Civ

itas

bro

j6.

na{

na{

Alija Lapoalapo@civitas.ba

AzeminaMa{inovi}amasinovic@civitas.ba

Jelka Kebojkebo@civitas.ba

MiodragSamard`i}msamardzic@civitas.ba

Drago Zovkodzovko@civitas.ba

Sed`ida Had`i}shadzic@civitas.ba

Rahela D`idi}rdzidic@civitas.ba

Marina Mihaljmmihalj@civitas.ba

Du{ankaDobrijevi}ddobrijevic@civitas.ba

Nela Hasi}nhasic@civitas.ba

Civitas na{na{Mobitel za Edina

Had`i}a iz Te{njaNa na{ konkurs za izbor idejnog rje{enja znaka zaobilje`avanje desetogodi{njice CIVITAS@ BiH pristiglo jemnogo kvalitetnih i zanimljivih rje{enja, tako da je na{ `irikoji je pregledao prispjele radove imao zaista te`ak zadatakda odabere koji je to znak za nijansu bolji od drugih. Ipak,nakon tri pregleda svih prispjelih rje{enja `iri je jednoglasnoodlu~io da }e za{titni znak jubileja desetogodi{njice Civitasau na{oj zemlji biti rad pod {ifrom 0904 HE, autora EdinaHad`i}a iz Te{nja.Edinu, kao {to smo i obe}ali, pripada nagrada mobitel koji }emu biti uru~en na Centralnoj sve~anosti u vrijeme odr`avanjadr`avne smotre "Projekt gra|anin" u Sarajevu.

Koristimo priliku da autorima ostalih rje{anja najtoplije zah-valimo na u~e{}u i da ih obavijestimo da }emo neke odrje{enja objaviti u na{em listu, a svi prispjeli radovi bit }e dioizlo`be koja }e biti postavljana u vrijeme odr`avanja Dr`avnesmotre ''Projekt gra|anin''.

NOVI KONKURS!!!Dragi u~enici,

evo nove prilike da osvojite neku vrijednu nagradu Na{eg i Va{egCivitasa. Vjerovatno ste uo~ili da mi u svakom broju lista objavimopo jedan konkurs sa `eljom da va{e stvarala{tvo do|e do izra`aja ibude nagra|eno. Nagra|ivali smo vas u~e{}em u Civitasovom ljet-nom kampu Br~ko, nagra|ivali smo Vas kada ste pisali na temu''Gra|anin Evrope iz moje ulice'' nagradili smo likovna rje{enja zajubilarni znak i td., a sada slijedi novi konkurs i nove nagrade!Ovaj konkurs posve}en je desetogodi{njici CIVITAS@BIH i pru`aVam mogu}nost da slikate i pi{ete na temu 'Civitasovih deset godina promoviranja najve}ih vrijednostidemokratskog dru{tva''Propozicije su slijede}e:

Konkurs je otvoren za dvije kategorije; u~enike vi{ih razredaosnovne {kole i u~enike srednje {kole.

Na zadatu temu mogu se slati likovni i literarni radovi Poseban `iri pregledat }e sve prispjele radove i nagraditi po

jedan najuspje{niji likovni i jedan literarni rad u kategoriji u~enikaosnovnih {kola a isto tako i u kategoriji u~enika srednjih {kola.

Nagrade }e biti uru~ene na Dr`avnoj smotri ''Projekt gra|anin''kada je i planirana Centralna proslava jubileja 10 godina Civitasa uBiH

Potpisane radove sa adresom autora dostaviti na adresu:

CIVITAS@BiHUl. Hamdije ^emerli}a 39/II71000 Sarajevosa naznakom (za konkurs)

Molimo nastavnike, direktore i pedagoge dasa ovim konkursom upoznaju u~enike

3

Rije~ urednikaC

ivitas broj6.na{na{

Po{tovani ~itaoci, kada ovaj broj lista bude u va{im ruka-

ma, to }e biti prilika da se podsjetimo da jeta~no prije deset godina odr`ana prvaobuka za nastavnike osnovnih i srednjih{kola po programu gra|anskog obrazova-nja CIVITAS@. Deset godina potojanjazaista je jubilej vrijedan pa`nje. Prije desetgodina, krajem marta, na Fakultetupoliti~kih nauka u Sarajevu {ezdesetaku~esnika seminara prvi put moglo je {ire~uti o Civitasu, gra|anskom obrazovanju,o centru za razvoj gra|anskog obrazovan-ja u Calabasasu u Kaliforniji. Tako|er sumnogi u~esnici po prvi put ~uli i vidjeli pot-puno novu metodologiju rada u u~ionicikoja se bitno razlikovala od metodologijapo kojima mi radimo i na kojima smo{kolovani. Moram priznati da je bilo i me|unama, u~esnicima seminara, otpora premaonome o ~emu govore ovi stranci. Kakosmo se samo gr~evito borili za na{u tradi-cionalnu nastavu i na{e poimanjedemokratije. Mnogi smo pomislili da to oni nama pro-daju svoju ameri~ku pamet. Ipak, po zavr{etku semi-nara, na{i kruti stavovi bili su dobro poljuljani. Nismoba{ bili sigurni da smo mi u pravu i da nema ne{todobro u onome o ~emu je bilo rije~i na seminaru.Odmah po povratku u svoje {kole po~eli smo, pomalostidljivo, primjenjivati pone{to od nau~enog i toprenositi na kolege. Prve priru~nike koji su biliuvezane kopije na brzinu prevedenih ameri~kihpriru~nika ~itali smo i analizirali na desetine putapoku{avaju}i nau~iti {to vi{e i uvijek `ele}i na}i ne{tonovo. U na{im u~ionicama i na na{im ~asovima

u~enici su postali zaista subjekti i part-neri {to ba{ sredina i nije do~ekala saodu{evljenjem. Ipak, ne{to se mijenjalo.

Dolazili su drugi seminari, dolazili sudrugi priru~nici, dolazila su nova sazna-nja. Civitas je polako postajao porodica.Ta porodica se {irila punih deset godinado dana{njih dana kada je Civitasovaporodica sigurno jedna od najve}ihporodica u BiH. Ovu porodicu ~ine gen-eracije u~enika, nastavnika, roditelja,drugih radnika u obrazovanju, NVO,mediji i drugi. Ovo je porodica koja sesvakog dana {iri i sigurno je da nema{kole u na{oj zemlji da se u njoj ne zna{ta je to Civitas.

Koliko smo postigli za deset godinate{ko je mjeriti, ali treba ista}i da je ovojedini program koji se implementira u cijelojBosni i Hercegovini. Treba tako|er ista}i daje ovo jedini program koji u~enicima i nas-tavnicima osigurava besplatne priru~nike idrugi potreban materijal. Jednom rije~ju,

treba s ponosom re}i da je CIVITAS@ BiH program kojise ukorijenio i koji je postao na{ program.

CIVITAS@ BiH danas je doma}a nevladina orga-nizacija koja se bavi razvojem demokratije i ljudskihprava i jedna od rijetkih organizacija koja danas slavijubilej deset godina postojanja. Rijetke su organizacijeu na{oj zemlji koje se mogu pohvaliti da su desetgodina djelovale u misiji razvoja demokratskogdru{tva i zajednice po mjeri ~ovjeka. Civitas danas jeobrazovni centar koji osposobljava i certificira nas-tavnike svih nivoa po principima i standardima svje-tski priznatih instituta za razvoj obrazovanja.

U ovom broju7........... OBILJE@AVANJE10. GODINACIVITAS-a U BOSNI IHERCEGOVINI

16........... ODR@ANAPRVA OBUKAIZ OBLASTI OBRAZOVANJABAZIRANOG NASTANDARDIMA

17........... MRE@AMLADIH CIVITAS-a

24.......... CIVITAS UHERCEG-BOSANSKOJ @UPANIJI

42-43........... GRA\ANSKOOBRAZOVANJE UPUSTINJI REALNOG

Alija LapoGlavni urednik

M e|unarodni program razm-jene na polju gra|anskogobrazovanja, osnovan je

1996. godine, te u ovoj godiniproslavlja svoj jubilej. Iste godineiniciran je i program u na{oj zemlji.Me|unarodni program Civitasadministrira Centar za gra|anskoobrazovanje iz Kalabasasa,Kalifornija, u partnerstvu sa organi-zacijama u SAD i cijelom svijetu.Civitas BiH djeluje u partnerstvu saKalifornijom i Nevadom. Trenutno seprogram provodi u slijede}im zeml-jama {irom svijeta:

AFRIKAPARTNERSTVA

Gana / Kalifornija, Nigerija / Kalifornija / Pensilvanija Senegal / Kalifornija / Nju D`ersiJu`na Afrika / Ohajo / Kentaki

ISTO^NA AZIJA, JU@NA AZIJA I PACIFIKSPECIJALNI PROJEKTI

Kina, Koreja, [ri Lanka, Indija,Malezija, Tajvan, Indonezija,

Mongolija, Tajland, Japan

ISTO^NA I CENTRALNA EVROPAPARTNERSTVA

^e{ka Republika / Slova~ka /Mi~igen / Kolorado / Oklahoma

Ma|arska /Rumunija / Florida /Misisipi / TeksasEstonija / Latvija /Litvanija / Indijana /Ilinois / AjovaPoljska / OhajoUkrajina / Alabama/ Ohajo

EVROAZIJAPARTNERSTVA

Rusija / Va{ingtonDC / Nju Jork /Masa~usets /Pensilvanija

4

AktuelnostiC

ivit

as broj6

.na{

na{

CIVITAS: Me|unarodnamre`a gra|anskog obrazovanja 1996.-2006

Isto~na Rusija / Aljaska / Va{ington

SPECIJALNI PROJEKTIKazakstanTurska

LATINO-AMERIKA I KARIBIPARTNERSTVA

Kosta Rika / Teksas / Novi MeksikoMeksiko / KalifornijaPanama / FloridaVenecuela / Nju Jork

SPECIJALNI PROJEKTIArgentina, Kolumbiija, Paragvaj,Bolivija, Dominikanska Republika,Peru, Brazil, Ekvador, Urugvaj,^ile, Gvatemala

BLISKI ISTOKSPECIJALNI PROJEKTI

Al`ir, Bahrain, Egipat, Izrael,Jordan, Lebanon, Maroko,Saudijska Arabija, Tunis, Zapadna Obala, Jemen

JUGOISTO^NA EVROPAPARTNERSTVA

Bosna i Hercegovina / Kalifornija /NevadaHrvatska / Oregon / Delavare /Merilend

SPECIJALNI PROJEKTIAlbanija, Kosovo, Crna Gora,Bugarska, Makedonija, Srbija

ZAPADNA EVROPAPARTNERSTVA

Irska / Sjeverna Irska / RhodeIsland

SPECIJALNI PROJEKTINjema~ka

CILJEVI CIVITASOVOG PROGRAMA RAZMJENE SU DA:

Upozna edukatore sa primjerimanastavnih planova i programa iobuke nastavnika za gra|anskoobrazovanje u SAD

Pomognu me|unarodnimedukatorima u kreiranju, adaptiran-ju, implementaciji i institucionalizacijiprograma gra|anskog obrazovanjau njihovim zemljama

Kreiraju i implementiraju pro-grame gra|anskog obrazovanja zau~enike u Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama koji }e im pomo}i dabolje razumiju istoriju i iskustvademokratija u razvoju i drugihzemalja

Oja~a razmjenu ideja i iskustava

u gra|anskom obrazovanju izme|upoliti~kog, obrazovnog i privatnogsektora u SADi u demokratijama u

razvoju i drugim zemljamaOhrabri istra`ivanje i evaluaciju

uticaja gra|anskog obrazovanja na

5

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{na{

6

AktuelnostiC

ivit

as broj6

.na{

na{

razvoj znanja, vje{tina i stavova kojisu klju~nih za o~uvanje iunapre|enje ustavne demokratije

OVI CILJEVI SE REALIZIRAJUPUTEM:

Posjeta {kolskim sistemima,visoko-{kolskim institucijama i orga-nizacijama koje provode uspje{neprograme gra|anskog obrazovanja

Organizovanja seminara oosnovnim principima ustavnedemokratije i vode}im vladinim insti-tucijama u Sjedninjenim Ameri~kimDr`avama, kao i kroz posjete takviminstitucijama

Seminara o istoriji i sistemimavlasti u zemljama u~esnicama

Demonstriranjem nastavnihplanova i programa i pedago{kihpristupa iz SAD obrazovnim liderimau drugim zemljama

CILJEVI ]E BITI ISPUNJENIPUTEM:

Prevoda i adaptacije uspje{nihnastavnih planova i programa i pro-grama za obuku nastavnika

Kooperativnog razvoja i imple-mentacije novih nastavnih planova iprograma i materijala za obuku nas-tavnika

Me|unarodnih konferencija ogra|anskom obrazovanju za obra-zovne lidere, trenere i predstavnikeobrazovnih institucija

Konsultacija o istra`ivanju i eval-uaciji kako bi se izmjerio uticajgra|anskog obrazovanja na razvojznanja, vje{tina i stavova.

U Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avamase vode napori da se osna`i javnamisija {kola.U svakoj od dr`ava vodi se kam-panja kojom }e gra|ansko obrazo-vanje dobiti istaknutije mjesto.

[EST PRISTUPAGRA\ANSKOM OBRAZOVANJU

Istra`ivanja pokazuju da {kole mogupomo}i razvoju kompetentnih iodgovornih gra|ana ukoliko:

Sadr`e predmete u kojima seizu~ava ustroj vlast, istorija, pravo idemokratija.

Uklju~uju u nastavu diskusijevezane za aktuelna lokalna,dr`avna i me|unarodna pitanja idoga|aje, posebno ona pitanja koja

mladi smatraju bitnim za svoje`ivote.

Dizajniraju i implementiraju pro-grame koji omogu}avaju u~enicimada apliciraju ono {to su nau~ili krozrad u zajednici koji je vezan za for-malin plan i program i razrednu nas-tavu.

Pru`aju vannastavne aktivnostikoje daju priliku mladima da seuklju~e u rad svojih {kola ili zajedni-ca.

Ohrabruju u~e{}e u~enika uupravljanju {kolom.

Ohrabruju u~e{}e u~enika usimulacijama demokratskih procesai procedura.

Civitas je osnovan 1996 zajed-ni~kom aktivno{}u Centra zagra|ansko obrazovanje izKalabasasa i Ameri~ke informa-cione Agencije USIS. Od po~etkasu obuke realizirane u saradnjisa Vije}em Evrope. Civitas@BiHje 1997. godine postao zvani~nipartnerski program saKalifornijom, Nevadom iArizonom. Iste godine uspostavl-jena je mre`a koordinatora kojaje danas jo{ aktivnija i svojimentuzijazmom i uporno{}u dopri-nosi razvoju programa.

Inicijalni materijali i programobuke su djelo Centra zagra|ansko obrazovanje, u nas-tavku rada Civitas je osnovaomultietni~ke timove koji suradil i na adaptacij i materijala,izradi nastavnih planova i pro-grama, na{ih ud`benika ipokretanju l ista Na{ Civitas.

CIVITAS Bosne iHercegovine ove godineslavi zna~ajan jubilej, 10godina rada i djelovawa nacijelom teritoriju BiH, koji}e se obiqe`iti nizomaktivnosti. Proslave }etrajati od 1.4.2006.-31.3.2007.god. i ukqu~ujuslijede}e aktivnosti:

MARTPrva konferencija Mre`e

mladih CIVITAS

Proslave simboli~no po~iwuovom konferencijom, koja }ese odr`ati od 31.03-02.04.Ovaj datum je odabran jer seta~no prije deset godina odr`ala prva obuka nas-tavnika iz ovih sadr`aja na prostorima BiH. Ciqkonferencije je promovisawe konkretnog modelaaktivnog u~e{}a mladih qudi iz svih krajevana{e zemqe, i afirmacija anga`ovawa mladih narje{avawu problema u zajednici.

APRIL/MAJ[kolska, op{tinska i me|uop{tinska, kanto-

nalna/`upanijska/regionalna takmi~ewa iZavr{na smotra iz Projekta gra|anin/Ja

gra|anin

Proslave se nastavqaju na svim nivoimatakmi~ewa iz Programa gra|anin/Ja gra|anin.Planirano je da se takmi~ewa integri{u saizlo`bama likovnih radova na temu 10.godinaCIVITAS-a i portfolija ura|enih u proteklim god-inama, nastupima CIVITAS sekcija, okruglimstolovima i na druge kreativne na~ine.

Mini konferencije

Planirano je da se u svim kantonima/regijama u BiHodr`e mini konferencije, na kojima }e se ista}isva na{a zajedni~ka postignu}a u proteklom perio-du i projicirati budu}nost. Vrijeme odr`avawamini konferencija }e se spojiti sakantonalnim/regionalnim/distrikt takmi~ewima,koja trebaju biti odr`ana do kraja ~etvrtog mjeseca.Planirano je da na konferencijama u~estvujupredstavnici ministarstava obrazovawa, peda-go{kih zavoda, istaknute li~nosti iz poqademokratije i qudskih prava, u~esnici me|unaro-dnih programa razmjene sa Amerikom, predstavni-ci Mre`e mladih, kao i najboqi direktori, pro-fesori, u~enici i poznate li~nosti... Nadamo se

da }emo zajedno sa Vama uspjetiobezbjedili dobru medijskupokrivenost ovih doga|aja.

Zavr{na smotra PG

Smotra }e se odr`ati od 19 do21.05 u Sarajevu. Planirano je dasmotra ima sve~arski karakter ida okupi neke od originalnihameri~kih trenera i u~esnikaprvih obuka iz svih dijelovaBiH. Timovi pobjednici }e 20.05spavati u Sarajevu i u~estovat}e u ~itavom nizu interaktivnihaktivnosti i okruglih stolova,zajedno sa svojim kolegama izsvih dijelova na{e zemqe.Konferenciji }e tako|er pri-sustvovati brojni gosti iz regije.

JUNIDan CIVITAS a na Kid's festivalu

Na ovogodi{wem Kid's festivalu u Sarajevu(09.-15.06), koji je najve}i nezavisni doga|aj zamlade u jugoisto~noj Evropi, jedan dan bit }eposve}en CIVITAS u. Dan je koncipiran kao nizradionica i aktivnosti koje }e raditi na pro-mociji tolerancije. Mre`a mladih CIVITAS a}e aktivno u~estvovati u pripremi na{egu~e{}a.

JULIBr~ko qetni kamp

Kamp }e se odr`ati po~etkom jula (nakon upisnihrokova za fakultete), i na wemu }e u~estvovatisvi timovi pobjednici sa Finalne smotre uSarajevu, mladi poduzetnici i predstavnici`enskih nevladinih organizacija. Svi zajedno }eu~estvovati u radionicama na kreirawu strategi-je za ve}e aktivirawe mladih i `ena ugra|anskom dru{tvu. Planirano je da i ovojaktivnosti prisustvuju gosti iz regiona.

OKTOBARCIVITAS ministarska konferencija

Ova redovna CIVITAS aktivnost je planirana zaoktobar, i ovaj put }e ukqu~iti komponentuproslave desetogodi{wice. Osim u~e{}a pred-stavnika svih obrazovnih ministarstava i peda-go{kih zavoda/zavoda za {kolstvo, planirano jeda konferenciji prisustvuju gosti iz SjediwenihAmeri~kih Dr`ava.

7

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

OBIQE@AVAWE 10. GODINA CIVITAS-a U BOSNI I HERCEGOVINI

T e{ko je u kratkim crtamanavesti sve projekte koje jeCivitas uradio za deset godi-

na rada i djelovanja u BiH, ali otome nabolje svjedo~e stotine hilja-da obu~enih u~enika i desetine hi-ljada osposobljenih nastavnika poprogramu gra|anskog obrazovanjaCivitas. O tome govori CivitasovInstitut za certifikaciju, govoretako|er i stotine hiljada od{tam-panih i besplatno podijeljenihpriru~nika za nastavnike i u~enikeod vrti}a do univerziteta. Vjerovatno se nikada ne}e mo}isa~initi pregled svega onoga {to jeCivitas uradio u na{oj zemlji, niti }ese valjano mo}i procijeniti kolikidoprinos je Civitas dao u razvojuobrazovanja i razvoju demokratskesvijesti. Ipak }emo, ilustracije radi,navesti samo neke od aktivnostiCivitasa u 2005. godini {to mo`eposlu`iti kao pokazatelj {ta je sveura|eno za deset godina:

TAKMI^ENJA IZ PROGRAMAPROJEKT GRA\ANIN / JA

GRA\ANIN

[kolska takmi~enja2564 {kole, 64.100 u~enika

Op{tinska/Me|uop{tinska749 {kola, 5992 u~enika

Kantonalna/Regionalna/Distrikt 204 {kole, 1576 u~enikaFinalna smotra32 {kole, 256 u~enika

DOPRINOS OBILJE@AVANJUGODINE GRA\ANSTVA KROZ

OBRAZOVANJEU realizaciji programa manifestaci-je kroz {kolska takmi~enja u~e{}eje uzelo 95% {kola u Bosni iHercegovini.

DELEGACIJE:Posjeta Kongresne delegacijeSAD-a Bosni i HercegoviniPosjeta delegacije ministaraSjedinjenim Ameri~kim Dr`avamaPosjeta ira~ko/kurdske delegacije

Posjeta bh. delegacije/koordinatoraSjedinjenim Ameri~kim Dr`avama

REGIONALNA SARADNJA:Program certifikacije profesora

uz u~e{}e Vedrane Spaji} Vrka{Step by Step - godi{nja konfe-

rencijaWorkshop o podijeljenim

dru{tvima, Dublin, Irska,Konferencija u Var{avi o ulozi

nevladinih organizacija ugra|anskom obrazovanju

Me|unarodna konferencijarazmjene gra|anskog obrazovanjau Jordanu

Konferencija u Washingtonu -august 2005.

Workshop o gra|anskom obra-zovanju na univerzitetskom nivou,Sveti Stefan

^etiri stuba demokratskoggra|anstva-regionalni workshop,Ohrid

Konferencija za mlade"Crossing the bridge - Welcome toEurope, Mostar

Konferencija u Neumu

OBUKEObuka iz programa "Projekt

gra|anin" - januar 2005. (FBiH)Obuka iz programa "Projekt

gra|anin" - maj 2005. (RepublikaSrpska), 1703 u~esnika

Obuka radne grupe za reformuobrazovanja

Obuka za razrednu i predmetnunastavu u Br~ko Distriktu - april,maj, juni 2005. (120 nastavnika)

Obuke iz informacionetehnologije za 40 nastavnika umedresama - juli 2005.

Savjetovanje za OSCE regio-nalne koordinatore u Neumu - maj2005.

Obuke Umije}e `ivljenjajednodnevna radionica za peda-goge srednjih {kola u Bosni iHercegovini (160 pedagoga)

^etverodnevna obuka peda-goga u BiH iz programa "Umije}e`ivljenja" (143 pedagoga).

LJETNI KAMP BR^KO256 u~esnika

Pobjedni~ke ekipe iz FederacijeBiH, Republike Srpske, Br~koDistrikta

U~enici s posebnim potrebama injihovi voditelji

U~enici s o{te}enjima vida i nji-hovi voditelji

NASTAVAK PROGRAMACERTIFIKACIJE

Januar 2005. 1.grupa: 29u~esnika

Juli/avgust 2005.1. grupa: 32 u~esnika2. grupa: 35 u~esnika3. grupa: 27 u~esnika

Instruktori iz BH, Hrvatske i SAD

SASTANCI MRE@E KOORDINATORA

Sarajevo, januar 2005. - 28 prisut-nih koordinatoraOd`ak, septembar 2005. - 28prisutnih koordinatora

MMC - MRE@A MLADIH CIVITAS

Ideja o kreiranju mre`e mladihrodila se na Ljetnom kampu uBr~kom.

Odr`ana 3 sastankaOrganizacionog odbora

Kreirana misija, vizija i okvirniplan akcijeMre`a trenutno broji 16 ~lanova

Organizacionog odbora iz svihkrajeva BiH

LIST NA[ CIVITASbr. 4, januar 2005 - 5000 primjerakabr. 5, novembar 2005. - 5000primjeraka.

8

AktuelnostiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

KRATAK PREGLED AKTIVNOSTICIVITAS@BiH U 2005. GODINI

Dana 17. marta 2006. godineodr`an je sastanak ~lanova sekcijeCivitasa u JU Gimnazija "Visoko" uVisokom. Me|utim, to nije biojedan od onih redovnih sastanakaove sekcije planiranih godi{njimplanom i programom rada jer jesastanak realiziran iz dva dijela.Na prvom dijelu sastanka ana-lizirane su dosada{nje aktivnosti~lanova sekcije na pomo}i u~enici-ma pri realizaciji programskogmodula "Projekt gra|anin". Poredtoga, u~enici su planirali aktivnostina pripremama ~lanova zaodr`avanje predstoje}eg {kolskogtakmi~enja iz navedenog projekta.Drugi dio radnog sastanka bio jesve~anog karaktera na kome jeobilje`ena 10. godi{njicauspje{nog rada i djelovanja CIVI-TAS@BiH, a potom je u ~ast ovogjubileja organizovan i skromni kok-tel za u~enike-~lanove ove sekcije. O aktivnostima Civitasa u BiH od1996. godine do danas govorio jevoditelj ove sekcije i profesorDemokratije i ljudskih prava u ovoj{koli Halim Avdagi}, koji je bioorganizator i doma}in ove

sve~anosti za u~enike i donatorskromnih sredstava za koktel.U zavr{nom dijelu sve~anostiprisutne je zabavljao lokalni pjeva~hip-hop muzike, u~enik i ~lan ovesekcije Faris Ihtijarevi}. Tom prilikomje otpjevao (repovao) svoju pjesmuDEMOKRATIJA i na taj na~in sepredstavio svojim kolegama.Ovim povodom u~enici-~lanovi

sekcije i predmetni profesorupu}uju iskrene ~estitke UreduCIVITAS@BiH sa `eljom za nas-tavak svog uspje{nog djelovanjau BiH u narednom periodu i nas-tavak planskih aktivnostidemokratizacije {kola i procesaobrazovanja za demokratskogra|anstvo BiH.

9

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

Obilje`ena 10.godi{njica CIVITAS@BiH

u JU Gimnazija"Visoko" u Visokom

10

AktuelnostiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

U povodu desete godi{njice Civitas a u HB@ u ve}iniosnovnih i srednjih {kola bit }e organizirane prigodneaktivnosti kao {to su izlo`be u~eni~kih portofolija izproteklih godina. Nastavnici }e odr`ati predavanja natemu Civitasa i njegove uloge u demokratizacijidru{tva. Ekipe koje su ostvarile zapa`ene rezultate naop}inskim i `upanijskim natjecanjima podijelit }e svojaiskustva oko rje{avanja problema koje su imali kaoteme u svojim portofolijima. Svaka {kola }e kroz grafi~ki prikaz na jednomvelikom hamer papiru (100x 80) prikazati najva`nija

doga|anja kroz protekli period a koja se ti~u Civitasprojekta.Sve ove aktivnosti planirane su u sklopu {kolskihnatjecanja iz "Projekt gra|anin".Planiramo da svoje sudjelovanje u ovomobilje`avanju obljetnice uzmu, pored u~enika i nas-tavnika, i pedagozi i ravnatelji, kao i predstavnicivlasti koji su na bili koji na~in sudjelovali u realizacijiovog projekta.

Ivica Lovri}

OBILJE@AVANJE DESETE GODI[NJICECIVITAS-a U HERCEGBOSANSKOJ @UPANIJI

V rijeme od jedne decenijenije dugo, ali ni tako kratkou pedago{koj praksi jedne

zemlje da se ne bi osjetile bitnepromjene u `ivotu i radu {kolstva.Upravo te promjene su se dogodileu radu bh. {kola nakon ratnihdoga|anja na ovim prostorima,uvo|enjem u NPP predmeta kojise bavi demokratijom i ljudskimpravima.Osavremenjavanje nastavnogprocesa modernijim nastavnimsredstvima i uvo|enje kompjuterau nastavu druga je bitna zna~ajnapromjena u bh. {kolstvu.Tako|er savremene interaktivnemetode rada u nastavnoj praksi jetre}a zna~ajna promjena u bh.{kolstvu. U bh. {kolstvu na{apedago{ka praksa je krenulapravcem kojim se kre}e {kolstvo urazvijenim zemljama Evrope iAmerike.Po~etkom 1996. godine organizo-vani su seminari za nastavnike iprofesore osnovnih i srednjih{kola, uz pomo} i anga`man nas-tavnika iz Amerike i Vije}a Evrope,na temu demokratija i ljudskaprava. Na prvom seminaru za bh.nastavnike organizovanom uSarajevu u martu mjesecu sapodru~ja Tuzlanskog kantonau~estvovalo je 12 nastavnika i pro-fesora osnovnih i srednjih {kola.

Kriterij za odabir u~esnika semi-nara bio je da su aktivni nastavnicihistorije ili sociologije, mada suu~estvovali i nastavnici i profesoribosanskog jezika i pedagogije pa idrugih struka. Jedan broj u~esnikana prvom seminaru u~estvovao je ina drugom jednodnevnom semi-naru organizovanom u Tuzli u maju1996. godine, na kojem je poredspomenuth nastavnika i profesoraprisustvovalo i 17 novih prosvjetnihradnika.

Na tom seminaru uslijedio je idogovor o u~e{}u na desetod-nevnom seminaru koji je organizo-van u ljeto, ta~nije od 17. do 27.jula 1996. godine, na kojem jeu~estvovalo 30 nastavnika i profe-sora, uglavnom histori~ara i soci-ologa, ali i drugih, koji su ustvaribili nastavno jezgro za uvo|enjenovog predmeta demokratije i ljud-skih prava.Uz predavanja koja su slu{ali,pored gra|e koju su usvojili, saz-nali su i nove aspektemetodolo{kog pristupa ovoj materi-ji, zasnovanu na slobodi iistra`iva~kom osposobljavanjuu~enika za samostalnije djelovanjeu izboru, izradi i prezentaciji vlasti-tog opredjeljenja za temu uProjektu gra|anin. To je mnogimaotvorilo nove vidike da krozprou~avanja u~enika daju doprinosi vlastitim u~e{}em, tj. da u~enikau nastavnom procesu ne trebaposmatrati kao objekat, nego kaosubjekat u tom procesu.Interaktivne metode rada sudostignu}e pedago{ke nauke i nitijedan prakti~ar danas u svom radune bi ih smio zaobilaziti u svimnastavnim predmetima, a posebnou nastavi demokratije i ljudskihprava.Kada se prisje}amo tih prvihpo~etaka CIVITAS programa,

IZU^AVANJE DEMOKRATIJE I LJUDSKIHPRAVA U BiH [KOLAMA PO^ELO JE

NAKON 1996. GODINE

Smail Ko~i}Kantonalni koordinator

11

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

moramo priznati da smo bili iznena|enikoliko smo bili uskra}eni u nedostatkusavremenih metodolo{kih procesa,posebno u dru{tvenoj grupi predmeta ukojima se znanje uglavnom stjecaloverbalnim metodama (slu{anjem ireprodukovanjem nau~enog od straneslu{alaca). Opredjeljenje za u~estvo-vanje na ovim seminarima odlu~ila jeprije svega `elja za u to vrijeme prom-jenama, ali i znati`elja da saznamo {tato ima novog u {kolstvu a {to mi nismoimali priliku da u praksi susretnemo,odnosno kroz svoje {kolovanjenau~imo i u radu primjenjujemo. I bilismo u pravu, jer je ve}ina od nas istra-jala u nakani da ovlada ovom prob-lematikom i aktivno je prenosi nau~enike. Pokazalo se da je uspjeh ost-varen kod u~enika jer su i oni zavoljeliovakav na~in bilo individualnog igrupnog (kolektivnog) rada iliistra`ivanja i rje{avanja problema kojaim otvaraju vidike i omogu}uju trajnijeznanja, dru`enje i me|usobnu saradnjui druge oblike interaktivnog djelovanja.Ustrajnost koju smo pri tome pokazalidovela je do toga da su vlastiTuzlanskog kantona prijedloge nastavni-ka i ureda CIVITAS-a BiH prihvatile iuvrstile u Nastavne planove i programeu osnovnim i srednjim {kolama, a kasni-je i u visokom obrazovanju novi pred-met Osnovi demokratije, odnosnoDemokratija i ljudska prava. Time jeglavni i osnovni cilj na{eg opredjeljenjaza izu~avanje demokratskih procesa una{em dru{tvu jo{ od pred{kolskoguzrasta pa kroz cijeli tok {kolovanjauglavnom postignut. Trud koji je pritome ulo`en nije va`an ako supostignuti adekvatni rezultati.Kasnije doobuke, seminari, treninzi,susreti, konferencije i sli~ni obliciedukacija u~vrstili su u nama uvjerenjeda je vrijedilo istrajati u nastojanjima zaostvarenje postavljenog cilja. Vrlo jeva`no pri tome spomenuti i obuke uSAD-u i posjetetamo{njim mnogobrojnim vaspitno-obrazovnim institucijama radi {irih saz-nanja i uvida u dostignutoj pedago{kojpraksi.Jednom rije~ju, svi su postali mnogobogatiji: i nastavnici i u~enici i roditelji,a time i cijela pedago{ka praksa u BiH,za nova saznanja i trajnija iskustva.Ako bismo se vratili na po~etak,uvjereni smo da bismo svi ili najve}ibroj nas prihvatili da pro|emo kroz isteprobleme i ista iskustva, samo dabismo do{li do istog ovog cilja.

Desetogodi{njicaCivitasa u Srednjoj{koli "A. B. [imi}"u Grudama

^ ovjek u~i dok je `iv, a temelj za svoje napredovanje, poredostalog, dobiva u {koli. Znamo da je {kola mjesto gdje sene samo usvajaju ve} otkrivena znanja nego i mjesto gdje

nastaju nove ideje profesora ali i u~enika pred ~ijim stavovima natrenutak zastanemo jer primjer su stvarala{tva, svijesti, osje}ajavrijednosti. Me|u drugim sekcijama u na{oj Srednjoj {koli ''A.B.[imi}'' u Grudama, djeluje i sekcija Civitasa. Posebno zadovoljst-vo iskazuju u~enici sudjeluju}i u programu ''Projekt gra|anin'' gdje{irok krug u~enika potpoma`e u obradi odabrane teme. Elankojim rade, nastoje do}i do najboljih rezultata, je na zavidnoj razi-ni. Poma`u sebi, ali i drugima jer ~ovjek treba upoznati i razvijatisebe. Ljudi se razlikuju. Ima onih koji bolje poznaju sebe i lak{etjeraju po svom. Ima i onih nesigurnijih, koji se ~esto zapletu utu|u samouvjerenost i u tu|e ideje koje upu}uju tamo gdje jeposve neprimjereno krenuti. Zato danas i bujaju razni kultovi,razne sekte, sve kao posljedica lutanja u potrazi za identitetom,za odgovorom na pitanje ''{to sam ja i {to mogu u~initi?''. Svakipojedinac mo`e mnogo toga u~initi, prvenstveno svojim djelima,izgovorenim rije~ima, kritikama upu}enim dru{tvu, izborom adek-vatnih rje{enja. Preko sekcije Civitasa na{i u~enici u~edemokratski djelovati, biti tolerantniji prema drugima i po{tovatirazli~itosti drugih i druga~ijih. Va`no je znati kako funkcioniradru{tvo, kako funkcioniraju institucije vlasti, te prona}i najlak{i putdo svojih prava, uz po{tivanje svih obveza koje imamo bilo kaopojedinac ili grupa.Dana{nje vrijeme je vrijeme propagande. Na taj na~in ~estofunkcionira ne samo ekonomsko tr`i{te nego i politi~ko i dru{tvoop}enito. ^esto smo nezadovoljni razlikom izme|u propagiranog istvarnog sadr`aja. Shvatimo da je propaganda samo sadr`ajnoispunjavanje nu`nih uvjeta javne prihvatljivosti. Ipak dru{tvenauloga politi~kih fraza i floskula nije zanemariva. [to ih se vi{e go-vori, to su jasnije u svijesti, pa je jasnija licemjer{tina onih koji ihgovore a u slu`bi izigravaju. Zato je va`no tro{iti rije~i. Opominjati,upozoravati na odstupanja obe}anog i ispunjenog, posljedica toga}e biti vi{e u~injenog nego {to bi bilo da je manje toga re~enog.Zato su politi~ke floskule korisne dru{tvu ali je nu`no postojanjekritike koja }e dati pozitivne pomake u dru{tvu. Kroz sekcijeCivitasa mogu se u~initi prvi koraci u pobolj{anju uvjeta `ivljenjana na{im prostorima. Iako su to prvi koraci, ne zna~i da su manjeva`ni od nekih drugih. ^esto kritika pukih fraza, parola, njihoveispraznosti, je nu`an dodatak politi~kim parolama. Mobilizira sav-jest govornika, kako vrijeme ide sve vi{e, i u nju ''gura'' sadr`ajnjegove propagande. Uz jaku dru{tvenu kritiku rije~i }e po~eti ja~eobvezivati govornika, jer }e mu njegovim izgovaranjem prijetitive}a opasnost da bude razotkriven kao la`ov.

Zora Palac, prof.

P rvi koraci ka gra|anskomobrazovawu u BiHzapo~eli su januara

1996.godine dolaskom delegaci-je iz CCE (Kalifornija) uSarajevo na ~elu sa wenimdirektorom gospodinomCharlesom Quigleyom, te usaradwi sa USIS-om(Ameri~kom agencijom zainformisawe) i Ministarstvomobrazovawa, nauke, kulture isporta Federacije BiH.Program gra|anskog obrazovawaotvara nove mogu}nosti u ciquinformisawa i odgovornogu~e{}a u politi~kom `ivotugra|ana koji podr`avajuosnovne vrijednosti i principedemokratije.U periodu od 1999. do danasobuku iz ''Razvoja i unapre|ewademokratije u {koli'' pro{li susvi nastavnici na{e {kole, aod 2002.godine obrazovawe izoblasti demokratije postalo jesastavni dio Nastavnog plana iprograma Republike Srpske pokojem se u~enici od drugog dodevetog razreda na ~asovimaodjeqewske zajednice upoznajusa du`nostima, zadacima,obavezama, odgovornostima ipravima te se osposobqavaju zademokratsko sudjelovawe uodlu~ivawu, nenasilnoj komu-nikaciji i participaciji uupravqawu.Nastavnici i u~enici su veomadobro prihvatili program, aposebno program ''Ja, gra|anin''koji je pru`io priliku mladimau na{oj {koli, a i {ire darazvijaju vje{tine aktivnog sud-jelovawa u svojoj zajednici.Zahvaquju}i upravo radumladih na identifikovawuproblema mnogi aktuelni prob-lemi su uzeti u razmatrawe odstrane lokalnih autoriteta.[kolske 1998/99.godine CIVI-TAS je u{ao u na{u {kolu.

Odr`ano je prvo {kolskotakmi~ewe iz programa ''Ja,gra|anin'' na kojem su se pred-stavila dva odjeqewa satemama : EKSTERIJER [KOLEi NARKOMANIJA te u~estvo-vali na op{tinskom takmi~ewu.{kolske 1999/2000. godine satemom NARKOMANIJA u~enicisu u~estvovali na regionalnomtakmi~ewu gdje su osvojili3.mjesto, a potom organizovaliokrugle stolove, pozivali me-dicinske stru~wake i sve tomedijski popratili.Projekt gra|anin kao najintere-santniji dio programa CIVITAS-a do`ivio je sna`nu ekspanzijuu na{oj {koli od {kolske2002/03. godine pa sve do danas.Iste godine kreirana jebro{ura Projekt gra|anin nami-jewena prvenstveno nas-tavnicima koji rade na progra-mu kao i plakata koji je nami-jewen u~enicima, a {to jepoboq{alo pristup u razumije-vawu pitawa javne politike isamog programa.U realizaciji programa''Ja,gra|anin'' do danas u~estvo-

valo je 26 odjeqewa sasqede}im Problemima od kojihsu se neki ponavqali vi{e puta: Pu{ewe; Kako bismo se mipovezali sa {kolama uEvropi?; Nasiqe; Koje zani-mawe je za mene?; Ure|eweu~ionica; Narkomanija;O~uvawe {kolskih prostorija;Stop drogi; Alkoholizam;Za{tita `ivotne sredine;Me|uqudski odnosi; Kakosagraditi igrali{te?;Enterijer na{e {kole; Rasvjeta{kolskog dvori{ta;Neprimjerno pona{awe u~enikau {koli; Nasiqe u porodici;Zavjese u u~ionicama;Eksterijer-fasada {kole;Nedostatak nastavnih u~ila;U~eni~ki sanitarni ~vor;Opremawe {kolske biblioteke.U martu 2005.godine u {koli jeodr`ana i {kolska mani-festacija ''Gra|anin Evrope izmoje ulice'' na kojoj su poredtakmi~arskog dijela pred-stavqena dostignu}a u~enika inastavnika koordinatora timo-va Savjeta u~enika i vannas-tavnih aktivnosti .Odr`an je i

12

AktuelnostiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

MALO O CIVITASU U O[ ''DOSITEJ OBRADOVI]'' PRIJEDOR

MI U CIVITAS-u, CIVITAS U NA[OJ [KOLI

okrugli sto sa svim u~esnicimamanifestacije na kojem jenapravqen osvrt na ukupan rad

u~enika i nastavnika u progra-mu obrazovawa za demokratiju.Danas na{i u~enici obilaze

javne institucije, kontaktirajusa predstavnicima vlastima,vladinim i nevladinim organi-zacijama, istaknutim ~lanovimazajednice i medijima. Otvorenoi slobodno komuniciraju,znati`eqno i istra`iva~ki suraspolo`eni, sigurni u sebe ispremni da iza|u van {kole iaktivno se ukqu~e u dru{tveni`ivot.Jubilarnu godinu programarazvoja i unapre|ewademokratije u {koli ( CIVITAS )obiqe`i}emo razli~itimaktivnostima. ^lanovi CIVITASsekcije uradili su ambleme,plakate i promotivni materi-jal koji }e biti predstavqen na{kolskom takmi~ewu koje }e seodr`ati21.03.2006.godine.Predstavnicilokalnih vlasti, {kolskog odb-ora, Nastavni~kog vije}a,Savjeta roditeqa, Savjetau~enika, lokalne zajednice poz-vani su da prisustvuju kakotakmi~arskom dijelu tako iokruglom stolu, razgledawuizlo`bi u~eni~kih radova, nas-tupu CIVITAS sekcije i da svojimaktivnim u~e{}em podr`emlade qude.U obiqe`avawu jubilarnegodine CIVITAS-a nismo sami.Uznas su kreativni i opredije-qeni nastavnici, direktor{kole, savjetnici-nadzorniciPedago{kog zavoda,Ministarstvo prosvjete i kul-ture, na{i koordinatori tepredstavnici lokalne zajed-nice, a {to je najva`nije na{iu~enici koji na izuzetan na~iniznose svoja mi{qewa, iskust-va, da se mi svi ponosimowihovim uspjesima.Zar ima boqe investicije ubudu}nost od investirawa umlade qude?Uz zahvalnost svima koji su narazli~ite na~ine pomoglirazvoju i unapre|ewudemokratije u {koli, srda~anpozdrav iz O[''DositejObradovi}'' Prijedor.Hvala CIVITAS-u na ste~enomznawu, razmjeni iskustava ipromovisawu programa obrazo-vawa za demokratiju i qudskaprava za koja smatramo da suveoma va`na.

13

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

UTISCI SA SEMINARADemokratija ne zna~i: ''Ja sam jednako dobar kao i ti', nego: ''Tisi jednako dobar kao i ja''(Theodore Parker)

U februaru 2006.godine u O[''Petar Ko~i}'' u Prijedoru koordi-natori CIVITAS-a odr`ali su~etvorodnevnu obuku pedagoga regi-je Prijedor.Koncept obuke bio jezasnovan na interaktivnommetodolo{kom pristupu u evalu-aciji ishoda nastavnog i vannas-tavnog rada u oblasti razvoja iunapre|ewa {kolske sredine kaodemokratske zajednice sanaro~itim osvrtom na vrednovawerezultata u realizaciji programaodjeqewske zajednice, Savjetau~enika, takmi~ewa ''Ja,gra|anin'' irada CIVITAS sekcija.Pored pedagoga obuci su prisustvo-vali i neki nastavnici kao i psiholozi pojedinih {kola, {tonas posebno raduje jer u razvoju demokratske {kole veoma jeva`an timski rad ~emu u~imo i mlade qude.Pored adekvatnihznawa i vje{tina , oni trebaju biti osposobqeni za ''emocional-nu inteligenciju'' i dru{tvene vje{tine : komunikaciju, toleran-ciju, rje{avawe konfliktnih situacija, samokontrolu, samosv-jesnost i timsku saradwu.Obuka se najvi{e odnosila na ulogu pedagoga u procjeni ishodau~ewa u okviru programa ''Ja,gra|anin'' te wegovu pomo} nas-tavnicima i u~enicima da wihov rad bude {to uspje{niji, a dase pri tome razvije demokratska atmosfera i uva`avawe svakogpojedinca.U demokratskoj {koli pedagozi i psiholozi }e biti kqu~ninosioci u procesu promjena koje podrazumijevaju partnerskiodnos izme|u u~enika, nastavnika i roditeqa.Na seminaru je realizovana ideja da se do zajedni~kog programarada pedagoga u ovoj oblasti do|e na osnovu prijedloga koje sudali u~esnici seminara te je napravqen Aneks programa radapedagoga, a koji }e biti primjewivan u svim osnovnim {kolamaRepublike Srpske od marta do avgusta 2006.godine.Svi u~esnici seminara pro{li su proces certifikacije zaProjekt gra|anin, a obuka }e se nastaviti i u narednom periodu.Hvala CIVITAS-u {to su omogu}ili jo{ jednu edukaciju peda-goga i psihologa koja nam je bila korisna jer smo rade}i utimu sa kolegama iz drugih {kola do{li do saznawa da suna{e iskustvo i pomo} dragocjeni i neophodni te }emo unarednom periodu raditi vi{e na pru`awu pedago{ko-instruktivne i stru~ne podr{ke i pomo}i u radu odjeqewskihzajednica, Savjeta u~enika, CIVITAS sekcije i realizaciji pro-grama ''Ja,gra|anin''.

Pred nama je dosta zadataka koje }emo svi zajednouspje{no realizovati i tako dati bar mali doprinos u razvojudemokratske zajednice u na{oj sredini i {ire.

Standardizacija u obrazovawu usmjerena je naunaprije|enje procesa pou~avanja i u~ewa.Civitas BiH je razvio modele obuke bazirane nastandardima za profesionalni razvoj od samogpo~etka rada, u nastavku vam donosimo osnovnekorake u definiciji standarda

1. Dio Standardi, procjena/snimawe stawa iunapre|ewe ishoda u~ewa

1. KORAKOdrediti ciqeve. Treba da vr{i grupa iz {kol-skog menad`menta, eksperata i nastavnika.Ciqevi su sveobuhvatne, generalne izjave zabudu}nost. Ciqevi su idealisti~ni. Te{ko je ilinemogu}e izmjeriti da li su ciqevi ispuweni utoku {kolovawa.

2. KORAKNapisati sadr`aj standarda. U grupu trebaukqu~iti i u~enike. Sadr`aj standarda su izjaveo onome {ta bi u~enici trebali da znaju i mogu daurade da bi se na kraju ostvarili ciqevi u~ewa.Standardi su izra`eni u fokusiranim, speci-fi~nim terminima. Svaki satandard sadr`i pojedan ili vi{e glagola - {ta u~enici treba dabudu u stawu da urade ili znaju, a objekatodre|uje sadr`aj. Standardi su realni. Ve}inau~enika bi trebala biti u mogu}nosti da ispunistandarde. Standardi su izra`eni na takav na~inda je jednostavno izmjeriti do koje su ih mjereu~enici ispunili.

3. KORAKProbna ocjena/evaluacija konsistentnosti stan-darda mjerewem ishoda u~ewa. Individualno.Standardi za u~ewe su kriteriji koji odre|uju dokoje su mjere u~enici ispunili sadr`aj standarda.Metode evaluacije (npr. usmeni ispit, pismeniispit, ili test sa vi{estrukim izborom,proizvod, projekt, samostalni rad) se biraju takoda su pogodne za vr{ewe ocjene/evaluacije svih

elemenata standarda - ishoda u~ewa, i da semo`e procijeniti doprinos svakog u~enika.U~enici prije toga treba da znaju koji }e se kri-teriji primjewivati. Vr{iti evaluaciju zna~i odrediti vrijednostne~ega, sa namjerom da napravimo sa`etak.Evaluacija nam pru`a sa`etak ili zakqu~akprocjene ostvarewa standarda.

4. KORAKProcjena efikasnosti i efektivnosti metodaocjena/evaluacija konzistentnosti standardamjerewem ishoda u~ewa. Grupa nastavnika. Trebaizvr{iti analizu o efikasnosti i efektivnostimetoda ocjene/evaluacije i prihvatqivih dokazakoje uzimamo kao uvjerewe da su u~enici ispunilistandarde. Efikasnost zna~i {tedqivost, ekono-mi~nost, to jest da je utro{eno najmawe resursada bi se dobio rezultat. Efektivnost zna~i dazaista mjerimo ono {to tvrdimo da mjerimo, a neono {to mislimo da u~enici trebaju znati ilibiti u stawu da urade. Procjena/snimawe stawanije isto {to i evaluacija. Razlog zaprocjenu/snimawe situacije je poboq{awe ishodau~ewa-formativna evaluacija)

5. KORAKU grupu treba ukqu~iti i u~enike. Sadr`aj stan-darda su izjave o onome {ta bi u~enici trebalida znaju i mogu da urade da bi se na kraju ostvar-ili ciqevi u~ewa. Standardi su izra`eni ufokusiranim, specifi~nim terminima. Svakistandard sadr`i po jedan ili vi{e glagola - {tau~enici treba da budu u stawu da urade ili znaju,a objekat odre|uje sadr`aj. Standardi su realni.Ve}ina u~enika bi trebala biti u mogu}nosti daispuni standarde. Standardi su izra`eni natakav na~in da je jednostavno izmjeriti do koje suih mjere u~enici ispunili.

6. KORAKProcjena/snimawe stawa. Ponovo treba da vr{icijela grupa. Standardi za u~ewe su kriteriji zaodre|ivawe do kojeg nivoa su u~enici zadovo-qili zahtjeve sadr`ane u standardu. Izabere semetod procjene/snimawe situacije (naprimjer,intervjui sa u~esnicima, ocjena rada na porto-foliju, ili test sa vi{estrukim izborom) iuspostave se standardi za u~ewe (naprimjer 90%u~esnika bi trebali biti u stawu da dobiju ocjenu4 ili ve}u; ili pore|ewe sa kontrolnom grupom)

Model za dono{ewe standarda koji unapre|ujuproces pou~avawa i u~ewa

STANDARD

1

STANDARD

2

STANDARD

3STANDARD

4

OBRAZOVNI CIQ

14

AktuelnostiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

15

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

procjewuje se bilo slu~ajni uzorak, ili pak sviu~esnici. Procjena/snimawe stawa ishoda u~ewamo`e biti anonimna. Ovaj korak je izuzetno va`anza procjenu stawa, tj. djelotvornosti i produk-tivnosti standarda. Na ovaj na~in se mo`eutvrditi da li su ispuweni standardi za u~ewe?Ako nisu, potrebno je da uslijedi korektivnaakcija.

Korektivna akcija je mogu}a u dva pravca:1. Ukoliko je standarde potrebno promijeniti -vratite na 2. korak)? 2. Ukoliko je standard potreban, mo`da bi nas-tavne metode trebale biti unaprije|ene (vratitese na 3. korak)?

2. Dio Osnovni principi za pisawe dobrihstandarda

(1) Dobri standardi ukqu~uju specifi~ne infor-macije. Lo{i standardi su previ{e generalni(ciqevi).

(2) Dobri standardi su lagano mjerqivi. Lo{istandardi se ne mogu izmjeriti (ciqevi)

(3) Dobri standardi stavqaju fokus na ononajva`nije {ta bi u~esnici trebali nau~iti.Lo{i standardi se fokusiraju na ono {to nijetoliko bitno za u~esnike.

(4) Dobri standardi stavqaju fokus na ono {to }eu~esnici biti u mogu}nosti da urade. Lo{i stan-dardi nude listu tema koje }e se obra|ivati usklopu predmeta.

(5) Dobri standardi se sastoje od glagola kao {tosu: primijeniti, ocijeniti/snimiti situaciju, kat-egorizirati, uporediti, razlikovati/utvrditisuprotnosti, kritikovati, odbraniti, demonstri-rati, opisati, obrazlo`iti, objas-niti, dati primjere, indentifici-rati, ilustrirati, interpretirati,organizirati, rezimirati i koris-titi. Lo{i standardi koristerije~i kao: cijeniti, vrednovati,vjerovati, razumjeti, osje}ati, znati.

(6) Dobar skup standarda ukqu~uje razli~itenivoe znawa, sposobnosti i vje{tina, tj. identi-fikaciju, razumijevawe, aplikaciju, analizu, sin-tezu i evaluaciju. Lo{ set standarda ukqu~ujesamo niske nivoe razmi{qawa, kao {to su znawei razumijevawe.

(7) Dobri standardi stavqaju fokus na samo jednuvrstu znawa ili vje{tinu; lo{i standardiukqu~uju previ{e znawa ili previ{e vje{tina.

Jedan od najva`nijih standarda koji se uvodi una{ obrazovni sistem je standard bodova ilikredita na univerzitetskom nivou u skladu sa

Bolowskim procesom, koji se u isto vrijeme apli-ciraju i na module stru~nog usvr{avawa nas-tavnika.Evropski sistem transfera kredita (ECTS) iliakrediovani sati rada

Broj kredita raspore|enih po modulima u procesucertifikacije slijedit }e pravila utvr|ename|uuniverzitetskim Evropskim sistemom zatransfer kredita (ECTS).

Svaki modul koji se bude razvijao u procesu cer-tifikacije imat }e tri komponente u skladu saECTS smjernicama:

1. Kreditni sati dodijeqeni sa broj~anom vri-jedno{}u od 1 do 60 i opisuju ukupan broj satikoji kandidat provede u radu u skladu saECTS-om.

kreditni sati bit }e zasnovani na cjelokupnomrasporedu i ne}e biti ograni~eni samo na kontak-tne sate.

kreditni sati modula odra`avat }e kvantitetrada svakog modula u odnosu na kvantitet radapotrebnog za okon~awe cjelokupnog procesa certi-fikacije.

krediti modula mogu sadr`avati i kontaktnesate u razredu i sate na terenu, gdje se dr`e pre-davawa ili se promatraju iskusni nastavnici kojimodeliraju na~in na koji treba dr`ati ~asove

svi moduli ne nose nu`no isti broj kreditnihsati. Neki moduli mogu nositi vi{e kreditnihsati, neki mawe.

Primjer:

Ukupan broj kredita za certifikaciju mo`e biti120, raspore|en na slijede}i na~in po svakojjedinici unutar modula:

2. Opisi modula:Dokumenti }e biti sa~iweni tako da jasno

opisuju jedinice, temeqne sposobnosti (kompeten-cije), sadr`aj i aktivnosti.

3. Detaqi o sistemu ispitivawa i {ema ocjew-ivawa

detaqi o tome kako }e svaka jedinica bitiocjewivana u svakom modulu procesa certi-fikacije moraju biti unaprijed dogovoreni i poz-nati.

Iz izvornih tekstova priredila i obradilamr.Rahela Xidi}

MODUL JEDINICA KONTAKTNI INDIVIDUALNI UKUPNO

SATI RAD

14 2 16

16

AktuelnostiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

U sklopu reforme obrazovanja uBosni i Hercegovini ~ija je teorijskarealizacija, kao i napori stru~njakaiz ove oblasti. zapo~ela odmahnakon 1995. godine, a sad ve}aktuelizirana, Civitas je planirao, terealizirao prvi dio obuke u ciklusuobuka iz ove oblasti.U skladu sa zahtjevima Evropskezajednice, u te`nji za ispunjava-njem osnovnih kriterija koji }e naspribli`iti Evropi, a prije svegarukovode}i se potrebama mladihkoje su i predznak rada Civitasprograma, u saradnji sa Centromza gra|ansko obrazovanje izKalifornije, kao i podr{kom sponzo-ra programa, obuka je uspje{nozavr{ena.

PLANIRANJE SEMINARAObrazovni centar za demokratiju iljudska prava Civitas je, prate}isvoj razvojni plan koji je svakako usinhronizaciji s koracima promjenau obrazovnom sistemu Bosne iHercegovine, planirao ovu obukukoja je samo dio u nizu stalnogstru~nog usavr{avanja svih onihkoji su direktno ili indirektnouklju~eni u realizaciju i razvoj pro-grama.Tu se prije svega misli na Civitaskoordinatore od kojih su mnogi uneposrednom nastavnom procesu,a ujedno i treneri za pojedine pro-grame, neki su direktori {kola,uposlenici ministarstava. Civitas jeuklju~io u ovu obuku dio nadzorni-ka, odnosno savjetnika koji susvakako dio obrazovnog sistema uBosni i Hercegovini.Seminar je vodila gospo|a CarolHatcher, primarni menad`erCivitasa iz Kalifornije.

CILJ SEMINARA:Obezbijediti osnove iz oblasti stan-darda

Zadaci seminara su bili:

Stvaranje stru~no-teorijskihtemelja iz ove oblasti

Stvaranje trajnog razumijevanjaosnovnih karakteristika standarda

Aplikacija ste~enih znanja krozvje`be na obuci

REALIZACIJA SEMINARASeminar je odr`an u veoma prijat-noj radnoj atmosferi u kojoj suu~esnici saznali dosta o elementi-ma standarda u obrazovanju.Naime, u ovom ciklusu obuke sviu~esnici su ostvarili 15 kontakt satiobuke. U~esnici obuke su zaista u`ivali uobuci, jer je koncipirana na veomaprofesionalan na~in a istovremenovo|ena na jednostavan i sofistici-ran na~in. S obzirom da je ova oblast u obra-zovanju kod nas prili~no nepozna-ta, to je bio dodatni motiv zau~esnike, kao i voditeljicu obuke. Obrazovni centar je obezbijediou~esnicima potrebne materijale zarad. Pored toga, kori{tene su razli~itemetode rada koje su obogatilesadr`aj i obuci dale visok kvalitet.

ZAKLJU^AK:Svako dobro planiranje donese idobre rezultate, {to se moglozaklju~iti na zavr{etku obuke nesamo prema iskazanim rije~ima,nego i prema nazna~enim potreba-ma za dalje korake, kao i onome{to su u~esnici predlo`ili {ta onimogu sami uraditi u perioduizme|u dvije obuke.

Tako se potrebe u~esnika mogusumirati u slijede}em:

POTREBA ZA KONTINUIRANOMOBUKOM IZ OVOG MODULA

LITERATURA NA NA[EMJEZIKU

MEHANIZMI RAZMJENEISKUSTAVA

RAZVOJ STANDARDA IZOBLASTI DEMOKRATIJE I LJUD-SKIH PRAVA ZA SVE NIVOEOBRAZOVANJA OD VRTI]A DOUNIVERZITETA

OBUKA NASTAVNIKA IZOVOG MODULA NAKONKREIRANJA STANDARDA

Ono {to su u~esnici istakli daoni sami mogu u~initi mo`e sesumirati u slijede}em:

PROMOCIJA NU@NOSTIUVO|ENJA STANDARDA

ULAGATI U VLASTITU NAD-GRADNJU IZ OVOG MODULA

APLICIRATI STE^ENA ZNAN-JA NA OBUCI U KREIRANJUSTANDARDA

OBEZBIJEDITI PODR[KUINSTITUCIJA OBRAZOVNOGSISTEMA NA OSNOVU ARGUME-NATA O NU@NOSTI POSTOJA-NJA I UVO\ENJA STANDARDA

Odr`ana prva obuka iz oblasti obrazovanja

baziranog na standardima

K ao {to smo vas obavijestiliu pro{lim brojevima, pro-gram "Umije}e `ivljenja" je

razvijen dugotrajnim radomCivitas @ BiH na osnovuistra`ivanja Ameri~kog instituta okomponentama uspje{nih progra-ma namijenjenih promjenipona{anja adolescenata, a rea-lizira se uz pomo} UNICEF-a uformi pilot projekta. Ovaj programje prvenstveno namijenjen raduna ~asu odjeljenske zajednice iusmjeren je na sve tri kompo-nente ishoda u~enja, tj. znanje,vje{tine i stavove kao "sposob-nosti na prilagodljivo i pozitivnopona{anje koje omogu}avajupojedincu da djelotvorno nose sazahtjevima i izazovima u svakod-nevnom `ivotu". Tako|e, nastoji

se posti}i njegova integracija unastavne planove i programe svihsrednjih {kola u Bosni iHercegovini i do sada su ve} os-tvareni pozitivni pomaci u tomsmijeru. Evaluacija pilot projekta indiciralaje zna~ajne pokazatelje neophod-nosti uklju~ivanja pojedinih te-matskih oblasti ovog programa uobrazovni sistem s ciljem ostvari-vanja vizije za zdravu i pozitivnubudu}nost, te razvoj vje{tinakomuniciranja, rje{avanja pro-blema i razvoj li~nosti mladih. U skladu sa prethodno naveden-im, kao i Obe}anjem 2 iz Reformeobrazovanja, UNICEF i Civitas suodlu~ili da se formira grupa odosam BH stru~njaka koja }e raditina izradi standarda za program

"Umije}e `ivljenja", prikupitipodatke o elementima programakoji se provode u okviru for-malnog, neformalnog i infor-malnog obrazovanja, sa~initi pri-jedlog standardizovanog progra-ma obuke i popis literature, tesa~initi nacrt prijedloga za struk-turu i kompetencije za programcertifikacije nastavnika/pedagogaiz ove oblasti.

Pou~eni iskustvima na certifikacijisrednjo{kolskih nastavnika zapredmet "Demokratija i ljudskaprava," Radna grupa }e se usvom radu rukovoditi generi~kimstandardima za nastavni~ku pro-fesiju:

ZnanjaVje{tinaProfesionalne etikeSavjetodavnih uslugaRazmjeni iskustvaPermanentnom stru~nom

usavr{avanjui potrebnim znanjimai vje{tinama edukatora, kao {tosu:

Kriti~ko mi{ljenjeInterkulturalna

osjetljivost/kompetencijaRad u manjim grupama i tim-

ski radMirno rje{avanje sukobaObrada kontraverznih temaAkciona istra`ivanja Zastupanje i prezentovanje

svog mi{ljenja/stavaPreuzimanje razli~itih perspek-

tivaPra}enje, vrednovanje i

samovrednovanjeRazvojno planiranjeKroskurikularna suradnjaObuka kolegaOsvje{tavanje vlastitih

17

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

IZRADA STANDARDA ZA"UMIJE]E @IVLJENJA"

MRE@A MLADIH CIVITAS-aPobjedni~ke ekipe Projekta

gra|anin boravile su u, ve}tradicionalno odr`avanom

Br~ko ljetnom kampu, gdje je nastalaideja stvaranja organizacije mladih.Osam ekipa srednjo{kolacaizra|ivalo je akcioni plan "{ta nakonkampa?". @eljeli smo realizirati svojeideje, a zadatak u Br~kom bio je dase osmisli KAKO? Grupa predstavni-ka ekipa srednjih {kola do{la je doideje stvaranja vlastite organizacije -MAK (mladi, aktivni, kreativni). Ideje ienergija koju su mladi spremni ulo`iti

u zajedni~ki rad za stvaranje boljebudu}nosti ostali su isti. Promijeniose jedino naziv organizacije.Organizacioni odbor na Prvom sas-tanku preimenovao je organizaciju uMre`a mladih Civitasa (MMC). MMC je multikulturalna, nestrana~ka,nevladina, neprofitna mre`a mladihljudi iz cijele dr`ave, koji djeluju napobolj{anju polo`aja mladih stvara-ju}i tolerantnije i odgovornije sredinei podsti~u}i povezivanje i ve}eu~e{}e mladih u politi~kom idru{tvenom `ivotu zemlje. Mre`a

mladih Civitasa ima svoje koordina-tore u svakom kantonu, regiji i, na-ravno, Br~ko Distriktu. Aktivni centriMMC-a su: Sarajevo, Banja Luka,Br~ko, Zenica, Tuzla, Konjic,Gora`de, Prijedor, Drvar, Biha},Od`ak, Posu{je, Trebinje, Doboj,Isto~no Sarajevo, Bijeljina i Bugojno.Do sada Mre`a broji vi{e stotina~lanova, mladih ljudi - srednjo{kola-ca i studenata. Svi oni imaju isti cilj,a to je kreiranje budu}nosti u kojojsve zajednice na{e dr`avefunkcioni{u po demokratskim princi-

18

AktuelnostiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

pima tolerancije, odgovornosti i jed-nakosti, budu}nosti u kojoj su mladiljudi informisani i aktivno uklju~eni upoliti~ki i dru{tveni `ivot zemlje, teslu`e kao primjer drugima u regionu.Aktivnosti Mre`e mladih Civitasa unarednom periodu odnose se naedukaciju mladih i njihovo osposo-bljavanje da budu lideri u svojimzajednicama; rad na {to intenzivni-jem uklju~ivanja mladih u dru{tveno-

politi~ki `ivot zemlje; saradnja savlastima sa ciljem pobolj{anjapolo`aja mladih koji }e imati svojosnov kako u zakonima tako i upraksi.Aktivni mladi ljudi najve}i su potenci-jal koji jedna dr`ava mo`e imati,stoga se Mre`a mladih Civitasa nadauspje{nom ostvarivanju svojih ciljeva. Mu~e nas isti problemi, sanjamo istesnove…

Oni mogu postati stvarnost, jer mi sene bojimo jave!Svaki mladi ~ovjek treba znati da usvojim problemima nije sam!

Ostvarite kontakt sa na{im koordinatorima!

adelic@civitas.ba Zenicaaagic@civitas.ba Tuzlaabuturovic@civitas.ba Konjicahajdarevic@civitas.ba Zenicaddjurdjic@civitas.ba I.Sarajevoddemonjic@civitas .ba Bijeljinaemutavelic@civitas.ba Bugojnogmilovanovic@civitas.ba

Tesli}/Dobojikesic@civitas.ba Sarajevoivranjic@civitas.ba Od`akjbenderac@civitas.ba Trebinjeljmicic@civitas.ba

Banja Lukamcuic@civitas.ba Posu{jemkebic@civitas.ba Biha}mvrucinic@civitas.ba Prijedormribi}@civitas.ba Prijedormmaric@civitas.ba Drvarnvujic@civitas.ba Br~ko

Ivana Kesi}Sarajevo

U srednjoj i osnovnim {kolama u Posu{ju program CIVITAS djelujeuspje{no ve} 10 godina.U proteklih nekoliko godina u~enici Srednje {kole fra Grge Marti}a su bilijako uspje{ni na natjecanjima te tako osvojili tri puta 1. mjesto na `upani-jskom natjecanju te bili sudionici na Dr`avnom natjecanju u Sarajevu.I u~enici osnovnih {kola pratili su uspjehe srednjo{kolaca te dva puta osvo-jili 1. mjesto na `upanijskom natjecanju.Desetogodi{njicu djelovanja CIVITAS programa obilje`ili smo po~etkomrada na novom projektu MMC-u (Mre`a mladih Civitasa). U~enica iz na{esrednje {kole Maja ^ui}, koordinatorica za Zapadnohercegova~ku `upaniju,organizirala je uniju MMC-a na na{em podru~ju. U Posu{ju i Grudamaprovela je anketu o problemima mladih uz suradnju Lucije Mikuli}, koordina-torice MMC-a za Grude. Javilo se 180 u~enika, potencijalnih ~lanova MMC-a.Trenutno poku{avamo dobiti prostor za rad MMC-a, u kojem }e djelovatiradionice ovog programa s ciljem upoznavanja demokracije i ljudskih prava.

Maja ^ui}Srednja {kola fra Grge Marti}aPOSU[JE

Koncept konferencijemladih CIVITAS

Konfenrecija Mre`e mladih Civitas-a "Budipromjena koju `eli{ vidjeti" }e trajati u peri-odu 31.mart-2.april 2006. godine i ima}e kao

osnovni ciq promovisawe konkretnog modelaaktivnog u~e{}a mladih u politi~kom i dru{tvenom`ivotu povezivawem zajednice i mladih qudi iz svihkrajeva BiH kao i afirmaciju anga`ovawa mladih narje{avawu problama u zajednici.Predvi|eno je da se u sklopu konferencije odradiniz radionica koje bi prvenstveno imale za ciqpovezivawe mladih i ja~awe wihovih organiza-cionih i drugih kapaciteta, rad na definisawukonkretnih aktivnosti u periodu koji slijedi kao idobijawe informacija o zainteresovanostilokalnih zajednica za rje{avawe problemamladih. Tako bi se u sklopu radionica obra|ivaleteme kao {to su mre`ni rad, wegove prednosti irazli~itosti potreba i `eqa preko koalicija izagovarawa, odnosa mladih i zajednice do defini-sawa aktivnosti koje bi vodile ka usvajawukonkretne mjere javne politike.U sklopu konferencije planirano je i odr`avawesajma na kojem bi se predstavile lokalne zajedniceu dvije oblasti. Prva je prezentacija lokalnihzajednica po pitawu toga {ta su uradile za mlade usvojoj zajednici a drugi dio sajma bio bi predvi|enza predstavqawe turisti~kih potencijala

odre|enih zajednica. Tako bi smo dobili relativnopotpun uvid u to koliko su odre|ene zajednicezainteresovane za unapre|ewe situacije po pitawusaradwe sa mladima na poboq{awu wihovogpolo`aja a tako|e, ovo bi bila prilika da sepoka`u turisti~ki potencijali BiH.Tako|e, Mre`a mladih Civitas-a ne `eli da samakonferencija protekne u ne tako zabavnom ritmutako da se pobrinula da tokom ~itave konferencijebude i prate}i edukativno-zabavni program koji }eimati za ciq, osim da zabavi u~esnike, da ihinformi{e o odre|enim pojmovima kao i da imskrene pa`wu na neke postoje}e probleme.Mre`a mladih Civitas-a je nastojala da metodrada po kojem }e se raditi na konferenciji budeprohvatqiv kako za u~esnike predstavnikelokalnih zajednica tako i za u~esnike pred-stavnike mladih. Tako npr. svi u~esnici konferen-cije }e biti podijeqeni u pet boja {to }e svakakouticati na zainteresovanost samih u~esnika atako|e, treneri }e ~itavo vrijeme nastojati krozodre|ene zanimqive na~ine predavawa ukqu~iti{to ve}i broj u~esnika u samo dono{ewe zakqu~akakonferencije. Sve u svemu, Mre`a mladih Civitas-aje dala sve od sebe da konferencja bude krajweuspje{na tako da nam sada ostaje da se nadamo da}e tako i biti.

Qubi{aMi}i} Regionalni koordinator Mre`e mladih Civitas-a

Regija Bawa Luka

19

AktuelnostiC

ivitas broj6.na{

na{

J edan od va`nih elemenataCivitas me|unarodnog pro-grama razmjene je i dire-

ktna razmjena izme|u edukatoraiz Bosne i Hercegovine i SAD. Uproteklom razdoblju bilo je mnogokorisnih direktnih susreta, kako una{oj zemlji tako i u SjedinjenimAmeri~kim Dr`avama. Od 2004. godine poku{ali smo dapove}amo broj u~esnika u raz-mjeni uvo|enjem i primjenomsavremene informacionetehnologije. Sa tom namjeromCivitas je donirao 4 kompjuterskacentra u Br~kom, Gora`du,Trebinju i Ko~erinu, te smo razvilimodul obuke edukatora za prim-jenu savremene informacionetehnologije. U okviru posjete edukatora izBosne i Hercegovine Kaliforniji,Arizoni i Nevadi 2004. godine, udelegaciji su se nalazili isrednjo{kolski profesori: DunjaBla`evi} iz Mostara, Ilija Kalaba izBanje Luke i Senad Ali} izSarajeva. Kao {to smo ve} pisali,elemenat razmjene se sastojao utome da u okviru posjete SADna{i profesori izvode nastavu uameri~kim u~ionicama, a njihovekolegice-kolege iz SAD u u~ioni-cama u na{oj zemlji. Uzgra|ansko obrazovanje, profe-sorski par Senad Ali} i ChrisWatson iz Kalifornije su ubrzoprona{li zajedni~ki jezik u vezi sakori{tenjem savremene informa-cione tehnologije. Tokom2005.godine {kola doma}in izKalifornije u kojoj radi profesorWatson poklonila je kameru zavideokonferenciju Drugoj gimnazijiu Sarajevu u kojoj profesor Ali}predaje, te je tako uspostavljenadirektna videokonferencijska vezaizme|u razreda u BiH i Kaliforniji. Jo{ jedan korak naprijed ukori{}enju savremene informacione

tehnologije u~injen je 7. marta ovegodine kada je uspostavljen direktnilink izme|u Sarajeva, Bejkersfilda uKaliforniji i Las Vegasa u Nevadi.Ovaj link sa premo{}avanjem reali-zovan je uz pomo} Carol Hatcher,menad`era me|unarodnog partner-stva izme|u BiH, Kalifornije iNevade, i Kancelarije za odnose sajavno{}u Ameri~ke Ambasade:Ispred BiH su u prvoj direktnojvideokonferenciji edukatorau~estvovale Hanela Mahmutovi} izZenice, Gordana Draga{ izIsto~nog Sarajeva i Nihada ^oli} izSarajeva, sve tri profesoricerazredne nastave, Rahela D`idi} iRizah Smailbegovi} iz kancelarijeCivitasa u Sarajevu. Pomenute pro-fesorice su izabrane zbog pozna-vanja engleskog jezika i blizineputa do mjesta videokonferencije:U budu}nosti otvaramo ovemogu}nosti i ostalim u~iteljima iprofesorima razredne nastave kojirealizuju dijelove zajedni~ke jezgrenastavnih planova i programa izove oblasti i slu`e se engleskimjezikom. Svi u~esnici su iskazali svojezadovoljstvo {to im je pru`ena pri-lika za razmjenu iskustava izoblasti obrazovanja za razvoj iunaprije|enje demokratije urazrednoj nastavi. Va`no je ista}ida koncepte autoriteta, privatnosti,odgovornosti i pravde prihvatajumladi |aci iz {kola sa obje straneokeana Na{a je `elja i namjera daovaj program pro{irimo na {tovi{e u~enika i nastavnika. Molimoi jedne i druge da nam se jave sasvojim prijedlozima zaoboga}ivanje ove vrste komu-nikacije, te prijedlozima za zajed-ni~ke aktivnosti koje mo`emoprovoditi uz kori{tenje video veza.Naredna dva priloga govore outiscima nekih od u~esnika ovihveza.

KORI[TENJE INFORMACIONETEHNOLOGIJE ZA RAZMJENU

ISKUSTAVA I UNAPRJE\ENJE RADANA POLJU OBRAZOVANJA ZA

DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA

K ada sam u petom broju~asopisa ''Na{ CIVITAS'' ~italaintervju sa gospo|om Carol

Hatcher, ni pomislila nisam da }u imatipriliku i upoznati je. Iznenadlila sam sekada mi je g|a. Sed`ida Had`i} tele-fonom saop}ila da }e se u utorak, 7.marta 2006., odr`ati video konferenci-ja sa koleginicama, u~iteljicama izSAD-a (Kalifornija i Nevada).Razmijenili smo na{a dragocijenaiskustva sa nastave, pote{ko}e sakojima se susre}emo i jo{ dosta toga.Bilo je dosta pitanja i dilema, a vreme-na jako malo, na`alost. Sve je, zaista,pro{lo u trenu. Bogatija sam za jednonovo iskustvo, ali istovremeno i poma-lo tu`na, jer smo, zaista, dotakli samolist jedne rumene jabuke koja se zovedemokratija, a koja }e u ovo na{etranzicijsko dru{tvo unijeti punosvje`ine, zrelosti i svega onog {to sezove dobro.Nadam se, da ne}e prote}i jo{ mnogovremena, a da se ne uspijem obogatitinovim znanjem, iskustvima i susretimasa kolegama od kojih, zaista, mo`emodosta nau~iti i koji pripadaju porodiciCIVITAS.Srda~an pozdrav,

Nihada ^oli}Profesor razredne nastaveO.[. ''Safvet-beg Ba{agi}''

PRVA VIDEOKONFERENCIJA

U^ITELJA IZ KALIFORNIJE,

NEVADE I BOSNE IHERCEGOVINE

U koliko {kolska sredina `elibiti demokratska, uloga{kole se ne smije vi{e pos-

matrati samo kao preno{enjeznanja. Inicijativa demokratskihpromjena u {koli i zajednici ima zacilj razvijanje {kole u zajednicukoja u~i, mjesto gdje }e sedemokratija primjenjivati u svakod-nevnom dono{enju odluka i part-nerstvu unutar {kole i izme|u{kole i zajednice. I menad`mentu{kole, i nastavnicima i u~enicimasu potrebna znanja, vje{tine istavovi da bi postali aktivni iodgovorni gra|ani. Obrazovanje za21. vijek mijenja cjelokupnu filozofi-ju te se uloga dana{njeg nastavni-ka/ce i u~enika/ca su{tinski mije-nja. U svijetu u kojem dolazi doprezasi}enja informacijama ni jednini drugi ne mogu biti pasivnidavaoci/primaoci, ve} aktivni sub-jekti sposobni za kriti~korazmi{ljanje i konstruktivan rad u{koli i zajednici u kojoj u~e, rade i`ive. Postoji univerzalni konsenzus okonajva`nijih vrijednosti ljudskogdru{tva koje treba da se promovi-raju kroz sve njegove djelatnosti: Premda je obrazovanje samojedan od 8 gore navedenih faktora,njegova uloga je dugoro~na, pa

stoga za nas i va`nija od drugihfaktora.Da bi se globalni konsenzus i prin-cipi demokratije mogli provesi udjelo unutar postoje}eg sistemaobrazovanja, potrebno je da senapravi funkcionalan model, koji }ebiti diseminiran na prihvatljiv i rea-listi~an na~in, u sada{njosti, i koji}e omogu}iti funkcionalan razvoj ubudu}nosti. Jedan od mogu}ihmodela, koji je Civitas usvojio inastojao operacionalizirati ima 6

karakteristika, ili standarda, nakojim je zasnovan.

Uzdizanje pojedinaca kroz sti-canje znanja, razvijanje vje{tina istavova neophodnih da djeluju kaoodgovorni i opredijeljeni gra|ani udemokratskom dru{tvu.

Stvaranje modela za razvijanjesaradnje i demokratije u {koli kojise mogu slijediti i primjenjivati(u~e{}e u~enika i roditelja udono{enju va`nih odluka vezanihza funkcionisanje {kole i sadr`ajeu~enja).

Razvijanje partnerstva izme|u{kole i zajednice za dobrobit ijedne i druge.

Realizacija svega navedenog, aposebno podu~avanje, pomognutoje u {koli kroz aktivne metodekooperacije, diskusije, interakcije iparticipacije. Aktivnosti koje sekoriste u u~ionici zami{ljene sutako da osna`uju osnovne vje{tine,kao i vje{tine razmi{ljanja vi{egreda, kao {to su: informirano ikriti~ko razmi{ljanje, evaluacijainformacija, izbjegavanje irje{avanje konflikata, dola`enje dokonsenzusa, pregovaranje irje{avanje problema. Civitas nasto-ji da obogati u~enja raznovrsnim

20

U fokusuC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

IDEJA VIZIJASTRATE[KAPODRU^JA

jednaka vrijed-nost i dostojanst-vo svih ljudi bezobzira na njihovo

rasno, nacionalno/

etni~ko ili nekodrugo porijeklo

demokratskodru{tvo u kojem}e svi gra|ani

u`ivati sva svojaprava i slobode

politika zakoni ekonomija

obrazovanjeinformisanje

naukatehnologija

kultura idru{tveni odnosi

Ja~aindividualne i kolektivne

kapacitete za promjenu

Horizontalno distribuira

prava i odgovornosti

svih

Osigurava vi{estruke

mogu}nosti za u~enje i li~ni

razvoj

Promovira saradnju i

partnerstvo na svim nivoima

Poti~e dru{tveno

uklju~ivanje i koheziju

Nudisigurnuokolinu

koja podr`ava

[KOLA KAO DEMOKRATSKA ZAJEDNICA

[kola kao demokratska mikro zajednica

[kola kao mini demokraFormiranje demokrats

materijalom i metodama, u tomese oslanja na druge izvore kao {toje Vije}e Evrope, D@dalos,Gra|anske inicijative iz Beograda ipredavanja profesorice VedraneSpaji}-Vrka{, istaknute nau~niceeksperta Vije}a Evrope iUNESCO-a na polju gra|anskogobrazovanja, ljudskih prava i obra-zovanja za odr`ivi razvoj.Intelektualno aktivne metode

unapre|uju cjelokupan razvojli~nosti, za razliku od pasivnogusvajanja, povezuju se sa nivoimauspje{nosti. Tamo gdje su odga-jatelji, nastavnici i menad`ment{kole svjesni vi{estrukih ciljevagra|anskog obrazovanja, posti`u

se i rezultati koji se mogu mjeritikonkretnom dobrobiti za {kolu izajednicu koja je nastala kao rezul-tat rada nastavnika i u~enika naProjektu gra|anin. Da bi {kolaispunila o~ekivanja u borbi protivsiroma{tva i za odr`ivi razvoj,napomenuli smo ve} i u pro{lombroju, gra|ansko obrazovanjemora da bude sistematski i plani-ran napor, jer se vje{tine i stavovi

ne razvijaju brzo ni lako. Zato je ponu|eni modul za obukupedagoga osnovnih {kola samouvod u napore da se olak{a njiho-va uloga razvoja demokratskihprocesa u {koli, koje }e njihoviu~enici poslije koristiti tokom cijel-

og `ivota i u lokalnoj zajednici, uzemlji i regionu i globalno.Nastavnicima i pedagozima,svjesni smo, potrebna je edukaci-ja na {kolskoj osnovi, koju bipodr`ala {kolska autonomija. I toje jo{ jedan razlog za{to su nampotrebni standardi u obrazovanju,i za{to treba formirati regionalneresursne centre koji }e obezbi-jediti procjenu potreba i baviti sepitanjima razvoja demokratskogdru{tva. Stoga je ponu|eni modelsadr`avao samo najhitnijesadr`aje koji }e omogu}itipedagozima da facilitiraju radVije}a u~enika i pomognuu~enicima i nastavnicima u raduna Projektu gra|anin, koji je sas-tavni dio Zajedni~kih jezgri nas-tavnih planova i programa u BiH.

MODUL I SATI:Modul demokratska {kola je sas-tavljen na osnovu zahtjeva kojetrebaju imati akreditovani moduliza stru~no usavr{avanje da bi sepriznali u okviru ETCS (Evropskisistem transfera kredita).Svaka od ovih tema integrirana jeu dolje navedeni modul. Sa~inja-vanje aneksa na program radapedagoga, koji je ra|en 4 danaobuke u Republici Srpskoj u orga-nizaciji Ministarstava prosvjete nespada u ovaj modul, sve ostaleteme su ocijenjene dovoljnorazli~itim od ostalih da budusamostalne.U prvoj fazi obuke, o kojoj }eteimati priliku pro~itati u narednimprilozima, vr{it }e se certifikacijapo temama, dakle prvo Projektgra|anin, koji ima tri nivoa: za nas-tavnike, pedagoge i sudije, apotom }e stru~ni tim sastavljen odpedagoga sa~initi standarde zacertifikaciju ostalih tema ovog mo-dula. Va`no je da se modul poka`edjelotvornim u pomo}i pedagozimau njihovom svakodnevnom radu naformiranju demokratske kulturesvih u~esnika u nastavi, kao i upostavljanju kriterija na osnovukojih }e se, u novomdemokratskom duhu, vrednovatirad nastavnika i u~enika odre|uju}ivi{e prihvatljivih dokaza za ispunja-vanje kriterija.

Rahela D`idi}, magistrica obrazovne tehnologije

21

U fokusuC

ivitas broj6.na{

na{

atska zajednica:ske kulture (I)

Modul kontakt priprema praktikum krediti

1.Model {kola kao mini demokratska zajednica 4 4 4 1.2

2. Pedagogija za demokratiju 4 4 4 1.2

3. Refleksivna supervizija 4 4 4 1.2

4. Projekt gra|anin 8 8 8 2.4

20 20 20 6

[KOLA

1) OBRAZOVNI SADR@AJI

2) PEDAGO[KI STIL

3) ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE

DEMOKRATSKA KULTURA

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava

Pedagogija za demokratiju i ljudska prava, nastavnici,pedagozi i direktori modeliraju `eljeno

U~e{}e u~enika, roditelja i zajednice u upravljanju {kolom

Tokom februara i marta teku}egodine u svim dijelovima BiHodr`ano je niz obuka za peda-

goge, profesore i sudije. Primarni ciljje unapre|enje rada na Projektugra|anin i, naravno, certifikacija zaovaj modul, a to bi onda trebalo dapostane "ma{ina" koja vu~e naprijedbosanskohercegova~ko {kolstvo.Evo, ve} desetu godinu CIVITASBiH radi na demokratizaciji {kolst-va, stru~nom usavr{avanju nas-tavnika, jednom rije~ju, nastojio`ivjeti uspavalu i inertnu bosan-skohercegova~ku demokratiju.`ivot demokratije zavisi od njenihgra|ana. Ako gra|ani ne `ele dau~estvuju u politi~kom `ivotu naodgovoran, djelotvoran i aktivanna~in, onda se demokratija ne mo`erazvijati. Dakle, neraskidiva je vezaizme|u odr`ive demokratije idjelotvornog obrazovanja mladih zauspje{no ispunjavanje njihove ulogegra|anina. Obrazovanje zademokratiju i ljudska prava, uobaveznoj nastavi, vannastavnimaktivnostima kroz {kole i druge insti-tucije i organizacije u dru{tvu jeglavno sredstvo odr`avanja iunapre|enja demokratije. U zemlja-ma koje su "na putu ka demokratiji"postoji stalna tendencija razvoja nas-tavnih planova i programa, metoda imaterijala koji su usmjereni razvijanjukompetencija u gra|anskom razvojuu~enika, {to uklju~uje i sticanjeklju~nih gra|anskih znanja, vje{tina idispozicija.[kola je danas i ovdje itekako rele-vantan faktor unapre|enja demokraci-je jer prvenstveno ja~a individualne ikolektivne kapacitete za promjene,poti~e dru{tveno uklju~ivanje i kohezi-ju, distribuira prava i odgovornostsvih, osigurava mogu}nosti za u~enjei li~ni razvoj itd.

ZA[TO PEDAGOZI?Postoji vi{e odgovora. Prvo, refor-ma ne mo`e mimoi}i pedagoge, aoni su klju~ne osobe u {koli (od

U Republici Srpskoj je, uzozbiqnu podr{kluMinistarstva prosvjete i

kulture i Republi~kogpedago{kog zavoda RS, CIVITAS-aBiH realizovao jedan slo`en izahtjevan projekt. Rije~ je o obucipedagoga svih osnovnih {kola uRepublici Srpskoj koja je, premanepodijeqenom mi{qewu u~esni-ka, bila rijetko inovativna ikorisna i kojom je podr`ala idejuMinistarstva prosvjete oozbiqnijem i sistematskomanga`ovawu pedagoga na rea-lizaciji Pravilnika o stru~nomusavr{avawu, ocjewivawu i pro-fesionalnopm napredovawu nas-tavnika, stru~nih saradnika ivaspita~a.Obuka je organizovana na regio-nalnom principu (Bawa Luka,Bijeqina, Doboj, Zvornik,Prijedor, Gacko i Sokolac) od10.02. 2006. do 18.02.2006. god, apredhodila joj je ozbiqna dvod-nevna priprema tima edukatora.Obiman i vrlo pretenciozan pro-gram edukacije je realizovan u~etiri radna dana i dnevnimre`imom od sedam sati rada (od9:00 do 16:00). Ukupan broj u~esni-ka je 256. Kompletna obukazavr{i}e se, ustvari, tek u maju2006, supervizijskim danom koji}e omogu}iti samoevaluacijurezultata i efekata obuke.Kao osnova za koncipirawe pro-grama, pored ostalog, poslu`ilisu i relevantni podaci dobijeniupitnikom za pedagoge koje suu~esnici dostavili iz predhodneprijave. Upitnik se odnosio napodatke o pedagozima u {koli ukojoj su pedagozi zaposleni, aliprije svega na elemente {kolskog`ivota (rad savjetnika u~enika,realizacija programa odjeqenskezajednice, i unapre|ewademokratije i dr.)., koji od {kole~ine demokratsku zajednicu.Osnovna intencija obuke ustvarije i bila sra~unata na podizawenivoa stru~nih kompetencija peda-goga u procjeni ishoda nastavnog ivannastavnog rada u oblastirazvoja i unapre|ewa demokratije.Svaki radni dan je, u skladu saosnovnim konceptom obuke, pred-

stavqao relativno autonomnucjelinu:

Prvi dan je bio posve}en uvod-nim aktivnostima koje su seodnosile na predstavqawe pro-grama rada i obrazlo`ewe razlo-ga koji su uticali na izbor peda-goga, prezentaciju karakteristikademokratske {kole i indikatori-ma pedagogije posve}ene demo-kratiji.

Drugi podizawu kvaliteta pro-grama "Ja gra|anin"

Tre}i kori{tewu instrumentaza procjenu i certifikaciju peda-goga, nastavnika predmeta"Demokratija i qudska prava" usredwoj {koli i sudija natakmi~ewima

~etvrti, izradi Aneksagodi{wem programu rada pedagogaza {kolsku 2005/06. god. {to jepodrazumjevalo analizu stawa,izradu prijedloga programa radapedagoga u drugom polugodi{tu iformulisawe akcionog plana.Posebna stru~na grupaMinistarstva prosvjete obradilaje i analizirala prijedlogeprispjele sa svih deset punktovana kojima je vr{ena obuka i naosnovu toga sa~ini}a Aneksgodi{wem programu rada pedagogakoji je kao zvani~an aktMinistarstva dostavqen svimosnovnim i sredwim {kolama ikoji se primjewuje od 01.03.2006.godine.Va`no je na kraju ista}i da jeovaj dio obuke zavr{enutvr|ivawem mjera podr{ke kojesu u ovoj fazi pedagozimaneophodne a odnose se naMinistarstvo, RPZ, uprave{kola a posebno na mre`u koor-dinatora CIVITAS-a ~ija }e pomo}biti vrlo va`na. Po svemusude}i, ovaj projekat bi}eubudu}e vrlo zna~ajan, kako zaMinistarstvo, tako i za CIVITAS,u smislu saradwe ali i prilikakoje se odnose na utvr|ivaweelemenata i tehnika za procjenuishoda vaspitno-obrazovnog radau drugim nastavnim oblastima.

22

U fokusuC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

Jo{ jedan velikiuspjeh CIVITAS-a

Certifikacija profesora,

PROJEKT MOBILE

23

U fokusuC

ivitas broj6.na{

na{

njih se o~ekuje da iznesu prom-jene, da pomognu ostalim akterimanastavnog procesa). Pedagozi sudio menad`menta {kole i oni orga-niziraju i evaluiraju nastavni pro-ces, sara|uju sa u~enicima, nas-tavnicima, lokalnom zajednicom,prate napredovanje nastavnika itd.Dakle, pedagog treba da predvodipromjene, da aktivno participira umijenjanju {kole u demokratsku{kolu.Kada je rije~ o usavr{avanju, uve}ini slu~ajeva prosvjetne vlastisu zaobilazile pedagoge, nisuorganizovani seminari ni savjeto-vanja za pedagoge i ~ak i pravilnicio stru~nom napredovanju ne pred-vi|aju napredovanje pedagoga.Ovi seminari nisu samopoja~ali kompetencije peda-goga o "Projektu gra|anin"nego su omogu}ili intenzivnu ivrlo produktivnu interakcijuprofesor-pedagog-sudija {to }ese, sigurno, morati pozitivnoreflektirati na demokratskuklimu u {kolama.

KAKO JE BILO U KANTONU SARAJEVO?

Obuke za ovaj modul u Sarajevusu realizirane u sljede}im termini-ma: 18. i 25. februara (dvije grupe)i 4. i 11.marta (dvije grupe)Na`alost, kada je rije~ o ovojcertifikaciji, Prosvjetno peda-go{ki zavod je odbio da dozvoli

obuku pedagoga, i time ihstavio u inferioran polo`aj.Ovdje treba re}i da su jedinopedagozi u Kantonu Sarajevo uinferiornom polo`aju u odnosuna svoje kolege u Bosni iHercegovini jer su ovdje obukeodr`ane samo za profesore isudije, dakle, pedagozima jeuskra}ena mogu}nostusavr{avanja. Ovdje se radilo origidnosti, nesenzibilnosti i,rekla bih, autarhi~nosti prosvjet-nih vlasti Kantona Sarajevo.A kako je ovdje bilo, najbolje go-vore fotografije i impresije u~esnikakoje prenosimo u originalu:

"Na{e u~e{}e na seminaru koji jeodr`an 18. i 25.02. u organizacijiCIVITAS-a smatramo korisnim zasudije jer smo u komunikaciji saprofesorima mogli nadograditisvoja saznanja o "Projektugra|anin". Pri tom smo razmijeniliiskustva, otkrili, kroz radionice,su{tinu i postigli odre|ene kompe-tencije kao sudije. Nadamo se da}emo biti pravedne, objektivne iodgovorne u obavljanju sudijskogzadatka. Nastavite i dalje na sli~anna~in, sve ~estitke za organizacijuseminara". S po{tovanjem Nada ^evro iZumra Topuz , O[ "Musa ]azim]ati}"

"S obzirom da sam odavno imala`elju da pro|em ovu edukaciju,izra`avam zadovoljstvo da samkona~no dobila tu mogu}nost. Uzrazmjenu mi{ljenja sa kolegamakroz zanimljive vje`be u okvirutreninga zahvaljujem se organiza-toru i smatram da se educiranjemora nastaviti kontinuirano i para-lelno profesor-sudija. Hvala itrenerici koja se trudila posvetitipa`nju svakom iznesenom detalju isvakom prisutnom sudioniku". S po{tovanjem Fahra Zvizdi}, vi{i

stru~ni saradnik za obrazovanje uOp}ini Novi Grad

"^ovjek u~i dok je `iv, a svakaedukacija je doprinos za to, pa iova iz "Projekta gra|anin". Muamer Muratovi}, prof., “Drvna{umarska {kola"

"Ovaj seminar je, kako jenagla{eno na po~etku, ispunio ci-ljeve i prona{ao svoje mjesto ucjelokupnom procesu certifikacije.Njegova realizacija je zahtijevalaiscrpnu uklju~enost moderatora isvih u~esnika. Iskazan je timski ikonstruktivan rad".Suad Ali}

"Izuzetna mi je ~ast {to sam pri-sustvovala ovom projektu, kakozbog ~injenice da sam pobolj{alavlastiti stav o stanju u dru{tvu takoi zbog toga {to }u u budu}nosti idrugima pomagati u rje{avanjuproblema. Mentor je dobro odradilasvoj posao, dobro pripremljen,ugodna atmosfera".Sabina Rastoder

"Na ovaj na~in izra`avam zado-voljstvo za prezentiranje programa"Projekt gra|anin"-CIVITAS, krozjedan osvrt i genezu, kako se radina samom projektu - hvala".Faruk Pr{e{

"Impresionirane smo ovomobukom. Teme su bile zanimljive ipuno }e nam pomo}i u narednomperiodu kod izrade razrednih porto-folija. Treneri su dobro obu~eni ipripremljeni za ovu obuku. Samonam je trebalo vi{e vremena zatest".Merima Durmi{evi}, Tursko-bosanski koled`, Sarajevo Majda Oru~, Srednja {kola metal-skih zanimanja, Sarajevo Sehija U{anovi}, @eljezni~ki {kol-ski centar

, pedagoga i sudija put ka kvalitetnijem radu na projektu gra|anin

GRA\ANIN = PERPETUUME [KOLE U DEMOKRATIJI

P rogram Civitasa prisutan jena prostoru HB@ ve} punihdeset godina. U osnovnim

{kolama se implementira kroz saterazredne zajednice, a u srednjim{kolama kroz predmet "Politika igospodarstvo, demokracija i lju-dska prava". U `upaniji djeluju dva`upanijska koordinatora (Livno iKupres) i dva op}inska koordinato-ra (Drvar i Glamo~). Osnovnuobuku Civitasa pro{lo je okodvjesto u~itelja, nastavnika i profe-sora te sudaca koji sude na natje-canjima iz "Projekt gra|anin".Projekt gra|anin se realizira ugotovo svim osnovnim i srednjim{kolama u na{oj `upaniji.Predstavnici na{ih {kola redovitosudjeluju na finalnim natjecanjimaa imali su i zapa`enih rezultata.Ponosni smo na prihva}enost ovogprograma me|u mladom popu-lacijom (u~enicima). Teme na nji-hovim portofolijima su uistinu `ivot-ni problemi iz njihovih sredina.Mnogi problemi su i stvarnorije{eni, {to je potvrda da su puno inau~ili obrazuju}i se uz programCivitasa.@elja nam je da promijenimo odnossvih nivoa vlasti prema ovom pro-gramu.U povodu desete godi{njiceCivitas@ u HB@ u ve}ini osnovnih

i srednjih {kola bit }e organiziraneprigodne aktivnosti kao {to suizlo`be u~eni~kih portfolija iz pro-teklih godina. Nastavnici }e odr`atipredavanja na temu Civitasa i nje-gove uloge u demokratizacijidru{tva. Ekipe koje su ostvarilezapa`ene rezultate na op}inskim i`upanijskim natjecanjima podijelit}e svoja iskustva oko rje{avanjaproblema koje su imali kao teme usvojim portfolijima. Svaka {kola }e kroz grafi~ki prikazna jednom velikom hamer papiru

(100x 80) prikazati najva`nijadoga|anja kroz protekli period akoja se ti~u Civitas projekta.Sve ove aktivnosti planirane su usklopu {kolskih natjecanja iz"Projekt gra|anin".Planiramo da svoje sudjelovanje uovom obilje`avanju obljetniceuzmu, pored u~enika i nastavnika,i pedagozi i ravnatelji, kao i pred-stavnici vlasti koji su sudjelovali urealizaciji ovog projekta.Zadovoljni smo brojem i stupnjemobu~enosti u~itelja, nastavnika iprofesora. Program mentorskog rada samladim nastavnicima demokracije iljudskih prava u na{oj `upaniji prih-va}en je odli~no i ima podr{ku svihrelevantnih ~imbenika.Teme portfolija koje u~enici radeuglavnom su vezane za problememladih u njihovim sredinama. Ovaj program je definitivno u{ao u`ivote mladih ljudi. Izlaskom iz {kol-skih klupa oni bi trebali na nekina~in i dalje ostati u kontaktu saovim programom. Osnivanje klubo-va Civitasa u lokalnim zajednicamate njihovo uvezivanje na nivou cijeledr`ave pomoglo bi daljnjem razvojudemokracije u na{oj zemlji.

24

U fokusuC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

CIVITAS U HERCEG-BOSANSKOJ @UPANIJI

Molim Vas da se pred-stavite na{im ~itaocima ika`ete ne{to o sebi i svomiskustvu u obrazovawu!

Moglo bi se re}i da su sve, uprofesionalnom smislu, va`nestvari i ~iwenice u mom`ivotu vezane za neke aspekte{kolskog `ivota. Ukqu~uju}isopstveno obrazovawe (u~ite-qska {kola, pedago{kaakademija, defektolo{kifakultet), ~itav radni vijekproveo sam na poslovima koji subili u neposrednoj ili posred-noj vezi sa {kolom: u~iteq,nastavnik u osnovnoj i sredwoj{koli, {kolski nadzornik,pomo}nik direktoraRepubli~kog pedago{kog zavodai savjetnik u Ministarstvuprosvjete i kulture RepublikeSrpske.Povremeno sam radio, a i sadasam ponekad anga`ovan kaovawski saradnik na nekimvisoko{kolskim ustanovama.U`a specijalnost mi je rad sdjecom koja imaju posebnevaspitno-obrazovne potrebe,a posebno sam zaintereso-van i vezan za CIVITAS-ovprogram razvoja iunapre|ewa demokratije,gdje sam od 1997. jedan odkoordinatora a od 2005.godine i generalni sekretarudru`ewa Obrazovni centarza demokratiju i qudskaprava.

Jedan od razloga za ovajrazgovor je i to {to stegeneralni sekretar Centraza demokratiju i qudskaprava. Mo`ete li nampojasniti ulogu kojuobavqate?

Osnivawe Udru`ewaObrazovni centar zademokratiju i qudska pravaCIVITAS je, ustvari, dioprili~no slo`enih

aktivnosti i predvi|enih pro-cedura kojima se Civitas,odnosno wegova kompletnastruktura i funkcija trebajuuskladiti sa aktuelnim zakono-davnim okvirima i zahtjevimakoji se postavqaju pred svesli~ne organizacije u Bosni iHercegovini.Ovo je prvi korak, kojim je,uglavnom, pravno i funkcional-no formalizovan proces certi-fikacije nastavnika i stru~nihsaradnika u osnovnim i sred-wim {kolama.U svemu ovomepozicija generalnog sekretaraje prili~no zahtjevna izna~ajna. Uz odgovornosti kojese ti~u obavqawa administra-tivno-tehni~kih poslova izadu`ewa u skladu sa odredba-ma i rje{ewima propisanimStatutom i drugim aktima, topodrazumijeva i predstavqaweUdru`ewa, pripremawe materi-jala, vr{ewe nadzora nadprovo|ewem zakqu~aka, odlukai drugih akata, koordinirawerada odbora i drugih stru~nih

tijela, kao i ve}i broj drugihposlova. Ovo svakako tra`ianga`ovawe lica ~iji rad idoprinos nisu limitiraniobavezama stalnog radnogodnosa na drugom mjestu, ali idobro poznavawe karakteristi-ka i funkcije CIVITAS-a ucjelini.Vjerujem da su to, uzdosada{wu lojalnost,upu}enost pa i izvjesne zasluge,osnovni razlozi koji su uticalina moj izbor. Tome treba dodatii entitetsko ustrojstvo na{ezemqe, odnosno da mi imamokancelarije CIVITAS-a uFederaciji i RepubliciSrpskoj i da sam ja do sada bioglavni koordinator u RS ivodio poslove te kancelarijeukqu~uju}i saradwu sava`nijim dr`avnim organima iorganizacijama. Ulogu sekre-tara tako|e vidim kao posred-nika i koordinatora izme|urazli~itih oblasti i funkcijakoje CIVITAS sada ima a kojih}e sve vi{e biti u formispecijalizovanih aktivnosti sa

sve ve}om autonomijom inovim oblastima finan-sirawa. Svakako uz toidu i stale{ka, moral-no-eti~ka i organiza-ciona pitawa, tako damislim da nam predstojeprili~no burna vremenajer je sve to potrebnouraditi u relativnokratkom razdobqu.

Kao generalnisekretar, otkrijte namtajnu, tj. otkrijte namneke aktivnosti kojebi mogle obradovatina{e u~enike i nas-tavnike u idu}em periodu!

Nema tajni, ali bi}epromjena. Ono oko ~egase svi sla`emo je to danam predstoji faza ukojoj }e mladi morati

2 25

IntervjuC

ivitas broj6.na{

na{

Zdravko [unki}generalni sekretar Centra za demokratiju i qudska prava

Gospodine Mato{evi}u, mo`ete li nam ne{to re}i oulozi i odnosu Ministarstva prosvjete SBK prema pro-gramu CIVITAS-a BiH?

Ova, 2006. godina, je jubilarna po pitanju suradnje CIVITAS-aBiH i Ministarstva prosvjete Kantona Sredi{nja Bosna.Projekt je prepoznat od obrazovnih vlasti sa svojimsadr`ajem i programom, koji podsti~e razvoj demokratskihstavova i vrijednosti kod u~enika, te razvoj demokratske kul-ture i vje{tina, kako u {kolstvu, lokalnoj zajednici, tako i ucjelokupnoj dru{tvenoj zajednici.CIVITAS program gradi mostove razumijevanja i uva`avanjamedu vr{njacima, u~enicima i profesorima, te se bavitemama koje su `ivotne - realne, i koje su u~enicima odneposrednog zna~aja za aktivno uklju~enje u novodemokratsko dru{tvo.O~ekujem da }e reforma obrazovanja osigurati jednakeuvjete izu~avanja predmeta "Demokracija i ljudska prava" usvim NPP-a, koji su trenutno optere}eni nekim drugim pred-metima i sadr`ajima, i da se vi{e ne izu~ava kroz odjeljen-sku zajednicu, ve} da }e biti obavezan predmet u oba nas-tavna plana i programa.Ovaj nam je program preva`an, pogotovo u duhu nove filo-zofije reformirane {kole, kada nam je u~enik u centrupozornosti, i kada tog u~enika trebamo pripremiti za `ivot,da kao gra|anin uo~ava probleme funkcioniranja vlasti,mogu}nosti rje{avanja problema i da bude aktivni kreatorsvoje budu}nosti u civilnom dru{tvu.Isti~em dobru suradnju sa rukovodstvom CIVITAS-a BiH,gospo|om Rahelom D`idi} i Tanjom Jerlagi}, koordinatorimaKSB Azeminom Ma{inovi} i Antunom Milosom, te mnogimprijateljima iz oblasti obrazovanja iz cijele BiH, koje samstekao kroz ovaj projekt.Ne mogu, a da ne pomenem zna~ajnu pomo} u ud`benici-ma i drugim radnim materijalima za u~enike i {kole KSB odstrane CIVITAS -a BiH.

Mo`ete li nam, ukratko, re}i o dosada{njim aktivnos-tima, obukama i natjecanjima u okviru SBK.

Sa pomenutim koordinatorima i pod patronatom Ministarstvaprosvjete KSB, redovito planiramo i provodimo cjelokupniplan aktivnosti CIVITAS-a BiH. Ovo je jedan od ve}ih kan-tona u BiH, sa velikim potencijalom i resursima u kojem seprogram CIVITAS-a BiH realizira kroz 9 pred{kolskih ustano-va, 54 osnovne {kole i 23 srednje {kole, koje poha|a cca42000 u~enika i gdje radi cca 2800 prosvjetnih djelatnikaDo danas, imamo obu~eno preko 500 nastavnikaosnovnih i srednjih {kola, 45 pedagoga i nekoliko suda-ca. Tako|er, ve}ina djelatnika ministarstva je poha|aloodre|ene obuke i savjetovanja CIVITAS-a, te stekloodgovaraju}e kompetencije.Zadnje aktivnosti su se odnosile na realiziranje programa"Projekt gra|anin" i savjetovanje iz modula "Umije}e `ivlje-nja" za nastavnike i pedagoge osnovnih i srednjih {kola. Sve

Zoran Matopomo}nik ministra za {k

preuzimati stvari u svoje ruke. CIVITAS je,prije svega, program u~enika i nastavnika,i svi na{i planovi idu za tim da onipreuzimaju akterske pozicije i uloge. Ja senadam da }e mre`a mladih i drugi alter-nativni oblici podr{ke, koji su ve}stvoreni, po~eti ozbiqnije dafunkcioni{u, ali bez nepotrebnih pitawa,gre{aka i diletantizma - {to je prijesvega na{a odgovornost, ali i {kolskihvlasti koje treba da preuzmu na sebe dioobaveza koje im po prirodi stvari pri-padaju.

Gospodine [unki}u, koja su Va{a o~eki-vawa, kao generalnog sekretara i edukato-ra, u skoroj budu}nosti i {ta poru~ujeteu~enicima i nastavnicima u BiH?

Sasvim je sigurno da se u svjetskim razm-jerima obrazovawe kao i ~itava dru{tvastrukturiraju u znaku demokratije, {to semo`e uo~iti na primjeru Bosne iHercegovine.Uloga na{e {kole i obrazovnog sistema u cjelinije da optimalno doprinosi razvoju demokratije.Ove ~iwenice stoje u osnovi ~itave obrazovnefilozofije i strategije CIVITAS-a koja ide zastvarawem demokratske li~nosti i demokratskekulture. I u dru{tvu i u {koli postoje, me|utim,mnogi nepovoqni uticaji i barijere koje oprav-dano izazivaju nezadovoqstva i kritike, kada jerazvoj demokratije u pitawu.Mi ne mo`emo uticati na sve te nepovoqneokolnosti, ali sigurno mo`emo, a ve} to iradimo, na pozitivne demokratske prom-jene u obrazovawu.Deset godina nije dovoqno da seradikalno promijene takve stvari kao{to su npr. generalni stavovi. Ali mi sponosom mo`emo konstatovati da smo ustawu uo~iti da su npr. odnosi nastavni-ka prema u~enicima korektniji, da sepoboq{ava stepen tolerancije i razumije-vawa, da se na{i programi u {kolama sveboqe prihva}aju i da u metodolo{komsmislu uti~u na pozitivan na~in i na nas-tavu u drugim nastavno-predmetnim oblas-tima. Ja mislim da su to ozbiqnadostignu}a kojih ~esto nismo dovoqnosvjesni. Siguran sam da, ukoliko i daqeovako nastavimo, mo`emo ra~unati da }e uistoriji bosanskohercegova~kog {kolstvaiza nas ostati bar uo~qiv trag. Zatoporu~ujem svim u~enicima i nastavnicimakoji zajedno s nama rade na ovom programuda im stojimo na raspolagawu i da }emo sesa novim problemima i izazovimasuo~avati zajedno, nastoje}i prije svegapopravqati sami sebe. Neka to bude na{doprinos jubilarnoj, desetoj godini CIVI-TAS-a u na{oj zemqi.

26

IntervjuC

ivit

as broj6

.na{

na{

se obuke odr`avaju zajedni~ki, zaoba NPP-a, hrvatski i bosanski.Pozitivnim ocjenjujem provedbenimodul iz programa sta`iranja -volonterskog rada skupine mladih ineuposlenih nastavnika, ~ijoj jerealizaciji i resorno ministarstvodalo potporu.Sav ovaj trud, moduli i provo|enjeprograma CIVITAS-a bez natjeca-nja, bilo bi kao vo}ka bez plodova.Na{i u~enici sa svojim u~iteljimasudjeluju u svim natjecanjima, od{kolskih do kantonalnih, premadostavljenom kalendaru natjecanja,a najbolje ekipe posje}uju federal-nu i dr`avnu razinu.Svakako da sve navedeneaktivnosti i natjecanja ne bismo

mogli uraditi bez permanentnepomo}i rukovodstva CIVITAS-aBiH u svim oblicima i ovo je, uzStep by Step i CRS, nevladinaorganizacija koja ustrajno prati ipromovira svoj projekt sve ovegodine, cijene}i da je ovo proces ida treba ustrajnosti do cilja.Ovo su jedine organizacije kojeizravno poma`u demokratizaciji{kolstva, kvaliteti i inovacijama unastavnom procesu, stru~noj obucii certifikaciji nastavnog osoblja itd.te su na ovim bosanskim prostori-ma postavili nove standarde i isko-rak ka europskom {kolstvu.Zbog svega navedenoga, HvalaCIVITAS-u BiH!, a i zbog toga {tosvojim programima razvija kodu~enika osje}aj globalizacije, pri-padnost gra|anima Europe i svije-ta. Europa o~ekuje od BiH da }edobiti formirane, tolerantne "noveEuropljane", koji znaju po{tivatiljudska prava, svjetonazore, drugekulture, te da }e odbaciti "staroruho" - balkanizam i ste~ene "sur-

vival" navike - da se sve rje{avakonfliktom.

Kako Vi gledate na ovaj pro-gram CIVITAS-a BiH, koliko steuklju~eni u njega i imate li pri-jedlog ili sugestiju za budu}usaradnju?

U projekt CIVITAS-a BiH uklju~iosam se prvi put 2000. godine i odtada u njemu aktivno sudjelujem usvim oblicima. Po vokaciji poslakoji obavljam, takve aktivnostispadaju u moju domenu i nastojimih obaviti pravodobno i u interesusvih aktera.Program CIVITAS-a me odu{eviosa svojim temama koje su aktualneza trenutak `ivljenja i pripremeu~enika za uklju~enje u bosanskotranzicijsko dru{tvo, kao aktivnih,samosvjesnih budu}ih europskihgra|ana.Do{ao sam do materijalnogdokaza. Godi{nje svjedo~anstvodr`avne mje{ovite gra|anske {kole- Tivat, od 28. lipnja 1928. godine,prve slavenske dr`ave KraljevineSHS, da se sli~an programizu~avao kao nastavni predmetpod nazivom: Pouke o gra|anskimpravima i du`nostima.Taj nam primjer ukazuje na va`nosteduciranja svojih gra|ana. Kvaliteta`ivota ovisi o stupnju demokracije udru{tvu, te zbog toga razloga jerazumljivo {to program CIVITAS-atrebamo provoditi kroz {kole i na tajna~in pripremati pojedince i dru{tvoza pravnu dr`avu, kao i doprinoszajedni~kom dobru.Svjesni smo da je BiH pri vrhunegativne ljestvice, kad se ti~ekorupcije i nepravde spramgra|ana.To isto pripisujem naslje|upro{losti, starom mentalitetu inedovoljno educiranim bira~ima -gra|anima BiH.Iz svega navedenoga, mogu re}ida CIVITAS BiH ima jo{ punoposla u BiH sa svojim aktivnostimada bude pokazatelj ljudske pravde.Na putu ka demokraciji idemokratskom gra|anstvu vidimnove programe, natjecanja iobuku kroz obrazovne institucije,a na tom putu CIVITAS BiH }eimati pomo} i suradnjuMinistarstva prosvjete KSB imoje malenkosti.

27

IntervjuC

ivitas broj6.na{

na{

to{evi} kolstvo u SBK

Ameri~ka ambasada, Uredza odnose sa javno{}u,otvorio je u proteklih

nekoliko godina vi{eAmeri~kih kutaka u biblioteka-ma/~itaonicama {irom zemqe:Bawa Luka, Biha}, Tuzla,Mostar, Sarajevo i Zenica.

Zna~ajno je ista}i da su ovikutci namijeweni svimgra|anima BiH, a naro~itomladima koji imaju prilike dakoriste resurse i da se povezujusa svojim vr{wacima iz SAD.Pri otvarawu svih od gorenavedenih centara ambasadorSAD je nagla{avao da }e se ovicentri koristiti i za potrebeCivitasa. Stoga je mre`amladih odlu~ila da u narednomperiodu koristi ameri~kekutke za svoje aktivnosti napromovirawu aktivnog u~e{}amladih u dru{tvenom i poli-ti~kom `ivotu izvan {kolskihklupa. Ameri~ki ambasador u Bosni iHercegovini je 25. januara 2006.godine otvorio Ameri~ki kutaku Sarajevu. Ovo je {estiAmeri~ki kutak u Bosni iHercegovini. Ovaj centar

nalazi se u sklopu BibliotekeGrada Sarajeva u Radi}evojulici broj 7. AmbasadorSjediwenih Ameri~kih dr`avaDouglas L. Mc Elhaney i direk-tor Biblioteke Grada SarajevaMuhamed Zlatan Hrenovica pot-pisali su protokol o saradwi i

sve~ano otvorili Ameri~kikutak. Otvarawu su prisustvovaliugledni du`nosnici ameri~ke

ambasade, predstavnici kul-turnih i obrazovnih instituci-ja, predstavnici vlasti GradaSarajeva, te mladi iz CIVITAS-a,zatim koordinatori i pred-stavnici medija. Ameri~ki kutak je opremqenliteraturom, ~asopisima,ra~unarima, CD romovima iraznim promotivnim materijal-ima. Ovaj prostor namijewen jesvim gra|anima KantonaSarajevo, mladim qudima koji}e na jednom mjestu mo}i dobitisve relevantne informacije osvim aspektima dru{tvaSjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Wegova ekselencija, ambasadorMc Elhaney, u svom obra}awunaglasio je da je ovaj kutak poseb-no zna~ajan za mlade CIVI-TASOVCE koji }e na ovom mjestumo}i uspostavqati kontakte,razmjewivati informacije, te sepovezivati sa svojim vr{wacimaiz cijele Bosne i Hercegovine.Nadamo se da }e gra|aniSarajeva prepoznati kvalitetkoji ovaj kutak nudi i znatiiskoristiti wegove mogu}nostiza sticawe novih znawa, kao iza svoje usavr{avawe.

Dervi{a Pleho, prof.

28

Doga|ajiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

Ameri~ki kutci

S edma po redu Civitas kon-ferencija odr`ana je uNeumu u periodu od 18. do

20. novembra 2005. godine.Konferencija je bila posve}enamladima, odnosno obrazovanjumladih za aktivno gra|anstvo krozrazli~ite vidove obrazovanja.Pored bh. predstavnika prosvjetnihvlasti, pedago{kih zavoda i Zavodaza {kolstvo, na koferenciju su poz-vani gosti iz Srbije i Crne Gore,Hrvatske, Rumunije, Albanije iKosova. Konferenenciji su prisustvovali isavjetnici/nadzornici za predmetDemokratija i ljudska prava, savjet-nici za rad pedagoga, predstavniciaktiva pedagoga u regijama/kan-tonima, savjetnici za razrednu nas-tavu, predstavnici mladih, neza-posleni profesori dru{tvenih naukakoji su pro{li program certifikacije igrupa u~enika koji su osniva~iCivitas mre`e mladih. Prisutne je na po~etku pozdravilaizvr{na direktorica Civitasagospo|a Rahela D`idi}. U~esnici-ma konferencije pozdravnim gov-orima obratili su se: gospodinGerald McLoughlin, direktor Uredaza odnose sa javno{}u ameri~ke

Ambasade u BiH, gospodin RankoSavanovi} ispred Ministarstvaprosvjete i kulture u Vladi RS,gospodin Zijad Pa{i} ispredFederalnog ministarstva obrazo-vanja i nauke i gospodin JozoMari} ispred Ministarstva prosv-jete, znanosti, kulture i {porta uVladi Zapadnohercegova~kog kan-tona.U ime doma}ina u~esnike je poz-dravio gospodin Enes Hasanagi},

pomo}nik ministra u Ministarstviprosvjete, znanosti, kulture i {portau Vladi HNK. Da bi se realizirao program obra-zovanje mladih za aktivnogra|anstvo, neophodni su razli~itiaspekti obrazovanja uz u~e{}eprosvjetnih vlasti, nastavnika,roditelja i samih mladih. Time bi nji-hovo sudjelovanje u politi~kom`ivotu postiglo onu vrijednost kojaje potrebna za sudjelovanje u poli-ti~kom `ivotu i razvoj demokracijeu Bosni i Hercegovini.Cjelokupan rad tokom konferencijerealiziran je kroz vi{e okruglihstolova, a najve}i broj je orga-niziran uz aktivno u~e{}e mladihkoji su izveli ske~ kako bi u~esnikekonferencije animirali za {to boljirad. U daljem toku u~esnici su imali pri-liku da prisustvuju izuzetnojprezentaciji prof. dr. VedraneSpaji}-Vrka{ sa Univerziteta uZagrebu. U toj prezentaciji dat jepresjek stanja, izazova i mogu}ihrje{enja za aktuelna pitanja obra-zovanja mladih. U svom izlaganju u okviruMe|unarodnog programa razmjeneprof. dr. Zijad Pa{i} naglasio je

29

Doga|ajiC

ivitas broj6.na{

na{

ME\UNARODNA KONFERENCIJA"OBRAZOVANJE MLADIH ZA

AKTIVNO GRA\ANSTVO"

30

Doga|ajiC

ivit

as b

roj6

.na

{na

{

zna~aj i potrebu razmjene i sarad-nje, jer su na taj na~in postignutizna~ajni rezultati na me|unarod-nom planu, kao i u Bosni iHercegovini. U ovom dijelu obratila se i gospo|aCarol Hatcher, primarni partner izCentra za gra|ansko obrazovanje izKalifornije, isti~u}i da jeCivitas@BiH postao model razvojaobrazovanja za demokratiju i lju-dska prava ne samo u regiji nego iu svijetu.Gospo|a Rahela D`idi}, izvr{nadirektorica Civitasa, istakla je dame|unarodnu saradnju treba ja~ati,kao i razvoj gra|anskog obrazo-vanja, u partnerskim dr`avamaukazuju}i na osnovne potrebe, kao{to su razvoj standarda, obukanastavnika, permanentno u~enje,stvaranje demokratske atmosfere u{kolama i lokalnoj zajednici.Jedan od okruglih stolova bio jeposve}en ulozi obrazovanja zademokratiju i ljudska prava na uni-verzitetskom nivou. Uvodni~ar jebio prof.dr. Mile Ili} sa Filozofskogfakulteta iz Banje Luke koji jenaglasio zna~aj uvo|enja pred-meta na univerzitete, ali ukazao ina pote{ko}e zbogneujedna~enosti zastupljenostipredmeta. U radu ovog okruglogstola u~estvovao je i prof. dr.Kasim Trnka, sudija Ustavnogsuda Bosne i Hercegovine,zatimprof. dr. Vedrana Spaji}-Vrka{ igrupa mladih nezaposlenih nas-tavnika.U okviru Civitas sajma radile su triradionice i to:1. Radionica za razrednu nastavu2. Radionica za predmetnu nastavu

3. Radionica za srednju {kolu

Radionice su bile koncipirane poprincipu modela "Most" iz progra-ma "Umije}e `ivljenja", a u radu suu~estvovali oni koji su bili zaintere-sirani za radionice.Na okruglom stolu sa temom"Regionalna saradnja na poljuobrazovanja za demokratiju i lju-dska prava" uvodni~ar je biogospodin Jozo Mari}, a u~e{}e suuzeli predstavnici iz Rumunije,Kosova, Albanije uz moderacijugospo|e Raseme D`inalije.Zaklju~eno je slijede}e: 1. Javljaju se isti problemi u sta-tusu predmeta u {kolama2. Demokratija i ljudska prava jedio reforme obrazovnog sistema3. U regiji postoje sadr`ajiDemokratije i ljudskih prava urazli~itom obimu i razli~itimnivoima.Ovakav sadr`ajan rad konferencijerezultirao je odgovaraju}imzaklju~cima, preporukama, impre-sijama i pohvalama. Konferencija je obilje`ila krajjednog i po~etak drugog periodakoji }e vjerovatno biti jo{dinami~niji i zahtjevniji. U cilju {toefikasnijeg obrazovanja mladih zaaktivno gra|anstvo potrebo je sli-jede}e:

a) Definisanje filozofsko-demokratske paradigmedemokratske {kole u BiHuva`avaju}i postoje}especifi~nosti

b) Definisanje sintagme"Obrazovanje za aktivno

gra|anstvo" s ciljem da se do|edo konsenzusa o tome {ta odgo-vara potrebama i mogu}nostimana{ih u~enika

c) Pristupanje radu na izradiobrazovnih standarda u oblastiDemokratije i ljudskih prava nanivoima od pred{kolskog douniverzitetskog

d) Izrada dobrih metodi~kihokvira nastavnog i vannas-tavnog rada u ovoj oblasti.

Predlo`eno je da se formirajuposebna stru~na tijela koja }e sebaviti ovom problematikom.I na kraju treba re}i da je ve}inau~esnika istakla da je ovo bila jakodobra konferencija uzimaju}i uobzir sve njene dijelove (okruglestolove, radionice, sajam,prezentacije i drugo). Prema tome, Sedma me|unarodnakonferencija "Obrazovanje mladihza aktivno gra|anstvo" odr`ana jeu prijateljskoj, ugodnoj, a ujednostru~noj i radnoj atmosferi.Pokrenute su nove inicijative, ideje,pro{irile regionalne i me|unarodneveze, poja~alo razumijevanjezna~aja "Obrazovanja zademokratiju i ljudska prava".Svojim kvalitetom ova konferencijapodigla je nivo svih koji direktno iliindirektno sudjeluju u kreiranjuNPP, realizaciji nastave i moni-toringu.Mladima je konferencija, osimnovih saznanja i ideja, dala vjeru ubolju budu}nost uz njihovo aktivnoi odgovorno u~e{}e u politi~kom`ivotu za bolje sutra.

RadionicaModerator: Mara Matki}Sudionika: 34

Uuvodu je moderatorica dalatrenuta~nu sliku stanjagra|anskog obrazovanja u

srednjim {kolama na prostorimaBiH, iz kojeg se vidi neujedna~enazastupljenost predmetaDemokracija i ljudska prava u{kolama. U Republici Srpskoj pred-met je zastupljen s 2 sata tjedno uzavr{nim razredima svih srednjih{kola, te u satovima odjeljenskezajednice svih razreda srednje{kole, kao i sekcija. U Federacijizastupljenost predmeta u {kolamakoje rade po bosanskom NNP-u je2 sata tjedno u tre}im razredima, au {kolama koje rade po hrvatskomNNP-u predmet se zove Politika igospodarstvo i demokracija i ljuds-ka prava i u~enici ga slu{aju u~etvrtim razredima ukupno 12 satigodi{nje. Razli~itost se vidi i uopremljenosti {kola, postojanjukabineta, didakti~kom materijalu,metodici rada, profilu i kreativnostinastavnika. Ono {to je dobro jesteda predmet Demokracija i ljudskaprava postoji u srednjim {kolamaBiH, da je Civitas BiH osiguraoud`benike i priru~nike za u~enike i

nastavnike, da je obu~io nas-tavnike i da je u tijeku certifikacijanastavnika srednjih {kola.

Zadaci radionice bili su:definirati sintagmu "obrazova-

nje za aktivno gra|anstvo" uodgojno-obrazovnom radu su~enicima srednje {kole

pokretanje inicijative za izraduobrazovnih standarda u oblastidemokracije i ljudskih prava usrednjoj {koli

razmotriti potrebe i mogu}nostiizrade metodolo{kih okvira nas-tavnog i izvannastavnog rada uoblasti razvoja demokracije su~enicima srednje {kole.

Slijedila je diskusija u vrlo tolerant-nom ozra~ju gdje su se sudionicidoticali realnih potreba imogu}nosti ostvarivanja programana ovoj razini, zatim elemenata iosnovnih karakteristika programa,potrebe standardizacije kakosadr`aja tako i metodologije rada.Realno je potreban kontinuitetgra|anskog obrazovanja u sred-njim {kolama jer trenuta~no posto-je praznine kada se predmet nerealizira, tako|er je potrebno da sepredmet u svim srednjim {kolamau BiH izu~ava na isti na~in i s istimfondom sati. Realno je o~ekivati dasvi nastavnici imaju certifikat i dase pona{aju u duhu predmeta kojipredaju.Sama definicija sintagme "obrazo-vanje za aktivno gra|anstvo"podrazumijevala bi obrazovanjekoje se zasniva na razvitkukriti~kog mi{ljenja kod u~enika,informiranosti u~enika o osnovnimprincipima demokracije i vo|enjunenasilne komunikacije koju biu~enici trebali razvijati. Dobro bido{la i podr{ka nastavnicima odstrane uprave {kole, Vije}a roditel-ja i Vije}a u~enika.S obzirom na neujedna~en pristupu realiziranju programagra|anskog obrazovanja name}ese potreba pokretanja inicijativeza izradu obrazovnih standarda u

oblasti demokracije i ljudskihprava. Standardizirati bi trebalosadr`aj, opremljenost {kole zapredmet, metodologiju rada i profilnastavnika. U {koli je potrebankompetentan nastavnik koji pozna-je sadr`aj predmeta i koji sepona{a u duhu onoga {to predaje,te koji se stalno stru~no usavr{ava.Potreban je i opremljen prostor kaoi demonstracija kroz vrijednostistavova i ishoda.Na kraju, istaknuta je potrebaizrade metodolo{kih okvira nas-tavnog i izvannastavnog rada.Nastavnici bi trebalo trajno daprimjenjuju demokratske principe,koji podrazumijevaju: tolerantnost,odgovornost, samokontrolu,po{tovanje razli~itosti i sl.

Op}i zaklju~ci ove radionice bili bislijede}i:

u BiH je veoma potrebnogra|ansko obrazovanje koje }e seprovoditi kontinuirano od razinevrti}a do razine sveu~ili{ta

potrebno je standardizirati nesamo sadr`aj gra|anskog obrazo-vanja, nego i metodologiju rada,profil nastavnika, tehni~ku opreml-jenost radnih prostora s te`i{temna ishodima u~enja.I na kraju neko od sugovornika

rekao je da samo dru{tvo koje imaaktivne gra|ane mo`e biti kvalitet-no i produktivno a aktivan gra|aninmora imati znanje, izgra|enestavove i vje{tine, sve to trebalo bimu pru`iti gra|ansko obrazovanje. Va`na zna~ajka ove radionice je ito da su ravnopravno ogra|anskom obrazovanju na jed-nom mjestu mogli otvoreno razgo-varati: u~enici srednjih {kola, pro-fesori koji predaju predmetDemokracija i ljudska prava,pedagozi i ravnatelji srednjih {kola,nadzornici/savjetnici PPZ, ministrii, naravno, koordinatori CIVITAS-a,kao i predstavnik ureda CIVITAS-aBiH. Kao gosti ove radionice bili sui predstavnici CIVITAS-a izRumunjske i Albanije koji su svelikim zanimanjem pratili rad.

31

Doga|ajiC

ivitas broj6.na{

na{

GRA\ANSKO OBRAZOVANJEU SREDNJOJ [KOLI

32

Predstavljamo koordinatoreC

ivit

as broj6

.na{

na{

Pored uloge koordinatora radi i kao trener.Idejni je tvorac modela rada sa vije}imau~enika u osnovnim {kolama.U program Civitas-a ukqu~ena je od {k.1996/1997.god. uokviru pilot projekta "Projekt gra|anin"u {kolama RS a svoj doprinos razvoju programagra|anskog obrazovawa nastavqa da realizuje nakon uspostave Distrikta Br~ko. U janu-aru 2006. uspje{no je pro{la proces Certifikacije za profesore sredwih {kola,kojipredaju predmet "Demokratija i qudska prava".U okviru me|unarodnog programa razmjene,bila je ~lan delegacije,koja je posjetilaSAD,gdje je imala priliku da stekne nova iskustva u primjeni programa gra|anskog obra-zovawa.O programu Civitas-a ka`e:"Program Civitas-a donio je puno pozitivnih promjena u momprofesionalnom i li~nom `ivotu. Ovo je program za sve uzraste i omogu}ava svakompojedincu da iska`e svoje ideje na najboqi na~in bez straha da ne}e biti shva}en.To je

program,koji nam omogu}ava da rije{imo svoje probleme i da nau~imo druge kako se problemi mogu rije{iti.To je program,koji u svom sadr`aju dozvoqava maksimalnu kreativnost u radu i osloba|a li~nost,omogu}ava osamostaqivawe mladih qudi i pru`a im mogu}nost kreirawa vlastite budu}nosti {to bi tre-balo da bude ciq svih nas. Zato mogu sa ponosom re}i da sam sretna {to sam jedna od "Civitasovaca."

JASNA JOVI^I], profesor pedagogije-psihologije, koordinator BD, radi kao{kolski pedagog u II osnovnoj {koli Br~ko Distrikt BiH

Zaposlen sam kao pedagog u O[ "Turbe" u op}ini Travnik.Od 1997. godine sam uklju~en u Civitas kada sam pro{ao prve obuke iz demokratije i ljudskihprava. Moje prve pozitivne impresije su vezane za pilot projekte u realizaciji Projekta gra|anin.Ta mogu}nost primjene znanja u praksi bila mi je motiv da prihvatim ulogu op}inskog koordina-tora za op}inu Travnik.Dosada{nja aktivnost velikog broja osnovnih i srednjih {kola u Projektu gra|anin je potvrda zain-teresiranosti u~enika za pitanja javne politike. Posebno cijenim postignu}a u znanju izdemokracije, vje{tini komunikacije, sposobnostima dono{enja odluka na demokratski na~in, kaoi razvoj odre|enih stavova u vezi s pitanjima javnog `ivota.Bio sam sa na{im u~enicima u Kampu Br~ko koji je pru`io mnoge prilike za saradnju i razmjenuiskustava.Nakon skoro deset godina ja sa istim entuzijazmom podsti~em aktivnosti u na{im {kolama `ele}i

doprinijeti razvoju na{ih u~enika kao aktivnih gra|ana.Smatram da je Civitas do sada uradio mnogo i uz podr{ku na{ih institucija ovaj program treba i dalje da ja~ademokratsku kulturu u na{im {kolama i cijeloj zajednici.

HAZIM ZOLOTA - Op}inski koordinator za Travnik

U Civitasu sam od 1997. godine, kada sam pro{ao prvu obuku iz ovog programa. Godinu danakasnije pro{ao sam obuku za trenera i postao koordinator Civitasa za Hercegbosansku `upaniju.U Srednjoj {koli u Kupresu osnovao sam Civitas sekciju kojom i rukovodim. Kao trener sam uvi{e navrata dr`ao obuke za u~itelje, nastavnike, profesore, pedagoge i ravnatelje.Posebno dragocjeno iskustvo stekao sam borave}i kao ~lan delegacije u SAD-u.Civitas se u na{oj zemlji pojavio u jednom vrlo te{kom trenutku. Zemlja je neposredno izi{la izratnog vihora. Dru{tvo je bilo bremenito mr`njom, nemoralom, lopovlukom, netolerancijom i svimostalim po{astima. Politi~ke strukture su na krajnje nedemokratski na~in uzimale vlast. Obi~an,mali ~ovjek je mogao samo nijemo promatrati {to se doga|a. Znanja i vje{tine kojima nas u~i Civitas do{le su kao "voda `ednome" ili "hrana gladnome".Poglavito je va`no {to je Civitas u{ao me|u mlade` i tamo na{ao plodno tlo. Generacije kojerastu i stasaju u zrele ljude odgajaju se u duhu demokracije, tolerancije, uva`avanja i po{tivanja

drugih i druga~ijih. Veliku zaslugu za taj napredak ima Civitas.Zbog toga sam ovaj projekt prihvatio cijelim srcem i du{om i nastojim, koliko je to u mojoj mo}i, {to vi{e doprinijeti napopularizaciji ovih ideja.

IVICA LOVRI], `upanijski koordinator, profesor povijesti, zaposlen u Srednjoj {koli "Kupres" u Kupresu

Organizacija koja pru`a brojnemogu}nosti mladima da svojimidejama, radom i znanjem

naprave ne{to za sebe...Povodom deset godina postojanjauspje{ne i nadasve aktivne organizacijeCIVITAS, iskrene ~estitke nauspje{nom radu i iskrenoj posve}enostimladima!Za razliku od gotovo svih ostalih, CIVI-TAS je organizacija koja podsti~e mladeda ne ~ekaju na prazna obe}anja i dauzmu stvari u svoje ruke. Pru`aju}iprostor da iska`u svoje sposobnosti,CIVITAS istovremeno daje priliku mladi-ma da budu aktivni i ravnopravniu~esnici u dru{tvu.Pored brojnih uspje{nih projekata,posebno se izdvojio "Projekatgra|anin", koji ima za cilj mogu}nostrje{avanja pitanja javne politike.Saradnja osnovnih i srednjih {kolaraste i sve je ozbiljnija. Jedan odaktivnih u~esnika-saradnika je GIM-NAZIJA DOBRINJA.Da deset godina postojanja nije bilouzaludno uvjerit }e vas naredni raz-govor sa biv{im u~enikom GimnazijeDobrinja, sada ve} studentomPravnog fakulteta.Irfan Polimac 1998. postaje ~lan sek-cije CIVITAS. Ve} naredne godine,1988. sa svojom grupom uspje{noradi na projektu "Rje{avanje proble-ma starih i iznemoglih u KantonuSarajevo". Ovim projektom osvojili suprvo mjesto koje su dijelili saBo{nja~kom gimnazijom.Uvidjev{i da posjeduje potencijal, ali iveliku volju za radom i suradnjom,Irfan odlazi, kao ambasador, naEvropski parlament mladih. U Bernucijela delegacija predstavlja na{uzemlju u najboljem svjetlu.Sve ovo za Irfana predstavlja samodobar po~etak, kako i sam ka`e,"dobru podlogu" za nastavak.

AIDA: [ta za vas zna~i "Projektgra|anin"?IRFAN: To je projekat koji je bio jakodobra podloga za nastavak mog da-

ljeg rada. Zapravo, tada sam prvi putdobio uvid u funkcioniranje sistema iosje}aj organizacije. U tre}em razre-du srednje {kole otputovao sam uMaribor (Slovenija) na skup mladih.Tema je bila "Kako se u Evropi orga-nizuju mladi", taj moto smo i samiprimijetili.Nakon rada na projektu CIVITAS-aosnovao sam organizaciju "INICIJA-TIVA MLADIH" koja je godinama bilauspje{na. Uslijedila su brojna puto-vanja, saradnje i upoznavanje sauspje{nim ljudima {irom svijeta. Iako "INICIJATIVA MLADIH" uspje{noradi, Irfan 2003. godine otvara privat-nu firmu i nastavlja sa uspjesima.Kako ka`e, ubrzo bi trebao da firmupreimenuje, da bude prvi zastupnik zastrane finansijske instrumente, tr`i{nikapital i preprodaju ameri~kih dionica.Tokom razgovora prisje}a se da u{koli nije bio me|u najboljim u~enici-ma: "Biti dobar u~enik je pohvalno,ali nije presudno za uspjeh. Mnogo jestvari koje se u {koli ne mogunau~iti."

AIDA: Imate li neki vid saradnje sa{kolom u kojoj ste zapo~eli svojuuspje{nu karijeru?IRFAN: Nisam u stalnom kontaktu saGimnazijom. Me|utim, kako mi jeprof. Sead [enderovi} pomogao umom radu, ja sam na raspolaganjuda pomognem njegovim u~enicimasa njihovim projektima. Mogu da imdam korisne savjete i da s njimapodijelim svoja iskustva.

AIDA: Koji su to projekti iaktivnosti koje pamtite?IRFAN: Godine 1999. doga|a se"First International Conference 1999"u Belgiji. Teme su bile: "Prevencijanarkomanije" i "Ekologija" Tako|er,uvidio sam da nemamo {kolski list, tesam prona{ao donaciju od SORO[A ipokrenuo sa ostalima prvi {kolski list.Tako|er, moje kolege i ja do{li smodo ideje da osnujemo Vije}e u~enikaGimnazije Dobrinja. Mislim da jenajva`nije preuzeti inicijativu.

AIDA: Kao uspje{na osoba, {tabiste savjetovali mladima?IRFAN: Za uspjeh je jako va`no poz-navanje jezika, radi ru{enja komu-nikacionih barijera. Sticanje poz-nanstva je jako va`no. Ali, rekao bihda je najva`nije osloniti se na sebe,ali i ulagati u sebe.Primje}ujem veliku nezaintereso-vanost i pasivnost kod mladih, a to jeono {to ko~i uspjeh.Irfan Polimac je samo jedan dokazda se i u na{oj maloj zemlji mo`euspjeti, samo je potrebna volja. Mnogo je mladih koji uspje{no radena raznim projektima. ^ast mi je {tosam i sama bila dio projekta"Projekat gra|anin" Sa svojomekipom i temom "Omladinska politi-ka" imali smo veliki uspjeh. Osvojilismo prvo mjesto na {kolskom iop}inskom takmi~enju. Prezentacijana{e teme do`ivjela je velikointeresovanje od strane CIVITAS-a.Na kantonalnom tekmi~enju osvojilismo ~etvrto mjesto. Bili smodoma}ini delegacije iz inostranstva,koji su bili vi{e nego zadovoljni na{imradom.Za kraj, iskrena poruka mladima dase ne predaju, da rade na svojim ide-jama, i da ih provedu u stvarnost.Na{ uspjeh je samo u na{im rukama,a upornost je vrlina!

Aida Mahmutovi}aida_mahmutovic@hotmail.com

33

PriloziC

ivitas broj6.na{

na{

U~enici dopisniciPovodom desetogodi{njice Civitasa dobili smo veliki broj ~estitki, pisama, pohvala..., a poseb-no nas je impresioniralo pismo Aide Mahmutovi}, u~enice Gimnazije Dobrinja, koje u cijelosti

objavljujemo. Zahvaljujemo na ovoj zanimljivoj pri~i!

DESET AKTIVNIH I USPJE[NIHGODINA CIVITAS-a!

34

PriloziC

ivit

as broj6

.na{

na{

Kao {to proces socijalizacije traje cijeli `ivot, takoi razvoj demokracije postaje proces.Primarnasocijalizacija zapo~inje u obitelji. Prvo u~enje o

sebi i svijetu su prvi koraci u obiteljskom okru`enju.Mnogi znanstvenici tvrde da se prva demokracija i plu-ralizam najprije razvijaju upravo u obitelji, posebice uobiteljima sa najmanje troje djece.Nakon prvih spoznaja u obitelji dolazi kao bitan faktoru tom procesu {kola. U {koli se ne usvajaju samoneophodna znanja, nego i vrijednosti, te razvijajuvje{tine u~enika kao odgovorne osobe. [kola trebaomogu}iti uspje{an razvoj u~enika. Katkada to nijedovoljno kroz redovni nastavni proces, stoga je nu`noorganizirati dodatne aktivnosti kao {to su sekcije.Tako u Srednjoj {koli u Prozoru djeluje sekcija Civitasave} {estu godinu zaredom. Na po~etku rada to je bioposebice mukotrpan posao. Naime, u malim sredina-ma inovativnosti su te{ko prihvatljive, pa ~esto iosu|ivane kao nekakvi antinarodni elementi ili kaoneko strano tijelo u organizmu zajednice. Stoga jeposao oko probijanja leda u Op}ini Prozor - Rama naneki na~in sizifovski posao. Najprije je trebalo pripremi-ti nastavnike u {kolama za pojavu Civitasa, a zatim jeuslijedila priprema u~enika i cjelokupne sredine. Osimedukacije nastavnika za Osnove demokracije koja jeprovedena u periodu 1999.-2002. godine, bilo je nu`noraditi sa u~enicima. U skladu s tim, 2000. godine formi-rana je sekcija Civitasa u Srednjoj {koli u Prozoru. Od2000/01. {kolske godine sekcija neprekidno djeluje.Ova sekcija je svojim radom pobudila pozornost ne

samo u {koli kroz ''Projekt gra|anin'' negoje zainteresirala i {iru javnost u op}iniProzor - Rama. Nastupi na `upanijskimnatjecanjima uvijek su popra}eni pose-bnim radio emisijama na lokalnoj radiopostaji ''Rama''. Radio postaji ''Rama'' sek-cija duguje zahvalnost za podr{ku i prodoru javnost. Uz podr{ku radija i anga`mansekcije organizirane su i u~eni~ke radio

emisije sa temama koje najvi{e zanimaju ne samou~enike Srednje {kole u Prozoru nego mlade uop}e i{iru dru{tvenu zajednicu.Od mnogih aktivnosti u radu sekcije najvi{e pozornostiprivukla je akcija ''Bo`i} i Nova godina bez petardi''.Naime, u suradnji sa novinarima Civitas sekcijapoku{ala je kroz kampanju upozoravati kolege isugra|ane o opasnostima koje mogu izazvati razli~iteeksplozivne naprave upotrebljavane prilikom bo`i}nogi novogodi{njeg slavlja. Akcija je provedena 2004. i2005. godine. Valja istaknuti da je ova akcija nai{la naop}u podr{ku ne samo u {koli, nego i me|ugra|anima, a, {to je najva`nije, me|u samim u~enici-ma. Ovu akciju pratili su i podr`avali Radio postajaRama i drugi pisani mediji.U daljem radu sekcija je zapo~ela sa pripremomProjekta gra|anin i s vrlo zanimljivim organiziranjemniza predavanja za mlade, koja }e rezultirati objavlji-vanjem bro{ure. Sekcija tako|er sura|uje sa drugimsekcijama u {koli kao {to su Novinarsko-informati~ka,a sura|uje i sa drugim NVO. Suradnja je posebiceplodna sa O.C. ''Fenix''. ^lanovi ove skcije djeluju uradu NVO HU DAR i pro{li su edukaciju za ''peer li-dere'' u radu sa mladima na prevenciji ovisnosti. Sekcija radi izvanredno s obzirom na uvjete u kojimaradi i s obzirom na sredinu. Stoga je sekciji neophodnamoralna i materijala podr{ka.

Zoran Stojanovi}

CIVITAS - ^IMBENIK SOCIJALIZACIJE ZA DEMOKRACIJU

Aktivnosti sekcije Civitas u MS[ SapnaPovodom 10. decembra, Me|unarodnog dana ljudskihprava, ~lanovi sekcije Mje{ovite srednje {kole Sapna orga-nizirali su i proveli niz aktivnosti kojima je obilje`en ovajzna~ajan datum.Na sastanku sekcije smo sa na{im profesorom HalidomAbdulahovi}em prou~avali Univerzalnu deklaraciju o ljud-skim pravima OUN-a, koja je usvojena od Generalneskup{tine 10. decembra davne 1948. godine. Svi smozaklju~ili da je to najva`niji i temeljni dokument o ljudskimpravima u cijelom svijetu, da su u njemu sadr`ane uni-verzalne vrijednosti, koje se, i pored toga {to su usvojeneprije vi{e od pola stolje}a, u mnogim dijelovima svijeta neostvaruju. Osvr}u}i se na stanje ljudskih prava u BiH,zaklju~ili smo da se ljudska prava daleko vi{e ostvarujusada nego prije deset godina (u ~emu vidimo zna~ajandoprinos CIVITAS-a BiH), ali i da postoje jo{ mnogi proble-mi u ostvarivanju prava na rad, sigurnost, prava na imo-

vinu, prava na {kolovanje, prava na odgovaraju}i standard`ivota. Ipak smo svi izrazili nadu da u BiH postoji tendenci-ja pobolj{anja svih ljudskih prava, {to nas posebno raduje.Na{a sekcija je zatim priredila izlo`bu likovnih radovau~enika na{e {kole na temu "Drvo ljudskih prava", u kojojsu svoj doprinos dali u~enici svih razreda {kole.Najbolje likovne radove imali su Amir Salihovi} i SemirMemi}, u~enici I-1 razreda..Zaslugom ~lanova sekcije, na posebnom panou su bilaispisana ljudska prava iz Univerzalne deklaracije, {to setako|e nalazilo u holu na{e {kole.Koristimo priliku da istaknemo da na{a sekcija svimanama daje zna~ajan doprinos u okviru "Projektagra|anin", jer na{a {kola redovno u~estvuje natakmi~enjima Tuzlanskog kantona. Tako se i ove{kolske godine pripremamo u okviru na{ih odjeljenja, alisada ne}emo otkrivati na{e teme, odnosno problemekoje smo identifikovali.

Do sljede}eg javljanja, ostanite svi dobro i zdravo!

Civitasovci iz Sapne

35

PriloziC

ivitas broj6.na{

na{

Sekcija CIVITAS uMS[ Teo~akSekcija CIVITAS u Mje{ovitoj srednjoj {koli Teo~ak imave} dugu tradiciju rada.Njena aktivnost u na{oj {koli po~inje od samoguvo|enja predmeta "Demokratija i ljudska prava" dodanas, tako da je postala jedna standardna sekcijasvake {kolske godine, te jedna od sekcija sa najve}imrenomeom i postignutim rezultatima, kako u {koli, takoi van {kole. Redovno, svake godine, u organizaciji sek-cije CIVITAS, odr`avaju se {kolska i op{tinskatakmi~enja u PROJEKT GRA\ANIN, {to doprinosirazvijanju i afirmaciji mladih kao aktivnih gra|anana{eg dru{tva.Ovom prilikom `elimo ispoljiti i malo neskromnosti iista}i da smo, na pro{lom takmi~enju na nivouTuzlanskog kantona u "Projektu gra|anin", sa temom"Kulturnozabavni `ivot mladih u Teo~aku", osvojili prvomjesto, sa ~ime se posebno ponosimo. S obzirom na

ve} na{e postoje}e iskustvo i dobre rezultate uprethodnom periodu, svim na{im rivalima na budu}emtakmi~enju, 2006. godine, obe}avamo da }emo bitidostojni partneri i takmi~enje u~initi zanimljivijim. U tomsmislu, po~ele su na{e pripreme.Ono {to je aktuelno u radu na{e sekcije, poredpriprema za takmi~enja naredne godine, svakako jeobilje`avanje 10. decembra, Me|unarodnog dana ljud-skih prava.Samu ideju i na~in obilje`avanja ovog zna~ajnog dana zacijeli svijet dao nam je na{ nastavnik Halid Abdulahovi},koju smo mi ~lanovi sekcije, zajedno sa ostalim u~enici-ma na{e {kole, realizovali. Tako smo animiraju}i velikibroj u~enika organizirali divnu likovnu izlo`bu, na temu"Drvo ljudskih prava". Tako, "drve}e" i ljudska prava nanjima jo{ uvijek krase holove na{e {kole.O na{im aktivnostima u narednom perioduobavje{tavat }emo vas i dalje u listu "Na{ Civitas", zakoji mislimo da je veoma dobar, ali sa samo jednomprimjedbom, a to je da nam, po mogu}nosti, {aljetevi{e brojeva.Svim "Civitasovcima" mnogo pozdrava iz Teo~aka!

^lanovi sekcije "Civitas"

Bawa Luka, Rosuqe, mala{kola po broju u~enika,ali velika po toplini i

qubavi po kojoj se radi u woj.Bli`i se april, svi u~eniciu`urbano rade na svojimrazrednim portfolijama, ko}e predstavqati na{u {koluna op{tinskom takmi~ewu?Mi, ~lanovi CIVITAS sekcije,mirno posmatramo i radimo nasvojoj ovogodi{woj temi. Na{asekcija javno je za`ivjela ovegodine, mada smo mi i predhod-nih godina sa svojim drugarimaiz odjeqewa aktivno u~estvo-vali u takmi~ewima iz projek-ta "Ja gra|anin".U posqedwe tri {kolskegodine postigli smo zapa`enerezultate, vrijedne pomena.Dvije godine smo bili u~esni-ci zavr{ne smotre u Sarajevusa temama "Nedostatakkvalitetnog TV programa" i

"Dje~ija prava" dok smo pro{legodine zauzeli drugo mjesto naregionalnom takmi~ewu satemom "Nedostatak psihologa uosnovnim {kolama". Smatramoda smo vrijedni pomena jer smopostigli takve rezultate uveoma jakoj konkurenciji, jer naop{tem takmi~ewu u~estvujepreko 20 {kola.Mnogo toga smo nau~ili rade}ina {irewu i razvoju ovog pro-jekta. Od odabira problema dopronalaska rje{ewa, razgovo-

ra i intervjui-sawa namava`nih i neba{ ~esto pri-stupa~nihqudi. Nau~ilismo kako trebai kojim putempomo}i na{imvlastima da{to bezbolnije

rije{e probleme koje miuo~imo. Nau~ili smo kako pri-hvatiti sugestije drugih,demokratizacija u razredu,slu{ati i pomagati drugima.Iskustvo sa gostovawa na jav-nim medijima nam je ostavioposeban utisak.U~estvuju}i dva puta nazavr{nom kampu u Br~komstekli smo mnogo prijateqa izsvih krajeva BiH, koji nailazei rje{avaju probleme kao i mi.Zahvaqujemo se CIVITAS-u ina{oj {koli koji su namomogu}ili da na javnim mjesti-ma slikovito i rije~imapoka`emo svim qudima dobrevoqe da od odabira problemapa sve do rje{ewa postoji put,samo treba da ga odaberemo.

Mart, 2006. god. Rukovodilac sekcije:

Zoran Blagojevi}

Civitas sekcijaO.[. "Aleksa [anti}"Bawa Luka

II OSNOVNA [KOLA BR^KODISTRIKT BiH

DIO TIMA

U drugoj osnovnoj {koli uBr~kom radi Vije}e u~enika,koje u svom sastavu ima sedamtimova.Tim, koji aktivno radiod 2003-04. godine jeste Tim zapoboq{awe komunikacije narelaciji u~enik-nastavnik.Podru~ja interesovawa ovogtima su:

Razvijawe tolerancije me|usudionicima vaspitno-obra-zovnog procesa;

Razvijawe saradni~kihodnosa (razumijevawa, povjere-wa i dobronamjernosti)

Vje`bawe sposobnosti jasnogizra`avawa misli, osje}awa i`eqa

Rje{ewe za ova interesovawatra`imo na vi{e strana:Organizovawem aktivnosti ukojima u~estvuju u~enici iroditeqi( okrugli stolovi,tribine i sl.) 1. Organizovawem edukacija zaroditeqe na teme kao {to su

"poboq{awe saradwe porodica-{kola" i "roditeq u {koli " i sl.: 2. Inicirawe ~e{}ih kontakataroditeqa i starje{ina odjeqe-wa;3. Razvijawe timskog rada;4. U~estvovawem u izboru temaza roditeqske sastanke i nizdrugih aktivnostu u kojima suuglavnom u~enici inicijatori iorganizatori

U Tim su ukqu~eni u~enici odprvog do osmog razreda (28)

IZVJE[TAJ O ODR@ANOJKREATIVNOJ RADIONICI"U^IMO SE DEMOKRATIJI

KROZ IGRE MOJE MLADOSTI"

Radionicu su osmislili i rea-lizovali ~lanovi Tima au~esnici su bili:u~enici, nas-tavnici,roditeqi i penzioneri,koji su se vrlo rado odazvali.

CIQEVI RADIONICE SUBILI:1. Razvijawe timskog rada svihsudionika vaspitno -ovrazovnogprocesa2. Razmjena i preno{ewe iskus-tava na mla|e generacije

3. Saradwa sa lokalnom zajed-nicom

Na po~etku radionice u~enici suimali kratku meditaciju u kojojsu dozvali sje}awe na svojedjetiwstvo.Potom su svi u~esnici crtaliigre iz mladosti i obja{wavali~lanovima grupe pravila po koji-ma se igra izvodi.Nakon toga su grupe ana-lizirale i napisale sli~nostii razlike igara nekada i sada.

Radionica je protekala u pri-jatnoj atmosferi gdje su sesmjewivali smijeh i rad. Nakraju su se svi u~esnicislo`ili da je igra osnov`ivota i treba joj vratitismisao koji je imala prije , a daje demokratija kada se igramo{ta ko `eli.

Nastavnik - koordinatorMilica Naki}

36

PriloziC

ivit

as broj6

.na{

na{

TIM ZA POBOQ[AWE KOMUNIKACIJE NA RELACIJI

U^ENIK - NASTAVNIK - RODITEQ

SLI^NOSTIIgraju se vaniVe}ina igara

u~estvuje vi{e djeceIgre su sli~ne ali

se razli~ito zovuI prije i sada se nesta{luci

zavr{avaju batinamaU igri do`ivqavamo

RAZLIKERazlikuju se igra~ke

Prije se igralona travi a sada na

Djeca su se prije vi{edru`ila,vi{e boravila vanku}e, a danas u ku}ama pored

ra~unara i TVVi{e ma{te u

igrama starijih generacijaMawe vremena za igru danas

Mawe opasnosti za djecu

M i smo u~enici VIII- 2 razreda ^etvrte O[ izBr~kog. Jo{ od petog razreda po~eli smo daistra`ujemo probleme po Civitasovoj

metodologiji izrade poftfolija. Realizuju}iplanove akcija odr`ali smo i nekoliko okruglihstolova. Slijede}i zakqu~ke posqedweg okruglogstola na temu partnerstvo porodice i {kole, nas-tavili smo se aktivno baviti poboq{awem odnosaporodice i {kole.Da bismo jo{ boqe poboq{ali komunikaciju radilismo portfolij na temu "Roditeqi - u~enici-nas-tavnici -Tim za razvijawe demokratije"Portofolij smo ovaj put razradili zrelije iozbiqnije, {to su nam potvrdili nastavnici iroditeqi.Uspjeh nije izostao, pro{le {kolskegodine pobijedilin smo na {kolskom takmi~ewu (~ak i starije u~enike od nas) te pokazali velikoznawe i interesovawe za ovaj problem. {to nam jepomoglo i u daqem radu. Naravno, veliku pomo}

smo imali od razredne RadmileGaji}, ali kako je ~lan tima ne}emoda je isti~emo.Na{a upornost se isplatila , jerse u na{oj {koli poboq{ao odnosnastavnika, u~enika i roditeqa.Nastavnici vi{e uva`avaju na{ami{qewa a roditeqi sve vi{edolaze na informacije u {kolu.Ali i ured CIVITASa je nagradiona{ rad i upornost te namomogu}io u~e{}e na Kampu gdje smo

proveli nezaboravne trenutke.

37

PriloziC

ivitas broj6.na{

na{

Roditeqi-u~enici-nastavniciTIM ZA RAZVIJAWEDEMOKRATIJE

VIII-2 IV OSNOVNA[KOLA-BR^KO

[ kolsko takmi~eweu~enika osmog razredaiz programa "Ja

gra|anin" (CIVITAS) u na{oj{koli odr`ano je 21.03.2006.godine. Svoje teme prezentova-lo je pet odjeqewa a rezultatisu sqede}i :

1. VIII-1 Eksterijer-fasada{kole, nastavnik Bagari} Milosava

2. VIII-5 PO Hambarine-ure|eweu~ionice, nastavnik Not Tatjana

3. VIII-4 U~eni~ki sanitarni~vor, nastavnikKarali} Ankica

4. VIII-3 Nedostatak nastavnihu~ila, nastavnik Dr~a Tatjana

5. VIII-2 Osvjetqewe {kolskogdvori{ta, nastavnik Vla~ina Zora

Sudijski tim su sa~iwavali:1. Bu~an Iso-predsjednik2. Petrovi} Bla`enka3. Femi} AngelinaTajmer: Ga~i} Oliver

Pored takmi~arskog dijelabila je izlo`ba u~eni~kihradova odgovaraju}e tematike,izlo`ba starih portfolijaapredstavila se i CIVITAS sek-cija koju vodi nastavnica Dr~aTatjana i Popovi} Dobrila.~lanovi te sekcije su za ovupriliku uradili amblem (be|)povodom 10 godina CIVITAS-aza sve u~esnike takmi~ewa igoste.Odr`an je i okrugli sto nakojem je ukratko napravqen

osvrt na dosada{wi rad,u~enici su iznijeli svoje utiskevezane za realizaciju programa"Ja gra|anin".[kolskom takmi~ewu pri-sustvovali su predstavniciRPZ-a podru~ne jedinicePrijedor, kancelarija OSCE-a,Savjeta u~enika, Savjetaroditeqa te u~enici i nas-tavnici.Ovom prilokom obiqe`eno je10 godina rada CIVITAS-a aaktivnost u~enika i nastavnikanajboqi je dokaz prihva}enostii {irewa ovog programa u na{oj{koli. Svi u~enici su pokazalivisok nivo ozbiqnosti i iden-tifikaciji problema u na{oj{koli i davawu prijedloga zawihovo rje{avawe.

Milka Pa|en, pedagogSowa Predojevi}, psiholog

[kolsko takmi~ewe "Ja gra|anin" (CIVITAS)

PROBLEM: Postoji trend zanemari-vanja primarnih ciljeva projekta: uprvi plan se stavljaju likovne,dramske, recitatorske i sli~nevje{tine, znanja iz biologije, hemije idrugih predmeta a zanemaruje seproces stvaranja javne politike, poli-ti~kog odlu~ivanja, vje{tine u~estvo-vanja u politi~kom procesu. Ukratkozanemaruje se osposobljavanje zakompetentno u~estvovanje udemokratskom politi~kom procesu.

CILJ: Izra|eni portfolio i takmi~enjaiz "Projekta gra|anin" moraju jasnoukazivati na primarne ciljeve projek-ta, odnosno portfolio i takmi~enjemoraju jasno davati prednostu~enju, znanju i vje{tinama koje suu vezi sa procesom izrade javnepolitike i politi~kim odlu~ivanjem nadznanjima i vje{tinama iz drugihoblasti.

STRATEGIJA :Usvojiti novi na~in ocjenjivanja

portfolijaUpoznati nastavnike, u~enike sa

novim na~inom ocjenjivanjaDosljedno provoditi uputstva iz

priru~nika za nastavnike i u~enike i posebnih uputstava "Civitasa"Bosne i Hercegovine

Rad na "Projektu gra|anin"zapo~eti u oktobru kako bi portfoliobio izra|en najkasnije do po~etkamarta (mart, april i maj predvi|eni suza odr`avanje {kolskih, op}inskih,kantonalnih/regionalnih takmi~enja iza finalnu smotru)

Prilikom izbora sudija klju~ni kri-terij mora biti poznavanje politi~kog procesa, poznavanje aktualnih poli-ti~kih problema, poznavanjegra|anskog obrazovanja i s time uvezi gra|anskog u~estvovanja.

Prije bilo kojeg takmi~enja odr`atipripremne sastanke sa odabranimsudijama i/ili (po mogu}nosti) obukusudija (upoznati ih sa novimna~inom ocjenjivanja).

Obrazlo`enje: Prema postoje}emsistemu ocjenjivanja portfolija svakikriterij mo`e donijeti jednak brojbodova (5), odnosno svi kriteriji sujednako vrednovani.U stvarnim uslovima takmi~enja pos-toji problem nedostatka vremena zapa`ljivu procjenu svakog od nave-denih kriterija tako da se ~estoocjene po nekim kriterijima dajusamo na temelju vizuelnogutiska, na brzinu i pau{alno.S druge strane, pod kriterijemPOTPUNOST sadr`ani su svielementi koji sadr`ajno i su{tinskislijede primarne ciljeve projekta,dok se svi ostali kriteriji mogusvrstati pod "tehni~ke" ili, druk~ijere~eno, elementi kriterija POT-PUNOST daju odgovor na pitanje[TA a elementi ostalih kriterijauglavnom odgovaraju na pitanjeKAKO. Po{to se u slu~aju"Projekta gra|anin" ne radi oumjetni~kom djelu gdje bi KAKO(forma) ~ak moglo imati prednostnad {TA (sadr`aj), potrebno je vi{epa`nje posvetiti pitanju sadr`ajaportfolija i to posebno onoga {to jespecifi~no za JAVNU POLITIKU.Zbog toga neophodno je izmijenitisistem su|enja u smislu stavljanjanaglaska na kriterij potpunost {topa`ljivom i objektivnom primjenommo`e usmjeriti sve u~esnike u pro-jektu da se fokusiraju na njegoveprimarne ciljeve.

PRIJEDLOG NOVOG SISTEMAOCJENJIVANJA PORTFOLIJA:

I. dio portfolija:

Sudije najprije utvr|uju da li ovaj dioportfolija sadr`i obavezne elemente:pisani sa`etak (opis problema),grafi~ki prikaz (grafikoni, tabele,fotografije, ilustracije, isje~ke iz no-vina itd.), spisak izvora informacija idokumentaciju za ovaj dio u doku-mentaciji.Za postojanje sva 4 navedena ele-menta sudije dodjeljuju 4 poena.U slu~aju postojanja pisanogsa`etka a izostavljanja bilo kojeg odostalih elemenata, ocjenu umanjitiza po 1 poen.U slu~aju nedostatka pisanogsa`etka bez obzira na postojanjeostalih elemenata, ukupna ocjena poovom osnovu je 1.Pisani sa`etak treba dati odgovorena pitanja:Koliko je problem ra{iren i ozbiljan?Ko je odgovoran za rje{avanje prob-lema?Koliko su postoje}e mjere javne poli-tike odgovaraju}e u odnosu na prob-lem?Da li postoje neslaganja u zajedniciu vezi sa problemom?Da li su navedeni i analiziranistavovi pojedinaca i grupa o ovomproblemu?Ako sa`etak odgovara na svakonavedeno pitanje, dodjeljuje se 10poena.Za izostavljanje odgovora na bilokoje od navedenih pitanja ocjena poovom osnovu umanjuje za po 2poena, a u slu~aju izostajanjaodgovora na pitanje KO JEODGOVORAN ocjena se umanjujeza 5 poena.Ako procjenjujete da ovaj dio port-folija sadr`i sasvim dovoljno materi-jala, dodijelite jo{ 1 poen, ako sma-trate da je uvr{teno i vi{e nego {toje potrebno, ocjenu umanjite za 1poen.(Maksimalna ocjena po osnovuPOTPUNOSTI mo`e biti 15 poena,minimalna 1)

38

Prilozi iz strukeC

ivit

as broj6

.na{

na{

OSTVARIVANJE PRIMARNCILJEVA "PROJEKTA GRA

Amir Hod`i}

JASNOST: Ako procjenjujete da jeono {to je izlo`eno sasvim dobroorganizovano,dobro napisano, lahko razumljivo,dodijelite - 3 poena, Osrednje - 2 poenaSlabo - 1 poen

INFORMACIJE: Ako procjenjujeteda su informacije sasvim ta~ne,pokrivaju glavne ~injenice i va`nepojmove, va`ne i odgovaraju}e zaovaj dio portfolija Dodijelite - 3 poenaOsrednje - 2 poenaSlabe - 1 poen

PODR[KA: Ako procjenjujete da sunavedeni sasvim odgovaraju}i prim-jeri, koji podr`avaju glavne stavoveovog dijela portfolija, navedenadobra obja{njenja za glavne stavove- 3 poenaOsrednje - 2 poenaSlaba- 1 poen

GRAFI^KI PRIKAZ: Ako procjenju-jete da se izlo`eni grafici u cijelostiodnose na sadr`aj ovog dijela port-folija, daju potrebne informacije,imaju naslove, doprinose boljemrazmijevanju - 3 poenaDjelomi~no - 2Slabo - 1

DOKUMENTACIJA: Ako procjenju-jete da prilo`ena dokumentacijasasvim dobro dokumentuje glavnestavove, koristi pouzdane, povjerljivei razli~ite izvore, o~ito se odnosi naovaj dio portfolija, izabrani najbolji inajva`niji izvori, bri`ljivo selektirana- 3 poenaOsrednje - 2 poenaSlabo - 1 poen

UKUPNI mogu}i maksimalni brojpoena za I. dio = 30 poena

II. dio portfolija:Pri utvr|ivanju obaveznih elemenatapostupiti kao i u slu~aju za I. dioportfolija.Pisani sa`etak treba da sadr`i:

najmanje dvije (najvi{e tri) politike(konkretne postoje}e i/ili nove,razli~ite -alternativne mjere za

rje{avanje problema koje predla`u ilisu predlo`ene od razli~itih uticajnihgrupa ili pojedinaca)

opis (obja{njenje) predlo`enihmjera

prednosti i nedostatkepredlo`enih mjera

pobornike i oponente predlo`enihmjeraAko pisani sa`etak sadr`i sve nave-dene elemente - 10 poenaAko sa`etak ne navodi niti jednukonkretnu alternativnu politiku -ocjena za ovaj dio portfolija je 1bez obzira na ostale elemente.Ako sa`etak sadr`i samo jednualternativnu politiku, maksimalnaocjena po ovom osnovu ne mo`ebiti ve}a od 6 poena.Za nedostatak svakog od ostalih

navedenih elemenata ocjena seumanjuje za po 2 poena.Ostali kriteriji - primijeniti isti prin-cip ocjenjivanja kao i za I. dioportfolija.

III. dio:

Pri utvr|ivanju obaveznih elemenatapostupiti kao i u slu~aju za I. dioportfolija.

Pisani sa`etak treba da sadr`i:opis/obja{njenje politike (mjera za

rje{avanje problema) koju predla`erazred

prednosti i nedostaci predlo`enepolitike

ko je nadle`an i odgovoran zausvajanje i provo|enje predlo`enepolitike

potrebna sredstvaustavnost

Ako sa`etak sadr`i sve navedeneelemente uz uslov da predlo`enupolitiku istovremeno ocjenjujeteuvjerljivom i realnom - ocjena je 10poena. Ako predlo`ene mjere (poli-tiku) smatrate donekle uvjerljivom irealnom, ocjenu umanjite za 2poena; ako predlo`ene mjere (poli-tiku) smatrate neuvjerljivom i nereal-nom, ocjenu umanjite za 4 poena.Ako sa`etak uop}e ne sadr`ikonkretne mjere (politiku), ocjena poovom kriteriju je 1 bez obzira naostale elemente.U slu~aju kada postojiopis/obja{njenje politike a nisunavedene nadle`nosti i odgovornostiza usvajanje i provo|enje politike,ocjena se umanjuje za 3 poena, aza izostavljanje ostalih elemenata zapo 1 poen.

Ostali kriteriji - primijeniti isti principocjenjivanja kao i za I. dio portfolija.

IV. dio:1. Potpunost:Pri utvr|ivanju obaveznih elemenatapostupiti kao i u slu~aju za I. dioportfolija.

Pisani sa`etak treba da sadr`i:

obja{njenje kako }e razred osigu-rati podr{ku grupa i pojedinaca uzajednici za predlo`ene mjere

koje su uticajne grupe i pojedinciu zajednici koji bi mogli podr`atipredlo`enu politiku

obja{njenje kako }e razred osigu-rati podr{ku vlasti/uprave za pred-lo`enu politiku

koji su uticajni zvani~nici,slu`benici, predstavnici i agencijekoji bi mogli podr`ati predlo`enupolitiku, kako se mo`e dobiti njihovapodr{ka.

koje li~nosti u vladi/upravi (odkojih zavisi usvajanje predlo`enepolitike) bi se mogle suprotstavitipredlo`enoj politici, kako se moguubijediti da podr`e predlo`enu poli-tiku.Ako sa`etak sadr`i sve navedeneelemente uz uslov da istovremenopredlo`eni plan akcije ocjenjujeteuvjerljivim i realnim - ocjena je 10poena. Ako predlo`eni plan akcijesmatrate donekle uvjerljivim i real-nim, ocjenu umanjite za 2 poena;ako predlo`eni plan akcije smatrateneuvjerljivim i nerealnim, ocjenuumanjite za 4 poena.Ako sa`etak ne navodi ta~no kojasu nadle`na tijela vlasti, grupe,agencije i pojedinci va`ni za usva-janje predlo`ene politike i obja{nje-nje kako }e razred od navedenihosigurati podr{ku za predlo`enupolitiku - ocjena je 1.U slu~aju ako je navedeno kako }eosigurati podr{ka u zajednici ipodr{ka odgovaraju}eg tijela vlasti ane navode se mogu}i oponenti ikako se mogu pridobiti, umanjitiocjenu za 2 poena.

Ostali kriteriji - primijeniti isti principocjenjivanja kao i za I. dio portfolija.

PORTFOLIO U CJELINI:

UVJERLJIVOST: Ako je zbir bodovapo kriteriju POTPUNOST u sva 4dijela portfolija:

50, uvjerljivost portfolija u cjeliniocijenite sa 5

39

Prilozi iz strukeC

ivitas broj6.na{

na{

NIH A\ANIN"

36-50, uvjerljivost portfolija u cjeliniocijenite sa 3

36, uvjerljivost portfolija u cjeliniocjenite sa 1

PRAKTI^NOST: Ako zbir bodovapo osnovu kriterija POTPUNOST zaIII. i IV. dio Iznosi

25, za prakti~nost portfolija dajteocjenu 5

20-25, za prakti~nost portfolijadajte ocjenu 3

20, za prakti~nost portfolija dajteocjenu 1

KOORDINACIJA:

Ako ni za jedan prethodno ocijenjenidio portfolija niste (kod kriterija pot-punost) umanjivali ocjenu za 1 poenzbog toga {to je uvr{teno i vi{ematerijala nego {to je potrebno i akoste dali maksimalne ocjene poosnovu kriterija dokumentacija zasvaki od 4 dijela portfolija, KOORDI-NACIJU ocijenite sa - 5

Ako ste za jedan od ~etiri dijelaportfolija umanjili bodove zbogsuvi{e materijala i/ili barem jednudokumentaciju ocijenili kao osrednjuili slabu, KOORDINACIJU ocijenitesa 3.

Ako ste ve} za dva ili vi{e dijelovaportfolija umanjili bodove zbogsuvi{e materijala, ili dvije i vi{edokumentacija ocijenili kao osrednjeili slabe, za KOORDINACIJU dajteocjenu 1.

OSVRT: Ako u~enici u osvrtu(DOKUMENTACIJA) daju najvi{eodgovora o tome {ta su nau~ili opoliti~kom procesu, javnoj politici,koje vje{tine i znanja su stekli iusavr{ili, koje su prednosti inedostaci timskog rada, ocijeniteosvrt ocjenom - 5.Ako u~enici spominju nabrojano alivi{e govore o nekim drugim stvari-ma (zanimljivost rada, dru`enje, {tasu nau~ili o samom problemu itd) -ocjena 3.Ako u~enici ne spominju nabrojanove} daju osvrt na ne{to drugo - ocje-na je 1.

USMENA PREZENTACIJA:

Zadr`ati postoje}e kriterije zaprezentaciju svake grupe (zna~aj,razumijevanje, argumentacija,odgovori, saradnja i timski rad) i zaprezentaciju u cjelini (uvjerljivost,

prakti~nost, koordinacija i osvrt) kaoi na~in ocjenjivanja.Sudije trebaju obratiti posebnupa`nju na centralnu ta~ku ili fokusprezentacije svake od 4 grupe:

I. grupa: Za{to je izabrani problemva`an (obim, intenzitet, zna~ajrje{avanja problema za zajednicu);da li postoje neslaganja u zajedniciu vezi sa problemom; ko jenadle`an i odgovoran za rje{avanjeproblema.

II. grupa: Obja{njenje i procjenaalternativnih politika (mjera zarje{avanje)problema koje predla`urazli~ite grupe ili pojedinci u zajedni-ci, prednosti i nedostaci alternativnihpolitika, pobornici i oponenti pred-lo`enih alternativnih politika.

III. grupa: Obja{njenje politike(mjera za rje{avanje problema)razreda (prednosti i nedostaci pred-lo`ene politike; ko je nadle`an iodgovoran za usvajanje iprovo|enje predlo`ene politike;potrebna sredstva; efekti; ustavnost)

IV. grupa: Kako razred mo`e dobitipodr{ku za politiku koju predla`e i tou zajednici (od uticajnih grupa ipojedinaca) i od odgovaruju}e granei nivoa vlasti/uprave (zvani~nici, zas-tupnici, slu`benici, agencije ); ko sumogu}i pobornici i oponenti, kakodobiti podr{ku i od oponenata.

Prilikom slu{anja prezentacija sudijetrebaju obratiti posebnu pa`nju nasuvi{na ponavljanja. Na osnovudosada{njeg iskustva posebnoobratiti pa`nju da izlaganje drugegrupe ne bude samo nastavakobja{njenja problema koji je dala I.grupa, a izlaganje IV. grupe nas-tavak izlaganja III. grupe ili neke odprethodnih grupa.Tako|er sudije trebaju uo~avati da liprezentacija predstavlja napametnau~eno (doslovno, bez skra}ivanja)izlaganje pisanog sa`etka sa panoai zbog toga pitanja treba fokusiratina provjeru razumijevanja onoga {toje prezentovano.Pri provjeri razumijevanja i ste~enihznanja prednost treba dati razumije-vanju i znanju koja se ti~u institucijasistema vlasti, nadle`nosti i odgo-vornosti, procedura i procesadono{enja odluka u zajednici, ukratkoonoga {to se ti~e politi~kog procesanad znanjima iz drugih oblasti (npr.hemija, biologija, medicina i sl.).

40

Prilozi iz strukeC

ivit

as broj6

.na{

na{

OSNOVCI U^E O PRIVATNOSTI

Osnovnu {kolu "Pofali}i" pos-jetili su Carol Hatcher, direktori-ca Centra za gra|anskuedukaciju iz Kalifornije, i RizahSmailbegovi}, program menag-er CIVITAS-a BiH. Oni su raz-govarali sa menad`mentom{kole, a zatim su prisustvovalinastavnom satu iz gra|anskogobrazovanja u tre}em razredu.Pored njih dvoje, prisutni su bilii roditelji u~enika kao i koordina-torica Kantona za gra|anskoobrazovanje Dervi{a Pleho. U~enici su u~ili o privatnostizajedno sa svojom u~iteljicomBahrom Halapa.

Nastavna jedinica je uspje{norealizirana. U~enici su pokazalida znaju odlu~iti kad im trebaprivatnost i koje su prednosti akoje cijene kada `eli{ imatiodre|eni nivo privatnosti.

41

Prilozi iz strukeC

ivitas broj6.na{

na{

\ukui} Nevena, nastavnikU O[ Dositej Obradovi} uBawa Luci i trener CIVITAS-a

Problematika demokratije umojoj zemqi se po~elaizu~avati tek polije nesre}nograta u BiH. Ja se ovim pro-gramom bavim nekoliko godina..U po~etku sam bila skepti~na,ali ve} poslije prve radionicezaqubila sam se u program.Ja sam Nevena \uki}. Predajemistoriju i geogrfiju u O{Dositej Obradovi} u Bawaluci.Trener sam CIVITASa zaosnov{kolski nivo i RWCTprogram (~itawem i pisawem dokriti~kog mi{qewa).Zbog izuzetne zaintereso-vanisti koju sam primjetila koddjece dok smo, prethodnih godi-na, na ~asovima vaspitnog radas odjeqenskom zajednicomobra|ivali teme: pravda,odgovornost, privatnost iautoritet, ove godine sam seopredijelila da, odmah napo~etku, krenem sa izu~avawemlekcija iz koncepta pri-vatnosti.Istovremeno, ponu|enomi je u~e{}e u serijaluObrazovnog programaPTPC, koje je podrazumi-jevalo snimawe i emito-vawe jednog ~asa.Odlu~ila sam daobr|ujem temu"Privatnist" ~asu na televiziji pred-hodili su ~asovi u{koli, gdje su se u~eniciupoznali s temom. Naime,na prvom ~asu, kroz nas-tavnu jedinicu " {ta jeprivatnost? U~enici sushvatili za{to je pri-vatnost va`na u `ivoti-ma svih nas, osposobilisu se da identifikuju

situacije u kojima privatnostpostoji i one u kojima ne posto-ji. Drugi ~as je bio posve~entemi "Za{to se pona{awedrugih qudi razlikuje kada seradi o privatnosti?" iuvi|awa da qudi u razli~itimkulturama imaju razli~itepoglede na privatnost. Dotaklismo se posqedica privatnos-ti:koristi i cjena. Kruna tih ~asova je bio ~asprezentovan u okviruObrazovnog programa PTPC, aodnosi se na "Obim i graniceprivatnosti"Pri realizaciji ~asa slu`ilasam se aktivnim tehnikamarada i u~ewa, koje se podrazu-mijevaju pri realizacijisadr`aja iz osnova demokrati-ja. Rije~ je o RWCT tehnikama,metodologije usmjerene nadijete:oluja mozga (brainstorm-ing), nastavnikova pitawa igrozd. ^as je izveden u ERR sis-temu. U fazi E (evokaciji), u~enicisu kroz tehniku oluja mozga

odgovarali na pitawe - {tazna~i pravo na privatnost?

definisani su pojmovi:obim, granice, apsolutno

U fazi R ( razumjevawuzna~ewa), metodom nastavniko-va pitawa, u~enici su krozvo|eno ~itawe slu{ali tekst"Novinski ~lanak". Tekst jepodijeqen na tri dijela. Nakonsvakog dijela pravqena je pauzau ~itawu, da bi u~enici krozdiskusiju predvi|ali, vr{ilirekonstrukciju doga|aja, radilianalizu, sintezu.

U fazi R( refleksija)sutehnikom grozda identifiko-vali obim i granice privatnos-ti i objasnili za{to privat-nost nije apsolutno pravo.Ciq ~asa je bio ostvaren.U~enici su shvatili da pravona privatnost nije apsolutnopravo. Da se ono ograni~avazbog wihove sigurnosti.

Zakqu~ili smo da se u `ivotu~esto susre}emo sa pitawemobima i granica privatnosti.

Ono {to je jo{va`nije, u~enici subili izuzetno zadovo-qni i odmah su pitalikoji }emo konceptraditi slijede}i -Mo`e li to biti "Pravda?" -Predpostavqate dasam im potvrdnoodgovorila...

Zahvaqujem se CIVI-TAS-u i Republi~komzavodu u Bawaluci,{to su mi omogu}ilive}e u~e{}e u real-izaciji programaOsnove demokratijei "Ja gra|anin" iposebno, {to suvjerovali u mene.

DEMOKRATIJA U MOJOJ [KOLI

K ada god sam u situaciji, aone su rijetke, dademokratija postane pre-

dmet rasprave, u onim svako-dnevnim susretanjiima ljudi, sjetimse jednog sitnog, ali preva`nog,detalja kojim }u i (za)po~eti ovo,nazovimo ga, reagovanje. Naime,za Ajn{tajna se vezuje jedna aneg-dota, po kojoj je, nakon {to su mustudenti uputili otvorene kritike,zato {to, na testovima, uvijekpostavlja jedna te ista pitanja,kratko odgovorio: "Pitanja jesu ista,ali nisu odgovori". Ako ovomedodamo da je generalna funkcijaobrazovanja - stvaranje slobodne iodgovorne li~nosti (AndreaSamprini, 1999, 37), onda nam segra|ansko obrazovanje, i kao pro-jekat i kao predmet, na kraju kraje-va, kao (za)misao, pojavljuje une{to druga~ijim koordinatama.Onim koji polaze od finaliteta,dakle krajnje pojednostavljenogpitanja: {ta }e meni, tebi ….demokratija"? I mo`e li sedemokratija "znati", kao bilo kojidrugi predmet? Uostalom, {tazna~i "znati" demokratiju?Projekat CIVITAS, i ono {to je dodanas ura|eno, isuvi{e je drago-cjen, zbog nadolaze}ih generacija,da bismo ga izolovali u, teorijsku iprakti~nu, autarki~nost. A povodovog teksta je nagomilanost vlasti-tih zapa`anja, a posebno jedandrugi tekst u Va{em ~asopisu. Bez namjere da laskam, tekst(ovi)gosp. Amira Hod`i}a, koordinatorai trenera projekta CIVITAS, zbogkoncentracije aktuelnosti, i pred-meta (gra|ansko obrazovanje,demokratija, ljudska prava) i kon-teksta (polemike izme|u liberala ikomunitarista, sve ~e{}apredvi|anja pojedinih autora oglobalnoj demokratiji, glorifikovanjueti~nih pitanja kao primarnih za re-levantnost demokratije, fenomenaglobalizacije, globalnogdemokratskog "udara", multikultu-ralizma, iskustva tranzicijskihzemalja, te paradigme Bosne iHercegovine), zahtijevaju ne{toprecizniju eksplikaciju..Na tragu novih spoznaja, ali i sveprisutnijih kontroverzi u i oko

demokratske misli i teorije, pronalazim mogu}e iva`no, naravno, ne i jedino,tuma~enje onoga {to gosp. AmirHod`i}, koordinator Civitasa, srazlogom dohvata izrazom iopomenom "navika mi{ljenja"(uobi~ajeno mi{ljenje) i "lo{ademokratija" (Na{ Civitas, februar2004. godine). Iako je rije~ o ne{to razu|enijemtekstu ~iju bi adekvatniju formupredstavljala serija tekstova,zadr`at }u se na pomenuta dvastava. Znaju}i da je nezahvalnoprepri~avati tu|u misao, odnosnoiznesene stavove, zadr`at }u sena generalnom zapa`anju autorada projektu "gra|ansko obrazova-nje", kao projektu i kao nastavnompredmetu, prijete, najmanje, dvijeopasnosti, a to su: poimanjedemokratije kao sporednog pred-meta, od strane samih nastavnika,{to strategije pre`ivljavanja" (i nas-tavnog kadra i u~enika) svodiisklju~ivo na ocjenjivanje. Autorovu nedovoljno eksploatisanu~injenicu smje{ta u kontekstpotrebe samoedukacije nastavnikana svim nivoima, adaptacije(pre)ostalih predmeta sa predme-tom gra|ansko obrazovanje,posebno filozofije, knji`evnosti...{to je uvod za najdragocjeniji uvidautora, unutar teksta. Naime, uvid

o potrebi upoznavanja u~enika, sapolemikama koje u stopu pratedemokratsku misao, o su~eljava-nju, borbi raznih "izama", teorija,koncepcija, koje datiraju od samihpo~etaka politi~ke misli. Sve to,zaklju~uje autor, obeshrabrit }epoku{aje dogmatskog tretmanademokratije, odnosno predmeta"gra|ansko obrazovanje", ilikonkretno, upozorit }e A. Hod`i},sprije~iti da "...lo{u politiku ostavi-mo na miru". Kao uvod u ono {tokanim re}i, sa namjerom apostrofi-ranja po`eljne dimenzijegra|anskog obrazovanja, poslu`it}u se nedvosmislenim stavomN.Bobbija, a svodi se da "...danasvi{e nisu zamislive nedemokratskeliberalne dr`ave, niti demokratskedr`ave koje ne bi bile i liberalne".(N.Bobbio, 1992, 46) Ovo pomi-njemo, jer se savr{eno uklapa u,trajno aktuelnu, konstataciju pokojoj "... do transformacijedemokracije u diktaturu dolazionda kada politi~ki sistem odbacu-je svoj liberalni element i poku{avasvojim ~lanovima nametnuti nekovjerovanje, izop}uju}i one koji tovjerovanje ne prihva}aju". (F.Neuman, 1974, 122)Ako na ovaj na~in shvatimodemokratiju, dakle, kao liberalno-demokratsku paradigmu, uva`amo,izme|u ostalog, po{tivanje manji-

42

Prilozi iz strukeC

ivit

as broj6

.na{

na{

GRA\ANSKO OBRAZOVAN

na, manjinskog mi{ljenja, te odnosprema njima, kao presudne faktorekoji odre|uju stependemokrati~nosti jednog dru{tva, saone strane tiranije ve}ine, i/ili poli-ti~ke upotrebe paternalizma.Liberalna demokratija se tada,dovedeno do krajnjih konsekvenci,pojavljuje, prije svega, kao odnosprema drugom, svakom drugom,onom drugom, tu, pored nas.Liberalizam, posebno spoj liberaliz-ma i demokratije, zahtijevao biposeban tekst, {to nije mogu}erealizirati zbog ograni~enosti pros-tora i ~injenice da bi nas to udaljilood prvobitnog cilja, ali podsjetimoda je temelj liberalizma pojedinac,njegova prava i slobode, i nu`nostkontrole (dr`avne i svake druge)mo}i. Ne bismo, zato, trebali zabo-raviti ili zanemariti, da liberalnakomponentna unosi prijeko potre-ban individualni "sistem regulacije",u demokratske procedure.

U vremenu sveop{te demokrati-zacije, sve vi{e se govori odemokratiji. Sva, ili gotovo svadru{tva, proklamuju se kaodemokratska, tako da pitanje {ta todemokratija jeste, postaje i oprav-dano i aktuelno. Pogotovo, akomla|im generacijama, kroz obra-zovni sistem, `elimo u~vrstiti, iliformirati pozitivan stav odemokratiji. Na jednoj strani,imamo klasi~ne ~asovegra|anskog obrazovanja, a na dru-goj svakodnevno iskustvo koje(pre)~esto odudara od onoga {tosazna(je)mo u {koli. Ne radi se ojednostavnoj, tako ~esto pona-vljanoj "mudrosti" na{ih o~eva idjedova da je `ivot ne{to "vi{e" od{kole, nego o tome {ta o~ekujemoda }e "{kola u~initi od `ivota". Akoovome dodamo, tako ~esto i prob-lemati~no pozivanje na prethodne"demokratske tradicije", {to jeposebno izra`eno u tranzicionimzemljama Centralne i Isto~neEvrope, onda dobivamo pomalo{izofrenu situaciju, u kojoj u~enikuprogovaraju glasovi patrijarhalnog(u`eg ili {ireg) okru`enja, vrisakdemokratske raspojasanosti i hip-noti~ko ponavljanje o genetskoj

predodre|enosti demokratiji i nje-nim principima. ~arobni {tapi},svakako, ne postoji, ali govoriti ogra|anskom obrazovanju zna~iotvoreno progovoriti opoludemokratiji ("lo{oj politici",onome {to demokratija nije), uvijeknovoj kombinaciji demokratije i dik-tature, zbog ~ega drugo ime zaovaj fenomen, democradura. (RodHague, Martin Harrop, ShaunBreslin, 2001, 42)Zaboravimo li ovu ~injenicu, zabo-ravljamo u~enicima i studentimanaglasiti ono {to je inherentnodemokratiji kao poretku, proceduri,standardu, principu, na~inumi{ljenja i pona{anja, a to je,pored svih neospornih prednosti,njena konfliktnost (jedna od zablu-da jeste da je demokratskodru{tvo, ne-konfliktno), nestabil-nost i nestalnost (novija istra`iva-nja upozoravaju da su mogu}e iregresije u neke oblike totalitariz-ma i diktature, a ne, kako senaivno vjerovalo, da razvojdemokratije implicira, isklju~ivo,prelazak iz jedne u drugu, vi{u,demokratsku "fazu"). Referentnaliteratura dramati~no insistira naaksiomu da liberalne demokratijeima ili nema (u najkra}em, su{tinaje u uspostavljanju granice izme|upojedinca, njegove slobode idr`ave, tj. vlasti), da je demokratijute{ko graditi, a lako izgubiti, dauvezene "short-cut" verzijedemokratije, po pravilu, nisudovele do o~ekivanih rezultata, daje status (aktivnog) gra|aninarezultat mukotrpnog i dugotrajnogprocesa, a ne ad hoc, dodijeljenoobilje`je, karakteristika...Zbog prethodno re~enog, u recep-ciji dnevno-politi~kog ocjenjivanja"o~ekivanog napretka u daljojdemokratizaciji dru{tva", od stranejavne vlasti, treba biti izuzetnopa`ljiv, jer poznato je da javnavlast ima, pored politi~ke, posred-no ekonomsku, i diskurzivnu mo},s obzirom da imenuje stvari, ocje-njuje pojave i doga|aje, utvr|uje,putem medija, prioritetne teme okojima se diskutuje u kafanama,na poslu, kod ku}e, sa prijateljima ipoznanicima, sa istomi{ljenicima i

oponentima (posebno u dru{tvimau kojima su u toku procesi transfor-macije). "…Ako ne mo`ete mije-njati stvarnost, isti efekat }eteposti}i, promjenom percepcije testvarnosti", rekao bi \uro [u{nji} usvojim "Ribarima…".

Ukoliko poludemokratijama dodije-limo adekvatan status i zaslu`enupa`nju, unutar predmetagra|ansko obrazovanje,"tehnolo{ki" tretman demokratije(odnos, komunikacija onih kojivladaju i podanika…) pojavljuje sekao manje bitan. Drugim rije~ima,krajnji cilj predmeta gra|anskoobrazovanje jeste filigranski rad sasada{njim i budu}im generacijama,kako bi znali prepoznati karakteris-tike, manifestne i latentne meha-nizme i principe poludemokratskihporedaka, te zahvaljuju}i vlastitojpoziciji gra|anina, mijenjati, unutardemokratskih procedura, postoje}estanje stvari, u smislu daljedemokratizacije odnosa u dru{tvu.U pozadini ove, naizgled, politi~kefloskule, trebalo bi ~itati ono esen-cijalno, a to je uloga politi~ke kul-ture koja je "...krucijalna zademokratsku konsolidaciju."(Vladimir Vuji~i}, Politi~ka misao,2001. godina, str. 82-96) Isti autor,u pomenutom, izuzetno inspira-tivnom tekstu, navodi, izme|uostalog, zaklju~ke Putnamovogistra`ivanja o funkcionisanju vlada iuzrocima koji uti~u na njihovufunkcionalnost, u 20 regija Italije,nakon {to je 70-tih godina pro{logstolje}a provedena institucionalnareforma dr`avne uprave u ovojdr`avi. Prema Putnamu, zapoliti~ku stabilnost, kao i za efikas-nu vlast, pa ~ak i ekonomskirazvoj, socijalni kapital, kao sadr`ajdemokratske politi~ke kulture,mo`e biti zna~ajniji od fizi~kog ililjudskog kapitala. Ukratko, vladesu efikasnije u "gra|anskim regija-ma", tamo gdje "civizam" ~inegra|ani koji se "... aktiviraju okojavnih problema, a ne prema ide-ologijama i klijentelisti~kompatrona`om lokalnih autoriteta." Sadruge strane, znatno neefikasnijesu vlade u "negra|anskim regija-

43

Prilozi iz strukeC

ivitas broj6.na{

na{

NJE U PUSTINJI REALNOG

ma" sa izra`enom karakteristikom"incivizma". Rije~ je o gra|anstvukoje pitanja politike "ostavlja"isklju~ivo politi~arima, a op{ti stavo postojanju zakona da bi sezloupotrebljavali, kompenziraju,naizgled apsurdnim zahtjevima za{to ve}om interventnom ulogomdr`ave u obezbje|ivanju reda,zakonitosti i discipline.Pomenuti zaklju~ci o zna~aju poli-ti~ke kulture potvr|eni su i udrugim istra`ivanjima, po~ev odpionirskog rada Gabriela A.Almonda i Sidney Verbe, objav-ljenog 1963. godine, {to je dovol-jan razlog da se u okviru projektaCIVITAS realizuje jedno takvoistra`ivanje (na segmentuistra`ivanja insistira i A. Hod`i}),kako bismo (sa)znali postoje}estanje politi~ke kulture, ne samo{kolske populacije, a posebno dabismo, u narednim fazama, moglikompariranjem dobivenih rezultatarealno ocijeniti postignute efekte uradu sa u~enicima i studentima, ilio formama demokratske partici-

pacije gra|ana.Dahlov "paradoks demokratije"(vjerovanje u demokratiju kaonajbolji oblik vladavine i, istovre-meno, nezadovoljstvo kako onafunkcioni{e u vlastitoj zemlji)mogao bi biti indikator mogu}ihpromjena u strukturi nastavnihjedinica.

Projekat CIVITAS do`ivljavam kaoizuzetno zna~ajan, svojim napori-ma i rezultatima, krajnje respekta-bilan, ali istovremeno i otvoren zadobronamjerna mi{ljenja onih koji-ma su ova pitanja bliska. Zato ivlastito, uporno, insistiranje na jed-nom, poludemokratskom, momen-tu, njegovoj teorijskoj i prakti~nojdimenziji kao liniji/granici sa kojese "bolje" vidi prostrani horizontsavremenog politi~kog mi{ljenja.Kao potrebnu digresiju, a u kontek-stu zna~enja prethodne re~enice,pomenimo "Projekat realnih utopi-ja" (Real Utopias Project), odnosnokoncept opunomo}enog participa-tivnog (ne podsje}a li nas to na

participativnu politi~ku kulturuAlmonda i Verbe?) upravljanja uSAD-u, najrazvijenijoj liberalnojdemokratiji, te Laclauovu tezo oliberalno-demokratskoj paradigmikao "praznom mjestu mo}i", {todovoljno govori o potrebi kon-stantnog prilago|avanja institu-cionalnih formi liberalne demokrati-je izazovima 21. stolje}a. U centrupa`nje pomenutog Projekta suobi~ni ljudi, "…gdje se njihovoiskustvo i poznavanje podru~ja isituacija u kojima `ive, `eli iskoris-titi u svrhu unaprje|enja javne poli-tike". (Archon Fung i Erik OlinWright)Vratimo se na po~etak, i mojepozivanje na ste~ene opservacije.Sticajem okolnosti bio sam svjedokjedne, blago re~eno, ~udne situaci-je u kojoj sin, na pitanje oca, {ta jedanas odgovarao u {koli, re~e:"Dobio sam pet iz gra|anskog, alinemoj me pitati {ta me je pitao, jerto - ne znam". Krug je ponovootvoren.

Ri~ard Ibrahimefendi}

44

Prilozi iz strukeC

ivit

as broj6

.na{

na{

RADIONICA: “MIROTVORNI RAZGOVORI”PODRU^JE RADA: GRA\ANSKO OBRAZOVANJERAZRED: III DEVETOGODI[NJINASTAVNIK: STRU^NI AKTIV NASTAVNIKA III/9 II OSNOVNA[KOLA BR^KO(STANIJA, AZRA, MAIDA, JILJANA, ZAGORKA, ALMA)

CILJEVI :ANALIZIRATI SVOJE PONA[ANJE KADA SMO LJUTI ILI BIJESNIVJE@BATI NA^INE UPRAVLJANJA BIJESOM UKAZATI U^ENICIMA NA NEOPHODNOST RASTERE]ENJA

EMOCIONALNE NAPETOSTI I AGRESIVNOSTI

ZADACI :DA U^ENICI UO^E KAKVA SU NJIHOVA PONA[ANJA KADA

SU LJUTI ILI BIJESNI TE KAKVU PORUKU [ALJU DRUGIMADA U^ENICI NAU^E RAZLI^ITE NA^INE RJE[AVANJA KON-

FLIKATA ODNOSNO ODGOVORA NA LJUTNJU ILI BIJES NADOBROBIT SVIH

KORACI:FOKUS :U^ENICI SJEDE U KRUGU I SVAKO DIJETE IZGOVARASVOJE IME NA *NAJBJE[NJIJI* NA^IN, ONAKO KAKO GA IZGO-VARAJU DRUGI KADA SU LJUTI NA NJEGA.

1.PRO^ITATI U^ENICIMA TEKST O LJUTNJI I BIJESU.2.VODITI RAZGOVOR O TOME KAKO SE OSJE]AMO KADA NASNEKO GRDI I PSUJE,NAZIVA UVREDLJIVIM IMENIMA,NE ISPUNIOBE]ANJE..... (NA TABLI ZAPISATI SITUACIJE KOJE SUNAVODILA DJECA).

3.GLAVNE AKTIVNOSTISVAKI U^ENIK PRAVI LISTU RU@NIH RIJE^I, KOJE IZGO-

VARAJU ILI BI @ELIO DA IZGOVORI KADA JE BIJESAN.

OD PAPIRA NA KOME JE NAPISAO RIJE^I SVAKI U^ENIKPRAVI LUTKU *BJESADOR*

KADA SU GOTOVE LUTKE ONDA SE PODIJELE U^ENICI U^ETIRI GRUPE I DOBIJU ZADATAK DA SE DOGOVORE [TA DARADE SA TIM LUTKAMA

SVAKA GRUPA IZVJE[TAVA I DAJE PRIJEDLOGE

4. SVAKI U^ENIK DOBIJE LISTI] NA KOME JE NACRTANO LJUD-SKO TIJELO. OD U^ENIKA SE TRA@I DA IZABERE BOJU FLO-MASTERA,KOJOM BI OBOJIO SVOJ BIJES I DA TIM FLOMASTEROM NACRTA U KOM DIJELU TIJELASE JAVLJA NJIHOV BIJES. (NAPRAVITI IZLO@BU NA TABLI).

5. VRATITI SE U PO^ETNI KRUG I RAZGOVARATI O TOME KAKOMOZEMO SVE REAGOVATI DA BISMO *ISTJERALI* SVOJ BIJESA DA NE POVRIJEDIMO DRUGE. DISKUSIJU USMJERAVATI KAZAKLJU^KU RADIONICE ;“SVAKI PUTA KADA SE RAZLJUTITE NAPRAVITE POKRETKAO DA ^ISTITE NEKU PRA[INU S RUKAVA.MO@DA TAJ^AROBNI POKRET ZAUSTAVI NAVALU BIJESA,ILI SE OKREN-ITE PREMA ZIDU I ODBROJTE DO 10 PRIJE NEGO [TOURADITE BILO [TA.AKO VIDITE DA NEKO NA VAS ISTRESASVOJ BIJES NE DAJTE SE RAZLJUTITI I TADA SE ZAPITAJTE”KAKVE TO VEZE IMA S VAMA”,SAMO PONOVO OTRESITEPRA[INU S RUKAVA I VRATITE NEGATIVNU ENERGIJU NAVLASNIKA.NEKA SE ON SAM POZABAVI SVOJIM BIJESOM”

6. RADIONICU ZAVR[ITI U PRIJATNOM RASPOLO@ENJU :SVI U^ENICI STANU U VRSTU LAGANO RA[IRENIH NOGUDR@E]I JEDNI DRUGE OKO STRUKA.KADA PRVI U VRSTINAPRAVI KORAK LIJEVOM NOGOM OSTALI GAPRATE.U^ENICI SE KRE]U SVE DOK NE USKLADEKORAKE-KRETANJE.

Na samom po~etku `elimnapomenuti da je dobro {to sunovine besplatne,tako da njimaimaju pristup i oni u~enici koji nisuu mogu}nosti da ih plate, mada jeovo peti primjerak CIVITAS novina,a do sada mi u~enici nismo dobilini jedne.U novinama se primjeti kako jeurednik poku{ao da sprovede, nesamo nas mlade ve} i starije, krozsvijet demokratije i za{tite ljudskihprava.Iz novina se mo`e izvu}i dostasavjeta, zanimljivosti, saznati odoga|ajima u na{em i okolnimgradovima.Ima dosta informacija o CIVITASljetnom kampu, mada dosta nasnije tome prisustvovalo jer prven-stveno nismo znali za to. Ima izanimljivih u~eni~kih crte`a koji sunagra|eni i drugih radova, pri~a ipjesama.

Svi|a mi se {tose u novinamane isti~enacionalnost i{to sva djecabez obzira nanacionalnostmogu biti~lanovi CIVITASA.Naro~ito mi jedrago {to samvidjela peda-goga na{e{kole na jednojod stranicaCIVITAS NOVINAIako CIVITASNOVINE ipakza dlaku vukuvi{e ka starijojpopulaciji, lakose mogu malo vi{eurediti po na{em, tine-jd`erskom ukusu:

malo vi{e crte`a, u~eni~kih radova,par savjeta o na{im uobi~ajenim

tinejd`erskim problemima, par sit-nica koje bi oraspolo`ile ~itaoca iunijele vedrine (stihovi, horoskopi,vicevi, tekstovi pjesama i sl.)Mogu se ubaciti i neke pri~e iz

45

Mi{ljenja o listuC

ivitas broj6.na{na{

O NOVINAMA"NA[ CIVITAS"

List ima privla~an izgled i kreativnu naslovnu stranu. Prati sve promjenei revizije u obrazovanju, nudi privla~ne opcije koje se mogu primijeniti unastavi.Afirmira razvoj i napredak demokracije i ljudskih prava u cijeloj zemlji, a posebno odgaja i educira mlade gra|ane na{e zemlje, izvje{tava oaktivnostima koje su se dogodile u razdoblju izme|u dva broja te pred-stavlja program aktivnosti u narednom periodu. Uveliko poma`eu~enicima i nastavnicima u realizaciji nastavnih sadr`aja. Tehni~ki igrafi~ki dostigao je zavidan nivo. A pozitivno je i to u ovom broju {to jeponu|ena i nagradna igra, odnosno natje~aj i predstavljanje osoba izmedijskog `ivota.Ono {to bi se moglo nazvati negativnim za list je {to se neke informaci-je objavljuju nekoliko mjeseci nakon doga|aja, to je {to list izlazi perio-di~no godi{nje pa ...I {to i svakom pa i ovom listu na vi{e mjesta pojavljuju fotografije,imena i tekstovi jednih te istih koordinatora.

U^ENI^KO VIJE]EDESETE OSNOVNE [KOLE

stvarnih doga|aja, pri~e o ljubavi,dobrom provodu, poslovice i sl.Treba pohvaliti novine zbognagradne igre i konkursa zaposebno likovno rije{enje znakakoji treba da simbolizira 10 godina.Rada CIVITAS-a u BiHI ove novine kao i svake drugeimaju par sitnica koje treba ispravi-

ti, da bi dostigle savr{enstvo,ali mi je uop{teno drago {topostoje.A {to se ti~e savr{enstva -polako, korak po korak. Jedinose strpljenjem sti`e dosavr{enstva. A sa puno rada itolerancije nadam se da }e svadjeca nau~iti, zbilja nau~iti,

mnogo o demokratijii ljudskim pravima.Iz li~nog iskustvaznam, po{to samdijete iz mje{ovitogbraka, da mnogi samopri~aju o demokratiji ada je uop{te ne shvata-ju ozbiljno.

Izabela Pop-Kosti}VIII 3II OSNOVNA {KOLA -BR^KO

Novine "NA[ CIVITAS"su jedna zbirka pozi-tivnih sadr`aja u kojimaje te{ko izdvojiti nekejer su svi za sebeposebni i na razli~itena~ine nam pokazuju iobja{njavaju na{`ivot,{kolovanje,na{ebivanje. U njima je

sadr`ajkoji }e nai}i na interesovanje kakomla|ih generacija tako i onih ne{tostarijh gdje se i u~enik i roditeljmogu nadati da }e na}i ono {to dosad nisu znali, a {to }e im biti odizuzetne koristi kako u sada{njostitako i u budu}nosti.Najve}i problem je slijede}i a to jeda je ovaj list nedovoljno zastu-pljen u na{im {kolama i {to sesamim tim vrlo te{ko zainteresiranimogu njega domo}i, a na taj na~inostaju uskra}eni za jedno novopozitivno iskustvo. S toga vasmolim da "NA{ CIVITAS" izlazi {toje mogu}e ~e{}e i u {to ve}embroju i da bude dostavljan i nana{u adresu. I samo da ka`em usvoje ime, i u ime mnogih mojih

46

Mi{ljenja o listuC

ivit

as broj6

.na{

na{

47

Civitas broj6.

na{na{

kolega i u~enika koji su bili udodiru sa va{im ~asopisom a to jeslijede}e, da je ovaj ~asopis mnogodoprinio da u~enici {to bolje i {tolak{e razumiju zadatke kako u {kolitako i van nje.

NASTAVNIK DEMOKRATIJEZehra Avdi~evi}

^itaju}i ~asopis " CIVITAS " miotvaramo nove poglede i sti~emonova razmi{ljanja za probleme kojinam se ponekad ~ine previ{e jed-nostavnim.Ovaj ~asopis poma`e nastavnici-

ma daju}i im nove ideje zasamu realizaciju ~asa, a inama u~enicima jer nampoma`e da bolje shvatimosamu oblast "portfolij" daju}iprimjere prezentacija u~enikaiz cijele Bosne i HercegovineRublike lista " CIVITAS " SU:

aktuelnosti ; u ovoj rubrici~lanovi redakcije poku{avajudati odgovore na problemekao sto su " Civitas u skorojbudu~nosti ", " Program radaCivitas sekcije u {kolama " ina mnoge druge koje sudanas jako aktuelne u BiH i ucijelom svijetu.

zatim rubrika doga|aji ukojoj nas ~lanovi redakcijeobavje{tavaju o raznim mani-festacijama u podru~ju Bosne iHercegovine a i {ire, i mnogedruge rubrike koje se bave pitan-jem odgoja dijece u porodicama i u{kolama."CIVITAS" je ove godine organizo-

vao i ljetni kamp u Br~kom u kojemsu u~estvovali u~enici osnovnih isrednjih {kola iz Br~ko Distrikta imnogih drugih gradova Bosne iHercegovine.^lanovi ove redakcije se jako trude

da ovaj ~asopis distributiraju u{kole cijele BIH ali je to, na`alost,jo{ uvijek jako te{ko.Ja mislim da je ovaj ~asopis zaistadobar i da trebamo {to vi{e da ga~itamo jer nam daje mnogo infor-macija koje su bitne ne samo za~asove demokratije nego i za cijeli`ivot, i mislim da je jako bitno nagl-asiti to da sadr`i jako puno savjetakoje mi trebamo {to bolje iskoristiti.

Predsjednica U~eni~kog Vije}aHalilovi} Maida

Mi{ljenja o listu