1

NASTAVNA CJELINA NASTAVNA CJELINA ––ZAZAŠŠTITA NA RADUTITA NA RADU

za polaznike Programa osposobljavanja za potrebe sporta

Mario Mario BogadiBogadi, ing. , ing. sigsig..

ZAKONSKA REGULATIVAZAKONSKA REGULATIVA

• Ustav RH• Zakon o radu• Zakon o zaštiti na radu• Zakon o zdravstvenom osiguranju• Zakon o mirovinskom osiguranju• Kazneni zakon• Zakon o inspekciji rada• Ostali zakoni, pravilnici, norme –Pravilnik o izradi procjene rizikaPravilnik o zaštiti na radu za mjesta radaPravilnik o poslovima s posebnim uvjetima radaPravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstavaPravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s pov. opasnostima Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostimaPravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog

ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na raduPravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalomPravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu

2

ŠŠTO JE ZATO JE ZAŠŠTITA NA RADU ?TITA NA RADU ?

SKUP MJERA:SKUP MJERA:

-- ORGANIZACIJSKEORGANIZACIJSKE-- TEHNITEHNIČČKEKE-- TEHNOLOTEHNOLOŠŠKEKE-- PRAVNEPRAVNE-- MEDICINSKEMEDICINSKE-- SOCIJALNESOCIJALNE-- PSIHOLOPSIHOLOŠŠKEKE-- PEDAGOPEDAGOŠŠKEKE

- kojima se nastoji u potpunosti otkloniti ili u najve ćoj mjeri umanjiti rizik od nastajanja ozljede ili profesionalnog oboljenja radnika

OSNOVNA PRAVILA ZAOSNOVNA PRAVILA ZAŠŠTITE NA RADUTITE NA RADU(TEHNI(TEHNIČČKE MJERE ZAKE MJERE ZAŠŠTITE)TITE)

� opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama,

� osiguranje od udara elektri čne struje,

� sprje čavanje nastanka požara i eksplozije,

� osiguranje stabilnosti gra đevina u odnosu na stati čka i dinami čka optere ćenja,

� osiguranje potrebne radne površine i radnog prostor a,

� osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i z a evakuaciju radnika,

� osiguranje čisto će, potrebne temperature i vlažnosti zraka,

� ograni čenje brzine strujanja zraka,

� osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog o koliša,

� ograni čenje buke i vibracija u radnom okolišu,

� osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utj ecaja,

� osiguranje od djelovanja po zdravlje štetnih tvari,

� zaštita od elektromagnetskih i drugih zra čenja,

� te osiguranja prostorija i ure đaja za osobnu higijenu.

3

POSEBNA PRAVILA ZAPOSEBNA PRAVILA ZAŠŠTITE NA RADUTITE NA RADU(ORGANIZACIJSKE MJERE ZA(ORGANIZACIJSKE MJERE ZAŠŠTITE)TITE)

�� posebni uvjeti rada,� obveza korištenja osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, � posebni postupci pri uporabi opasnih radnih tvari, � obvezu postavljanja znakova upozorenja od opasnosti i štetnosti, � obveza osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, � pisane upute za siguran rad,

� izbjegavanje produženog rada, jednoličnog rada i rada po učinku, � pružanje prve pomoći unesrećenim ili oboljelim radnicima,� osposobljavanje,

� ustrojavanje sustava zaštite na radu.

OBVEZE POSLODAVCA OBVEZE POSLODAVCA U PODRUU PODRUČČJU ZAJU ZAŠŠTITE NA RADUTITE NA RADU((SUKLADNO ZAKONU O ZASUKLADNO ZAKONU O ZAŠŠTITI NA RADU 71/14, 118/14, 154/14TITI NA RADU 71/14, 118/14, 154/14))

- organiziranje i provedba ZNR- objektivna odgovornost poslodavca za štetu na radu i u svezi s radom- osposobljavanje radnika- osposobljavanje i usavršavanje poslodavca i njegovih ovlaštenika- obavješćivanje radnika i savjetovanje s povjerenikom radnika ili radničkim vijećem- poslovi s posebnim rizicima (uvjetima rada)- maloljetni radnici, trudnice, dojilje, radnici smanjene radne sposobnosti- mjesta rada i sredstva za rad, radni postupci, sigurnosni znakovi, upute o postupanju- radni okoliš (temperatura, vlaga, rasvjeta)- prevencija stresa i psihosocijalnih napora- zaštita od požara, neposrednih i značajnih rizika, evakuacija i spašavanje- pružanje prve pomoći- zdravstvena zaštita radnika

4

OBVEZE POSLODAVCA U PODRUOBVEZE POSLODAVCA U PODRUČČJU ZAJU ZAŠŠTITE NA RADUTITE NA RADU

Poslodavac je odgovoran za provedbu mjera zaštite na radu.

Poslodavac je prema zakonskoj regulativi dužan:

� izraditi procjenu rizika

� osposobiti se za obavljanje poslova ZNR

� osposobiti radnike za rad na siguran način

� na poslove s posebnim uvjetima rada rasporediti radnike koji ispunjavaju propisane uvjete

� isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika

� prijaviti ozljedu – u roku od 24 sata! Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu odnosno zahtjeva je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu HZZO-u

� voditi propisane evidencije o radnicima

� provoditi propisane protupožarne mjere

� periodički ispitati el. i gromobransku instalaciju, strojeve i uređaje, te radni okoliš

� provesti propisane mjere za evakuaciju i spašavanje

OBVEZE I PRAVA RADNIKAOBVEZE I PRAVA RADNIKA(u podru(u područčju zaju zašštite na radu)tite na radu)

• Svi radnici su dužni osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. • Radnik je dužan pristupiti zdravstvenom pregledu na koji ga uputi poslodavac.• Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili

drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu. • Radnik je dužan obavljati poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu propisanim

odredbama Zakona o ZNR, propisima donesenim na temelju njega, drugim propisima, uputama poslodavca i uputama proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari. • Radnik je dužan pri radu koristiti propisana osobnu zaštitnu opremu• Za propuštanje pravila zaštite na radu možete biti kažnjeni novčanom kaznom - može vas kazniti organ nadzora, odnosno sudac za prekršaje• Smatra se da radnik radi dužnom pozornošću kada poslove obavlja po sljedećem postupku:

- prije početka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uočenim nedostacima izvijesti poslodavca, - posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih

sredstava i radnih tvari te uputama poslodavca, - pri radu koristi propisana osobna zaštitna sredstva i opremu, - prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva

rada. • Radnik je dužan surađivati s poslodavcem u rješavanju svih pitanja zaštite na radu. • Radnik je dužan odmah izvijestiti poslodavca o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu.

5

1) Sredstva za zaštitu glavea) Zaštitni šljem - štiti glavu od pada teških predmeta, udaracaglavom o tvrde predmete i sl.;b) Zaštitna kapa - služi za zaštitu glave od prljanja kose i odrotirajućih dijelova stroja;c) Zaštitna marama - ima istu namjenu kao i kapa, a nju uglavnom nose radnice.

Sredstvo za zaštitu glave2) Sredstva za zaštitu očiju i licaa) Zaštitne naočale s prozirnim staklom - štite od letećih čestica pri ručnoj i strojnoj obradi. Staklo jeizrađeno od tripleksa;b) Naočale s tamnim staklima – namijenjene su za zaštitu od jake svjetlosti i letećih iskri. Najčešće serabe pri zavarivanju.

Slika 32. Sredstva za zaštitu očijui lica

c) Štitnik za oči i lice - štiti od letećih čestica i kapljica nagrizajućih tvari;d) Štitnici s tamnim staklom - rabe se za zaštitu od štetnog djelovanja ultraljubičastog i toplinskog zračenja, kao i letećih sitnih dijelova rastopljenog metala. Rabe ih elektrozavarivači, a mogu biti ručni i naglavni.

3) Sredstva za zaštitu sluhaa) Usni čepovi - stavljaju se u slušni kanal, a izrađeni su od specijalne vate ili plastike;b) Ušni pokrovi - povezani su polukružnim elastičnim nosačem.

OSOBNAOSOBNA ZAZAŠŠTITNATITNA SREDSTVASREDSTVAKada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva (opremu) i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova. Propisana zaštitna oprema se mora nositi stalno na radnom mjestu i/ili pri boravku na radilištu.

4) Sredstva za zaštitu organa za disanjea) Respirator - služi za zaštitu organa za disanje od industrijske prašine, dimova, magle itd. Filter se može zamijeniti kada se napuni prašinom;b) Plinska maska - služi za zaštitu dišnih organa od plinova, para, magle i prašine. Svaka maska ima obrazinu, filter, te udisni i izdisni ventil;c) Plinska maska s crijevom - rabi se u radnoj atmosferi u kojoj su visoke koncentracije štetnihtvari. U crijevnu masku možemo dovoditi komprimirani zrak.

Slika: Sredstva za zaštitu organa za disanje: a - plinska maska; b - respirator; c- crijevna maskas kapuljačom; d-plinska maska

5) Sredstva za zaštitu rukua) Obične kožne rukavice (zaštita od šiljastih predmeta),b) Azbestne rukavice ( zaštita od toplinskog zračenja),c) Gumene rukavice (zaštita od vode i nagrizajućih tvari),d) Rukavice otporne prema otapalima,e) Gumene rukavice za električare (za napon do 650V).Slika : a - obične kožne rukavice;b-azbestne rukavice;c- gumene rukavice6) Sredstva za zaštitu tijelaa) Zaštitna odijela - služe za zaštitu tijela od zahvaćanja rotirajućih dijelova stroja, prljanja prašinom, uljima i mastima;b) Zaštitna kuta - rabi se na radnim mj. gdje postoji opasnost od prljanja, a nema opasnosti od rotirajućih dij. strojeva;c) Zaštitne vjetrovke i ogrtači - služe za zaštitu od hladnoće.

7) Sredstva za zaštitu nogua) Zaštitne cipele s čel. kapicom - rabe se pri radovima gdje postoji opasnost od pada teških predmeta na stopalo;b) Zaštitne cipele s drvenim đonom - rabe se kao zaštita od oštrih materijala, pri radovima kada sucipele s kožnim i gumenim đonom neotporne ( visoke temperature, nagrizajuće tvari );c) Štitnici za koljeno i potkoljenicu - zaposlenik ih rabi kada radi klečeći ili pri lijevanju metala i el. zavarivanju;d) Gumene čizme - rabe se na radnim mjestima gdje prijeti opasnost za noge od štetnog utjecaja kemikalija i vlage.

6

OPASNOSTI, OPASNOSTI, ŠŠTETNOSTI i NAPORITETNOSTI i NAPORI

Opasnosti na radnom mjestu - činjenice i stanja koja pod određenim uvjetima mogu ugroziti život i zdravlje radnika te mogu uzrokovati uglavnom izravne fizičke ozljede:

Mehaničke opasnostiOpasnosti od padova i rušenjaOpasnosti od električne strujeOpasnosti od požara i eksplozijeTermičke opasnosti (vruće ili hladne tvari i predmeti)

Štetnosti na radnom mjestu - čimbenici radnog okoliša koji mogu kod radnika izazvati pojavu profesionalnih bolesti:

NEPOVOLJNI MIKROKLIMATSKI UVJETIKEMIJSKE ŠTETNOSTIBIOLOŠKE ŠTETNOSTIFIZIKALNE ŠTETNOSTI

Napori na radnom mjestu:STATODINAMIČKI NAPORIPSIHOFIZIOLOŠKI NAPORINAPORI VIDANAPORI GOVORA

ZAŠTITA OD POŽARA((SUKLADNO ZAKONU O ZASUKLADNO ZAKONU O ZAŠŠTITI OD POTITI OD POŽŽARA I PRATEARA I PRATEĆĆIM PROPISIMAIM PROPISIMA))

Osnovna znanja o zaštiti od požara obvezatna su za sve radnike bez obzira na vrstu posla. Gorenje je kemijska reakcija spajanja gorive tvari s kisikom, uz pojavu plamena odnosno žara i uz oslobađanje topline. GORENJE: goriva tvar (kruta, tekuća ili plinovita),

kisik (zrak ),toplina (temperatura paljenja)

UZROCI NASTANKA POŽARANajčešći uzroci nastanka požara jesu: otvoreni plamen, užareni predmeti, eksplozija, električna struja, statički elektricitet, grom i munja te toplina izazvana trenjem, tlakom, udarom i sl. NAČINI GAŠENJA: 1. Hlađenjem se goriva tvar ohlađuje na temperaturu nižu od temp. paljenja. 2. Ugušivanjem se prekida dodir gorive tvari s kisikom iz zraka. 3. Uklanjanjem gorive tvari iz područja ugroženog požarom. 4. Antikatalitičkim djelovanjem sredstva za gašenje usporava se odnosno potpuno prekida spajanje gorive tvari s kisikom

7

Osnove zaštite od požara ra

Osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požaromNeki od temeljnih propisa:

•Zakon o zaštiti od požara

•Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i teh. eksplozije

•Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategoriji ugroženosti o požara

•Pravilnik o vatrogasnim aparatima

•Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara

•Pravilnik o sustavima za dojavu požara

Zašto se provodi?

• Svaka osoba koja primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara dužna je ukloniti opasnost, odnosno ugasiti požar ako to može učiniti bez opasnosti za sebe ili drugu osobu

• Ako to ne može učiniti sama dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu postrojbu, PU, DUZS ili drugo tijelo

• 112 - jedinstveni broj za hitne službe koji se koristi u RH (Državna uprava za zaštitu i spašavanje), a dostupan je iz svih javnih telefonskih mreža bez naknade.

• 192 - policija

• 193 - vatrogasci

• 194 - hitna pomoć

8

RAZLIKA IZMEĐU VATRE I POŽARA

VATRAKONTROLIRANO

ŽELJENOGORENJE

POŽARNE KONTROLIRANO

NEŽELJENOGORENJE

Klasifikacija požara glede vrste zapaljivih tvari

• Klasa požara A - požari čvrstih tvari, najčešće organskog porijekla, koje pri izgaranju stvaraju žar kao npr. drvo, papir, tekstil, ugljen, guma.

• Klasa požara B - požari tekućih tvari i tvari koje postaju tekuće kao npr. benzin, ulja, masti, lakovi, katran, parafin, alkohol, benzol.

• Klasa požara C - požari plinova kao npr. metan, propan, zemni plin, gradski plin, etilen, vodik.

• Klasa požara D - požari metala kao npr. aluminija, magnezija, litija, natrija, kalija i njihovih legura.

• Klasa požara F – u klasu F spadaju požari biljnih i životinjskih ulja i masnoća.

9

Opasnosti i mjere zaštite od požara

Uzroci i izvori nastanka požara

• Otvoreni plamen ili užareni predmet

• Eksplozija

• Električna struja, statički elektricitet, grom i munja

• Trenje, tlak i udar

• Samosagorijevanje i samozapaljenje

Oprema za gašenje požara

APARATI ZA POČETNO GAŠENJE POŽARA- ručni vatrogasni aparati,- prijevozni vatrogasni aparati,HIDRANTSKA MREŽA- zidni hidranti s pripadajućom opremom,- vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajućom opremom,SUSTAVI ZA DOJAVU POŽARA (JAVLJAČI):- ručni, automatski, termički, dimni, plameni, dojavne linije, vatrodojavne centraleSTABILNI SUSTAVI ZA GAŠENJE -sprinkler – mokri, suhi, pre-action, s pjenom,-CO2, halon, pjena i voda

10

Oprema za gašenje požaraAparat za gašenje sa bočicom CO2

Oprema za gašenje požaraAparat za gašenje pod stalnim tlakom

11

Oprema za gašenje požaraAparati za gašenje

• Aparati za gašenje prahom (S)Preporu čuju se za gašenje po četnih požara elektroinstalacija, el. pe ći, gla čala, plinskih ure đaja, automobila, strojarnica, skladišta i sl.

Prilikom aktiviranja /S/ aparata sa ampulom nikada ne smijete pogriješiti u redoslijedu aktiviranja!!!

1.oslobađanje osigurača, 2.udaranje po gumbu aparata, 3.pritiskom ručice mlaznice

Aparati za gašenje

• Aparati za gašenje uglji čnim dioksidom

Preporu čuje se za gašenje u zatvorenim prostorijama i to u telefonskim centralama, na komandnim pultovima, trafostanicama, skladištima prehrambenih proizvoda, te na

ostalim osjetljivim ure đajima

12

Aparati za gašenje

• Aparati za gašenje vodom

Preporučuju se za gašenje požara u industriji prerade drva, papira, plastike, za gašenje šumskih požara, požara u skladištima i sl. S dodatkom pjenila mogu se gasiti i požari zapaljivih tekućina.

Ne smiju se gasiti požari na električnih instalacija, uređajima i pogonima pod naponom !

Oprema za gašenje požara

• HidrantiHidranti su mjesta na kojima

se iz vodovodne mreže obavlja

opskrba vodom za gašenje.

Prema izvedbi razlikujemo:

• Podzemne hidrante

• Nadzemne hidrante

• Zidne hidrante (sa ventilom, crijevom 15m i mlaznicom +

mlaz vode 5 m)

13

RUČNIM JAVLJAČEM POŽARA

NAČINI DOJAVE POŽARA

AUTOMATSKIM JAVLJAČIMA POŽARA

AUTOMATSKI JAVLJAČI

• TERMIČKI

• DIMNI

• JAVLJAČI PLAMENA

• JAVLJAČI PLINA

14

GAŠENJE POŽARA NA OSOBAMA

Na čovjeku se naj češće zapali odje ća.

Potrebno je izbje ći paniku i sačuvati prisebnost.

Požar na čovjeku se najdjelotvornije gasi prekriva čima kojim ovijemo osobu nastoje ći je lagano položiti na pod.

Potrebno je sprije čiti opožarenu osobu da po čne tr čati.

Ne preporu ča se korištenje vatrogasnih aparata posebno ne aparata s ugljik dioksidom.

PRVA POMOĆPrva pomoć je skup radnji kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na javnome ili radnome mjestuprije dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Na 20 radnika jedna osoba mora biti osposobljena za pružanje prve pomoći.Osposobljavanje provode Crveni križ, ovl. ustanove ili spec. med. rada. Osigurati opremu za pružanje prve pomoći.

1. Pravila pružanja prve pomoći:- prije pružanja pomoći uočite promjene na ozlijeđenom;- činite uvijek samo ono što je potrebno;- ne upuštajte se u zahvate koje ne poznajete;- radite mirno i sabrano, ne paničarite; obavijestite hitnu medicinsku pomoć na broj telefona 94 ili 112- ne premještajte unesrećenog nakon pružene osnovne pomoći ako to nije nužno. Premještajte ozlijeđenog s mjesta događaja samo u slučaju požara, moguće eksplozije, urušavanja i sl.

2. Pregled ozlijeđene osobe1. Svijest - postavite ozlijeđenom nekoliko pitanja. Ako ne odgovara, nanesite mu laganu boluštipnuvši ga za podlakticu ili potkoljenicu. Ako ne reagira, nastupio je gubitak svijesti;2. Disanje - disanje čujemo i vidimo, a može biti ubrzano, usporeno ili otežano. Ako osoba ne diše, uvjerite se u to na taj način da joj zabacite glavu unazad i prislonite svoju ušku ispred nosa i usta ozlijeđenog. Ako ne osjetite i ne čujete disanje započnite odmah s umjetnim disanjem;3. Rad srca - osjećamo na jagodicama prstiju ako opipamo vratnu žilu kucavicu. Ako pulsa nema, započnite odmah s umjetnim disanjem i masažom srca;4. Boja kože - modra boja kože upućuje na gušenje, blijeda na stanje straha i iskrvarenje, siva s znojenjem na stanje šoka;5. Ozljeda s krvarenjem - lako se uočava. Unutarnje ozljede naslućujemo prema mjestu boli,znacima krvarenja, oteklinama i sl.;6. Prijelom kostiju i ozljede zglobova -prepoznaju se po bolima nakoje se žali ozlijeđeni, po promjeni oblika ozlijeđena dijela tijela u odnosuna zdravi dio, a kod otvorenog prijeloma vidi se rana i kost;Slomljena kost sanira se tako da udlaga obuhvati dva susjedna zgloba7. Ozljede kralježnice - prepoznaju se po bolima koje nastaju na mjestu ozljede, nemogućnošću pokretanja nogu ili ruku, ako je ozlijeđen vratni dio.3. NesvijestOsoba se srušila, ne reagira na pitanja i dodire, ali diše i srce joj radi.Osobu treba okrenuti ili transportirati na bok s licem prema podlozi i pratiti diše li i radi li joj srce. Onesviještenoj osobi se nikada ne smije davati piće (tekućina)!

Slika : Okretanje onesviještenog na bok

15

4. Umjetno disanje i masaža srcaKod prestanka disanja odmah započeti s umjetnim disanjem. Ako se osoba nalazi uzatvorenom prostoru prethodno je treba iznijeti na svježi zrak.

-zabacite unesrećenom glavu unazad;

-zatvorite palcem i kažiprstom jedne ruke nos unesrećene osobe;

-udahnite duboko;

-obuhvatite svojim ustima usta ozlijeđenog i izdahnite;

-da je zrak ušao u pluća ozlijeđenog vidjet ćete po pomicanju prsnog koša;

-odmaknite glavu od usta ozlijeđenog i ponavljajte radnje 12 - 14 puta u jednoj minuti.

Postupak umjetnog disanja:

Slika: Umjetno disanje

Masaža srcaAko osoba nema pulsa na vratu, započnite s masažom srca. Umjetno disanje i masažu srca radi uvijek jedna osoba, a kada se ona zamori, mijenja ju druga osoba. Na taj način sami kontrolirate učinjeno, jer bi se dvije osobe teško uskladile pri izvršavanju radnji ako im je to prvi put. Oživljavanje s dva spasioca čine zdravstveni radnici koji su tim radnjama dobro uvježbani.

Slika: Postupak oživljavanja

-kod udara električne energije provjerite da osoba još uvijek nije u dodiru s vodičem struje;-započnite odmah, ne gubite vrijeme jer mozak ne podnosi nedostatak kisika hranjivih tvari i odumire-učinite 2 - 3 puta upuhivanje zraka u pluća;-odredite mjesto masaže na donjoj trećini prsne kosti;-na određeno mjesto položite zapešće svoje ruke, drugu ruku prebacite preko ruke na podlozi i pritisnite snagom gornjeg dijela tijela, a da pri tom ne savijate laktove;-ponavljajte pritisak 15 puta; opet zabacite glavu i duboko izdahnite u pluća ozlijeđenog; ponovite 15 masaža srca;-činite to dok osjećate da možete ostvariti kvalitetne radnje, a kada se zamorite neka vas netko zamijeni;-ponavljajte ove postupke do dolaska stručne liječničke ekipe hitne pomoći;-ako je osoba počela sama disati, prekinite radnje, okrenite ju u bočni položaj i promatrajte je li diše, a opipom pulsa na vratu kontrolirajte rad srca.

5. Postupak s ranomRanu ne dirati prstima. Onakvu kakva je pokriti sterilnom gazom koju učvrstite zavojem ili trokutnom maramom. Ako iz rane viri krhotina, postavite gazu oko nje i učvrstite zavoj tako da ne prelazi preko nje. Kod rana iz kojih jače curi krv pritisnite žilu koja vodi krv prema rani, a zatim izravno na ranu postavite kompresivni zavoj koji će na duže vrijeme spriječiti dalje krvarenje.

Kompresivni zavojNa ranu postavite sterilnu gazu. Preko gaze postavite čvrstu smotanu tkaninu (zavoj, rubac, šal, kapu, komad odjeće). Utisnite je u ranu i zamotajte zavojem ili trakom platna. Ruku na kojoj je zavoj s kojim smo zaustavili krvarenje (kompresivni zavoj), stavite u stanje mirovanja trokutnimtrupcem, a ozlijeđenu nogu podignite prema tijelu.

Ozljede glaveOnesviještenu osobu okrenite na bok. Ranu ne dirati, kosu ne šišati. Ranu pokrijte sterilnom gazom i učvrstite trokutnim rupcem ili zavojem.

Ozljede nosaRane nosa zaviti zavojem koji zovemo " praćka " nosa. Osobu s krvarenjem iz nosa postavite u polusjedeći položaj s glavom nagnutom naprijed.

Rane grudnog košaAko iz rane na prsnom košu čujete da " šišti " zrak, pokrijte je sterilnom gazom, a preko gaze postavite plastično ili gumeno platno i učvrstite zavojem.

Rane trbuhaRane na trbuhu prekrijte sterilnom gazom i lagano zavijte zavojem ili trokutnim rupcem. Kod sumnje na ozljedu unutarnjih organa trbuhaunesrećenom ne dati ništa piti ili jesti. Označite to na unesrećenom oznakom NIŠTA NA USTA.

Prijevoz u zdravstvenu ustanovu mora biti hitan, u prikazanom položaju. Ako osoba s ranomtrbuha pokazuje znakove iskrvarenja, polegnuti je vodoravno. Zabranjeno je podizati mu noge prema tijelu, jer bi na taj način samo ubrzali iskrvarenje.

16

6. OpeklineOpekline nastale plamenom, užarenim predmetima, vrućom vodom, parom ili kemijskim tvarima treba odmah:− isprati mlazom vode polijevajući pet minuta odozgo prema dolje ( ne tuširati );− nakon ispiranja ne skidati odjeću već blago pokriti sterilnom gazom koju treba učvrstiti trokutnom maramom;− odjeću skidati samo kod opeklina kemijskim tvarima;− ozlijeđeni dio tijela staviti u stanje mirovanja. Nogu na kojoj je opeklina blago podići prema tijelu;− ozlijeđenom dati piti što više tekućine ( vode, soka - zabranjeno je davati alkoholna pića ).

7. Ozljede kostiju i imobilizacijaPovreda stopala- ozlijeđeno stopalo oslobodite obuće i čarape. Ako postoji rana,zavijte je sterilnom gazom i trokutnim rupcem. Prijelom kosti stopala imobilizirajtedekom ili obloženim daščicama, Cramerovom šinom i sličnim predmetima.

Imobilizacija prijeloma na ruciOtvoreni prijelom na ruci odmah zavijte sterilnom gazom koju učvrstite zavojem ili trokutnim rupcem.Stavljanje ruke u stanje mirovanja može se učiniti na jedan od načina koji je prikazan na slici.

Prijelom potkoljenice- ako postoji rana na prijelomu, sterilno je zavijte. Pažljivo skinite cipelu i čarapu. Imobilizaciju ostvarite s dva čvrsta predmeta li s dekom. Trokutnim rupcem ili trakama platna ovežite u području zglobova ispod ili iznad. Ako je hladno, omotajte stopalo. Povremeno kontrolirajte cirkulaciju. Ako ste previše stegnuli, olabavite trake kojima ste učvrstili sredstvo imobilizacije.

Imobilizacija natkoljeniceZatvoreni ili otvoreni prijelom natkoljenične kosti uzrokuje metak, pad, prignječenje, zatrpavanje i sl. Znaci prijeloma su: bol, oteklina, nemogućnost oslanjanja na tu nogu, deformacija oblika kosti, kost na površini kože.

Sigurni znaci smrti

Rani znaci smrti:

1. mačje oko – očna jabučica na pritisak palcem i kažiprstomizdužuje se u smjeru pritiska i tako ostaje;mrtvačke pjege – taloženje krvi kod prestanka cirkulacije prema mjestima kojima tijelo pritišće podlogu;mrtvačko bljedilo;mrtvačka ukočenost – javlja se u vremenu od četiri doosam sati nakon smrti i nestaje nakon 48 - 72 sata;mrtvačka hladnoća – hlađenje prema vanjskoj

temperaturi.

2.

3.4.

5.

17

EVAKUACIJA

NAČINI SPAŠAVANJA - OSNOVNA PRAVILA

- pravodobna procjena brzine i pravca širenja požara

- organizirani izlazak osoba iz građevina iliugroženog prostora glavnim i pomoćnim putevima

- spriječavanje nastajanja panike

- korištenje raspoložive zaštitne opreme

- osiguranje osvjetljenja puteva evakuacije

- obaveza je praktičnim vježbama evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja

prisustvovati najmanje jednom svake 2 godine

EVAKUACIJA - NA ČINI SPAŠAVANJA

18

EVAKUACIJA - NA ČINI SPAŠAVANJA