesori, roditelji, stru~njaci,ministri...

Svi vi ste pozvani na zajedni~ki rad sa ciljem boljegupoznavanja i prezentacije svega u~injenog i onoga{to tek kanimo napraviti.

Budite na{i saradnici !Predstavite svoje stavove !Promovi{ite ideje gra|anskog obrazovanja !

''Na{ Civitas'' ~eka na Vas!

RIJE^ UREDNIKA

UU OOVVOOMM BBRROOJJUU

MMOO�EETTEE NNAA]]IIRIJE^ IZVR[NOG DIREKTORA CIVITAS@BiH

OBRAZOVNI CENTAR ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA

MRE@A CIVITAS@BiH

SEMINARI OBUKE SASTANCI PRIJEMI

MONOGRAFIJA I ZBORNIK RADOVA CIVITAS@BiH

NA[I PARTNERI

PROJEKT GRA\ANIN

CERTIFIKACIJA

KONFERENCIJA CIVITASA ZA JUGOISTO^NU EVROPU

CIVITAS NA UNIVERZITETU

CIVITAS U BR^KO DISTRIKTU

P R I L O Z I

SU@AVANJE IDENTITETA i GRA\ANSKO OBRAZOVANJE - AMIR HOD@I]

ZNAÂJ I EFEKTI UVO\ENJA PREDMETA OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATIJU U OSNOVNIM ISREDNJIM [KOLAMA KANTONA SARAJEVOHASAN BI[ÊVI]

NASTAVNA PRIPREMA - MENSUR MILAK

NADZOR U PREDMETU DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA - MILADIN ILI]

NA PUTU OD NADZORNIKA DO SAVJETNIKAAZRA MUJKANOVI] I REFIJA KULA[IN

PRIMJER IZ PRAKSE - SALIBA[I] SENIJA

MRE@A KOORDINATORA U REPUBLICI SRPSKOJ INJENA FUNKCIJA - ZDRAVKO [UNKI]

ISKUSTVA IZ RADA AKTIVA NASTAVNIKA DEMOKRATIJE I LJUDSKIH PRAVA U BR^KO DISTRIKTU BiH - MILORAD VASI]

Pi{e: Alija LAPO

broj jedan.qxd 8.5.2006 14:19 Page 2

Po{tovani ~itaoci,

U proteklih sedam godina djelovanja Civitas@BiH u na{oj zemlji ideja o pokretanju ''na{eg''~asopisa rasla je zajedno sa samim programom, ivremenom je postajala sve sna`nija. Kako jeopseg korisnika na{ih programa postajao sveve}i, tako je i ova ideja postajala sloènija, jer jete{ko zadovoljiti ~esto proturje~ne potrebe razno-like populacije. Tako se pred uredni{tvom postavioteàk zadatak da izaberu samo najaktuelnije inajinteresantnije priloge za nastavnike, a da speci-fi~ne zahtjeve ostalih korisnika poku{amo zado-voljiti posebnim prilozima koji }e se ubacivati kaopodlistak svakom broju. Kako se nalazimo na samom po-~etku, svaka sugestija }e biti dobrodo{la. S ponosom vamnudimo "Na{ Civitas" kao glasilo koje }ete mo}i profilirati,i jezi~ki i sadràjno, svojim u~e{}em, tj. prilozima koje }etenam slati.

Umjesto uvoda u Civitas@BiH, za koji bi mi trebalomnogo vi{e prostora, èlim se osvrnuti na osnovni cilj pro-

grama obrazovanja za demokratiju i ljudskaprava koji provodimo od 1996. godine, saèljom formiranja informiranih, aktivnih iopredijeljenih gra|ana demokratskogdru{tva. Patrick Watson, Kanadanin, autorserije "Borba za demokratiju" kaè: "Djecase ne ra|aju sa vje{tinom demokratskogrje{avanja problema, ali se ra|aju sa jed-nom od klju~nih komponenata te vje{tine -èljom da kaù svoje mi{ljenje... A to jeza~etak borbe za demokratiju". Mi senadamo da }e moderni kurikulum kojirazvijamo, zajedno s programom Projektgra|anin, pospje{iti ta nastojanja.

U savremenom demokratskomdru{tvu gra|ani treba ne samo da

po{tuju vladavinu zakona, ve} moraju aktivnou~estvovati u vlasti. Ono {to je evidentno uBosni i Hercegovini poslije rata je, da to u~e{}ezahtjeva odre|ene kompetencije koje ~ovjekunisu uro|ene, ve} se razvijaju ukoliko imamo pri-liku da ih uvje`bamo. Mi iz Civitasa BiH sma-tramo svojom misijom da pruàmo takvu prilikumladim ljudima, i njihovim nastavnicima, uokviru obaveznog nastavnog procesa.

Uzimaju}i u obzir kolika je va`nost pou~avanjaosnovnih demokratskih koncepata i ideja, èlimonaglasiti da }emo ustrajati u nastojanjima da seone ne mogu izu~avati na "pasivan" na~in, limi-tiran na opisivanje ~injenica o konceptima i vri-

jednostima. Stoga na{ izazov ostaje da prona|emo na-jbolja i najprikladnija rje{enja da nastavni proces izdemokratije i ljudskih prava ima aktualnu dinamiku gdjese sti~u vje{tine demokratskog razrje{enja sukoba iinformiranog aktivnog u~e{}a u ìvotu zajednice. Na svusre}u, mi iz malog ureda Civitas@ BiH. Nikada nismo bilisami. Imamo mnogo oslonaca na tom dugom i mukotrp-

nom putu, uz nas su kreativni i opredjeljeninastavnici, savjetnici/nadzornici peda-go{kih zavoda/zavoda za {kolstvo,fakultetski profesori i asistenti, minista-rstva obrazovanja/prosvjete na svimnivoima, izvanredna mreà koordinatora-volontera i izuzetni me|unarodni part-neri. I {to je najva`nije, na{i u~enici, kojina tako izuzetan na~in iskazuju svoja mi-{ljenja da se mi svi ponosimo njihovimuspjesima. Znamo da nismo mogli na-praviti bolju investiciju za budu}nost.

Uz ogromnu zahvalnost svima koji suna razli~ite na~ine pomogli kreiranju,razvoju i unaprije|enju na{eg programa,srda~an pozdrav iz ureda Civitas@ BiH.

3 NA[ CIVITAS

RIJE^ IZVRŠNOG DIREKTORA CIVITAS@ BIH

Demokracija/Demokratija ne zna~i: "Ja sam jednako dobar kao i ti", nego: "Ti si jednako dobar kao i ja".

(Theodore Parker)

Pi{e: Rahela D@IDI]

Izvr{ni direktor CIVITAS@U BIH


Pi{e: Rahela Dìdi}

Kratki pregled najva`nijih ost-varenja:

Civitas, me|unarodni pro-gram razmjene edukatora,program je Centra zagra|ansko obrazovanje izCalabasas, Kalifornija. (izvr{nidirektor Charles Quigley). Ovimprogramom par tnerski jepovezano 35 zemalja u tranzi-ciji sa 35 dràva u SAD. Ovajprogram spaja Civitas@ Bo-sna i Hercegovina sa ame-ri~kim partnerima, uklju~uju}i

Cross Continent Consulting (Lynda Rando, direktor) i NevadaCentar za pravno obrazovanje (Judith Simpson, direktor) Arizonaje preuzela ulogu primarnog partnera tokom 2002 / 2003.godine, a Centar za gradansko obrazovanje, Calabasas,California, (Sharon Moran, Direktor za Jugoisto~nu Evropu) sluèkao komenadèri.

Sjeme Civitas inicijative zasa|eno je u Bosni i Hercegovini(BiH) u 1996. kao zajedni~ka aktivnost Centra za gra|ansko obra-zovanje, Calabasas, California, Informatvne Agencije SAD (USIA), iVije}a Evrope. Tokom {kolske godine 1996/97 izvr{eno je neko-liko obuka nastavnika i planiranje , te je Civitas@BiH polakopo~eo da se razvija kao ozbiljan partner u uvo|enju novih metodai sadràja, prije svega, kroz u~e{}e nastavnika i u~enika u Proje-ktu gra|anin. U po~etku, prvo iz Federacije BiH a od 1997. po~injeda se aktivno provodi i program u Republici Srpskoj. Slijede}e{kolske godine Civitas@BiH postaje ~lanicom Civitas me|unaro-dnog programa razmjene sa Centrom, Arizonom, Nevadom, koji suameri~ki partneri Bosne i Hercegovine.

Civitas@BiH, na unutarnjem planu, postaje ozbiljan part-ner u reformi obrazovanja, sa dobro razvijenom mreòm opredjel-jenih volontera, koordinatora, koji djeluju na terenu, i malimUredom koji odràva mreù i sara|uje sa partnerima i obrazovn-im institucijama u zemlji na implementaciji programa u {kolama.

Situacija u obrazovanju u cijelom regionu je izuzetno kom-pleksna. Historijski uvjeti i rat 1992 / 1996. godine su donijelipodjele koje ~ine bilo koji oblik saradnje izvan etni~kih granicaizuzetno te{kim. Stoga je izgradnja povjerenja izme|u edukatora iu~enika esencijalna za napredak u svakom pogledu. Za proteklihsedam godina Civitas@BiH je radio na izgradnji tog povjerenjaprovodenjem djelotvornog programa obrazovanja za demokratiju iljudska prava, korak po korak, zahvaljuju}i prije svega izvanred-nom prihva}anju od strane u~enika i nastavnika, zatim saradnji sapedago{kim zavodima i ministarstvima za obrazovanje. To je iglavni razlog {irokom prihva}anju programa Civitas-a koji je sadaintegriran u sistem obrazovanja, uprkos ~injenici da se i dalje

provodi na razli~ite na~ine u raznim dijelovima zemlje. Skorousvojena zajedni~ka jezgra i zvani~no su pokazala da su nastavniplanovi i programi Civitas-a zajedni~ki za sva tri obrazovna sis-tema, sa ud`benicima za u~enike i vodi~ima za nastavnike koji seizdaju na sva tri konstitutivna jezika. Ovaj uspjeh ne bi bio mogu}bez saradnje i podr{ke od strane doma}ih institucija obrazovnogsistema i me|unarodne zajednice, naro~ito Vije}a Evrope(Gabrielle Mazza, direktor) i OHR-a.

Tokom {kolske godine 1999/2000, po~ev{i saZeni~ko-dobojskim kantonom, Tuzlanski, Bosansko-podrinjskii dio Srednje-bosanskog kantona uklju~uju, gra|ansko obra-zovanje kao predmet u osmom razredu osnovne {kole,Posavska ùpanija usvaja iste sadràje u program odjeljenskezajednice, a u Republici Srpskoj je isti program usvojen uzvani~ne planove odjeljenske zajednice od I do VIII razreda u8 eksperimentalnih {kola, a provodi se kao vannastavna dje-latnost u 120 ostalih {kola. Ukratko, po~inje proces institu-cionalizacije koji jo{ uvijek traje. Osnovu NPP ~ine OSNOVEDEMOKRATIJE i Projekt gradanin. Kurikulum je baziran napoliti~koj filozofiji, pravu, istorijskim naukama, knjièvnosti,kulturolo{kim i sociolo{kim disciplinama koji pomaùu~enicima da razumiju ~etiri koncepta koja su fundamentalnaza razumijevanje politike i vlasti: autoritet, privatnost,odgovornost i pravda.

U 1999/2000. godine, prioritet partnerstva je bio izradastrategijskog plana za sistematsku implementaciju obrazovanjaza demokratiju i ljudska prava u zvani~ne nastavne planove i pro-grame isvih naroda u BiH kao zajedni~ki kohezivni element soci-jalne integracije. Delegacija koja je posjetila SAD te godinezapo~ela je rad na izradi NPP i ud`benika koji bi se koristili usrednjoj {koli.

2000/2001. godini ideje i opredjeljenja iz prethodnih godinapokrenute su korak naprijed, postupnom provedbom plana imple-mentacije .To je zna~ilo masovne obuke nastavnika za odjeljen-sku zajednicu/sat razrednika i interdisciplinarni pristup.

Br~ko Distrikt BiH postaje fokus Civitas@BiH aktivnosti, azajedni~ko djelovanje Vije}a Evrope, Civitas@BiH i UNESCO-a, uzpomo} OHR-a, rezultira uvo|enjem predmeta za srednju {kolu,izradu nastavnog plana i programa, i ud`benika.

U ljeto 2001. zapo~et je program za nastavni~ke fakulteta, teformirano nekoliko fokusnih grupa, kao {to je rad sa pedago{kimzavodima, rad na istraìva~ko-analiti~kom polju itd.

Od januara 2001. godine Lynda Rando preuzima ulogu pri-marnog menadèra medunarodnog programa, a Sharon Morankomenadèra u CCE.

Prate}i {ire reforme sa medunarodnim par tnerima,Civitas@BiH inicira stvaranje modela za inicijalnu i kontinuiranucertifikaciju nastavnika. Shvataju}i da je nastavna, a naro~itoinformaciona tehnologija, sine qua non obrazovanja za 21. vijek,Civitas po~inje "informati~ko opismenjavanje i povezivanje" koor-dinatora i edukatora obezbje|ivanjem ra~unarske opreme i pro-grama obuke za njihovo kori{tenje.

4 NA[ CIVITAS

CIVITAS@ BIH

Partnerstvo Civitas@BiH,California, Arizona, Nevada


U skladu sa obrazovnim reformama koji setrenutno odvijaju u Bosni i Hercegovini, a poseb-no u skladu sa Obe}anjem 2, datom od stranesvih ministara obrazovanje pred Vije}em zaImplementaciju mira u Brussels-u, CIVITAS jenadahnut da formira Obrazovni centar zademokratiju i ljudska prava.

Ideja je da osnovni zadatak centra bude da sebavi certifikacijom nastavnika i ostalih uklju~enihu proces gra|anskog obrazovanja, odnosno obra-zovanja za demokratiju.

Kao {to znate, zahvaljuju}i naporima svih nasCIVITAS je mo`da vi{e od ostalih ve} "duboko"zagazio u promjene spomenute u gore navedenomObe}anju. Po{to smo mi kao organizacija uvijekteìli da budemo pioniri i da budemo korak ispredostalih, mi smo se prihvatili odgovornog zadatkada budemo prvi program u Bosni i Hercegovini koji}e vr{iti certifikaciju nastavnika. Na ovaj na~in na{ program }edobiti jo{ jedan kvalitet. Ovog zadatka smo se prihvatili znaju}i da}e na{ rad biti kori{ten kao model i za ostale predmete.

Dokaz da na{i napori na certifikaciji ne prolaze neopaèno, jei slijede}a izjava data od strane ministara obrazovanja, 12. junau Sarajevu, pred Vije}em za implementaciju mira u Sarajevu. "Osigurat }emo podr{ku Obrazovnom centru za demokratiju i ljud-ska prava, obukama nastavnika, kriterijima kvalifikacije i razvojuprocesa akreditacije i certificiranja nastavnika koji predajudemokratiju i ljudska prava." Izjava je dodata Obe}anju 2 i ona je

jo{ jedan dokaz podr{ke ministara. U skladu sa va`no{}u i odgovorno{}u ovog

zadatka Civitas je odlu~io da razvije sistematskipristup certifikaciji nastavnika za predmetdemokratija i ljudska prava. Jedan od prvih kora-ka je bilo osnivanje Upravnog odbora, kojeg ~inelideri u obrazovnom sistemu Bosne Hercegovine.Nakon formiranja Upravnog odbora slijedilo jeformiranje stalnih sektora. Prvi sektor koji je bioformiran je bio Sektor za nominaciju i akreditaci-ju. Ovaj sektor je formiran kao nezavisan sektor injegova uloga je da sluì kao spona izmedu CIVI-TAS-ovog ureda i ministarstava obrazovanja.Svaki od sektora ima svoj krug djelatnosti s jasnopostavljenim ciljevima i zadacima. To su sektoriza izradu standarda ( Sektor za standarde), nas-tavnog plana i programa ( Sektor za program) ikriterija za budu}e instruktore u Centru ( Sektor

za nastavno osoblje). Na{a èlja je bila da kao ~lanove Sektora dobijemo najbolje

eksperte i ljude koji su na neki na~in doprinijeli razvoju CIVITAS-ai gra|anskog obrazovanja uop}e. Oglas za ~lanstvo u Sektorimaje bilo objavljeno u svim vode}im dnevnim novinama, a bila suobavje{tena i sva ministarstva obrazovanja/prosvjete, kao i peda-go{ki zavodi. Kriteriji i sam proces odabira kandidata bio jeutvr|en na sastanku Sektora za nominaciju i akreditaciju.

Na{ plan je da odrìmo pilot program za srednjo{kolske nas-tavnike u januaru/sije~nju 2004. Tako|er, na osnovu sugestijana{ih polaznika, instruktora, ura|enog istraìvanja i observacijapoku{at }emo da procijenimo i evaluiramo kvalitet i djelotvornostCentra i da na osnovu te evaluacije pobolj{amo i unaprijedimoproces certifikacije i akreditacije. Slijede}i korak }e biti danapravimo program koji }e biti dostupan svim nastavnicima kojipredaju predmet.

Sve dodatne informacije o Centru, uklju~uju}i listu ~lanovaUpravnog odbora i stalnih sektora, moète prona}i na na{oj webstranici www.civitas.ba ili u na{em uredu.

5 NA[ CIVITAS

CIVITAS@ BIH

OBRAZOVNI CENTAR ZADEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA

Pi{e: Rizah SMAILBEGOVI]

Koordinator obrazovnog Centra

Da se preko izabranih demokrata mo�e projicirati

volja naroda, je naravno samo privid. Ali, ako topredstavlja pokušaj

da se o pitanjima razli~itih interesnih grupa umjestopištoljem i no�em

odlu~uje glasanjem, onda je to humaniji i ~ovje~nijipostupak.

(Robert Musil)

Diktature su jednosmjerne ulice. Udemokraciji/demokratiji dozvoljen je saobra}aj u oba

smjera. (Albert Moravia)


Civitas BiH je program grad-janskog obrazovanja koji seimplementira u osnovnim isrednjim {kolama, kao isveu~ili{tima {irom BiH.Uspje{nost programa dijelomje zasluga mreè koordinatora,formirane daleke 1997 godine.Svojom posve}enosti progra-mu i predanim radom, Civitasmreà je postala resurs, koji jeod neprocijenjive vrijednosti zaprogram.

CIVITAS@ BiH dio je Civitasme|unarodne mreè organi-

zacija koja ujedinjuje ljude iz cijelog svijeta koji suposve}eni razvoju gra|anskog obrazovanja u svojimzajednicama i zemljama.

U samoj BiH CIVITAS@ mreà postavljena je tako dau svim sredinama postoje dragovoljci koji predstavljajuCIVITAS. Naime, pored osoblja zaposlenog u ureduCivitasa, mreù ~ine 17 koordinatora naùpanijskom/kantonalnom, 11 na regionalnom i tri uDistriktu Br~ko. Za svaku od ovih razina zaduèn je jedanili vi{e koordinatora {to ovisi od veli~ine sredine kojukoordinatori pokrivaju. Pored koordinatora na pomenu-tim razinama, postoji i mreà od 67 dragovoljaca,op}inskih koordinatora, tako da je Civitas doista prisu-tan u cijeloj BiH.

Uloga koordinatora je da budu veza izme|u uredaCIVITAS i nadle`nih institucija i odgojno-obrazovnihustanova od vrti}a do sveu~ili{ta. Tako|er, jedan odklju~nih zadataka je predstavljanje programa {iroj

zajednici, kao i organiziranje njegove uspje{neprovedbe. Ve}ina koordinatora su i treneri iz programagradanskog obrazovanja, koji su u svakom trenutkuspremni da svoje znanje i vje{tinu koju su stekli rade}iu programu, nesebi~no podijele s nastavnicimaosnovnih i srednjih {kola {irom BiH. Neki od njih suimali priliku da vr{e obuku nastavnika i van granicaBosne i Hercegovine.

înjenica da mreà koordinatora fonkcionira ve}sedmu godinu implementacije programa gradanskogobrazovanja, potaknula je formiranje Civitas radnihskupina, koje su formirane za razne segmente progra-ma, a u kojima su koordinatori vidjeli mogu}nostiosobnog doprinosa, po njihovom interesovanju i eksper-tizi (radne skupine za promociju programa, trenere, nas-tavnike, program Projekt gradanin, adaptaciju priru~nikaza nastavnike i u~enike...).

I pored svakodnevnih profesionalnih obveza, vrijed-no je divljenja vidjeti sve ove divne ljude s kolikopredanosti, èlje i energije i nakon sedam godinazapo~inju nove projekte.

6 NA[ CIVITAS

CIVITAS MRE@A U BIH SEMINARI, OBUKE, SASTANCI, PRIJEMI...

Pi{e: Tanja JERLAGI]

Program koordinator

Demokracija/Demokratija ne pravi jaku vezu me|u

ljudima. Medutim, ona im olak{ava medusobniodnos.

(Alexis de Tocqueville)

U cilju kontinuiranog usvr{avanja,planiranja ipra}enja toka realizacije Civitas aktivnosti,kao i razmjene iskustava, organizirani suseminari, obuke nastavnika i trenera, sastan-ci koordinatora i ~lanova radnih grupa.Seminari su u pro{loj godini organizirali za :-Univerzitetske profesore- 2 seminara sa po30 u~esnika-Savjetnike Pedago{kih zavoda i Zavoda za{kolstvo -3 seminar za 38 ucesnika.Obuke su organizirane za nastavnike osnovnihi srednjih {kola prema potrebama kanto-

na/ùpanija, regije i obuhvatile su grupe od po 30 u~esnika.Tako|er su obavljene i obuke za 149 trenera.Sastanci su se organizirali za koordinatore (januar i maj) ~lanoveradnih grupa za:-informisanje i promociju;-Projekt gra|anin;-trenere; -adaptacijuVa`no je ista}i da su podr{ku u organizaciji ovih aktivnosti dali iaktivno u~estvovali na{i ameri~ki partneri (Lynda Rando,C.Quigly, Nancy Haas i dr.) 13.juna je obavljen ispra}aj g|e Jenet Miller koja je bila nadu`nosti ata{ea za kulturu ameri~ke ambasade.Odràna su i dva sastanka koordinatora. U januaru je sastankuprisustvovala i Lynda Rondo,a u maju u vrijeme odràvanjaFinalnog takmi~enja PG odràn je sastanak na kojem je bio prisu-tan C.Quigley .Za protekli period karakteristi~ni su i susreti sa ameri~kim partneri-ma koji su pomagali u organizaciji pojedinih aktivnosti kao {to suosnivanje Centra za demokratiju i ljudska prava, obuke tre-nera i nastavnikai sl.

Pi{e: Azemina MA[INOVI]

Niti jedno dru{tvo se ne moè prisiliti na demokraciju/demokratiju, ona nije ni

poklon koji se jednom dobije i zadrì za sva vremena. Za nju se mora svakodnevno

boriti i braniti je. (Heinz Galinski)


Od progla{enja Br~ko Distrikta pa do danas CIVITAS jeveoma prisutan u svim {kolama. Valjda nijedna nevladina ali ivladina organizacija nije uspje{no organizirala toliko obukakao {to je to uradio CIVITAS@ BiH. Kao rezultat toga je da susvi prosvjetni djelatnici pro{li petodnevni seminar Osnovidemokracije, da su svi nastavnici i profesori koji predaju pred-met Demokracija i ljudska prava pro{li potrebnu osnovnuobuku ali i nekoliko dodatnih, da su svi pedagozi pro{li obukuza trenere a svi ravnatelji u nekoliko navrata imali su jednod-nevne obuke kada su dolazili i treneri iz partnerskih dràvaSAD. Br~ko je ~est doma}in i regionalnim sastancima i obuka-ma trenera, koordinatora, profesora i nastavnika. Tako je samo2003. godine u Br~kom organizirano pet seminara kojima suobuhva}eni novoprimljeni nastavnici i profesori, nastavnici iprofesori koji predaju predmet, u~itelji i treneri. Zasigurno nepostoji nitko tko radi u nekoj od br~anskih {kola a da nijepro{ao barem jedan CIVITAS-ov seminar.

7 NA[ CIVITAS

SEMINARI, OBUKE, SASTANCI, PRIJEMI...

BR^KO DISTRIKT - OBUKE

Mada su pro{li obuke i stekli certifikatena{i treneri trebaju konstantna usavr{avanja .

To je bio razlog ovogodi{njeg okupljanjaCIVITAS trenera koji se u svim dijelovimaBiH odrào istog dana 15.03.2003. Mi smopratili seminar za trenere iz Fo~e-Srbinja,Srednjobosanskog kantona, Gora`da iSarajeva. Treneri su se sastali u Osnovnoj{koli «Pofali}i». Nazo~ilo je 25 trenera.Obuku je vodila gda Dervi{a Pleho i ona jeistakla ciljeve : prikupljanje informacija o trenerima radi formi-ranja baze podataka, unapredenje rada trenera, informiranje oreformi obrazovanja u BiH i procesu certifikacije i akreditacijetrenera.

Rad s trenerima odvijao se u vrlo konstruktivnoj atmosferi isvi nazo~ni su bili veoma aktivni. Sve aktivnosti i vje`be koje jepripremila i dogovorila Radna skupina za trenere u suradnji sauredom CIVITAS su realizirane.

Evo nekih zapaànja: ve~ina sudionika seminara pohvalilaje ideju o osnivanju Radne skupine za trenere i te`nju i èlju zadodatnim usavr{avanjem. Vje`ba zagrijavanja i opu{tanja natemu upoznavanja je bila veoma uspje{na.

Rezultati interaktivnog rada oveskupine trenera su sljede}i:

Koje su karakteristike dobrog trenera? Zainteresiranost, volja i èlja za rad,

komunikativnost, kooperativnost, fleksibil-nost, dobro poznavanje programa, informi-ranost, iskustvo, posve}enost CIVITAS,uvjerljivost, samokriti~nost, kreativnost,sposobnost rje{avanja konflikta.

[to nam je potrebno da budemo dobri treneri?Stru~na usavr{avanja, obuke od strane ameri~kih tren-

era, priru~nik za trenere, dobra komunikacija medu treneri-ma, formiranje aktiva trenera, poja~ana interakcija, ~e{}eorganiziranje oglednog sata, razmjena iskustava s treneri-ma iz drugih dràva i odgovaraju}a materijalna podr{ka.

Kada je rije~ o aktualnoj reformi obrazovanja i ulozi CIVITAS ureformi treneri su zaklju~ili da CIVITAS ima temeljnu ulogu (jedi-ni ima jedinstvene osnove na razini BiH), svojim metodama inter-aktivnog u~enja uklapa se u reforme obrazovanja, doprinosiunapredenju nastave, osposobljava mlade za sudjelovanje uvlasti, metodologija je primjenjiva u drugim predmetima i CIVITAStreba da bude stup reforme obrazovanja u BiH.

Proces akreditacije je na ovom seminaru takoder podràn iakcentirano je da je on nuàn radi verifikacije znanja i sposob-nosti, daje mogu}nost za napredovanje i stru~no usavr{avanjei prati reformu obrazovanja.

Moèmo zaklju~iti da je bilo odli~nih prijedloga i jo{ boljihprezentacija od strane sudionika. Na kraju je ispunjena anketa~iji }e rezultati doprinijeti dijagnosticiranju stanja kada je rije~o trenerima i, nadamo se odrediti smjernice aktivnosti trenerau budu}nosti.

SEMINARI ZA TRENERE

Pravna dr�ava je kao našsvakodnevni hljeb/kruh, kao voda koju pijemo i

vazduh koji dišemo, a najbolje udemokraciji/demokratiji je da je ona jedina koja

mo�e osigurati pravnu dr�avu.

(Gustav Radbruch)

Obuka profesora

Dervi{a Pleho uspje{no vodi aktivnost


OBUKA NASTAVNIKA USBK/@SB

U toku mjeseca januara 2003.god. odràne su dvije obuke nas-tavnika.Prvo su dvodnevnu obuku imali profesori srednjih {kola kojipredaju predmete :Demokratija i ljudska prava i Politika i gospo-darstvo.Nakon toga su petodnevnu obuku imali nastavnici osnovnih{kola koji nemaju certifikat a predaju predmet Gra|ansko obra-zovanje ili realiziraju te sadàje kroz odjeljenjsku zajednicu.Podr{ku za realizaciju ovih seminara dobili smo od Ministarstva obra-zovanja SBK, a realizatori obuke su bili treneri iz na{eg kantona.Pored utvrdenih programa obuke u~esnici su upoznati sa kalen-darom aktivnosti za takmi~enje Projekt gra|anin.

SASTANAKKOORDINATORACIVITAS@ BIHOdràn je redovni zimski sastanak svih koordinatora CIVITAS@BiH na kome su sumirani rezultati u pro{loj godini i razmatraniplanovi za ovu kalendarsku godinu. Pored koordinatora i uposlenih u uredu Civitasa sastanku suprisustvovali Lynda Rando i Nancy Haas.Ocjena u~esnika skupa je da su pro{logodi{nji rezultati za svakupohvalu i da }e postati izazov za nove korake u provo|enju pro-grama gra|anskog obrazovanja u BiH.

Na dnevnom redu nezaobilazno se na{lo i pitanje organizacije iprovo|enja takmi~enja Projekt gra|anin u ovoj godini. Koriste}ipozitivna iskustva te èlje nastavnika i u~enika doneseni sukonkretni planovi i utvr|en je kalendar takmi~enja.Pitanje akreditacije i certifikacije ustanova i pojedinaca odnosnopostojanje instituta za obrazovne inicijative bilo je dominantnocijelo vrijeme trodnevnog rada. Ovo pitanje sa prisutnima jeobradila Lynda Randou ina~e Civitas partner iz Arizone.

Ciljevi su:Predstaviti strukturu za certifikaciju nastavnika

gra|anskog obrazovanjaObjasniti ulogu i razlog za postojanje odbora i sekcija Oja~ati proces za razvijanje kriterija kao i proces prijave.

Na kraju su definisani zadaci za pojedince i grupe koji su uzrazvoj programa za pred{kolce, romsku djecu i djecu sa posebn-im potrebama prioritet u ovoj godini.

8 NA[ CIVITAS


Uspje{no zavr{ena obuka

Detalj sasatankakoordinatora


PRIJEMI, SUSRETI,SASTANCI...U periodu od 24-26.1.2003.god. u Sarajevu je odràn sastanak koor-dinatora, kojem su prisustvovale g|a. Lynda Rando i Nancy Haas.G|a. Janet Miller, Ata{e za kulturu ambasade SAD je za sveu~esnike i goste organizirala prijem u ku}i Christophera Hoha,zamjenika {efa misije Ameri~ke ambasade. Tom prilikom g|a.Miller je rekla:"Mi imamo izreku na Engleskom jeziku koja glasi: ''Uspjeh razm-noàva uspjeh."Mo`da i u va{em jeziku postoji sli~na izreka. âk i nakon osam-naest mjeseci ja se uvijek iznova iznenadim postignu}ima kojeje CIVITAS@BiH postigao zahvaljuju}i predanom radu gra|ana iedukatora poput vas.Ja se veoma ponosim ovim postignu}ima i uticajima koje onaimaju na sve zajednice u BiH.Mislim da nakon sedam ili osam godina napornog rada po~injezaista da se de{ava reforma obrazovanja. Svako sada moè vid-jeti, a {to je jo{ zna~ajnije, moè osjetiti rezultate i energiju svihCivitas aktivnosti.Ja znam da su na{i ameri~ki partneri/eksperti zaista impre-sionirani brzinom i efikasnim radom va{ih radnih grupa.Ustvari, mislim da je za njih veliki izazov da drè korak sa namai da nam obezbijede ekspertizu i projekte koji su nam potrebniu ostvarivanju na{eg plana.

@eljela bih da Vam zahvalim i da ~estitam svima vama,ameri~kim kolegama i Civitas uredu na ovim postignu}ima. Uisto vrijeme, èlim vam jo{ jednu uspje{nu godinu profesionalnograzvoja i razvijanja obrazovnih programa." U ime koordinatora na prijemu se zahvalila Azemina Ma{inovi},izraàvaju}i zadovoljstvo {to kao ~lanovi jedne uspje{ne i afir-misane porodice Civitasa, dijelimo rezultate na{eg rada. Ona jeistakla da je uspjehu na{ih aktivnosti zna~ajno doprinijelapodr{ka ameri~kih partnera, a nadamo se da }emo i ubudu}eimati razloga da se radujemo novim postignu}ima i zajedni~kimaktivnostima. Upu}en je pozdrav i zahvalnost gosp. Hohu koji jedozvolio da koristimo njegov dom za ovaj prijem.

9 NA[ CIVITAS


Sa prijema kod Cristophera Hoha


Krajem maja ove godine odràn je prvi sastanakpredstavnika centara koji obrazuju u~enike sa posebnimpotrebama. Ovaj put sastanak je uprili~en u Centru zaslu{nu i govornu rehabilitaciju u Sarajevu.

Sastanku su prisustvovali direktori centara izRepublike Srpske i Federacije BiH: Milena [ljokavica,Miroslav Gaji}, Im{ir Zubovi}, Muhamed Zuki}, HuseinKubat, Murisa Begazi}, Sonja Komneni} i IsmetKurtagi}.

Va`no je akcentirati ljubaznost, gostoprimstvo iodli~nu organizaciju sastanka koji su organiziralizaposleni u Centru u Sarajevu na ~elu sa direktoromgdin-om Ismetom Kurtagi}em.

U ime radne grupe za rad sa u~enicima sa posebnim potre-bama sastanak je otvorila i vodila Dervi{a Pleho. Ona je u~esnikeupoznala sa aktivnostima i programom CIVITAS-a, i budu}implanovima kada je rije~ o u~enicima sa posebnim potrebama.

Svi direktori su pozdravili ovakav jedan sastanak koji jeuprili~io ured CIVITAS i istakli da je CIVITAS na jednom mjestuokupio direktore i predstavnike {kola za u~enike sa posebnimpotrebama iz ~itave BIH.

Nakon toga su direktori predstavili svoje {kole,Centre i Zavode i iznijeli na~ine kako se realizuje pro-gram CIVITAS u njihovim sredinama i koje su to potrebeza njihove u~enike i {to CIVITAS moè u~initi za njih.

Direktor {kole doma}ina pripremio je i kratak videozapis o svojoj {koli.

Sa sastanka se mogu izvesti slijede}i zaklju~ci:

1.Uspostaviti jo{ bolju saradnju i razmjenu iskusta-va izmedu {kola, Centara i Zavoda sa prostora BIH.

2. Razviti/sa~initi program koji je primjeren sposob-nostima u~enika sa posebnim potrebama.

3. Odràti sastanak sa nastavnicima koji predaju predmetOsnovi demokratije jer su oni najkompetentniji - direktno rade sau~enicima.

4. Potrebna neizostavna pomo} ureda CIVITAS kad je u pitan-ju edukacija nastavnika, izrada priru~nika, slikovnica i drugividovi pomo}i a {to predvida ovaj program.

5. Uspostaviti saradnju sa ameri~kim partnerima koji rade usli~nim {kolama.

6. Iskoristiti reformu obrazovanja, te u sklopu iste po~eti sajedinstvenim nastavnim planom i programom za u~enike saposebnim potrebama ve} od septembra mjeseca.

7. Ovakav vid saradnje treba biti permanentan, a ne da se naovom zavr{i.

CIVITAS PROGRAMI ZA UÊNIKE SA POSEBNIM POTREBAMA

SASTANAK DIREKTORA [KOLA I CENTARA

KOJI OBRAZUJU UÊNIKE SAPOSEBNIM POTREBAMA

Pi{e: SedìdaHAD@I]

10 NA[ CIVITAS

Demokracija/Demokratija je proces koji nam garantirada se nama ne}e vladati bolje nego što to zaslu�ujemo.

(George Bernard Shaw)

Sa prvog radnog sastanka na temu provo|enjaprograma gra|anskog obrazovanja u {kolama zau~enike sa posebnim potrebama

Doma}in sastankag.Ismet Kurtagi}


Imaju}i u vidu pozitivne procese iz oblasti ljudskih prava i pravadjeteta u na{oj zemlji i svijetu ured CIVITAS, inicirao je aktivnos-ti koje }e omogu}iti aktivnije u~e{}e u~enika sa posebnim potre-bama. U tom cilju ura|en je Projekat za slijepe i slabovidneu~enike. Nosioci ovih aktivnosti su gdin Zdravko [unki}, BanjaLuka i g|a Sedìda Hadì}, Sarajevo.U projekat su uklju~eni Zavod za slijepe i slabovidne“Budu}nost” iz Dervente (RS) i Centar za slijepe i slabovidne

“Nedàri}i” iz Sarajeva (FBiH).Prvi sastanak je odràn u Derventi 11.03. 2003. Doma}in je bioZavod “Budu}nost}, a sastanku su prisustvovali predstavnicioba centra sa direktorima G|om Rosom Pani} i gdinomHa{imom Muratovi}em. Zdravko i Se|ida su veoma uspje{norealizirali planirano tako da je ostvarena odli~na saradnja izme|uova dva centra, ured CIVITAS@ je obezbjedio opremu (kompju-teri, printeri) koja }e ovu saradnju unaprijediti, intenzivirati i

olak{ati rad ovoj kategoriji u~enika.Tako|er je u toku {tampanje ud`benikana Brajevom pismu za oba centra. Nakontoga slijede obuke/seminari koji su uplanu i koji }e uklju~iti u~enike i nasta-vnike iz oba centra.Rezultat ovih aktivnosti je i ovogodi{njeaktivno uklju~ivanje slabovidnih i slijepihu~enika u “Projekt gra|anin”.@elimo im mnogo uspjeha u budu}nosti.

CIVITAS@ PRO[IRUJE SVOJE AKTIVNOSTI

SLIJEPI I SLABOVIDNI UÊNICIAKTIVNO UKLJUÊNI U PROGRAME

11 NA[ CIVITAS

Sa sastanka u Derventi

Prezentacija u~enika centra“Nedàri}i” na op}inskom

takmi~enju u op}ini Novi Grad

Duh demokracije/demokratije ne mo�e

se nametnuti iz vana. On moraizrasti

iz unutrašnjosti naroda.(Mahatma Gandhi)


U vrijeme odràvawa finalnog takmi~ewaProjekt gra|anin iza{la je iz {tampe monogra-fija CIVITAS U BIH 1996-2002.

U izradi ove monografije u~estvovali su~lanovi Radne grupe za informisawe i pub-likacije i ured Civitas-a.

U prikupqawu potrebnih materijala svoj do-prinos su dali svi koordinatori.

Ciq izdavawa ove monografije je bio da seda kratak pregled aktivnosti CIVITAS u BiH od1996 do 2002 godine i da se predstavi Qetnikamp Br~ko koji je prvi put organizovan 2002 god.

Prvi dio monografije obuvata slede}e sadràje:

- Predstavqawe Civitas me|unarodnih partnera- Pregled ekspanzije programa i postignute uspjehe- Pregled izdatih Civitas materijala i izrade NPP-a

za gra|ansko obrazovawe-Predstavqane kantona i regija u kojima se provodi

program gra|anskog obrazovawa u BiH-Projekt gra|anin sa rezultatima finalnog

takmi~ewa 2002.godDrugi dio obuhvata pregled aktivnosti u prvom Qetnom

kampu Br~ko u kojem su boravili u~enici i nas-tavnici koji su bili u~esnici finalnogtakmi~ewa PG i to po 16 ekipa osnovnih i sred-wih {kola iz oba entiteta u BiH.

U ovom dijelu su slijede}i sadràji:

-Organizacija kampa-Predstavqawe doma}ina kampa-Obrada pojedina~nih tema PG u kampu-Medijska prezentacija kampa-Rad u~enika po radionicama-Literarni radovi u~esnika-Budu}nost kampa

Sav prezentovani materijal ilustrovan je velikimbrojem fotografija i radova u~esnika.

Ova monografija je namijewena svim u~esnicima kampa, {irokoj mreì porodice CIVITAS u BiH i na{imameri~kim partnerima, jer je odre|en broj {tampan naengleskom jeziku.

Na ovaj na~in smo bar jednim dijelom zabiqeìlizna~ajne doga|aje i postignu}a CIVITAS u BiH u perio-du 1996-2002. god.a koji se ti~u razvoja i unapre|ewademokratskog dru{tva.

12 NA[ CIVITAS

PROMOCIJE NA[IH IZDAWA

MONOGRAFIJA CIVITAS U BOSNI I HERCEGOVINI 1996-2002

Pi{e: Miodrag

SAMARXI]


Vogoš}a, 19.01.2003.

Po~etkom ove godine u Vogo{}i na prigodnojsve~anostI promoviran je prvi Zbornik radova profe-sora sedam sveu~ili{ta u BIH ''Demokracija i ljudskaprava''

âst da pozdravi autore, kreatore ideje, realiza-tore i sponzore projekta zbornika radova ''Demo-kracija i ljudska prava'' pripala je Raheli Dìdi}izvr{noj direktorici CIVITAS@BiH koja je citiraju}ifizi~ara i teoreti~ara Ricarda Feynmana, kazala:''Demokracija predstavlja izuzetan model samo akose prihvati kao sustav na kojem se ideje mogu razvi-jati, isprobavati u praksi i odbacivati ukoliko sepokaù lo{im, te ponovo prihvate nove ideje, daklekao sistem otvorenih kanala za dotok novih ideja.Ukoliko èlimo rije{iti problem koji do sada nismorije{ili, vrata u nepoznato moraju ostati od{krinuta.»Iskoristila je priliku da oda priznanje svim autorimanaglasiv{i da je ovo prvi zajedni~ki Zbornik u Bosni iHercegovini na kome su radili profesori svih sveu~ili{ta.

Promotori zbornika bili su i neki od autora radovaZbornika radova koji su izme|u ostalog kazali:

Mile Ili}, jedan od autora i redovit profesor Filozofskogfakulteta u Banjoj Luci kazao je da CIVITAS vi{e nije pro-gram ve} model kurikuluma.

Rasema Dìnalija, jedna od autorica, predstavljaju}i pro-gram CIVITAS@BiH kazala je da je do sada u na{ojzemlji obu~eno 14 000 nastavnika tiskano i donirano500 000 knjiga za u~enike i nastavnike odnosno da jevi{e od 760 000 u~enika bilo uklju~eno u neki dio pro-grama gra|anskog obrazovanja CIVITAS.

Dr. Slavica Juka, docentica naglasila je da je ovaj

zbornik tiskan na tri jezika i dva pisma zadovoljiojedno od temeljnih ljudskih prava, pravo jezika igovora. Tako|er je istakla da ovaj zbornik nijepomo} samo studentima ve} je pomo} i nas-tavnicima koji se bave radom na gra|anskomobrazovanju.

''Ovo je ~edo u izdava~koj djelatnosti nasveu~ili{noj razini i ovo je samo prvi korak zanove izdava~ke i stru~ne poduhvate'', rije~i suAsima Peca, sa PA Mostar.

Damir Kuki}, docent Pedago{kog fakultetaZenica i ~lan istraìvackog tima istakao jeposebnu vrijednost ovog Zbornika u kome su

radovi profesora sa svih sveu~ili{ta jer je onprvi korak ka provedbi Bolonjske deklaracije.

êstitke u ime Vlade USA svim onima kojisu na bilo koji na~in pomogli da ovo zna~ajnodjelo ugleda svijetlo dana uputio je DouglasEbner, direktor ureda za odnose sa javno{}upri veleposlanstvu USA u Sarajevu. On jenaglasio da partnerstvo pokazano na pripre-manju ovog zbornika ukazuje da rad nagra|anskom obrazovanju u ovoj zemlji imaperspektive.

G|a Linda Rando, kazala je da jeposebna ~ast biti na ovoj promociji i u imesvih ameri~kih partnera ~estita svima naizvrsnom radu na ovom Zborniku.

Posebnu pomo} u pripremanju ovogZbornika dala je prof. dr. Nancy Haas izArizone koja je u svome obra}anju odalaiskreno priznanje svim autorima kao iRaheli Dìdi} izvr{noj direktorici CIVITAS.-Izrazila je svoju zahvalnost za pruènu pri-liku da radi na ovom za nju povijesnom pro-jektu. Za nju je ova knjiga simbol ljudskihprava koja je i prva knjiga ova vrste u BiH.Iskustva ste~ena u BiH rado }e prenijetikolegama u USA.

Prof. Branko Savi}, lektor koji je sigurnoostavio najvi{e vremena u pripremanjuZbornika kaè da je od ljeto{nje ideje dodanas za ovo kratko vrijeme ugledala svijet-lo dana jedna knjiga koja ima zaista poseb-nu vrijednost. Bio je to teàk put od sirovogmaterijala do ovog Zbornika koji je ve} dos-

tupan prije svega studentima kojima je namijenjen kao i drugimakoji se bave gra|anskim obrazovanjem. Prof. Savi} nabrojao jesve autore i njihove radove koji su predstavljeni u ovoj knjizi ikazao je da ova knjiga ima jednu poruku: ''Sloboda nikada nedolazi sama, za nju se treba boriti.'' I ljudske slobode i prava ne}edo}i sami po sebi za njih se treba boriti a ova knjiga sigurno }epomo}i u toj borbi. Na kraju, prof. Savi} je istakao da }e svakaknji`nica u BiH dobiti besplatno po deset primjeraka knjige kao isve knji`nice na sveu~ili{tima u BiH.

13 NA[ CIVITAS

PROMOCIJE NA[IH IZDANJA

PROMOVIRAN ZBORNIK RADOVA''DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA''


U ovom broju vam predstavljamo neke od koordinatora Civitasa.

14 NA[ CIVITAS

PREDSTAVLJAMO KOORDINATORE

VESNA MILAVI],op}inski koordinator iz Mostara

Vesna je zaposlena u Medicinskoj {koli u Mostaru kao nastavnikstru~noteorijske nastave. U programske aktivnosti Civitasa uklju~ena je od1996 godine.

Pored poslova koordinatora ona je i trener za obuku nastavnika.Za svoj dosada{nji anga`man u ovom programu ona kaè: "Ponosna sam

{to sam ~lan porodice Civitasa u BiH. U proteklom periodu sam nastojalada animiram {to ve}i broj nastavnika i u~enika da se uklju~e u aktivnosti izoblasti gra|anskog obrazovanja. Zadovoljna sam sa dosada{njm u~e{}emvelikog broja osnovnih i srednjih {kola u takmi~enju Projekat gradanin.

Smatram da smo uspjeli osposobiti i dovoljan broj nastavnika za realizaci-ju programa u redovnoj nastavi."

Vjeruju}i u uspjeh ovog programa i u budu}nosti ona kaè:"Mislim da }e se ovaj program i dalje uspje{no {iriti preko vrti}a, {kole,

univerziteta i roditelja na cijelu zajednicu i tako doprinijeti demokratizacijina{eg dru{tva, a znanja koja mladi sti~u, pomo}i }e im da postanu aktivni iodgovorni gra|ani. Bit }u sretna i zadovoljna da i dalje u~estvujem u realizacijiprogramskih aktivnosti Civitasa u na{oj zemlji"

DU[ANKA DOBRIJEVI] je koordinator za regiju Prijedor

Du{anka radi kao nastavnik u O.[."Petar Ko~i}" u Prijedoru.Pored uloge koordinatora uspje{no radi i kao trener.U programu Civitasa uklju~ena je od 1997 godine.Boravila je u SAD-u kao ~lan delegacije i stekla zna~ajna iskustva za realizaciju

programskih aktivnosti gra|anskog obrazovanja.O zna~aju ovog programa ona kaè:"Znanja koja u~enici sti~u iz gra|anskog obrazovanja i demokratije i ljudskih

prava kao i iskustva u takmi~enju Projekt gra|anin, pomaù im da misle svojomglavom i donose vlastite odluke. To u {kole unosi nov i druga~iji stil pona{anjakao i bolju komunikaciju sa lokalnom zajednicom. Pored toga ove programskeaktivnosti pruàju radost i zadovoljstvo zbog druènja i sklapanja novih prijateljs-tava. Cijenim da je ovaj program dobro prihva}en od u~enika, nastavnika i roditeljai da je izazvao simpatije u javnosti, zato mu predvi|am svijetlu budu}nost"

KARLO ZELENIKA je koordnator za Zapadno -hercegovacku zupaniju.

Karlo je profesor u srednjoj {koli u [irokom Brijegu.U Civitasu je od 1996. godne i imao je priliku da stekne znanja i iskustva iz ovog

programa kroz redovne obuke i prilikom boravka u SAD. On smatra da su programigra|anskog obrazovanja i Demokracije i ljudskih prava, koje u~enici izu~avaju u {kola-ma, kao i u~e{}a u takmi~enjima i Civitasovom kampu u Br~kom, prilago|enimogu}nostima i interesovanjima u~enika i zato su dobro prihva}eni. Za budu}nostCivitasa on kaè: "Realizacija ovih programa od vrti}a do fakulteta pruà mogu}nost zarazvoj demokracije, gra|anskih vrlina i po{tivanje ljudskih prava i sloboda. Drago mi je{to mogu svojim anga`manom pomo}i mladima i njihovim nastavnicima da kroz ovajprogram otvaramo vrata svijetlijoj budu}nosti”.


Moète li nam ne{to re}i o Vama i Va{em poslu uAmbasadi Sjedinjenih Ameri~kih Dràva u Bosni i Hercegovini.

Ja sam slu`benik Slu`be za vanjske poslove u sklopuAmeri~kog State Department-a, a prije toga i Ameri~ke agencijeza informisanje (USIA) ve} skoro 18 godina, i sluìo sam u 5zemalja kao i u Washington-u, DC. Prije toga sam kratko radiokao pomo}nik osoblja Kongresmena, {to je bilo vrlo interesant-no iskustvo za nekoga ko je tek zavr{io fakultet.

U Bosni i Hercegovini sam od jula 2000 godine, u funkcijidirektora Ureda za odnose s javno{}u Ameri~ke ambasade uBosni i Hercegovini sa sjedi{tem u Sarajevu.

Osim poslova koji se odnose na obrazovanje i gra|anskoobrazovanje, na{ ured je zaduèn za realizaciju programa profe-sionalne i obrazovne razmjene kao i razmjene mladih. Tu jeuklju~en i me|unarodno priznati Fulbright program na uni-verzitetskom nivou, do-diplomski i diplomski program prekokojeg mladi iz Bosne i Hercegovine odlaze u SAD na studij.

Radimo i na kratkoro~nim projektima. Mi, tako|er, podrà-vamo kulturne programe u BiH, uklju~uju}i saradnju s velikimkulturnim i filmskim festivalima, blisko sara|ujemo s univerzitet-skim i javnim bibliotekama {irom zemlje - npr. uskoro }emootvoriti «Ameri~ki kutak» ~itaonice u bibliotekama u Zenici i Tuzli- a imamo i na{u vlastitu malu biblioteku -ARC, s informacijamai mogu~no{}u istraìvanja za one koji èle da nau~e ne{to vi{e oSjedinjenim Dràvama.

U isto vrijeme, Ured je odgovoran za sve aktivnostiAmeri~ke ambasade, a vezane za djelatnost medija i objavlji-vanja, uklju~uju}i ugovaranje intervjua s Ambasadorom SAD-ai drugim uposlenicima ambasade, kao i posjete va`nih li~nostiiz SAD-a, odràvanje radnog kontakta s novinarima i koordini-ranje s drugim predstavnicima za {tampu glavnih me|unaro-dnih ogranizacija u Sarajevu. Naravno, sve ovo uklju~uje radodredenog broja ljudi - mi smo djelotvoran tim u ambasadi i uUredu za odnose s javno{}u. [to se privatne strane ti~e,odrastao sam u (Michigan)Mi~igenu i (Texas)Teksasu u SAD-u,a moji prija{ni zadaci u Vanjskim Poslovima su bili u Zairu

(Kongo), Nigeriji, Lesotu i Poljskoj. Svako mjesto je bilodruga~ije, fascinantno, dare`ljivo i izazovno na svoj na~in. Tozasigurno vrijedi i za moj posao i ìvot u Sarajevu.

Koja su Va{a dosada{nja iskustva u radu s Uredom CIVI-TAS-a i CIVITAS mreòm u BiH?

Ja gajim i izraàvam veliko po{tovanje prema ljudima koji suuklju~eni u Civitas u ovoj zemlji, kako za one koji posve}eno radeu Uredu Civitas BiH, tako i za doprinos ~lanova mreè Civitas-a.Na kraju krajeva, trajne pozitivne promjene su zasnovane na radu,stru~nosti i posve}enosti ljudi iz BiH, a ne na me|unarodnimzvani~nicima, koliko god oni bili talentirani, posve}eni i marljivi.Mislim da je jedan od najboljih primjera, koje sam vidio u svomtrogodi{njem radu, ~injenica da je promjena zaista mogu}a. Touklju~uje ne samo iniciranje reforme, s ciljevima i izjavama, negoi samu promjenu, te to ~ini napredak koji uti~e na nastavnike iu~enike svakodnevno upravo mreà Civitas koordinatora.

Po Va{em mi{ljenju, koja je uloga CIVITAS-a i gra|anskogobrazovanja u trenutnom procesu reforme obrazovanja?

Kao prvo, trebamo napraviti korak unazad i razmotriti uloguinformiranog gradanina, sposobnog i motiviranog za u~e{}e ulokalnoj vlasti, u dru{tvenim organizacijama, sposobnog daiskaè svoje potrebe i o~ekivanja javnim slu`benicima i izabran-im zvani~nicima.

To je ne{to vi{e od glasanja i izbora, iako je i to dio ove pri~e;ovdje se radi, takoder, i o dinamici gra|anskog angaìranja iuklju~ivanja u organizacijama i institucijama koje uti~u na njihovìvot i njihovo dru{tvo. Kroz Civitas, mladi ljudi {irom Bosne iHercegovine u~e upravo to, i postavljaju primjer drugima.

Samo pogledajte portfolije koje u~enici prave u Civitas progra-mu «Projekt gra|anin». U~enici definiraju odre|eni dru{tveni prob-lem, bilo da je u pitanju zaga|enost lokalnog izvora vode ili potre-ba postavljanja semafora na opasnoj raskrsnici ili neadekvatnouklanjanje snijega i leda tokom zime. Vidio sam vi{e od samogdiskutiranja o problemu; u~enici su iskoristili svoje iskustvo uProjektu gra|anin i primijenili ga, apelovali na lokalne medije, kon-taktirali zvani~nike u Vije}u, lobirali za promjenu, za napredak, zauslugu koju zasluùju od strane op}inskih vlasti. Gra|ansko obra-zovanje i Civitas posebno, im daje vje{tine, iskustvo i inicijativu dademokratija djelotvorno zaìvi za gra|ane njihove zemlje.

Glavni cilj gra|anskog obrazovanja jeste u~e{}e u~enika i nji-hova interakcija, razmi{ljanje i odgovor, izraàvanje svojih ideja imi{ljenja kao i po{tovanje tu|ih. Iste interaktivne metode su dioop}ih ciljeva postavljenih za modernizaciju obrazovanja, odmi-canje od suhoparnog zapisivanja i pam}enja. Po{tovanje drugihje tako|er u duhu integracije u {kolama, kao i jednak pristup ine-diskriminacija u u~ionicama.

Koja je Va{a poruka u~enicima, nastavnicima i drugim~lanovima porodice Civitas?

êstitam i nastavite s dobrim radom! Vi takoder postavljateprimjer drugima po pitanju uticaja i doprinosa Civitas-a. Takoderdajete veoma vaàn doprinos cjelokupnom obrazovanju ibudu}nosti Bosne i Hercegovine.

15 NA[ CIVITAS

INTERVIEW

Ja gajim i izraàvam veliko po{tovanje prema ljudima koji su uklju~eni

u Civitas u ovoj zemljiMarina Mihalj, Douglas Ebner i Lynda Rando


Gospodine Ouigley, moète li iznijeti va{e utiske sa ovo-godi{njeg takmi~enja sa aspekta kvaliteta portfolija i usmenihprezentacija u~esnika?- Mogu re}i da je u Bosni i Hercegovini u ovaj projekat uklju~enve}i procenat u~enika nego u SAD ili bilo gdje u svijetu. U odno-su na predhodne godine vidan je napredak u kvalitetu i portfoli-ja i porezentacija i raznovrsnosti problema koje u~eniciistraùju.

Kako Vi vidite budu}nost ovog projekta?- Vrlo optimisti~no, dugoro~no gradimo demokratsku bazu koja}e pozitivno uticati na pobolj{anje demokratskog okruènja uBosni i Hercegovini.

[ta za Vas i Va{u suprugu zna~i prisustvo ovoj mani-festaciji i boravak u BiH?-Ovo doìvljavamo kao nagradu, satisfakciju za uloèni napor.Ovdje smo sa na{im kolegama i prijateljima, a sa mnogima odnjih to prijateljstvo traje ve} sedam godina. Svi mi imamo isteciljeve i iste nade.

Imate li neku poruku za kraj?- Kada sam ovdje bio prvi put 1996. godine, jedan ~ovjek mi jerekao: »Nemojte biti kao ostali, da do|ete jednu, dvije godine iodete». Kao {to vidimo, mi trajemo i mogu Vas obavijestiti da jeKongres odobrio da se ovaj program produì narednih {estgodina. Ovaj program se {iri u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori iMakedoniji, a tome mnogo doprinose i ljudi iz BiH koji su ve}u~estvovali kao treneri u ovim zemljama.

Svima ~estitam i nadam se novim uspjesima u radu.

Intervju vodila: Azemina Ma{inovi}

16 NA[ CIVITAS

INTERVIEW

Na finalnom takmi~enju Projekt gra|anin koje je odr�ano od 16.-18. maja 2003 god. kako je to uobi~ajeno prisustvovao je gosp. CHARLESN.QUIGLEY, izvršni direktor

Centra za gra|ansko obrazovanje, sa suprugom Netty.Tu priliku smo iskoristili za kratak intervju:

BiH primjer drugima

HVALA JANET!Janet Miller, ata{e za kulturu i obrazo-

vanje Ambasade SAD u Sarajevu pratila jerazvoj CIVITAS@BiH od septembra 2001 ipruàla izvanrednu podr{ku na{em progra-mu. 13 juna 2003 ~lanovi Civitas porodiceu BiH uprili~ili su skroman ispra}aj na{ojJanet jer ona odlazi na novu du`nost. Ovoje bila prilika da joj se jo{ jednom izrazizahvalnost za sve njene napore i podr{kukoju nam je nesebi~no pruàla i da sezaèli mnogo uspjeha na novoj du`nosti.HVALA JANET!


Recite nam ne{to o sebi iVa{oj ulozi u Civitasu u BiH?

Moja profesionalna karijera u poljuobrazovanja za demokratiju je u stvaripo~ela kada sam se udala za svog pre-divnoga muà Roba, i kada smo sepreselili u Arizonu, koju su u to vrijemejo{ uvijek nazivali ''Divlji Zapad'', i tamozapo~eli novi ìvot. Moja nova karijeraje tako|er procvijetala kada sampo~ela raditi kao obrazovni expert uArizoni na Vrhovnom sudu te dràve,gdje sam nau~ila kako da organizujem,razvijam, i implementiram obrazovneprograme za sudije. U 1988, sam sepridruìla Arizona Foundation for LegalServices and Education (ArizonaFondacija za pravne usluge i obrazo-vanje). Rade}i za fondaciju primila sampoziv od Chucka Quigley-a, Izvr{nog direktora Centra za gra|ansko obra-zovanje, koji me pozivao da postanem njihov partner za gra|ansko obra-zovanje u BiH. Rat se zavr{io, Dayton je po~eo da se implementira igra|ansko obrazovanje je stvarno bilo potrebno. Ja sam trebala da seobaveèm samo na godinu dana. Pro{lo je sedam godina od tada i moramre}i da je to najbolja odluka koju sam ikad donijela (poslije udaje za Roba).Ja volim Bosnu i Hercegovinu....Ja volim ljude....Ja volim izazove....BiH jemoja druga domovina.

Koja je moja uloga u Civitas-u? Nedavno sam napustila fondaciju izapo~ela svoju vlastitu consulting kompaniju koja se zove ''CrossContinent Consulting''. Najbolja stvar sada kad sam "svoj gazda", je toda imam vi{e vremena da se posvetim me|unarodnim poslovima, i vrlosam zadovoljna time {to mogu da nastavim saradnju sa Centrom zagra|ansko obrazovanje i Civitasom u BiH. Moja uloga danas je vrlorazli~ita nego moja uloga prije sedam godina isto kao {to je i ulogasamog Civitas-a razli~ita. Djelokrug, va`nost i izazovi obrazovne reformeprednja~e nad ostalim politi~kim problemima u BiH. Civitas u BiH je pomom mi{ljenju broj jedan u obrazovnim programima o demokratiji iobuci nastavnika. Od pocetka i obuka po selima pa do razvoja i imple-mentacije instituta za akreditaciju je gigantski skok naprijed. Mojauloga od sada je da se uvjerim da plan i struktura koju smo napravilizajedno i u suradnji sa obrazovnim ministrima bude implementirana uvremenskom roku koji smo zamisli. Plan je napredan i pouzdan i trebaosigurati da Bosanskohercegova~ki nastavnici, profesori, asistenti, ipedago{ka nadzorna tijela, kao i ostali va`ni faktori u demokratskomobrazovanju imaju jednaku, pravednu, i transparentnu priliku da razvijui unaprijede svoje nastavni~ke sposobnosti i da budu prepoznati kaoljudi koji su kvalifikovani da predaju o demokratiji i ljudskim pravima una{im osnovnim i srednjim {kolama i kroz na{e univerzitetske pro-grame.

Koji su primarni ciljevi Va{e posjete Sarajevu?Uvijek mi je cilj da provedem vrijeme rade}i ne{to na terenu i da se

sretnem sa nastavnicima, u~enicima, pedago{kim nadzornicima, min-istrima i ostalim koji mogu uticati na obrazovnu reformu i uticajdemokratije i ljudskih prava na obrazovanje u BiH. Zajedno sa osobljemCivitasa dijelimo zajedni~ki cilj osiguravanja kvalitetnog programa i uslu-ga nastavnicima i u~enicima. Na stranu moje ugovorene obaveze,najve}a mi je nagrada gledanje ''demokratije'' na djelu kroz nas-tavni~ke workshopove i Projekat gra|anin.

Koja su Va{a iskustva u radu sa Civitasovom mreòm i Uredomu BiH?

Ovo je jedna {ala koju }u da podijelim sa vama. Prije nekoliko

mjeseci sam pregledala dokumentza planirani radni budèt; i stalnosam primje}ivala rije~ ''radnagrupa''. Prirodno pitala sam RaheluDìdi}, Izvr{nu direktoricu Civitasa uBiH, za{to nam je potrebno tolikoradnih grupa. Rahelin odgovor je bio''kada dode{ u Sarajevo shvati}e{''.Nikada vi{e ne}u dovesti u pitanjepotrebu za ''radnom grupom''.Tokom moga zadnjeg dolaska uSarajevu ja sam se stalno sastajalasa radnim grupama...dan, no}, sub-ote i nedjelje. Ove grupe su sastavl-jene od veoma posve}enih pojedi-naca, dobrovoljaca iz cjele BiH kojiputuju kilometre i kilometre, da sesastanu i rade na mno{tvu projeka-ta zbog strasti da {ire sjeme

demokratije. Uvjerena sam da bi sli~an rad ovdje u Americi oduzeomjesece ako ne i godine. Da nije bilo posve}enosti, te{kog rada i dugihsati koje su uloìli ~lanovi radnih grupa i osoblje Civitasa, uvjerena samda ne bi bilo ni programa za demokratiju i ljudska prava u BH {kolamai univerzitetima. Veliki broj nastavnika i u~enika koji u~estvuju utakmi~enjima Projekta gra|anin je jasan i uvjeravaju}i dokaz velikog uti-caja Civitasa i njegove mreè i potrebe za radnim grupama.

Da li moète da objasnite ideju i ciljeve koji stoje izaCivitasovog centra za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava zana{e ~itatelje?

Od Civitas po~etaka, zna~i od 1996, hiljade ìvota je dotaknuto ipromijenjeno kroz demokratiju i obrazovanje za ljudska prava. Sadakada imamo to dugo iskustvo u najboljoj smo poziciji da napravimokorak naprijed i institucionaliziramo u~enje o demokratiji i ljudskim prav-ima budu}im generacijama u~enika. Na{i planovi za certifikaciju nas-tavnika za demokratiju i ljudska pravia podrazumijeva i jednu strukturukoja }e omoguciti nastavnicima jedan kontinuirani visoko profesionalnirazvoj, obuku i obrazovanje, koje }e pobolj{ati njihove nastavnickesposobnosti, i oja~ati shvatanje i primjenjivanje principa demokratije.Ne moèmo o~ekivati da {kole, bilo da su u Bosni ili u Americi, stvoredjelotvorne gra|ane, a da prvo nemaju dobre nastavnike. To zna~iomogu}iti nastavnicima da razviju osnovne kompetencije potrebne dau~enike pripreme da budu djelotvorni gra|ani. Po prvi put u historiji BiH,nastavnici }e biti u prilici da poha|aju akreditovane ~asove koji }e ihdovesti do potrebnog certifikata. U sljede}ih nekoliko mjeseci }emopokrenuti pilot program za srednjo{kolske nastavnike i ostale detaljevezane sa proces akreditacije. U me|uvremenu smo uspostaviliUpravni odbor koji je sastavljen od lidera u obrazovanju iz cijele BiH, i3 sektora koja }e da razviju standarde za certifikaciju, i ostale materi-jale za Institut, kao i kriterije koji }e morati biti zadovoljeni od stranebudu}ih trenera i osoblja na Institutu.

Koja je Va{a poruka u~enicima, nastavnicima, i ostalim ~lanov-ma porodice Civitas?

Demokratijma vladaju informirani gra|ani. Bilo da smo nastavnici,vodoinstalateri, drvosje~e, bankari, ili roditelji, mi smo prije svega gra|ani.I sa tom ~injenicom dolazi i individualna i kolektivna odgovornost dauklju~imo ostale gra|ane u debate, forume i dijaloge. Mislim da je ovajkorak ~esto ''zanemaren'' ili mo`da uzet za gotovo u razvijenim demokrati-jama. Samo-vlada se ne de{ava sama po sebi. Prije nego {to moèmo datraìmo od gra|ana da koriste svoje uloge i odgovornosti u samo-vladi onimoraju da budu adekvatno pripremljeni za to. Po meni, obrazovanje je jedi-ni na~in da se odbrani demokratija u ovim vremenima punim izazova.

17 NA[ CIVITAS

INTERVIEW Lynda Rando

Demokratijama vladaju informirani gra|ani


Ove, 2003. godine u Kantonu Sarajevo na op}inskimtakmi~enjima “Projekt gra|anin” u~estvovao je zaista impozan-tan broj u~enika.

Na takmi~enja je iza{la 91 ekipa, tj. 728 u~enika i 91 nas-tavnik. Takmi~enjima su prisustvovali direktori osnovnih {kola,pedagozi, nastavnici, roditelji, predstavnik Prosvjetno-pedago{kog zavoda Kantona Sarajevo, predstavnici op}ina ikoordinatori Kantona. Sa svojim projektima predstavili su se iu~enici sa posebnim potrebama. Sudija-ocjenjiva~a je bilo 54.Podijeljeno je 819 certifikata, 1000 rasporeda te 92 plakata.Medijska podr{ka pruèna je od : TVSA, TV HAYAT, TV FIVA, Dne-

vnog avaza, Oslobo|enja, putem interneta, privatni zapisikamerom, fotografije i sl.

Na sastanku op}inskih koordinatora zaklju~eno je da su ovo-godi{nja op}inska takmi~enja do sada najmasovnija i najboljeorganizirana. Naravno, sve ovo je rezultat zaista predanog radaop}inskih kordinatora Kantona Sarajevo i odli~ne podr{ke uredaCIVITAS@BiH i nadle`nih institucija, prvenstveno Prosvjetno-pedago{kog zavoda u Sarajevu i g|e Mevlide Pekmez, direk-torice, te gdina Hasana Bi{~evi}a, savjetnika.

Na kantonalnom nivou predstavile su se sljede}e ekipe:

18 NA[ CIVITAS

PROJEKT GRA\ANIN

KANTON SARAJEVOTAKMIÊNJA - PROJEKT GRA�ANIN

OSNOVNE [KOLE:

1. MULA MUSTAFA BA[ESKIJAMALOLJETNI^KA DELIKVENCIJA

2. KATOLI^KI [KOLSKI CENTAR - NARKOMANIJA

3. POFALI]I - LEDENICE UBIJAJU

4. MEHMEDALIJA MAK DIZDAR - TURIZAM

5. PRVA OSNOVNA [KOLA - NARKOMANIJA

6. 6.MART-HAD@I]I - SLOBODNO VRIJEME

7. ZAHID BARUD@IJA-VOGO[]AMI ZASLU@UJEMO BOLJE OBRAZOVANJE

8. PODLUGOVI - ILIJA[KUDA POSLIJE OSNOVNE [KOLE

SREDNJE [KOLE:

1. SREDNJA MUZI^KA [KOLA - MUZI^KA (NE) KULTURA

2. SREDNJA MEDICINSKA [KOLAKO SE PU[ENJA (NE) BOJI JO[?

3. TRE]A GIMNAZIJA - NASILJE U PORODICI

4. PETA GIMNAZIJASOCIJALNO PATOLO[KE POJAVE U DRU[TVU

5. ÊTVRTA GIMNAZIJAPORAST MALOLJETNI^KE DELIKVENCIJE

6. MJE[OVITA SREDNJA [KOLA- HAD@I]IUVO\ENJE VI[E ODMORA TOKOM [KOLSKE GODINE

7. MJE[OVITA SREDNJA [KOLA-VOGO[]APROBLEM NEZAPOSLENOSTI

8. GIMNAZIJA ILIJA[ - NEZAPOSLENOST

Sa takmi~enja u op}iniNovo Sarajevo

U~enici srednje grafi~ke {kole prezentiraju svoj portfolij

Pi{e:


PREGLED AKTIVNOSTI U PROJEKTUGRA�ANIN U [KOLAMA �UPANIJE

SREDI[NJA BOSNANakon {to su tijekom prvog polugodi{ta u svimosnovnim i srednjim {kolama u~enici po~eli s real-iziranjem Projekta gra|anin, na sastanku sop}inskim koordinatorima koji je odràn u sije~nju2003. god. utvr|en je kalendar natjecanja.Utvr|eni kalendar je dostavljen nadle`nom ministarstvu iproslije|en svim {kolama.Prema tom kalendaru, sva {kolska natjecanja suokon~ana do 22.3.2003. god. Na njima je sudje-lovalo 127 ekipa osnovnih i 50 srednjih {kola.Op}inska natjecanja su odràna u periodu od 5-12.3.2003. god. a u 11 op}ina na{e ùpanije sud-jelovalo je 49 ekipa osnovnih i 23 ekipe srednjih{kola.@upanijsko natjecanje je odràno u O[ »Stojkovi}i»Op}ina Novi Travnik u svibnju ove godine.

19 NA[ CIVITAS

PROJEKT GRA\ANIN

Na kantonalnom takmi~enju u Sarajevu predstavili su sei u~enici Centra “Vladimir Nazor” (Centar za u~enike saposebnim potrebama)

Prezentacija u~enika “Prve osnovne {kole” Ilidà


CIVITAS uOsnovnoj {koli

"Dositej Obradovi}"Prijedor

U na{oj {koli je provedeno {kolsko takmi~ewe iz pro-jekta CIVITAS-a po programu "Unapre|ewe i razvojdemokratije u {koli", 31.3.2003. godine. Svoje teme jeprezentovalo osam odjeqewa sedmog razreda utakmi~arskom duhu, a jedno odjeqewe osmog razreda bilisu gosti takmi~ewa i prezentovali svoj problem vankonkurencije. Takmi~arski dio izveli su u~enici sedmog razreda,prezentuju}i sqede}e probleme:

VII1 Ure|ewe u~ionica - nast. Vla~ina ZoraVII2 O~uvawe {kolskih prostorija - nast. Matija{

GorjanaVII3 Koje zanimawe je za mene - nast. Miloica

KristinaVII4 Nasiqe - nast. Mar~eti} MilenaVII5 Pu{ewe - nast. Purkovi} BiqanaVII6 Kako bi se mi povezali sa {kolama u Evropi -

nast. Kova~evi} SavaVII7 Narkomanija - nast. Maksimovi} DraganVII8 (Hambarine) Narkomanija - nast. Dunovi} Goran

Na {kolskom takmi~ewy, u~enici VII5 razreda osvojilisu prvo mjesto. Drugo mjesto osvojili su u~enici VII6,tre}e VII4 razreda. Na op{tinskom takmi~ewu, u~enici VII5 razreda, saprezentacijom problema "Pu{ewe" kojeg su rje{avali,osvojili su tre}e mjesto. Na{a {kola je imala ~ast da bude doma}in regionalnogtakmi~ewa na kome su u~estvovale ekipe prvaci {kol-skih takmi~ewa iz op{tina: Prijedor, Novi Grad,Kozarska Dubica i Kostajnica. U toku {kolske 2002./03. godine programom CIVITAS-aobuhva}eno je ukupno 194 u~enika, koji su se aktivirali

na rje{avawu pomenutih problema. Pored toga, programom "Razvoj i unapre|ewe demokratijeu {koli" obuhva}eni su i ostali u~enici od prvog doosmog razreda kroz ~asove odjeqenske zajednice.

20 NA[ CIVITAS

Projekt gra|anin kao najinteresantniji dio programa CIVITAS-adoìvio je {kolske 2002/2003. godine sna`nu ekspanziju.Gotovo da nema {kole ili op}ine u BiH u kojoj nije odràno {kol-sko a potom op}insko, kantonalno (regionalno) takmi~enje.Zbirni podaci o u~e{}u na takmi~enju najbolji su dokaz {irenja iprihva}enosti programa kod u~enika, nastavnika, profesora i{ire zajednice.

Svi u~enici su pokazali visok nivo ozbiljnosti u identificiranjuproblema u na{oj zajednici i davanju prijedloga za njihovorje{avanje.

Slijedi tabelarni pregled u~esnika po kantonima - ùpanijama iregijama:

PROJEKT GRA\ANIN

PROJEKT GRA�ANIN - TAKMIÊNJE NA SVIM NIVOIMA

P r e z e n t a c i j a v a n t a k m i ~ e w a

U ~ e n i c i VII5 - prvi na {kolskom, tre}i na o p { t i n s k o m t a k m i ~ e w u


Sarajevo 412 3296 94 16

Gora`de 30 240 10

Tuzla 400 3200 98 22

Zenica 373 2984 83 20

Ora{je 9

[iroki Brijeg 18 8

Biha} 283 2264 67 16

Mostar 111 888 63 12

Travnik 177 1416 76 22

Livno 22 176 18 8

Banja Luka 262 2096 55 20

Prijedor 138 1104 11 8

Bijeljina 144 1152 42 14

Doboj 43 344 20 14

Srbinje 130 1040 34 42

Br~ko Distrikt 82 656 16

Ukupno 2607 20856 695 241

Broj uklju~enih u~enika na takmi~enjima 78 210

21 NA[ CIVITAS

PROJEKT GRA\ANIN

Projekt gra|anin - takmi~enja 2003

Kanton/regija

# timova[kolskatakmi~enja

# u~e{}a u~enika(tim od 8 u~enika)

# timovaOp}inskatakmi~enja

# timovaKant./reg.takmi~enja

U~e{ce u programu Projekt gra|anin iove godine je, u odnosu na prethodnu, uporastu, a posebno u Republici Srpskoj.Naporima, i dobroj procijeni potrebaobuka nastavnika, PPZ Banja Luka jeuspio zainteresirati veliki broj nastavnika iu~enika.

Isto tako, kreiranjem bro{ure Projektgra|anin namijenjenoj prije svega nas-tavnicima koji rade na programu, kao iplakata PG koji je namijenjen u~enicima,pobolj{ao se pristup u razumijevanjupitanja javne politike ali i samog programaProjekt gra|anin.

Standardizacijom izrade portflija, vidnose pobolj{ao njihov kvalitet {to je idoprinijelo lak{em organiziranju posebnozavr{nog takmi~enja.

Ma{inski fakultet u Sarajevu u dane vikenda 17/18. maja2003. bio je mjesto okupljanja 32 najbolja tima iz cijele Bosnei Hercegovine koji su se plasirali na sedmo po redu zavr{notakmi~enje programa CIVITAS@ ''Projekt gra|anin''.Tokom cijele {kolske godine 2600 timova osnovnih i srednjih{kola sa oko 78 000 u~enika i nastavnika aktivno je radilo narealizaciji sadràja programa gra|anskog obrazovanja. Kruna pro-grama je ''Projekt gra|anin'' u kome u~enici prepoznaju nekeprobleme u zajednici i nude svoja rje{enja tih istih problema.Poslije takmi~enja na nivou {kola, zatim op}ina i na kraju kan-tona/ùpanija, regiona i distrikta dobili smo 32 pobjedni~ka timakoji su svoje portfolije i usmene prezentacije ponudile suda~kom

timu na ocjenjivanje. Sigurno je da su sve ekipe koje su do{le doovog nivoa najbolje i ovo je skup najboljih. Ipak neko mora bitinajbolji od najboljih kako je istakla Rahela Dìdi}, izvr{ni direktorCIVITAS@BiH a to }e odrediti suda~ki tim delegiran od koordina-totra Civitasa svih regiona, kantona, ùpanija.Gospo|a Dìdi} tako|er je istakla uspjeh svih u~esnika, izrazilazahvalnost predstavnicima ministarstava obrazovanja, peda-go{kih zavoda i ameri~koj ambasadi na izraènoj podr{ci uaktivnostima Civitasa.Suci koji su obavili teàk zadatak na kraju su odlu~ili da su tim-ovi ostvarili slijede}i plasman:

OSNOVNE [KOLE

[kola Tema Plasman

O{ ''Pofali}i'' Sarajevo ''Ledenice ubijaju'' Prvo mjesto

O{ ''Vuk Karad i}'' Prijedor ''Siroma{tvo u RS'' Drugo mjesto

O{ ''Ora{je'' Ora{je ''Seksualni odgoj u {kolama'' Tre}e mjesto

SREDNJE {KOLE

[kola Tema Plasman

Medicinska {kola Tuzla ''Izbori u TK 2002 Prvo mjesto

Gimnazija Banja Luka ''Nasilje u porodici'' Drugo mjesto

Gimnazija ''Preoptere}enost u~enika'' Tre}e mjesto

''Fra Grga Marti}'' Mostar

SEDMO ZAVR[NO TAKMIÊNJE ''PROJEKT GRAÐANIN''

NAJBOLJI ME�U NAJBOLJIMAOd 2600 timova osnovnih i srednjih {kola na zavr{no takmi~enje plasirala se 32 najbolja tima koji }e u~estvovati u ljetnom kampu ''

Br~ko 03 ''

Demokracija/Demokratija je najlošijaforma dr�ave ako izuzmemo sve ostale.

(Winston Churchill)


NASTAVAK S PRETHODNE STRANICEDa se u ovoj zemlji uspje{no provodi program gra|anskog obra-zovanja potvrdio je i Charles Quigley, direktor Centra zagra|ansko obrazovanje iz Kalifornije istakav{i da je ovo najrazvi-jeniji Civitasov program u cijelom svijetu i da mnogi trebaju dapreuzmu model koji se provodi u BiH. Ovom prilikom, u~esnicima takmi~enja obratili su se:G|a Emina Pandò je ispred Federalnog ministarsva obrazovan-ja, u ime ministra Zijada Pa{i}a, istakla sveobuhvatni trud svihu~esnika u Projektu gra|anin i uspjeh ove manifestacije koja jeve} tradicionalna i predstavlja potvrdu unapre|enjademokratskih odnosa u na{oj zajednici.Milo{ Milin~i}, direktor Pedago{kog zavoda i predstavnik

Ministrstva obrazovanja Republike Srpske, govorio je i u ime min-istra Gojka Savanovi}a prenose}i pozdrave i èlje da Projektgra|anin i mladi koji u njemu u~estvuju pokaù da je mladost takoja moè pokazati svima da se moè ìvjeti uspje{nije i bolje.Zato je govore}i iz du{e dao podr{ku za dalje aktivnosti Civitasakao {to je to ~inio i do sada.Sve ekipe u~esnice Zavr{nog takmi~enja stekle su pravo u~e{}au Civitasovom ljetnom kampu koji se organizuje po drugi put ive} se moè kazati da }e kamp prerasti u tradiciju. Najbolje èljeu daljem ìvotu, radu i {kolovanju a posebno ugodan i nezabo-ravan boravak u Ljetnom kampu poèlio je i Cristopher Hoh zam-jenik {efa misije SAD u BiH koji je svim ekipama uru~iozasluèna priznanja.

22 NA[ CIVITAS

Sarajevo, 17-18 MAJ, 2003

Osnovna {kola Pofali}i-Sarajevo"Ledenice ubijaju"êtvrta osnovna {kola-Br~ko"Problem pitke vode u Br~ko DC"O.[. Sveti Vasilije Ostro{ki-Trebinje"Zlostavljanje omladine"Osnovna {kola Fahro Ba{~elija-Gora`de«Mogu}nost uticaja na politiku upisa u srednje {kole»

Srednja Medicinska {kola-Sarajevo"Ko se pu{enja (ne) boji jo{Ekonomska {kola-Br~ko"Problem klasifikacija u {koli"Srednja ekonomska, trgova~ka, ugostiteljska i medicinska{kola - Trebinje"Uvo|enje seksualnog obrazovanja u nastavu"Srednja mje{ovita {kola Enver Pozderovi}-Gora`de"Turisti~ki potencijal BPK Gora`de"

Osnovna {kola Vuk Karadì}-Prijedor"Siroma{tvo u Republici Srpskoj"Osnovna {kola Aleksa [anti}-B.Luka"Nedostatak kvalitetnog TV programa za djecu"II osnovna {kola-Bosanska Krupa"Zlostavljanje djece"Osnovna {kola Fra Miroslav Dàja-Kupres"Slobodno vrijeme mladih u Kupresu"

Mje{ovita {kola Novi Grad"Kriminal" Gimnazija B.Luka

"Nasilje u porodici"U Gimnazija Sanski Most"Izgradnja deponije u S.Mostu-da ili ne?"Gimnazija Drvar-"Na{a {kola-brod koji tone"

Osnovna {kola Musa ]azim ]ati}- Zenica"U~enik u nastavnom procesu"Osnovna {kola Nova Bila"Izbor zanimanja u srednjoj {koli"Osnovna {kola Antuna B.[imi}a- Mostar"Droga" O.[. Vuk Stefanovi} Karadì}-Doboj"Neorganizovanost u~enika"

Ekonomska {kola- Zenica"Kupovina doma}ih proizvoda"Mje{ovita srednja {kola -Travnik"Proizvodnja i plasman doma}ih mlije~nih proizvoda" Gimnazija Fra Grge Marti}a -Mostar"Preoptere}enost u~enika" Stru~na {kola za radni~ka zanimanja-Derventa"Lo{a ure|enost u~ionica"

O.[.Vuk Karadì}-BijeljinaOpremanje kabineta informatike

Osnovna {kola SeonaProblemi obrazovanja u BiH

Osnovna {kola Ora{jeSeksualni odgoj u {kolamaOsnovna {kola Ko~erinPitka voda Srednjo{kolski centar Vuk Karadì} -LopareOsvjetljenje prilaza na{oj {koliSrednja Medicinska {kola Tuzla-Izbor u Tuzlanskom kantonu 2002Srednja {kola fra Martina Nedi}a-Ora{je-Droga i mladiSrednja {kola Fra Grga Marti}a- Posu{je-Humanizam

PROJEKT GRA\ANIN

Pregled svih ekipa na Zavr{nom takmi~enju"PROJEKT GRAÐANIN''

Suda~ki tim pratitakmi~enje


23 NA[ CIVITAS

PROJEKT GRA\ANINDatelji sa zavr{nog takmi~enja “Projekt gra|anin” 2002./2003.


1. Ekipa iz Trebinja: Za problem smo odabrali

nedostatak seksualnog obrazovanjamladih. Izme|u svih problemaizabrali smo upravo ovaj zbog nje-gove aktuelnosti tj. zbog masovnepojave maloljetni~kih brakova,tinejdèrskih trudno}a i velikog brojaabortusa na podru~ju na{e op{tine.Nau~ili smo kako da zajedni~kirje{avamo probleme, ne{to vi{e odemokratiji, kako odgovorno da sepona{amo prema sebi i svom tijelu iuop{te o pojmu seksualnosti samedicinskog aspekta.

2. Ekipa Medicinske {kole Mostar:Dugo u~estvujemo u ovom pro-

gramu. Prepoznajemo goru}e prob-leme u obrazovanju, ekonomiji,ekologiji, ìvotu mladih i u drugimsegmentima ìvota. Iskreno se na-damo da }e kroz na{e budu}eaktivnosti - istraìvanjem i prona-laènjem konstruktivnih rje{enjana{a lokalna zajednica postatiefikasnija. Efikasna zajednica jegarancija boljeg kvaliteta ìvljenjasvih njenih gra|ana, a mladihposebno.

Impresije sa Kantonalnogtakmi~enja odrànog 26.04.2003.g.

SARAJEVSKI KANTON''Kao prvo htio bih pohvaliti orga-

nizaciju takmi~enja kao i koordina-tore koji su ovo omogu}ili. A prijesvega èlio bih se zahvaliti na prilicikoja se pruà mladim osobama dakroz ovaj projekt ostvare svoja poli-ti~ka ubje|enja, da se zajedni~kimradom izbore za promjene za unapr-jedenje dru{tva kao i za zajedni~kodobro.

Ovaj projekt nam je ukazao nazna~aj timskog rada kao i na

~injenicu da politi~ka sudbina dràveleì u na{im zakonima i da nam ihdrugi ne}e skrojiti.

Poseban pozdrav prof. MisimuGegi}, koji nam je ovaj nastupomogu}io; kao i mojoj raji. Zajednosmo ja~i!''

Ba{i} Mirza u~enik MS[ Hadì}i

''Kao prvo èlio bih da pohvalimva{u organizaciju cijelog takmi~enjai naravno da se zahvalim {to stenam omogu}ili da ovim putem izne-semo svoje ideje o reorganizaciji{kolstva. Ovo nam je prvi put kaomladima, da smo u mogu}nosti daodlu~ujemo o ovako velikom projek-tu kao {to je reorganizacija {kolstvagdje su uklju~eni segmenti Vladezaduèni za obrazovanje. Kroz ovajprojekt izme|u ostalog smo shvatilida ne moramo ~ekati da nam nekoservira sve u ìvotu nego da pred-loìmo svoje ideje i da se izborimoza svoja prava, koja }e naravnokoristiti budu}im generacijamau~enika i profesora koji dolaze.Ovim putem èlim zahvaliti na{emvoditelju prof. Misimu Gegi}

Emir Kalem MS[ Hadì}i

''Takmi~enje je bilo veoma dobroorganizirano. Posjetiv{i ovu {koluupoznali smo u~enike drugih {kola ipodijelili smo mi{ljenja sa ostalimu~enicima o nekim va`nim temama iproblemima koji su sastavni dio diona{e svakodnevnice. @iri je bioveoma simpati~an, a atmosfera jebila veoma ugodna izlaganje.Mislimo da bi ovakvih druènja tre-balo biti {to vi{e.

O[ ''Podlugovi'' Podlugovi

U toku ovog dana stekli smojedno novo iskustvo koje }e namznatno pomo}i u na{em daljem{kolovanju. Da bi ovu subotu ugod-no proveli pomogla nam jeljubaznost osoblja ove {kole i drugihnastavnika. Cijenimo njihovu izuze-tnu tolerantnost. Bili smo prijatnoiznena|eni strpljenjem i pona-{anjem sudija. Do~ek koji nam jepriredilo osoblje ove {kole, pomo-gao nam je da trema nestane.Osje}amo se odli~no u va{oj {koli!Hvala!

O[ 6.mart Hadì}i

PROJEKT GRA\ANIN

Rekli su o radu na Projektu gra|anin Osnovna {kola Ko~erin[iroki Brijeg

@upanija Zapadnohercegova~ka

Prilikom odabira teme za Projekt gra|anin CIVITASprograma, mi u~enici O.[. Ko~erin, smo se odlu~iliza problem PITKA VODA NA KOÊRINU.

U obja{njenju problema potrebno je re}i dapodru~je Ko~erina jo{ nema rije{en problem snabdi-jevanja pitkom vodom. Ljudi se i danas koriste ~atrn-jama, kao i prije stotinu godina. Po{to je potro{njavode u dana{njem vremenu puno ve}a, ljudi te ~atrn-je pune cisternama, koje vrlo skupo pla}aju.

U pro{losti se ovaj problem nekoliko putapoku{ao rije{iti, ali uvijek bezuspje{no. Nakon na{ihsaznanja da na prostoru Ko~erina ima u podzemljudovoljno pitke vode, mi smo za Projekt gra|aninupravo uzeli ovu temu, jer je ona najaktualnija zaìtelje na{eg podru~ja.Tijekom obrade ove teme,obavili smo mnoge razgovore s ~elnim ljudima na{eop}ine Ovdje }emo samo spomenuti nas sastanaks predsjednikom Mjesne zajednice BrankomVukojom, koji je bio ugodno iznena|en na{im projek-tom i obe}ao punu potporu da se on realizira.Naro~ito nas se dojmio razgovor s gradona~elnikom[irokog Brijega Miljenkom Jeli}em. Gospodin Jeli}nas je vrlo srda~no primio i obe}ao financijsku pot-poru u izradi projekta za izgradnju vodovoda. Izradaovog projekta je ubrzo realizirana, velikim dijelom nainicijativu u~enika iz programa CIVITAS. Projekt jeizradio dipl.ing. Dragan Pavkovi}.

Po predra~unu, cijeli ovaj projekt bi ko{tao 4 100000 KM. Mi smo, nakon osvojenog prvog mjesta naop}inskom i ùpanijskom natjecanju, na{ projektpredstavili na zajedni~kom roditeljskom sastankucijele {kole. Kad smo vidjeli ushi}ena lica na{ihroditelja, znali smo da smo napravili pravu stvar, i tonam je bila najve}a nagrada za na{ veliki trud i zala-ganje. Nakon ove prezentacije, ljudi na{eg podru~jave} su se sastali nekoliko puta i razgovarali da seovaj goru}i problem kona~no rije{i.

Mi, u~enici O.[. Ko~erin, smo na dràvnom natje-canju u Sarajevu dobili nagradu za najbolje ura|enportfolij. O na{em uspjehu govorilo se na radio-postaji [iroki Brijeg. Tako|er je na{ rad popra}ennovinskim ~lancima u Ve~ernjem listu i SlobodnojDalmaciji.

Na kraju, mi u~enici O.[. Ko~erin sa svojim nas-tavnikom @eljkom Sli{kovi}em, moramo re}i da namje izuzetno drago {to smo uspje{no sudjelovali uProjektu gra|anin i time uspjeli pokrenuti na{egra|anstvo na rje{enje goru}ih problema u na{emkraju. Ustrajat }emo u na{im aktivnostima, sve dokproblem ne bude rije{en.

24 NA[ CIVITAS


Sedmi seminar za savjetnike / nadzornike PZ/ZZ[ krajemavgusta 2003.g. u Biha}u sa slijede}im ciljevima:

Pregled rada nadzornika / savjetnika u protekloj {kolskoj godini

Certifikacija srednjo{kolskih nastavnika demokratije i ljudskih prava

Dogovor oko implementacije zajedni~kih jezgriPlanovi za predstoje}u {kolsku godinuU~e{}e na Konferenciji o obrazovanju za demokratiju i ljudska

prava u Jugoisto~noj EvropiOvaj seminar bio je prilika da se sumiraju postignuti rezultati idogovore naredni zadaci. Ocijenjeno je da su ostvareni rezultatikojima treba biti zadovoljan ali koji sada dalje obavezuju.Posebno je istaknuta velika angaòvanost savjetnika / nad-

zornika na realizaciji vlastitih programa rada koji su utvr|eni napo~etku prethodne {kolske godine. Dogovoreno je da se u ovoj godini obu~i i certificira prva grupaod 30 nastavnika koji izvode predmet Demokratija i ljudska pravau srednjoj {koli te da se izvr{i obuka oko 2000 nastavnika kojipredmet izvode interdisciplinarno odnosno u okviru programarada odjeljenjske zajednice. Usugla{en je prijedlog da se u deve-togodi{njem obrazovnom sistemu predmet izu~ava interdiscipli-narno od prvog do osmog razreda a da u devetom razredu pos-toji poseban predmet demokratije i ljudskih prava.Predstavnici zavoda uzet ce posebno uce{ce na predstojecojKonferenciji zemalja Jugoistocne Evrope o obrazovanju zademokratiju i ljudska prava, koja ce se polovinom oktobra odràtiu Sarajevu. Ovakav na~in rada odràvanja seminara za djelatnikePZ / ZZ[ nastavit }e se i u ovoj {kolskoj godini prema posebnoutvr|enom planu i programu rada.

25 NA[ CIVITAS

AKTUELNO

BAWA LUKA

Nastavqaju}i realizaciju programskih zadataka stalnog stru~nogusavr{avawa CIVITAS je ovog qeta u Bawoj Luci organizovao obukutrideset koordinatora i trenera u oblasti informati~ke i nastavnetehnologije. Voditeqi ove obuke bile su Betsi Frederik, trener za nas-tavne tehnologije iz SAD i Rahela Xidi} izvr{ni direktor Civitasa uBiH. Vrijedni doma}ini osigurali su da se obuka izvodi u infor-mati~kom kabinetu Elektrotehni~kog fakulteta gdje su postojaliizuzetni uslovi za rad. Novoste~ena znawa u primjeni informati~ketehnologije i primjene novog softvera polaznici obuke ve} su po~elikoristiti u svakodnevnom poslu, a sa po~etkom nove {kolske godinestvori}e se prilike da se i kolege u {kolama upoznaju kako da koristepogodnosti koje pruàju savremena nastavna pomagala i metode.

S a o b u k e k o o r d i n a t o r a u B a w a L u c i

SEMINAR ZA NADZORNIKE/ SAVJETNIKE

Odr�an sedmi seminar za savjetnike/ nadzornike Pedagoških

zavoda / Zavoda za školstvo


1.[TA JE TO CERTIFIKACIJA ?Certifikacija (proces dobijanja potvrde/validnosti) je jasno definiran

proces koji potvr|uje da je osoba ispunila kriterije koji su u skladu spropisanim standardima; [ta se garantira certifikatom. Certifikat semoè dobiti u raznim poljima i na razne na~ine. Certifikati mogu bitiizdani samo od akreditiranih institucija, odbora ili organizacija.Certifikat se obi~no ne izdaje na neograni~eno vrijeme i mora bitiobnovljen nakon odre|enog vremenskog perioda.

2.ZA[TO SE VR[I CETRIFIKACIJA ?Procesom certifikacije se obavezuju i nadle`ne institucije i osobe

koje se certificiraju (u na{em slu~aju edukatori) na stalno stru~nousavr{avanje. Certifikacijom se takoder obezbje|uje priznavanje stan-dardom utvr|enih kompetencija, {to treba da se reflektira i u pravil-nicima o stru~nom napredovanju, jer se tako obezbje|uje kvalitetizvo|enja nastave.

3.KO ]E BITI CERTIFICIRAN I DA LI JE TO OBAVEZNO ?U Strategiji obrazovanja, Obe}anje br. 2 BiH ministri su se

obavezali da }e do 2006. g razviti procese i programe obuke i certi-fikacije za sve nastavnike osnovnih i srednjih {kola. Mi }emo se ovdjeograni~iti samo na nastavnike/profesore demokratije i ljudskih prava.Tu treba razlikovati dva stupnja certifikacije :

3.1 Prvi stupanj inicijalne certifikacije trebaju pro}i samo nastavni-ci demokratije i ljudskih prava (jer se tu zapravo radi o prekvalifikacijinastavnika), jer niko od njih nije stekao diplomu nastavnika/profesoraiz date oblasti.

3.2 Drugi stupanj certifikacije }e vaìti za sve nastavnike, i bit }euskladen sa svim ostalim predmetima. To }e zapravo predstavljat planstru~nog usavr{avanja nastavnika za period od narednih 5-7 godina.

4. KO ]E BITI NADLE@AN ZA IZDAVANJE CERTIFIKATA ?Trenutno se u okviru OSCE-ove radne grupe za pravni okvir izraduju

nacrti zakona, koje }e usvajati entitetske/kantonalne/ùpanijski par-lamenti. U okviru ove regulative na}i }e se i zakon o obrazovanjuodraslih, kao i odredbe o akreditaciji i certifikaciji. Ministarstva obra-zovanja su nadle`ne institucije koje mogu akreditovati odredenestru~ne institucije ili organizacije da izvr{e certifikaciju nastavnika.

Zbog nepostojanja odgovaraju}ih regulativa u ovom momentuCivitas je odlu~io da izradi Pilot projekt strukture i standarda za certi-fikaciju u ~ijoj su izradi u~estvovali predstavnici svih obrazovnih struk-tura kod nas.

5. NA KOJI ]E SE NAÎN VR[ITI CERTIFICIRANJE ?Poja{njenja data ovdje vrijede samo za slu~aj nastavnika/profeso-

ra koji predaju predmet «Demokratija i ljudska prava». Za nastavnike

razredne nastave proces certifikacije razvijaju na{e kolege u okviruprograma «{kole prijatelji djece» (Step-by-step), a Civitas }e ponuditisegment sadràja vezan za konceptualno u~enje:

Certifikacija pod rednim brojem 1. gore }e podrazumijevatiodre|enu verifikaciju znanja i sposobnosti, prema standardima koji suu fazi razvijanja. Certifikaciji profesora demokratije i ljudskih prava }epredhoditi edukativni program ~ije se trajanje uskla|uje saBolonjskom deklaracijom.

6. KOLIKO DUGO TRAJE PROCES SAMOG CERTIFICIRANJA ?Inicijalna certifikacija podrazumijeva i odre|ena predznanja, dakle

pravo }e prije svega imati profesori/nastavnici koji sada imaju pred-met ili su poloìli predmet «Demokratija i ljudska prava» na nekom odnastavni~kih fakulteta (u trajanju od 64 ~asa).

Kada nadle`ne institucije dozvole ili odobre ponudeni Pilot programinicijalne certifikacije, polaznici }e nakon 2-3 sedmice rada mo}i veri-ficirati zadovoljavanje standarda.

7. KOLIKO VREMENSKI VRIJEDI CERTIFIKAT, KADA SE TREBAOBNOVITI?

Certifikat za nastavnike/demokratije i ljudskih prava vrijedit }e kaoi za ostale nastavnike dru{tvenih nauka, u skladu sa odlukama kojedonesu nadle`ne institucije.

8. NA KOJI NAÎN JE MOGU]E APLICIRATI ZA PRIBAVLJANJECERTIFIKATA?

Nadle`ne institucije }e da propi{u na~in apliciranja, Civitas pravibazu podataka u kojoj su da sada 210 nastavnika koji su ispunili upit-nike na proljetnom seminaru. Aplikacije }e se primati i preko na{eweb stranice, ali samo za one nastavnike koji se nalaze u bazi.

9.KOLIKO KO[TA i KO SNOSI TRO[KOVE CERTIFIKACIJEUkoliko Civitas dobije licencu nadle`nih institucija da vr{i certifikaciju

svih nastavnika/profesora «Demokratije i ljudskih prava» mi }emo osigu-rati donacije, kao i za sve obuke i ud`benike donirane za ovih 7 godina.

Samo za proces razvijanja Pilot projekta odvojeno je 30,000 KM zatro{kove doma}ih eksperata, za provodjenje Pilot projekta i njegovuevaluaciju jo{ toliko. Ako tu dodamo jo{ i tro{kove 3 konsultanta izSAD, tro{kove u~esnika i predava~e na seminarima, vidjet }ete da jeCivitas alocirao oko 100 000 KM za razvoj ovog pilot projekta.

10. [TA JE SA NASTAVNICIMA DRUGIH PREDMETA i NJIHOVOMCERTIFIKACIJOM

U okviru radnih grupa OSCE-a, kao i programa EC TAER razvijaju sesli~ni programi i za ostale nastavnike - uostalom, to je obaveza kojusu sve obrazovne vlasti u BiH prihvatile.

26 NA[ CIVITAS

AKTUELNO

U Sarajevu ce se od 15.-18. oktobra u hotelu “Saraj” odràti Konferencija za demokratijju iljudska prava u Jugoisto~noj Evropi, Civitas: Me|unarodni program razmjene

Centra za gra|ansko obrazovanje.

Razlog za odràvanje konferencije je u podijeli informacija o najboljimprimjerima iz prakse i materijalima razvijenim u ovom regionu od straneCivitas-a me|unarodnog programa razmjene. Zemlje u~esnice konferencije su: Albanija, Bosna i Hercegovina,Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunija, Srbija i Crna Gora i Slovenija. U~esnici konferencije }e biti pred-

stavnici ministarstava obrazovanja, pedago{kih zavoda i lidera u polju gra|anskog obrazovanja, kao i stru~njaci iz Centra za gra|anskoobrazovanje iz Californije. Sesije su planirane tako da uklju~e diskusiju o ciljevima programa, planiranju budu}ih aktivnosti, i pro{ire i oja~aju mreù me|unarodnogprograma razmjene u Jugoisto~noj Evropi. Doma}ini konferencije }e biti Civitas@BiH i Ured za odnose sa javno{}u Ameri~ke ambasade uSarajevu. Konferencija }e tako|er uklju~iti prezentacije o programima gra|anskog obrazovanja, projektima i aktivnostima u regionu.Centar za gra|ansko obrazovanje Calabasas, California je glavni sponzor ove konferencije.

10 pitanja - 10 odgovora


Implementacija zajedni~kih jezgara programa gra|anskogobrazovanja i priprema predstoje}e Konferencije o obrazovanjuza demokratriju i ljudska prava zemalja Jugoisto~ne Evrope bilesu izme|u ostalog dvije glavne ta~ke dnevnog reda jesenjeg sas-tanka kordinatora CIVITAS@ BiH.

Na po~etku rada sve u~esnike skupa pozdravila je g|a EdwinaSaggitto, novi ata{e za kulturu ameri~ke Ambasade u BiH. G|a.Saggitto izrazila je zadovoljstvo {to imapriliku da se upozna sa onima koji su uzameri~ke partnere ukorijenili programgra|anskog obrazovanja u BiH. Tako|er jeobe}ala vlastitu podr{ku kao i daljupodr{ku Ambasade i ameri~kih partneraovom programu.

Analiziraju}i aktuelni trenutak ovog pro-grama, a u svijetlu reforme obrazovanja una{oj zemlji podràn je koncept interdisci-plinarnog pristupa predmetu u osnovnoj{koli od 1.-8. razreda kroz odjeljenskuzajednicu ili ostale predmete. Redovni

predmet u devetom razredu osnovne {kole kao i u zavr{nom razre-du srednje {kole. Naravno, prvi kontakti sa ovim programompo~inju jo{ u dje~ijem vrti}u a zavr{avaju na univerzitetskom nivou.

Naredno pitanje kojim se bavio ovaj skup je predstoje}a kon-ferencija o ~emu su postignuti zajedni~ki stavovi i dogovorenakonkretna zaduènja svih koordinatora i uposlenika u ureduCivitasa kao i ameri~kih partnera na realizaciji ovog va`nog

zadatka. Posebno mjesto i zna~aj ovom pri-

likom dato je informaciji o aktivnosti-ma Civitasa na predstoje}oj certi-fikaciji nastavnika koji izvode predmetiz oblasti obrazovanja za demokratiju iljudska prava. Sve poslove vezene zaovu problematiku vodit }e Obrazovnicentar za demokratiju i ljudska pravakoji je ve} i po~eo sa prvim koracimau svome radu konstituisanjemUpravnog odbora i radnih tijelaCentra.

27 NA[ CIVITAS

AKTUELNO

Recite nam ne{to o sebi i svom poslu u AmbasadiSjedinjenih Ameri~kih Dràva u Sarajevu?

Ja ve} osam godina radim kao diplomatski slu`benik priAmeri~kom Ministarstvu Vanjskih poslova (US Department ofState) i Ameri~koj Slu`bi za informisanje. Prije dolaska uSarajevo radila sam u Bratislavi (Slova~ka) i Zagrebu (Hrvatska).Prije toga radila sam kao rukovodstveni analiti~ar za Vojsku SADu Europi. Odrasla sam u St. Louis, Missouri.

U Sarajevo sam stigla u augustu 2003, da bih zapo~ela svojrad na mjestu Ata{ea za kulturu i obrazovanje pri Uredu zaodnose sa javno{}u Ameri~ke ambasade u Sarajevu. Poredposlova vezanih za obrazovanje i gra|ansko obrazovanje, odgov-orna sam za programe razmjene stru~njaka, mladih i obrazovneprograme razmjene, uklju~uju}i i me|unarodno poznati FullbrightScholars program na univerzitetskom nivou, te dodiplomske ipostiplomske programe koji omogu}uju mladim ljudima iz Bosnei Hercegovine da odu na {kolovanje u SAD, kao i programekra}eg trajanja. Tako|er radim sa razli~itim kulturnim programi-ma ovdje u BiH, uklju~uju}i saradnju sa velikim kulturnim i film-skim festivalima.

Da li je ovo va{e prvo upoznavanje sa CIVITAS-om i kojasu va{a dosada{nja iskustva u radu za CIVITAS uredom i CIVI-TAS mreòm u BiH?

Ovdje sam tek kratko vrijeme, ali ve} izuzetno po{tujem ono{to rade ljudi iz Civitasa u ovoj zemlji. U toku mojih predhodnihzaduènja, nisam se direktno susretala sa programom Civitas,tako da je ovo za mene novo iskustvo. Imala sam sre}u da sambila pozvana da prisustvujem takmi~enju Projekta gra|anin umaju. Radovi u~enika koji su predstavljali socijalne probleme sajasnim planom lobiranja za promjene i pobolj{anja, bili suizvanredni i jasna indikacija da su u~enici svjesni va`nosti sud-jelovanja u organizacijama i institucijama koje imaju utjecaja na

njihov ìvot i njihovo dru{tvo. Bila sam izuzetno impresioniranapo`rtvovanjem ljudi koji rade u uredu Civitas BiH, tako izna~ajnim doprinosima ljudi iz Civitas mreè. Mreà Civitas koor-dinatora je izvanredan primjer stvarne promjene i napretka kojisvakodnevno uti~e na u~enike i profesore u Bosni i Hercegovini.

Koja je va{a poruka za u~enike, profesore i ostale~lanove Civitas porodice?

Trebate biti ponosni na doprinos koji ste dali obrazovanju ibudu}nosti Bosne i Hercegovine. Vi ostavljate zna~ajan tragdaju}i u~enicima vje{tine, iskustvo, i podsticaj da u~inedemokratiju korisnom za gra|ane ove zemlje.

SASTANAK KOORDINATORA CIVITAS

Na Jahorini odràn radni sastanak koordinatora Civitasa

INTERVIEW - Edwina Saggitto


PROGRAM ”PROJEKT GRA�ANIN” NA UNIVERZITETIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Druga smotra studentskih portfolija

Studenti BH univerziteta ve} drugu godinu sudjeluju u programu Projekt gra|anin u sklopu op}eobrazovnog predmeta “Demokratijai ljudska prava”Program Civitas se realizira ve} drugu akademsku godinu na svih sedam (7) univerziteta u Bosni i Hercegovini u pilot formi.Informacija o uklju~enim univerzitetima, odnosno fakultetima

Civitas program se implementira na ovim fakultetima u opsegu od 30, 60, 90 nastavnih sati, u zim-skom, ljetnom semestru, ili tokom cijele akademskegodine. Program je na nekim fakultetima redovan, a na nekim fakul-tativan predmet. U sklopu programa koji su razvili na{i eksperti u saradnji sameri~kim konsultantima studenti rade “Projekt gra|anin”Neki studenti se susre}u s programom prvi put, a neki ne,jer su mnogi radili ve} program u srednjoj {koli.Ove godine iz objektivnih razloga nisu nastupali studenti sBiha}kog univerziteta i sa Sveu~ili{ta u Mostaru, ali smoimali ipak osam ekipa:

28 NA[ CIVITAS

AKTUELNO

Univerzitet u Sarajevu Pedago{ka akademija u Sarajevu

Fakultet politi~kih nauka

Pedago{ki fakultet u Zenici

Univerzitet u Srpskom Sarajevu Filozofski fakultet u Srpskom Sarajevu

Pedago{ki fakultet u Bijeljini

Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet

Univerzitet u Biha}u Pedago{ki fakultet

Univerzitet u Banja Luci Filozofski fakultet (dva odsjeka: U~iteljski i Pedagogija)

Univerzitet u Mostaru Nastavni~ki fakultet

Fakultet humanisti~kih nauka

Sveu~ili{te u Mostaru Pedago{ki fakultet

UNIVERZITET U TUZLI - FILOZOFSKI FAKULTETTEMA: MLADI I POLITIKA

UNIVERZITET U BANJA LUCI - FILOZOFSKI FAKULTET (UÎTELJSKI SMJER)TEMA: ZLOSTAVLJANJE @ENA

UNIVERZITET U BANJA LUCI - FILOZOFSKI FAKULTET (PEDAGOGIJA)TEMA: PREVENCIJA I LIJEÊNJE NARKOMANIJE

UNIVERZITET "D@EMAL BIJEDI]" U MOSTARU - NASTAV. FAKULTETTEMA: ULOGA MEDIJA U DEZ(INTEGRACIJI) MOSTARA

UNIVERZITET SRPSKO SARAJEVO - FILOZOFSKI FAKULTETTEMA: NASILJE U PORODICI

UNIVERZITET SARAJEVO - PEDAGO[KI FAKULTET ZENICATEMA: TRGOVINA BIJELJIM ROBLJEM

UNIVERZITET SRPSKO SARAJEVO - PEDAGO[KI FAKULTET BIJELJINATEMA: PITANJE PROSTORA UÎTELJSKOG FAKULTETA U BIJELJINI

UNIVERZITET SARAJEVO - PEDAGO[KA AKADEMIJA SARAJEVOTEMA: INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U REDOVNU NASTAVU

Pi{e:Rasema D@INALIJA

Sa takmi~enja


Grupu su ~inili u~enici koji su bili predstavnici svih srednjih{kola u Br~kom, te dva pedagoga i jedan profesor. Zada}a im jebila da svojim radom potpomognu integraciju {kolstva uBr~kom. Oni su trebali poku{ati identificirati mogu}e problemekoji bi se mogli javiti u multietni~koj {koli ali dati i mogu}arje{enja tih problema. Sastajali su se jednom tjedno kada suradili radionice nenasilne komunikacije koje su bri`ljivo birali ipripremali predstavnici ureda CIVITAS u Sarajevu. U~enici su vre-menom shvatili da imaju iste èlje koje su se svele na to daimaju suvremeno opremljene {kole, kvalitetne profesore,ud`benike prilago|ene novim nastavnim metodama, nastavneplanove i programe koji prate znanstvena dostignu}a te darazli~ita narodnost nije zapreka da idu skupa u {kolu. Tako jenaredna {kolska godina 2001/02 i po~ela, razredni odjeli subili multietni~ki, profesori su radili zajedno a nastavni planovi iprogrami usagla{eni. Svim ovim novinama golem doprinos dala

je i Radna skupina za integraciju u~enika koja je bila prva pot-puno integrirana grupa u~enika koja je svojim radom pokazalada je integracija {kolstva u Br~kom mogu}a.

NAPOKON I CIVITAS KLUBPo{to je integracija {kolstva u Br~kom okon~ana Radna grupa

mijenja svoje ime u CIVITAS klub «Br~anski srednjo{kolci» ~iji suciljevi povezivanje u~enika srednjih {kola u Br~kom ali iu~enika susjednih regija, potpomaganje radu {kolskih parlame-nata te suradnja sa {kolskim sekcijama. ^lanovi CIVITAS klubasu u~enici iz svih br~anskih srednjih {kola. Unutar kluba rade~etiri sekcije i to sekcija za kulturu, sport, informiranje i website. Klub ima i svoj web site www.civitasklub.cjb.ba na koji sujako ponosni. Ove {kolske godine CIVITAS klub organizirao je dvame|uregionalna susreta, jedan 22.prosinca br~anskih sred-njo{kolaca s vr{njacima iz Tuzle, Odàka i Bijeljine a drugi 10.svibnja kada su se u Br~kom na{li predstavnici gotovo dvadesetsrednjih {kola iz Bosne i Hercegovine. Drugim me|uregionalnimsusretima Civitas klub ujedno je obiljeìo i svoju drugu obljetnicupostojanja i rada. Sve ove aktivnosti potpomognute su od straneVladina odjela za obrazovanje, direktora i profesora srednjih{kola i Civitas-a BiH.

M.M.

29 NA[ CIVITAS

CIVITAS KLUB “BRÂNSKI SREDNJO[KOLCI”

RADNA SKUPINA ZA INTEGRACIJUPRETEÂ CIVITAS KLUBA

Prije ne{to vi{e od dvije godine, to~nije16.travnja 2001.godine Odjel za obra-

zovanje Vlade Br~ko Distrikta na prijed-log OHR-a formirao je Radnu skupinu za

OSVRT NA OBLJETNICU CIVITAS KLUBA ''BRÂNSKI SREDNJO[KOLCI''

Bar tjedan dana prije 10.svibnja osje}ala se pove}ana ner-voza ~lanova Civitas kluba, u~estali telefonski pozivi i SMSporuke nagovje{tavali su da se ve} jako pribliàvala drugaobljetnica. Dan prije velikog doga|aja 09.05. u petak sve je jo{jednom provjereno. Svi sudionici su potvrdili dolazak (Sarajevo,Banja Luka , Tuzla, Odàk, Bijeljina, sve br~anske srednje{kole). Izlo`ba u holu {kole doma}ina postavljena (staklenici,svjeè cvije}e, suho cvije}e, odjevni predmeti, elektroinsta-lacije, likovni radovi). Civitas plakate su na vidnom mjestu, zad-nji dogovor sa {kolskom kuhinjom (sendvi~i, sokovi, kave itd.)sve treba biti gotovo ujutro u osam sati. Dva odbojka{ka tere-na su obiljeèna, mreè postavljene, razglas lokalnog radijaugovoren. Izvo|a~i priredbe su obe}ali da }e do}i sutra na gen-eralnu probu ve} u 12 sati (hor, folklor, solo pjevanje, ljubavna

poezija, plesna skupina, glasovir, ske~, nagra|eni u~eni~kiradovi).

Sve je tu, ~ak su i pozivnice sa popisom sudionika, sponzo-ra i programom na vrijeme dostavljene, majice, diplome ibro{ure sigurno sutra stiù…pa ipak zabrinuta lica i na njimaneizgovoreno pitanje: «A ako ne{to po|e po zlu?» «Valjdane}e,» tje{imo i hrabrimo jedni druge. Ovoliki trud ne moè datini{ta lo{e.

Osvanuo je kona~no i taj 10.svibnja. Stigla sam u {kolu jo{prije osam sati. Odmah smo poslali po razglas, potom smo

NASTAVAK NA SLJEDE]OJ STRANICI

Mirom i redom demokracija/demokratija mo�e biti ošte~enajednako

kao i nemirom i neredom. (Hildegard Hamm-Brücher)


obiljeìli u~ionice koje }e biti svla~ionice odbojka{kim timovima, provjeriliklju~eve i u svaku u~ionicu unijeli sendvi~e i sokove jer mnogi su krenuli~ak u pet da bi stigli na vrijeme.

Gosti su po~eli dolaziti. Za svaki tim, za svaki grad bilo je zaduèno ponekoliko u~enika Civitas kluba, oni su ih vodili do njihovih svla~ionica,tamo su svi dobijali po 10 KM koje su predvi|ene za ru~ak poslije odboj-ka{kog turnira. Treneri su do{li na izvla~enje parova a potom je pomo}nikravnatelja gosp. Adalbert Vonsovi} otvorio turnir. Za~ule su se suda~kepi{taljke, zapisni~ari su sjeli za stol na kojem su se blistali pehari za pob-jednike.

Ostavit }emo na tren odbojka{ke terene i u}i na tren ponovo u {kolu.Na{i gosti iz Sarajeva donijeli su nam diplome i majice poslane od uredaCivitas-a. Dvije djevojke odmah su po~ele razvrstavati diplome, pisati ih,pakirati…Zapravo moram napomenuti da su ~lanovi Civitas kluba odlu~ilisvoje majice pokloniti odbojka{kim timovima, te su ih ove djevojke paki-rale zajedno sa diplomama i bro{urama o Civitas klubu u Civitas papirnevre}ice koje smo slu~ajno imali od ranije.

U 10 sati u maloj sali za priredbe po~ela je debata na temu «Mladi ustrukturama vlast». Debati je prethodilo obra}anje ravnatelja {kole gosp.Steve Vukovi}, {efa Odjela za obrazovanje gosp. Esada Ati} i koordinato-ra Civitas kluba Mare Matki}, pro~itana su i pisma potpore koja su namuputili Izvr{na direktorica Civitas-a BiH gospo|a Rahela Dìdi} i Direktorureda za odnose s javno{}u pri ameri~kom veleposlanstvu u BiH gosp.Douglas Ebner.

Kao uvod za debatu, u~enici gimnazije (3 {est razred) prezentirali su port-folij koji su radili za natjecanje Projekt gra|anin a bavili su se istim proble-mom «Mladi u strukturama vlasti». Debatu su odli~no, ~ak kako su poslijekomentirali visokoprofesionalno vodili u~enici Sead i Tamara naravno ~lanoviCivitas kluba. Debata je poprimila vrlo ìv i zanimljiv tijek pa su se vrloaktivno pored u~enika uklju~ili i prisutni predstavnici vlasti Br~ko Distrikta.

Po zavr{etku debate prof. Biljana Vonsovi} povela nas je doizlo`be koja je bila postavljena u glavnom holu {kole.»Sve br~anske {kolesudjelovale su u postavci ove izlo`be», kazala je « a to su omogu}ili u~eniciCivitas kluba koji dolaze iz svih na{ih srednjih {kola».

Vrijeme od 12 do 14 sati za neke je bilo slobodno vrijeme. Mogli sugledati finalnu utakmicu, i}i u grad, druìti se …ali za odbojka{ice bilo jeto vrijeme i{~ekivanja tko }e biti prvi a za sudionike priredbe po~injala jegeneralna proba u velikoj sali Doma kulture.

Kona~no po~inje i priredba. Oda radosti u izvo|enju hora gimnazije ispuni-la je rado{}u sve u velikoj sali a bilo ih je gotovo 500 i to u subotu u 14 satina preko 30 stupnjeva. Program je tekao po utvr|enom redu, sve jedannastup bolji od drugoga, kao da su se {kole utrkivale koja }e se pokazati uboljem svjetlu. Nastup folklorne sekcije zna~io je i kraj. Jo{ samo da se pro-glase pobjednici i podijele diplome za sudjelovanje …Pomo}nik {efa Odjelaza obrazovanje gosp. Slavoljub Ba{i} i sam veliki sporta{ uru~io je peharenajboljima a najbolji su bili ustvari svi. No ipak recimo:

Tre}e mjesto pripalo je srednjoj {koli «Pere Ze~evi}a» iz Odàka, drugomjesto gimnaziji «Dobrinja» iz Sarajeva a prvo mjesto osvojile su odboj-ka{ice gimnazije «Vaso Pelagi}» iz Br~kog.

Vidim mnoga sretna lica i ~ini mi se da je to ustvari najve}i uspjeh cijelogovog na{eg poduhvata. Okupili smo predstavnike 20 srednjih {kola BiH,koji su se natjecali, pjevali, navijali, razmjenjivali mi{ljenja i osmijehe,druìli se, razmijenili mnoge telefonske brojeve i ponijeli bezbroj uspome-na…»Vidimo se opet» ~ulo se na sve strane.

Zavjese su se spustile, mislila sam da je kraj, ali nije bio. Ispred ulaznih vrataDoma kulture ~ekali su me u~enici, ~lanovi Civitas kluba sa buketom cvije}a.

«Sretna Vam obljetnica profesorice!» «[to sad re|i?» pitala sam sesuzdràvaju}i suze, pa ja treba njima da zahvalim a vidi sad ovo…

Mara Matki}Civitas koordinator

CIVITAS KLUB “BRÂNSKI SREDNJO[KOLCI” VIJE]E UÊNIKA U BR^KO DITRIKTU

30 NA[ CIVITAS

U toku 2002/2003. godine u Br~ko distrikturealizovan je projekat IV osnovne {kole podnazivom “Ja~anje li~nosti mladih za uspje{nouklju~ivanje u demokratske procese''.Projekat je finansijski podràla Ameri~ka vladaobezbje|ivanjem sredstava za edukacije ~lano-va Vije}a u~enika i namje{tajem za prostorijuVije}a u~enika.Obzirom da je u ovoj {koli instaliran i ra~unarskicentar Civitas-a, u~enici i nastavnici u svomradu su koristili i ra~unare sa mogu}no{}ukori{tenja interneta.Edukacije su realizovane na razli~ite teme kao{to su:- umije}e komuniciranja,-razbijanje predrasuda o djeci sa posebnim potrebama,- timski rad,- kooperativno u~enje,- strate{ko planiranje vlastitog rada i sli~no.

Projekat je implementiran u svim {kolama napodru~ju Br~ko distrikta.19.8.2003. odràna je obuka zanastavnike/pedagoge, koji }e u 2003/2004.{k. biti zaduèni za koordinaciju rada Vije}au~enika u svojoj {koli gdje je izvr{ena edukacijana teme:- rje{avanje konfliktnih situacija;-uloga Vije}a u~enika u reformi obrazovanja(Obe}anje br.2);- osam elemenata kooperativnog u~enja,- radionice: most, sigurno mjesto za kamen,a nakon toga u~esnici obuke su napravili Planakcije za Vije}a u~enika na nivou Br~ko distrikta- vrte{ka, koji je primjenljiv za svaku {kolu.

''Ja~anje li~nosti mladih za uspje{nouklju~ivanje udemokratskeprocese''

NASTAVAK SA PRETHODNE STRANICE


SSEEPPTTEEMMBBAARR

U [KOLI(PO MOGU]NOSTI U PROSTORIJI NAMIJENJENOJ ZA RAD VIJE]A UÊNIKA)

U [KOLI

NASTAVNIK ZADU@EN ZARAD SA VIJE]EM UÊNIKA

PEDAGOGPREDSJEDNI[TVOVIJE]A UÊNIKATIM ZA INFORMISANJE

UVODNE AKTIVNOSTIIZRADA PLANA AKCIJEVIJE]A UÊNIKA [KOLE

ZBOR TIMOVAKONTINUIRANO

INFORMISANJE JEDNOM MJESE^NO O RADUVIJE]A UÊNIKA

OOKKTTOOBBAARR

PROSTORIJE VIJE]A UÊNIKA

[KOLSKO DVORI[TEIV OSNOVNA [KOLA

NASTAVNIK I PEDAGOGTIM ZA EKOLOGIJUPEDAGOG IV O.[.

EDUKACIJE NA TEME:TIMSKI RAD,KOOPERATIVNOUÊNJE i SL.- PARLAONICA

URE\ENJE DVORI[TA(AKCIJA)SUSRET KOORDINATORA

TIMOVA I RAZMJENA ISKUSTAVA

NNOOVVEEMMBBAARR

ZAVISNOST OD VRSTE AKCIJE

U NASTAVNOM CENTRU ZAPREDSJEDNIKE I ZAMJENIKEVIJE]A IZ SVIH [KOLA BD

TIM (KOORDINATOR-NAS-TAVNIK; KOORDINATOR-UÊNIKA ODRE\ENOG TIMA i^LANOVI POJEDINOG TIMA)

TRENER CIVITASA

RAZNE VRSTE AKCIJA POIZBORU PREDSJEDNI[TVAVIJE]A (NPR. INSTRUKTIVNANASTAVA GDJE UÊNICIPOKAZUJU UÊNICIMA)NAJMANJE DVIJE AKCIJE

EDUKACIJA NA TEMU:''REFORMA I MI''

DDEECCEEMMBBAARR

[KOLA, KOJA PRVA POZOVE - DA NE PONAVLJAMO U SVAKOJ[KOLI

[KOLA

TIM ZA SARADNJU SADRUGIM [KOLAMA

KOORDINATORI TIMOVA-UÊNICI

PREDSJEDNI[TVO SA NAS-TAVNIKOM i PEDAGOGOM

RAZMJENA ISKUSTAVA SAUÊNICIMA IZ DRUGIH[KOLA - OKRUGLI STO

''DJECA DARUJU DJECI''AKCIJA

ANALIZA RADA VIJE]AUÊNIKA -ANKETA

JJAANNUUAARR

II OSNOVNA [KOLA BR^KO DISTRIKT

TRENER CIVITAS-aOBUKA ZANASTAVNIKE/PEDAGOGE, KOJISU ZADU@ENI ZA KOORDINACIJU VIJE]AUÊNIKA [KOLE

VIJE]E UÊNIKA U BR^KO DITRIKTU

31 NA[ CIVITAS

MMJJEESSEECC GGDDJJEE?? KKOO??[[TTAA??

STRUKTURA VIJE]A UÊNIKAPREDSJEDNI[TVO VIJE]A UÊNIKA [KOLE

(îni ga po jedan predstavnik iz svakog odjeljenja)

vr{e anketiranje biraju predsjednika odre|uju broj timovao vrstama timova zamjenika i sekretara na nivou {kole i

imenuju koordinatoreza svaki tim

koordinator nastavnik koordinator u~enik tim za...............(imenuje direktor) (imenuje predsjedni{tvo vije}a u~enika) (predstavnik iz

odjeljenja koji nisuu predsjedni{tvu)


S "Civitasom", koji se pojavljuje 1996. godine,po~inje se i u Bosni i Hercegovini govoriti ogra|anskom obrazovanju i obrazovanju za demokratijui ljudska prava, a sada ve} pod tim nazivima imamo inastavne predmete u na{im osnovnim i srednjim{kolama. Od samih po~etaka najva`niji i naj~e{}epominjani pojmovi u vezi sa programom "Civitas" sugra|anin i demokratija. Naravno da smo mi i ranijebaratali s tim pojmovima i mnogi su smatrali, a mnogii sada smatraju da nema ni{ta sporno u na{em razu-mijevanju i odnosu prema njima. Me|utim, nije te{kouo~iti da postoje jednostrana, povr{na, stereotipna pai pogre{na shvatanja pojmova gra|anin, gra|anskiidentitet, demokratija i sli~no. S druge strane odnosprema demokratiji podloàn je variranju ovisno odstanja u dru{tvu tako da, trenutno s tog aspekta,nema ba{ puno vidljivih razloga za odu{evljenostdemokratijom. Kada se ovome doda da u na{em dru{tvenom ìvotubavljenje politikom ne zauzima neko visoko mjesto na ljestvicimoralnih vrijednosti onda onaj ko istinski èli uspjeh gra|anskogobrazovanja odnosno obrazovanja za demokratiju i ljudska pravamora uo~avati i nastojati da se prevazi|u ove "prepreke u pameti".Pored krivih tuma~enja pojma gra|anin i promjenljivog odnosaprema demokratiji "prepreke u pameti" za uspje{an razvojgra|anskog i demokratskog obrazovanja mogu biti i stvarni ilitobo`nji strahovi od nove indoktrinacije, traènje isklju~ivo «alter-nativnih lijekova» koji nikako ne smiju imati dodira s politikom kao{to su ekonomija i {iroko op}e obrazovanje (bez politike naravno)genetski i biolo{ki argumenti onih koji tvrde da im je demokratijauro|ena odnosno da su oni ro|eni kao demokrate te stoga svimanjima nije ni potrebno nikakvo posebno obrazovanje za demokrati-ju. Zbog izuzetne vrijednosti i zana~aja gra|anskog obrazovanja iobrazovanja za demokratiju u stvaranju osnove za razvoj demokrati-je u na{oj zemlji ne treba ignorisati ili zata{kavati postojanje"prepreka u pameti" i zato }emo ovaj put poku{ati kazati ne{to osuàvanju identiteta.

Suàvanje identiteta ili krivi pogledi nekih opcija

Pojmovi «gra|anin» i «gra|ansko» kod nas ne izazivaju svugdje jed-nake reakcije odnosno nisu svuda jednako popularani. Naàlost,slu`beno daleko bolje stoje narodi nego gra|ani. Nije te{ko izvestizaklju~ak da je to rezultat na{eg historijskog i politi~kog naslje|a.Dokaze za ove tvrdnje ne moramo traìti u dalekoj historiji jer nekeodredbe Dejtonskog ustava BiH, nastale kao direktna posljedicena{eg historijskog i politi~kog naslje|a, jasno ukazuju na ve}uva`nost naroda od «gra|ana i ostalih«.

Historija pokazuje da je kod nas nacionalna identifikacija teklauglavnom na osnovu pripadnosti o|re|enoj religiji, pa potom jeziku ikulturi i sli~no. Dakle naglasak je na pripadnosti. Mo`da, otuda nije nislu~ajno {to se kod nas ~e{}e koristi sintagma "nacionalna pripad-nost", "pripadnik tog i tog naroda" i sli~no nego nacionalni identitet ilinacionalna identifikacija. Tamo gdje je nacionalna identifikacija i{laprete`no prema vezivanju uz neku ideju postojala je mogu}noststvaranja ve}e {irine i otvorenosti za ovu vrstu identifikacije koju ina~ekarakteri{e uskost i zatvorenost. Kod nas to nije bio slu~aj i stoga suna{i nacionalni identiteti prakti~no suèni na pripadanje nekoj religijiili odre|enom kulturnom krugu koji je opet jako povezan sa religioznimporijeklom ili li~nim odnosom prema religiji. S pojavom izrazitog i agre-

sivnog iskazivanja nacionalne pripadnosti pojavilo se iisticanje "gra|anske orijentacije" odnosno gra|anskogidentiteta. U takvoj situaciji opet se traìla pripadanostpo principu "ili ili" odnosno iskazivanje pripadnosti ilinacionalnom ili gra|anskom identitetu. Iako mnogi ne}eto priznati o~ito je da u nekim sredinama pojedincu kojiisti~e svoj gra|anski identitet umanjuje se pa ~ak i negi-ra njegovo pravo jednakopravne i istovremene pripad-nosti narodu. S druge strane iako za gra|anski identitetnije bitna bilo koja pripadnost de{ava se i to da sepre{utno za "priznavanje" gra|anskog identiteta preferi-ra pripadnost ateizmu, isticanje gradskog mjesta ro|enjai gradskih manira. To opet zna~i da onaj ko otvorenoisti~e svoj nacionalni identitet u pogledu gra|anskogidentiteta gubi pravo na ravnopravanost. Da ne bi bilozabune ne radi se o nekim slu`benim priznanjima pravana ispoljavanje identiteta nego o prikrivenim, ali ponekad

i otvorenim reakcijama prisutnim u javnosti. Tako|er naj~e{}e sampojedinac, koji se opredijeli za neki od navedenih identiteta sam nas-toji da javno pokaè kako mu onaj drugi identitet ni{ta i ne zna~i. Naovaj na~in, iako gra|anski identitet nije uzak i zatvoren niti je smetnjaza ispoljavanje bilo kojeg drugog identiteta kod nas se de{ava svo-jevrsno suàvanje i zatvaranje i ovog identiteta. Naravno i/ili naàlost~itava stvar se prenosi i odraàva i na polju politike tako da se kodnas gotovo po automatizmu gra|anski opredljeni smatraju isklju~ivolijevim {to nije ta~no u odnosu na poli~ki razvoj Evrope pa i svijeta, anacionalni desnim {to je, s istog aspekta, vi{e manje ta~no. To dovo-di i do suprostavljanja identiteta ~ije su posljedice, ponekad, i uza-jamno preziranje, potcjenjivanje pa i negiranja. Tako naprimjer neki"narodno orijentisani" svijesni svoje nadmo}i u pogledu konstitu-tivnosti otvoreno preziru one koji se iskazuju kao "gra|anski orijenti-sani". A s druge strane ima i "gra|anski orijentisanih" koji "narodn-jake" smatraju seljacima i kao takvima ne daju im ni teoretske {anseda budu i gra|ani. Korist od ovakvih suprostavljanja imaju jedinonacionalisti i drugi ekstremisti koji zaista ne trpe postojanje i drugihidentiteta osim svog vlastitog. Nacionalisti i namjerno {ire strah dagra|anska opcija zapravo èli obezli~iti nacionalni identitet odnosnoda prihvatanje gra|anskog identiteta atomatski zna~i ukidanjenacionalnog. Time gre{ka gra|anske opcije koja nagla{ava bilo kakvopripadanje postaje dobar adut u rukama najve}ih protivnika prizna-vanja ravnopravnog i istovremenog postojanja i drugih identiteta osimnacionalnog. Tako|er bilo kakvo izja{njavanje odnosno iskazivanje pri-padnosti, bilo ono ispravno ili ne, ne moè biti pokreta~ka snaga zarazvoj demokratije. Kad se stavi po strani legalni status gra|anina, zademokratiju je bitno da se su{tina gra|anskog identiteta ne naslje|ujeve} ostvaruje aktivno{}u u zajednici. Naime, su{tinska razlikagra|anstva u demokratskom i nedemokratskom dru{tvu nije u pravn-im uvjetima za priznavanje statusa, ve} u onome {ta dru{tvo zahtije-va od gra|anina. U totalitarnim reìmima i diktaturama od gra|aninase zahtijevala pasivna poslu{nost i bezpogovorna lojalnost, a udemokratiji od gra|anina se o~ekuje da bude kriti~an i aktivan ~lanpoliti~ke zajednice. Dakle, za razvoj demokratskog dru{tva su{tinskaodlika gra|anina jeste njegova aktivnost to jest u~e{}e u javnom i poli-ti~kom ìvotu. Mnogi kaù, biti gra|anin u demokratiji ne zna~i samoimati status dràvljanina te zemlje nego je to i funkcija. A za obavljanjefuncije moraju se ste}i odre|ena znanja i vje{tine te imati osobine iuvjerenja koja }e omogu}iti da znanja i vje{tine do|u do izraàja.Dakle, demokratiji trebaju njeni glavni akteri-gra|ani koji su aktivnouklju~eni u javni i poli~ki ìvot a ne oni koji samo izjavljuju da pripada-ju toj opciji.

Otuda proizlazi potreba, cilj i su{tina gra|anskog obrazovanja- odgoj

32 NA[ CIVITAS

STRU^NI RADOVI

SU@AVANJE IDENTITETA IGRA�ANSKO OBRAZOVANJE

Pi{e: Amir HOD@I]


kompetetnog i odgovornog gra|anina koji }e aktivno u}estovati ujavnom i politi}kom ìvotu. Pravilno tuma}enje i isticanje su{tine pojmagra|anin ba{ u na{im uslovima vrlo je bitno za potpuno prihvatanjegra|anskog obrazovanja jer ne treba zatvarati o}i pred ~injenicom dabez obzira svi|alo se to nama ili ne ve}ina u Bosni i Hercegovinislu`beno daje prednost nacionalnom identitetu nad gra|anskim. Samoobja{njenje da gra|anski identitet ne ugroàva i nije nikakva smetnjaza ispoljavanje i drugih identiteta ne}e promijeniti odnose u iskazivanjupripadnosti identitetima, ali ako to prije svih zagovornici gra|anskogobrazovanja ne budu isticali onda im ne}e pomo}i ~u|enje {tonacionalni demokrati u bilo ~emu gra|anskom pa i u gra|anskom obra-zovanju vide neku novu indoktrinaciju ili ateizaciju. S druge stranegra|anski orijentisani koji se pona{aju tako kao da su su{tinugra|anskog postigli izjavom o pripadnosti ili kao da su to nasljedili sma-tra}e se avangardom koja ne mora mijenjati vlastite navike i gledi{tanego treba samo da nas predvode na putu u gra|ansku budu}nost.Po{to tako usko svha}anje gra|anskog identiteta podrazumijeva igra|anske manire, me|u kojima visoko mjesto zauzima prezir premabavljenju politikom, moè se de{avati i paradoksalna da ne kaèmo

apsurdna stvar; da oni koji se deklari{u kao gra|anski orijentisani zago-varaju pa ~ak i podu~avaju uzvi{eno uklanjanje od politike. Umjesto svihpripadnosti i izja{njavanja nama treba spremnost za kriti~ko preispitivan-je i u~enje. Posebna je odgovornost na onima kojima je pripala du`nost i~ast da podu~avaju gra|ansko obrazovanje i obrazovanje za demokratiju.Najprije njima trebaju biti jasne su{tinske odlike identiteta i pojmovakako bi mogli pomo}i u~enicima da ih pravilno shvate. Trenutno stanjeotu|enosti, apati~nosti, cinizma, nezainteresiranost ili neodgovornostive}ine gra|ana prema pitanjima iz domena javnog i poli~kog ìvota ne}ebiti lahko promjeniti jer za to prvo treba osposobiti gra|ane za kompe-teno, efikasno i aktivno u~e{}e. Te odlike uz gra|ansku vrlinu, koja usu{tini zna~i spremnost da se vlastiti interes podredi interesu zajednicejesu su{tina gra|anskog identiteta a ne porijeklo, mjesto ro|enja,ateizam ili religioznost, gradski maniri, ~lanstvo u ovoj ili onoj partiji itd.Prakti~nim ispoljavanjem gra|anskog identiteta kao funkcije moèmootvoriti i pro{iriti prostor za razvoj demokratije a suàvanjem i zatvaran-jem gra|anskog indentiteta na pripadnost ode|enim pogledima na svijet,ìvot, umjetnost, politi~ko opredljenje itd. zatvaraju se vrata preddemokratijom bilo gdje, a kod nas posebno.

Demokratija se ne moè nametati, ona se moranuduti kao rje{enje, kako bi se njene vrijednosti uo~ile,shvatile i prihvatile. Demokratiju treba nuditi, treba jeupoznati da bismo je prihvatili; a treba je prihvatiti dabismo je ìvjeli. Ona je va`na jer bez nje nema napretkadru{tva, civilizacije, ~ovje~anstva. Obrazovati zademokratiju zna~i obrazovati odgovorne mlade ljude,razborite, moralne i karakterne, koji cijene i uvaàvajudruge, njihova mi{ljenja, i koji znaju kontrolisati svojapona{anja. Stoga obrazovanju za demokratiju trebapristupiti od najranijih dana, u ku}i, u vrti}u, u {koli,temeljito i organizovano. Doba djetinjstva i mladostinajprikladnije je doba za usvajanje demokratskih vrijed-nosti. Nije dovoljno samo imati znanje ve} i volju;dakle, nije dovoljno znati, ve} i htjeti. Obrazovati zademokratiju zna~i obrazovati aktivnog gra|anina, a nepasivnog promatra~a. Cilj obrazovanja za demokratiju jeizgra|ivanje aktivnih gra|ana, koji su svjesni svoga pos-tojanja, svojih du`nosti i svojih prava, uzajamne me|uza-visnosti, povezanosti, ljudi koji su spremni izgra|ivatidru{tvo koje im omogu}ava sudjelovanje u vlasti i pravona odlu~ivanje o svim problemima dru{tva.

Programskim sadràjima predmeta Obrazovanje za demokrati-ju omogu}eno je u~enicima da se upoznaju sa osnovnim prin-cipima demokratskog dru{tva i sadràjem pojmova: autoritet,odgovornost, pravda i privatnost, obezbje|uju}i im znanje isposobnosti potrebne za njihovo budu}e aktivno u~e{}e udru{tvenom ìvotu.

Sadràji programa upoznaju u~enike s metodama i postupcimakoji se koriste u na{em politi~kom procesu i s na~inima kako gra|animogu djelotvorno da kontroli{u funkcioniranje vlasti i utje~u nanjenu efikasnost. Oni upu}uju u~enike na kriti~ko razmi{ljanje, nasamostalno prikupljanje i evaluiranje informacija, ispitivanje prednos-

ti i nedostataka u procesu dono{enja odluka, ukazujuna zna~aj timskog rada, mirnog rje{avanja sukoba,dogovaranja i efikasnog komuniciranja u dru{tvu uduhu ljudskih prava. Cilj je uvjeriti u~enike da je poje-dinac dio dru{tva i da se promoviranjem vlastitih intere-sa moè promovirati i zajedni~ko dobro, te da jeaktivno u~e{}e u dru{tvu jedna od temeljnih potre-ba, ali i odgovornosti.

Nastavni planovi i programi predmeta Obrazovanjeza demokratiju i gra|anske slobode za osnovne {kolei Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava za sred-nje {kole unijeli su dosta novina u metodiku izvo|enjanastave. Ove promjene se ogledaju prije svega u pot-punom prelasku na kombinovani metod rada, pri ~emu

je poseban akcent dat samostalnom radu u~enika.Sasvim je sigurno da samostalni rad u~enika, bilo krozformu pojedina~nog ili grupnog rada, ima brojne pred-nosti, prije svega kada je rije~ o razvijanju kriti~kogmi{ljenja, transfera znanja ili logi~kog razmi{ljanja.Pomo} u~enicima u povezivanju novog gradiva sa ve}ste~enim znanjima ima prioritet u odnosu na pukopam}enje i reprodukovanje ~injenica. U~enicima je

potrebna primjenjivost nau~enog. Ako nastavnik uspije ostvaritiovaj cilj, onda }e u~enici ste~ena znanja i vje{tini pamtiti optimal-no i dugo vremena. Osmi{ljavanje nastavnih tema tako da su one rel-evantne u sada{njem i budu}em ìvotu u~enika je klju~ za podsti-canje interesa i motivacije za u~enje kroz cijeli ìvot. Ovakvoj nas-tavi prilago|eni su i u|`benici, posebno kada je rije~ o srednjoj {koli.

Interaktivna metoda pokazala se kao izvanredna mogu}nost,kojom su maksimalno angaìrani u~enici i nastavnici. Ona razvija

33 NA[ CIVITAS

STRU^NI RADOVI

Mr. Hasan Biš~evi}, stru~ni savjet-nik za obrazovanje

za demokratiju i ljudska prava u

Prosvjetno-pedagoškom ZavoduKantona Sarajevo

Zna~aj i efekti uvo|enja predmetaObrazovanje za demokratiju uosnovnim i srednjim školama

Kantona Sarajevo

NASTAVAK NA SLJEDE]OJ STRANICI


kreativnost u radu nastavnika i unijela je pozitivnu atmosferu uu~ionicu, koja je postala human, podsticajan i zabavan centar zaistraìvanje.

Takvo se stanje moè osjetiti na svim ~asovima u osnovnimi srednjim {kolama na prostoru Kantona Sarajevo.

Najve}a pote{ko}a nastavnicima bila je {to je jedan program bioreferentan za sve tipove {kola pa su ga morali prilago|avati {koliu kojoj se radi. Iskustva potvr|uju da je gotovo nemogu}e radi-ti na istovjetan na~in u, npr., srednjim stru~nim {kolama i gimnazi-jama ili u specijalnim {kolama -zavodima.

Zahvaljuju}i dodatnoj edukaciji koju je organizirao i realiziraoCivitas BiH, stru~nim aktivima i radnom iskustvu, nastavnici suprilagodili operativne planove prema intelektualnim ipsihofizi~kim sposobnostima u~enika, tako da se moè utvrditi da jeuspje{no realiziran program u svim {kolama

Svi oblici rada koji su se primjenjivali u realizaciji NPP-a efikas-no su se primjenjivali, bez obzira {to su u svim {kolama bilirazli~iti uvjeti, od kabineta do u~ionice, {to nije smetalo nastavnici-ma da uloè maksimalne napore da se planirana metodi~ka idejarealizira. Nastavnici su koristili raznovrsni edukativni materijal u radu(grafoskop, episkop, videotop, slike, crteè, portfolije, plakate,sheme i dr.).

âsovi su bili dobro osmi{ljeni i organizirani, interesantni idinami~ni, u stimuliraju}em okruènju, {to je imalo pozitivneefekte na angaìranost u~enika. Kori{teni su grupni, frontalni, indi-vidualni oblik rada, kao i rad u parovima. Interakcija i komu-nikacija izme|u u~enika je bila dobra, kao i izme|u nastavnika iu~enika.

Propusta u radu je bilo, ali u manjem obimu. Osnovni faktorje bio nastavnik, koji je izbjegavao da se u cijelosti suo~i s iza-zovom interaktivnog u~enja, pa su pojedinci poku{ali i dalje primjen-jivati klasi~ni frontalni oblik rada. Tim se nastavnicima pomogloda unaprijede svoj rad prisustvovanjem uglednim i oglednim ~asovi-ma, stru~nim predavanjima i seminarima.

Mladi nastavnici su pokazali vi{e kreativnosti, volje i èlje zaistraìvanje i potvr|ivanje, ali i stariji nastavnici koji su sepotvrdili u dosada{njem odgojno-obrazovnom radu bili su prim-jer mladim kolegama kako se moè unaprijediti rad.

Stru~nom usavr{avanju se poklanjala posebna pa`njaputem odràvanja stru~nih aktiva, seminara, oglednih i uglednih~asova, stru~nih predavanja, stru~nih konsultacija i svakodnevnihposjeta stru~nog savjetnika nastavnicima osnovnih i srednjih {kola.

[kola treba da pruì nastavnicima mogu}nost za nastavakobrazovanja koje }e im omogu}iti da u~enjem novih tehnika iduukorak sa svojim predmetom. Nastavnik treba da se obrazujeunutar struke na dva plana: sadràjno (predmet) i procesno(metode nastave). On treba i}i ukorak sa psiholo{kim istraìvanji-ma i obu~avati se za savremene metode nastave, pri ~emu morapokloniti posebnu pa`nju angaòvanju svih u~enika i komu-nikaciji izme|u grupa, unutar grupe i svojoj komunikaciji sau~enicima.

Ocjenjivanju se mora posvetiti vi{e pa`nje. Moraju serazviti nove metode ocjenjivanja kako bi nastavnik mogao dobitipovratnu informaciju o onome {to su u~enici zaista razumjeli i nau~ilia ne da li su vje{ti u reprodukovanju povr{nih, nepovezanih~injenica. Pisani i usmeni izvje{taji, prezentacije i diskusije kojevode sami u~enici su druga~iji i zanimljiviji pristupi demonstracijiznanja.

ZADACI: OBRAZOVNI: Osposobljavanje u~enika da mogu opisatikarakteristike jednog gra|anina kao i da navedu razne na~ine na kojegra|anin moè da u~estvuje u vlasti.

FUNKCIONALNI: Razvijanje sposobnosti kriti~kog mi{ljenja, proc-jenjivanja i razumijevanja do koje mjere gra|ani treba da u~estvuju teprimjena ste~enog znanja u svakodnevnom ìvotu.

ODGOJNI: Podsticanje u~enika da razmi{ljaju i govore o na~inimana koje gra|ani mogu u~estvovati. Ovakav na~in rada doprinosi razvi-janju kreativnosti, odgovornosti i efikasnosti kulture rada ipona{anja.

OBLICI NASTAVNOG RADA: Individualni, frontalni, grupni, rad uparovima.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Novine, magazini, ilus-tracije, nastavni listi}i sa tekstom, hamer papir.

KORELACIJA: Bosanski jezik, historijaSTRUKTURA

a) uvodni dio - 5 minutaPodijeliti u~enicima novine ili magazine kako bi potraìli primjer

gra|anskog u~e{}a. Na osnovu istraìvanja u~enika, sastaviti jednulistu niza na~ina na koji gra|ani mogu da u~estvuju u upravljanju.

Listu izloìti na tabli i re}i u~enicima da mogu da je nadogra|ujuonako kako budu vi{e saznavali o u~e{}u. Na kraju lekcije odjeljenje}e upotrijebiti ovu listu kako bi napravili bilten o u~e{}u i vidno gaizloìti.

b) Glavni dio -25 minutaObjasniti u~enicima da su svi koji su ro|eni u Bosni i Hercegovini

gra|ani - dràvljani Bosne i Hercegovine. Stranac je osoba koja nijedràvljanin. Mnogi stranci mogu postati dràvljani ako se pridràvajuodre|enih postupaka i pravila. Vlada {titi mnoga prava svih onih kojiìve u BiH. Ali dràvljani imaju jedno pravo koje stranci nemaju, a toje pravo da glasaju I da budu izabrani na javne funkcije. Mnogi tvrdeda gra|ani takoder imaju va`ne obaveze prema svojoj zemlji kojestranci nemaju. U ovoj lekciji cemo prou~avati o kojim je to obaveza-ma rije~. U~enike u odjeljenju podijeliti na grupe od tri do pet u~enikai traìti da urade vje`bu "Rje{avanje problema - analiza u~estvovanja".Grupe formirati tako {to }e u~enici sjesti za stolove prema mjeseci-ma ro|enja. Ovakvim na~inom formiranja grupa pobolj{ava seme|usobna saradnja u~enika. Zadatak svake grupe je da pro~italistu na~ina na koje gra|ani u~estvuju. Nakon toga svaka grupa trebada odgovori na ova pitanja, a predstavnici grupa podnose izvje{taj osvojim odgovorima.

1. Koja je prednost, a koji je nedostatak svakag od navedenogna~ina u~estvovanja?

2. Jesu li svi oblici u~estvovanja jednako va`ni za za{titu va{ihosnovnih prava? Za{to? [ta vam se ~ini kao najva`nije?

Ukazati u~enicima o va`nosti odluke o tome ho}e li u~estvovati ikoliko }e vremena tome posvetiti. Kako bi do{li do ispravne odluke,neophodno je razmisliti o nekoliko stvari.

Neke od njih su:- Cilj na{e vlade- Koliko su vama va{a prava va`na- Koliko ste zadovoljni na~inom na koji vlada radi. Korisno je raz-

NASTAVAK SA PRETHODNE STRANICE

34 NA[ CIVITAS

STRU^NI RADOVI

Mensur Milak, ZenicaNASTAVNA ZAJEDINICA:Kako gra|ani u~estvujuRAZRED: VIII (osmi)MJESTO: [kolska u~ionicaTIP ÂSA: Obrada novog nastavnog sadàja


motriti jedan primjer. Zamislite da ste iznajmili jednu kompaniju davam popravi bicikl. Prije nego {to ste je iznajmili, za vas je va`no daznate da je ona u stanju popraviti va{ bicikl. Pretpostavljamo da jekompanija dobro uradila posao.

To zna~i da je nije bilo potrebno nadgledati naredne sedmice kadaje va{oj sestri trebalo da popravi bicikl. Pretpostavljamo sada dakompanija nije dobro obavila posao. Onda vi mo`da èlite da je promi-jenite ili da nadgledate njen rad kada va{oj sestri bude ponovopopravljala bicikl. Isto vaì i za vlast. Mi treba da budemo sigurni daIjudi koje "iznajmljujemo" mogu uraditi posao za koji smo ih izabrali.Kada jednom dobiju posao, moramo pa`ljivo pratiti kako rade svojposao. Ako dobro rade, mo`da ih ne}emo pa`ljivo nadgledati. Akobudu lo{e radili svoj posao, mi }emo ih pa`ljivije nadgledati i mo`daodlu~iti da ih zamijenimo.

U~estvovanje u vlasti je u na{em vlastitom interesu.Duìna vremena koju }emo provoditi u u~e{}u vjerovatno }e zav-

isiti od toga kako ocjenjujemo rad izabranih du`nosnika. Ako je sve uredu, provodit }emo manje vremena nego da smo zabrinuti da nekokr{i na{a prava. Ako smo zadovoljni na{om vlasti, vjerovatno }emoglasati i u~initi jos ne{to.

Ako smo nezadovoljni, vjerovatno }emo preduzeti i drugeaktivnosti.

c) Zavr{ni dio - 15 minutaRasporediti u~enike tako da rade u parovima.Svakom paru dati listu za provjeru u~e{}a gra|ana.Zadatak svakog para je da popuni listu, a zatim daodgovore razmijeni sa ostalim u~enicima.

LISTA ZA PROVJERU UÊ[]A GRA\ANAU prvom stupcu, nakon svake stavke/ informacije navedene na

listi, upi{ite slovo I ako mislite da je ta stavka va`na. U drugomstupcu upi{ite slovo M pored stavki za koje smatrate da biste ihvjerovatno èljeli sprovesti. U tre}em stupcu navedite svoju procjenuvremena za koje mislite da biste ga utro{ili svake nedjelje na spro-vo|enju aktivnosti.

U cilju zaklju~ivanja lekcije provjeriti koje oblike u~e{}a bi u~enicièljeli da rade. Mogu}a pitanja za diskusiju su: - Jesu li neki od Ijudizainteresovani ili voljni da u~estvuju u svakom od navedenih na~inau~e{}a? -Koliko mislite da vam je potrebno utro{iti vremena za ulogugra|anina?- Da li dobar gra|anin ima obavezu da radi na unapre|enju

svoje zajednice? Za{to? - Da li dobar gra|anin treba brinuti opobolj{anju ìvota onih koji nisu ba{ najbolje sre}e? Za{to?

U prirodi je ~ovjeka, uvjeravamo se, da }e oni koji imaju mo} urukama, kad god mogu, uve}ati tu mo}. (George Mason, ameri~kimislilac, 1787).

35 NA[ CIVITAS

STRU^NI RADOVI

NAÎNI NA KOJE GRA\ANI MOGU UÊSTVOVATI

Traènje informacija u novinama, ~asopisima idrugim materijalima, ocjenjuju}i njihovu ta~nost,

Glasanje na izborimaU~estvovanje u politi~kim diskusijamaPotpisivanje peticijaUvjeravanje nekoga da glasa na odre|en na~inNo{enje bedà Ili naljepnice na automobiluPisanje pisama izabranim predstavnicimaDavanje novca za stranku ili kandidataU~estvovanje na sastancima radi sticanja informa-

cija ili pruànja podr{keU~estvovanje u kampanji za kandidataZalaganje za zakone koji su od posebnog interesaDemonstriranje putem mar{eva, bojkota i drugih

vidova protestaSluènje u porotiObavljanje javnih funkcijaSlu`ba domovini u vojsci ili drugim slu`bamaNeposlu{nost prema zakonima kaji su nepravedni i prih-

vatanje odgovornasti da se nepravednost zakona ili politikeistakne.

Oblik u~e{}a Ocjena va`nosti Bili biste spremni Koliko vremena

Biti informisan

Glasati na lokalnimregionalnim ili dràvnim izborima

Zapo~injati politi~ku diskusiiu

Poku{avati nekoga nagovoriti da glasana neki poseban/druqa~iii na~in

Potpisivati peticije

Nositi zna~ku ili stavitinaljepnicu na auto

Pisati pisma izabranimpredstavnicima

Davati novac stranci ili kandidatu

Prisustvovati sastancima da bismo se boljeinformisali, razgovarati o raznimpitanjima ili pruàti podru{ku

Voditi kampanju za kandidata

Lobirati zakone od posebnog interesa

Demonstrirati putem bojkota, parade ilinekih drugih vrsta protesta

Sluìti kao ocjenjiva~

Kandidovati se za mjesto

Biti u javnoj/dràvnoj slu`bi

Sluìti zemlji u vojnoj ilinekoj drugoj slu`bi

Ne po{tivati zakone i pla}ati posljedice


îwenica da je projekat razvojai unaprije|ewa demokratije u{koli iniciran i zapo~et uRepublici Srpskoj ne{to kasnije ipod druga~ijim okolnostima iuslovima nego na prostorimaFederacije BiH imala je, po na{emmi{qewu i neke dobre strane.

Jedna od wih odnosi se na na~informirawa i funkcionisawamreè koordinatora. Koncept kojije tada dogovoren sa predstavni-com ameri~ke Ambasade g-|om BoniGutman (Boni Gutmen) i ~iji jedoprinos tada bio odlu~uju}iukqu~ivao je nekoliko, kasnije sepokazalo, vrlo va`nih ta~aka:

Na ~elu projekta po slu`benoj du`nosti nalazi sedirektor Republi~kog pedago{kog zavoda RepublikeSrpske.

Mreòm koordinatora u operativnom smislu rukovo-di glavni koordinator

Mreù ~ini deset reginonalnih koordinatora (po dvau svakoj regiji - Bawa Luka, Bijeqina, Doboj, Prijedor, iFo~a-Srbiwe) od kojih je, u principu jedan {kolski nad-zornika drugi istaknuti prosvjetni radnik i koji ìve irade na tom podru~ju.

Na taj na~in programu CIVITAS obezbije|ena jezna~ajna stru~na ali i formalno - pravna podr{ka koju jeina~e, u to vrijeme, bilo vrlo te{ko dobiti.

Zahvaquju}i qudskim i stru~nim kvalitetima koordina-tora, zna~ajnoj podr{ci prosvjetnih vlasti u RepubliciSrpskoj, program je, naravno prije svega zato {to posjedujeizuzetne sadràjne i metodolo{ke osobine, doìvio, pogo-tovu u posqedwe dvije godine, eksplozivan razvoj i u kvan-titativnom i u kvalitativnom smislu.

Tim koordinatora osnovni je pokreta~ i realizator bro-jnih aktivnost koje ukqu~uju veoma {irok opis raznorodnihaktivnosti koje se odnose na obuku nastavnika saradwu sastru~nim slu`bama Ministarstva prosvjete i Zavoda, orga-nizaciju takmi~ewa, izradu nastavnih planova i programa,ud`benika za u~enike i priru~nika za nastavnike, a uposqedwe vrijeme i pripreme koje se ticu budu}e akred-itacije, certifikacije i licencirawa.

Ovako zna~ajne aktivnosti koje poprili~no prevazilazevolonterski status i dobivaju karakteristike profesion-alnih obaveza, svakako }e vrlo brzo traìti i promjene ustrukturi i funkciji mreè koja nam je na raspolagawu.

NADZOR U PREDMETU

DEMOKRATIJA IQUDSKA PRAVA

Nadzor u ovom predmetu vr{ise na na~in koji je propisanPravilnikom o stru~no-peda-go{kom nadzoru i drugim aktimasa ciqem da se obezbjedi potpunoostvarivawe ciqeva i zadatakakoji su postavqeni u nastavnimsadràjima ovog predmeta.

Stru~no - pedago{ki nadzor upredmetu Demokratija i qudskaprava u sredwoj {koli i odje-qewskoj zajednici i programskimsadràjima koji se odnose napredmet Razvoj i unapre|ewedemokratije u osnovnoj {kolivr{i se sa osnovnim ciqem koji se

odnosi na poboq{awe kvaliteta rada nastavnika ivaspitno-obrazovnih ustanova u cjelini.

Republi~ki pedago{ki zavod na po~etku svake godineutvr|uje u okviru svoga Godi{weg programa rada obim ost-varivawa stru~no-pedago{kog nadzora. Ovaj obim stru~no-pedago{kog nadzora u neposrednoj je vezi sa aktuelnimstawem u {kolama, brojem nastavnika, pripravnika i drugihelemenata koji uti~u na nastavno - obrazovni proces.

Stru~no-pedago{ki nadzor podrazumijeva pripremu pre-gleda, vr{ewe neposrednog uvida, razgovor sa nastavnikomkod kojeg je nadzor ostvaren i izradu izvje{taja oizvr{enom nadzoru.

P r i p r e m a { k o l s k o g n a d z o r n i k a o b u h v a t a :prikupqawe relevantnih podataka o {koli i licu

kod kojeg }e pregled biti ostvaren i razradu bitnihzadataka pregleda.

Stru~no-pedago{kim nadzorom naj~e{}e su obuhv a } e n isqede}i elementi:

Osnovni personalni podaci o nastavniku;Planirawe i programirawe nastavnih sadràja;Priprema nastavnika za nastavu;Realizacija programskih sadràja;Vrednovawe u~eni~kih znawa i Zapaàwa o radu nastavnika.

U {kolskoj 2002/03. godini u predmetu Demokratija iqudska prava izvr{io sam 13 pregleda kod isto tolikonastavnika.

Uvidom u personalnu dokumentaciju nastavnika utvrdiosam da su to prete`no nastavnici sa ve}im radnim iskustvom.

Tako|e sam utvrdio da zadovoqavaju utvr|ene kriteri-jume potrebne za izvo|ewe nastave ovog predmeta. Radi seo nastavnicima filozofije, filozofije i sociologije,sociologije i odbrane i za{tite koji su ostali bezmati~nog predmeta ili sa smawenom normom ~asova svogpredmeta a pro{li su obuku koju je organizovalaKancelarija CIVITAS-a u Bosni i Hercegovini.

Na seminaru koji sam organizovao u saradwi sa CIVI-

STRU^NI RADOVI

36 NA[ CIVITAS

Pi{e: Zdravko [UNKI]

CIVITAS MRE@A KOORDINATORA U

REPUBLICI SRPSKOJ I NJENA

FUNKCIJA

[kolski nadzornikMiladin ILI], prof.


TAS-om u februaru mjesecu ove godine utvrdio sam da imanastavnika u Republici Srpskoj koji izvode ovaj predmet ane ispuwavaju predvi|ene uslove.

Globalno planirawe gradiva profesori vr{e u skladusa Nastavnim planom i programom i Nastavnim kalendarom.Operativne mjese~ne planove profesori ne rade i tooteàva blagovremeno provo|ewe realizacije Nastavnogplana i programa.

Pripremawe i programirawe nastave profesori vr{e uskladu sa postoje}im uxbenikom. Posebne pripreme profe-sori ne pi{u ali je o~igledno da prikupqaju dovoqno mater-ijala iz dnevnih glasila ({tampe, televizije, radija pa iinterneta) za obradu nastavne jedinice.

Metodologija rada primjewena na opserviranim ~asovimaodgovara metodama koje su prihva}ene i preporu~ene zarealizaciju predvi}enih nastavnih sadràja.

Realizacija programskih sadràjaUvidom u razredne kwige odjeqewa zavr{nog razreda u II

polugodi{tu, gdje se realizuje ovaj predmet, vidqivo je daprogramski sadràji nisu realizovani u skladu sa Nastavnimplanom i programom i Kalendarom za teku}u {kolsku godinu.

Zapaàwe o radu nastavnikaPri vr{ewu stru~no-pedago{kog nadzora kod nastavnika

posje}ena su po dva ~asa, izuzev tamo gdje po rasporedu~asova to nije bilo mogu}e, a to je od trinaest posje}enih nas-tavnika bio samo jedan slu~aj. Na tim ~asovima obra|ivanesu uvijek nove nastavne jedinice.

âs je uvijek po~iwao razgovorom profesora i u~enika saosvrtom na nau~eno tokom prethodnih ~asova. Potom jenajavqivana nova nastavna jedinica i wen naslov zapisivanna tabli. Ispisivane su i obja{wene nepoznate rije~i. Pritome je kori{ten rje~nik iz propisanog uxbenika. Namawkavost tog rje~nika profesori su ~esto ukazivali.

Ciq casa ve}ina profesora isti~e vrlo vje{to, kroz raz-govor, a onda i wegovim ~itanjem iz uxbenika. Jedan dio pro-fesora isticanje ciqa ~asa vr{i na prozai~an na~in.

Nakon tih aktivnosti profesori organizuju podjelu u~enikau grupe. Grupe se formiraju primjereno postavqenim zadacima.Zatim slijedi podjela zadataka i rad u grupama. Rad ~lanovagrupe je po pravilu sinhronizovan i disciplinovan. Unutargrupe ~lanovi biraju svog predstavnika koji }e referisati ono{to su me|usobno dogovorili, otkrili, usaglasili i sl.

Konkurencija unutar grupe je, u principu, vrlo dobra alije ona izme|u grupa ograni~ena i nedovoqna.

Na kraju ~asa u~enici obi~no dobiju novinske ~lankepripremqene za aktuelnu problematiku da ih prorade iprona|u primjere u vezi sa obra|enom nastavnom jedinicom.

Na kraju ~asa izvodi se zakqu~ivawe i dvostrukozakqu~ivawe.

Pra}enje rada, provjeravawe i ocjewivanje u~enikaUvidom u razredne kwige zavr{nih razreda prilikom

svake posjete pravio sam kompletan uvid u na~in i kontinu-itet ocjewivawa, kao i strukturu ocjena. Tom prilikomustanovqeno je da profesori vrlo malo, ili uop{te nikakone posve}uju pa`wu ocjewivawu u~enika. Nije rijetka pojavada profesori nakon dva mjeseca rada u odjeqewu nisu ocije-nili ni jednog u~enika. Na svim savjetovawima ukazivao samna neodrìvost takve prakse.

U Republici Srpskoj postoji i Pravilnik o ocjewivawuu~enika koji je sasvim jasan, ali se u ve}ini slu~ajeva neprimjewuje.

Zakqu~ci i preporukeNa osnovu izvr{enog uvida u realizaciju nastave predmeta

Demokratija i qudska prava i obavqenog razgovora sa pred-metnim nastavnikom izvodim zakqu~ke i dajem preporuke.

U zakqu~cima isti~em ono {to je pozitivno i {ta treba idaqe na isti na~in razvijati i raditi.

U preporukama isti~em ono {to treba promijeniti i nakoji na~in ubudu}e raditi.

NA PUTU OD NADZORNIKA DO SAVJETNIKA

Zemlji, koja je nakon rata prvim ozbiljnim koracima krenula putemdemokracije i ljudskih prava, projekat Civitas-a BiH pruìo je podr{kuu temeljnom segmentu dru{tva - obrazovanju.

Model, koji je obrazovanju donio Civitas, bio je tematska i metod-ska novina i za u~enike, i za nastavnike, ali i za nadzornike - savjetnike,pogotovo kada je prestao da bude projekat a postao redovan i ravno-pravan predmet u okviru obaveznog nastavnog plana i programa zaosnovne i srednje {kole.

Upravo stoga {to su ovi sadràji i metode interaktivne nastavebile novina za sve bez obzira kako su bili pozicionirani u pojedinimdijelovima BiH - kao poseban predmet ili u sastavu nastavnihsadràja drugih predmeta ili oblika rada, Civitas je odmah prepoznaopotrebu obuke.

Obuka je odmah organizovana - prvo za nastavnike, ali vrlo brzoneophodnom se pokazala i potreba da obuku pro|u i nadzornici - sav-jetnici. Vrijeme,koje je iza nas potvrdilo je punu opravdanost ovogvida obuke. Kroz dosada{nju intenzivnu dvogodi{nju obuku, koja jerealizovana svaka tri mjeseca.

Nadzornici su pro{li nivo obuke za nastavnike, ali i nadgradnju,koja im daje kompetenciju savjetnika, odnosno osobe koja jesposobna da savjetodavno unapre|uje metodi~ko - didakti~ku nas-tavnu praksu.

Tokom proteklih seminara (koji }e se nastaviti) nadzornici suimali priliku da razmjenjuju mi{ljenja i iskustva sa eminentnim svjet-skim imenima nau~no - teorijske i prakti~ne misli iz oblastidemokratije i ljudskih prava. (Mary Gutman, Jack Barlow, MargaretBranson, Jack Meacham, Suzanne Katana). Obuka se ~esto izvodilakao radionica. Ogledno-ugledni ~as sa analizom, prisustvovanjemredovnim ~asovima u {kolama i prezentacijama u~eni~kog stvar-ala{tva, kao i razgovorima sa nastavnicima.

Bile su to prilike za ujedna~avanje pristupa evaluaciji ~asova nad-zornika iz cijele BiH bez obzira da li nadziru predmete demokratija iljudska prava, gra|ansko obrazovanje, sadràje kroz odjeljenskuzajednicu ili njegovu realizaciju kroz predmet politika i gospodarstvo.

Posebno korisnim za nadzornike bili su nastavni materijali kojesu prezentirali me|unarodni eksperti. Oni su nadzornicima posluìlikao kvalitetna osnova za razgovor sa nastavnicima ili kao gotovobrazac za inovacije u realizaciji ~asova, ali i same evaluacije.

Praksa je pokazala da su nadzornici, zahvaljujuju}i obuci koju supro{li, uspostavili savjetodavni odnos sa nastavnicima a nadzor iocjenjivanje je postao manje bitan segment njihove uloge.

Nadzornici - savjetnici tako su postali dio miljea, kojim se {irimreà osposobljenih, ravnopravnih, senzibiliziranih aktera u obrazo-vanju koji imaju isti cilj - demokratizirati {kolstvo, a njime, posrednoi sveukupno dru{tvo BiH.

STRU^NI RADOVI

37 NA[ CIVITAS

Azra MUJKANOVI] - Tuzla Refija KULA[IN - Travnik

«Ko samo daje savjete, ma i najbolje, potok je koji prijatno ùbori;Ko te svoje savjete za zajednicu provodi u djelo,

Potok je s mlinovima koji podjednako rade za sve.»MilanVukosavljevi}


Nastavnici,koji predaju predmet «Demokratija i ljudska prava »(njihtrinaest)formirali su Stru~ni aktiv. Savjetnik za ovaj predmet je koordi-nator aktiva. Na pocetku [k.2002/03.god. donesen je program rada.Izme|u ostalih aktivnosti planirana su dva prakti~na predavanja saanalizom.Prvi - model ~as,odrào je savjetnik - Milorad Vasi} u VIII razre-du iz koncepta Odgovornost,l ekcija «Koji su izvori odgovornosti».

Nakon realizacije lekcije u~enici su mogli da:1.upoznaju nekoliko uobi~ajenih izvora odgovornosti,2.uo~e na~ine na koje ljudi dobijaju odgovornosti i3.da formiraju svoje stavove o izvorima odgovornosti.Rade}i interaktivnim metodom rada izvedene su dvije vje`be.

VJE@BA IU~enici su podijeljeni u ~etiri grupe. Svaka grupa dobija zadatak

da iz knjige pro~ita opis dva izvora odgovornosti. Svako od njih pi{epo jedan primjer odgovornosti iz ìvota. Zajedni~ki odlu~uju o jednomprimjeru kog }e prezentovati na nivou odjeljenja.

VJE@BA IIZadatak je da svaka grupa procijeni da li je odgovornost, koju su

prethodno prezentovali:a) dobrovoljno preuzetab) nametnutac) preuzeta bez razmi{ljanja.Odre|uju drugog u~enika,koji ce izvje{tavati o rezultatima vje`be dva.Nakon procjene realizovanih ciljeva i zadataka ~asa, date su

upute za pripremu materijala narednog ~asa. (npr.preuzete odgovo-rnosti u {koli, od prijatelja u porodici i sl.)

Osvrt na posmatrani ~as^lanovi Aktiva dobili su evaluacioni list i nakon {to su ga popunili

razvili su panel diskusiju, iz koje je vidljivo da su pojedini dijelovi~asa dobro osmi{ljenji, a ima mjesta i za druga~ije pristupe. Na ovajna~in se otvara mogu}nost razmjene iskustava u radu pojedinih nas-tavika. Milorad Vasic

Naziv koncepta: PrivatnostNaziv nas. Jedinice:Kako moè{ odlu~iti da li èli{privatnostCilj:

da u~e o zna~aju privatnostida u~e po{tovati i uvaàvati privatnostda u~e prepoznati {ta su posljedice privatnostida u~e razrstavati posljedice privatnosti na

koristi i cijeneda nau~e na~ine kakao donijeti odluku da li èle

privatnostda u~e preispitivanje li~ne odgovornosti kod

dono{enja odlukenjegovanje dijaloga u komunikacijiuvaàvanje drugih i druga~ijih stavova po istom pitanju

Nast. Sredstva: art papiri sa eliminacijonoim tezama, marker, ca{a, pismo,sveska, tabele, aplikacijeNast. Metode:Dijalo{ka, monolo{ka tekstualna, ilustrativnaOblik rada: individualni, grupni, frontalniLiteratura: Vodi~ za nastavnike, Osnovi demokracijeUd`benik za niè raz. Osnovi demokracije

U prvom razredu upoznali smo "Karolinu - zlatnu ribicu"Evo kako to pjesma kaè!

U dubini sinjeg mora, @ive zlatne ribice, Jato ih je cijelo, Zlatno im je tijelo Uvjek su zajedno, Pravilo je staro, Al ribica Karolina, Tajnu @elju ima

@elim biti sama, Izvodi igre razne, U ajkulu se stvaram, U morskog konjicapretvaram

Plivajuci crva sretne, Isti im je cilj, Tajnu dijele, Drugom re}i ne èle

Crv zami{lja da je, Morsko ~udovi{te, Karolini to povjeri, Da tajna ostane to èli

Ponoviti : - [ta je privatnost? (osjecaj da je ne{to moje - tvoje)

[ta je tajna? ( ne{to {to èlim sa~uvati samo za sebe)

U drugom razredu smo razgovarali o razli~itim stavovima u privatnosti.Tad smo vidjeli da porodica po pitanju privatnosti moè imati razli~itestavove po istom primjeru:

Primjer: Putovanje

Prva porodica Druga porodicapri~aju prijateljima ostavljaju poruku da su oti{li traè pomo} oko pripremadaju adresu odredi{ta

Pitanja: Na koju porodicu }u se ljutiti? za{to?- Za{to su se po istom primjeru ove porodice razli~ito pona{ale?

Zakljucak: ljudi se po istom pitanju istog primjera - problema razli~itopona{aju je rimaju razli~ite stavove. Zato se ljudi razli~ito pona{aju kada jeu pitanju privatnosti.

GLAVNI DIOVje`ba 1

Na stolu su tri predmeta.

â{a pismo sveskaîsta ~a{a Atli} Jasmina Saliba{ic Sanja

Pitanja: Koji od ova tri predmeta nema elemente privatnosti?[to }emo uraditi sa pismom i sveskom?Da li ce Atli} Jasmina otvoriti svoje pismo sama ili sa svojom koleginicom? [ta ona treba da uradi? donjeti odlukuZa{to ona ima na to pravo? Zbog svoje slobode da donese odluku

Najava cilja radionice:KAKO MO@E[ DA LI @ELI[ PRIVATNOST?

Dramatizacija teksta Karolina, zlatna ribica u~i o privatnosti. (u ovom dijelu se koriste aplikacije likova koje su glumci vrpcama objesilioko vrata)Razgovor o pri~i uz pomo} gotovog plakata:

PREPOZNAJ POSLJEDICE PRIVATNOSTI

KORISTI CIJENEDobre strane -prednosti Lo{e stvari - ProblemiSre}na, Zadovoljna, tolerancija povreda osje}anja, strahSlobodna, voda, opu{tena nedostatak idejaPopularnija, neozbiljna, najbolja dosadaKreativna, vi{e novaca usamljenostLjep{a, odgovorna opasnost

podjela dobara

Na ovom plakatu jasno su definisana cijena i korist svake privatnosti tj. {ta je{to imamo a {ta je to {to nemamo ako èlimo privatnosti u nekoj situaciji.Npr: Karolina ima slijede}e koristi: sre}na je ,slobodna, kreativna. neozbiljna,opu{tena. Ali ona ima i probleme: pojavljuje se nedostatak ideja, dosada,usamljenosta (hladan dvorac), opasnost ... (na plakatu precrtati elementekoristi i cijene koje ne odgovaraju situaciji Karoline)Zaklju~ak : Ako èlimo da imamo privatnost to ima i svoje koristi i svojeprobleme. Treba prepoznati i jedno idrugo pa se olu~iti tj. donjeti odluku dali }emo tu privatnost zadràti samo za sebe ili je podjeliti s nekom osobom.Karolina je donjela odluku - to kazuju sljede}i stihovi :

Teku dani ko u snu Samo}a je ubijaSre}a je uvijek tu Njen dvorac je prazanSlobodna je u igri toj Poziva Crva da se igraAli ne{to jo re~e „stoj"! Opet je vesela ko ~igraNema vi{e igara novih Ni{ta nije vje~noSve se vrti u krug Karolina se osje}a sre}noKarolina osjeti @elja za samo}om se topiDa joj treba drug Novo prijateljstvo sklopi

STRU^NI RADOVI

38 NA[ CIVITAS

ISKUSTVA IZ RADA AKTIVA NASTAVNIKA DEMOKRATIJE I LJUDSKIH PRAVA U BRCKO DISTRIKTU BiH

Pi{e: Senija SALIBA[I]


PPPPOOOOZZZZIIIIVVVV ZZZZAAAA SSSSAAAARRRRAAAADDDDNNNNJJJJUUUUJavite nam se sava{im prilozima

na adresu:

Civitas@BiHHamdije êmerli}a 39

Sarajevofax: 033 619 858

Izdava~: CIVITAS@BiH

List Na{ Civitas oslodo|en je poreza na promet odobrenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Civitas je dio me|unarodnog programa razmjene edukatora koji provodi Centar za gra|ansko obrazovanje iz Calabasasa, California sponzoriran fondovima

Ministarstva za obrazovanje SAD.


Documents

Nas Civitas 1