Upload
ines-martinovic
View
788
Download
16
Embed Size (px)
DESCRIPTION
o nastavnim metodama u nastavi
Citation preview
1NASTAVNE METODE
POPIS METODA1. Anotacija
2. Petostih (inkvina)
3. Fabularna piramida
4. Dvostruki dnevnik
5. Znam, elim znati, nauio/la sam
6. Grozdovi
7. Sociogram
8. Mrea diskusije
9. Debata
10. Interpretacijski grafikon, poredbeni grafikon, fabularni grafikon, karakteroloki
grafikon
11. T-tablica, leksika tablica, gramatiko-stilistika tablica, tematska tablica za
knjievni opus, interpretacijska tablica, karakteroloka tablica, tematska tablica
za knjievno djelo, dijakronijsko-sinkronijska tablica, problemska tablica
12. Voeno itanje i itanje s predvianjem
13. Vrua stolica i autorov stolac
14. Vennov dijagram
15. Metoda oznaivanja teksta
16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)
17. Razmisli i razmijeni
18. Knjievna pisma
19. Biopjesma
20. Metodiki bonus (literarna krialjka, literarna osmosmjerka, literarni kviz,
literarni kviz asocijacija, literarni rebus)
21. Pisanje kao odgovor na knjievnost
22. Nastavni oblici elni (frontalni) rad, pojedinani (individualni) rad, rad u paru
(tandemski rad), skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne
metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike, Naklada Ljevak, Zagreb,
2007, str. 38-62)
2TEORIJSKA RAZRADA NASTAVNIH METODA
1. ANOTACIJA-saeta karakteristika djela koja moe sadravati podatke o autoru, postanku djela, stilskoj
formaciji, poetici, temama djela, fabuli itd.
-odrednice anotacije prilagoavaju se knjievnoj vrsti djela te se prema potrebi skrauju ili
proiruju
-kad uenici/ce naue bitne znaajke anotacije, samostalno piu anotacije za lektirna djela po
vlastitom izboru
(primjer anotacije gore je naveden na temelju Nore Henrika Ibsena)
2. PETOSTIH (INKVINA)-jednostavan oblik saimanja knjievnog djela (proznog, poetskog i dramskog)
-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja
-ako uenici/ce nisu uope ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predoena
prije i tijekom rjeavanja zadatka na radnom listiu, grafoprozirnici i sl.
Pravila za pisanje petostiha
1. PRVI RED opis teme u jednoj rijei najee imenica
2. DRUGI RED opis teme u dvije rijei dva pridjeva
3. TREI RED tri rijei koje opisuju radnju najee tri glagolske imenice
4. ETVRTI RED fraza od etiri rijei koje izraavaju osjeaje u vezi s temom
5. PETI RED istoznanica, jedna rije, koja ponovno saima bit temeAlphonse de Lamartine: JEZERO
I noeni vjeno, u vjeitoj noi,bez povratka gnani spram obala skritih,zar u moru ljet neemo se moi ni dan usidriti?
O jezero! Jedna godina tek ode,a pred mile vale, koje bez nje gledam,gdje ona sjeae, na kamen kraj vode, ja sm evo sjedam.
I onda si tako bualo pod stijenomi razbijalo se o tvrde joj strane,a njoj vjetar prao tvojih vala pjenom noge milovane.
Jednu veer pamti? plovismo u muku,me vodom i nebom nigdje iva glasa,jedino se vesla ula kako tuku u skladu talasa.
3Najednom, glas neki, udan, posve blagos arobnih obala podigao jeku,val se primirio, a iz glasa dragog uh rijei gdje teku:
O vrijeme, ne leti! Vi, trenutci sretni, ne hitajte tamo!Pustite da slasti naih dana cvjetnih mirno uivamo!
Koliko nesretnih na zemlji vas moli: za njih brzo hajte;njima odnosite i dane i boli, sretne ne gledajte.
Jo koji trenutak zalud molim vrue, vrijeme ni da uje.Noi zborim: 'Lake!', ali ve svanue tamu rastjeruje.
Ljubimo se dakle! Ne gledajmo nita! Nek nas radost primi!ovjek nema luke, vrijeme pristanita, s njim teemo i mi.
O zavidno vrijeme, zar e pjani sati,kad nas ljubav sretnim valovima hrani,jednakom brzinom od nas otjecati ko nesretni dani?
Zar od njih ni traga nee biti vie?Zar zauvijek nesta tih asova sree?Vrijeme to ih daje, vrijeme to ih brie, zar ih vratit nee?
Vjenosti, prolosti, vi, dubine tamne,od otetih dana to tamo inite?Hoete l' nam vratit sve zanose plamne to nam ih grabite?
O jezero! stijene! pilje! umo slijepa!Vi tono vas vrijeme obnavlja i tedi,na tu no sauvaj, o prirodo lijepa, barem spomen blijedi!
Bilo u tiini tvojoj il u buri,jezero, u sjaju okolice tvoje,u jelama crnim, u hridima surim to nad tobom stoje.
Bilo u lahoru koji ume brodi,u umoru koji al alu predaje,u srebrnoj zvijezdi to u tvojoj vodi blijedim sija sjajem.
Vjetar to jaue, trska to umori,lagani mirisi u zraku i dahu,sve to vidim, ujem, diem, neka zbori: Oni se voljahu!
(s francuskog preveo Nikola Milievi)
Prvi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea
vrijemeprolazno nepovratno
sjeanje nestajanje nadanjesve u ivotu blijedi
prolaznost
4Drugi petostih na temelju pjesme Jezero Alphonsea de Lamartinea
sjeanjebolno tuno
osjeanje govorenje doivljavanjeova ljubav traje vjeno
patnja
3. FABULARNA PIRAMIDA-jednostavan oblik saimanja knjievnog djela (ponajprije proznog)
-metoda je primjenjiva tijekom interpretacije ili usustavljivanja
-ako uenici/ce nisu uope ili dobro upoznati s pravilima, ona im trebaju biti jasno predoena
prije i tijekom rjeavanja zadatka na radnom listiu, grafoprozirnici i sl.
1. ______________________
2. _____________ _____________
3. __________ __________ ___________
4. _________ _________ _________ _________
5. ________ ________ ________ ________ ________
6. _______ _______ _______ ________ ________ ________
7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______
8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______
Pravila za ispunjavanje fabularne piramide
Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedee:
1. ime glavnog lika,
2. dvije rijei koje opisuju glavni lik,
3. tri rijei koje opisuju mjesto radnje,
4. etiri rijei koje opisuju temu,
5. pet rijei koje opisuju prvi dogaaj,
6. est rijei koje opisuju drugi dogaaj,
7. sedam rijei koje opisuju trei dogaaj,
8. osam rijei koje opisuju rasplet (razrjeenje problema).
(Ako postoje samo dva dogaaja, onda iz piramide izbacujete sedmi red itd. Piramidu
prilagoavate konkretnoj fabuli.)
5Primjer na temelju Duge Dinka imunovia
1. Srna
2. razigrana djevojica
3. jesenja idila vinograda
4. beskrajna enja za slobodom
5. Grjehota, to vam nije sin!
6. Trei prema dugi, pada u movaru.
7. Serdar i Serdarovica bacaju se s tvrave.
4. DVOSTRUKI DNEVNIKOsobita prednost
Tom se tehnikom uenike potie na to da itaju promiljeno i pozorno te da ono to su
proitali poveu sa sobom i s pitanjima koja ih zanimaju. Osobito je korisna kad uenici
moraju kod kue proitati neki dulji tekst. Koristi se kod strunih i narativnih tekstova kao
aktivnost u fazama razumijevanja znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Predvieno vrijeme ovisi o duljini teksta koji ste odabrali za itanje. itanje teksta i pisanje
dvostrukog dnevnika moe se obaviti i izvan nastave, a u uionici se samo raspravlja o tekstu
i dnevnicima. U takvim sluajevima oekujte da e diskusija trajati izmeu petnaest minuta i
jednog sata.
Veliina grupe: itanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika individualni je zadatak. O
dvostrukim dnevnicima uenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili zajedno u
velikoj grupi.
Potrebno pripremiti
1. Nastavnici moraju pronai tekstove koje ele da njihovi uenici pozorno i
promiljeno proitaju. itanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika traje dulje nego
samo itanje teksta pa nastavnici za tu tehniku ne bi smjeli odabrati predugaak
tekst.
62. Uenicima treba pokazati kako se pie dvostruki dnevnik prije nego to se od njih
zatrai da ga vode. Nastavnici moraju pripremiti ogledne primjerke dvostrukog
dnevnika na grafoskopskoj prozirnici da bi uenici shvatili to trebaju raditi.
Redoslijed rada
1. Objasnite uenicima to je dvostruki dnevnik.
a) Po sredini praznog lista papira povucite okomitu crtu.
b) Na lijevoj strani zapiite dijelove teksta (citat) koji na itatelja ostavljaju snaan dojam. To
mogu biti injenice koje se ine osobito vanima, dogaaji koji itatelje podsjeaju na neto
to se dogodilo u njihovom ivotu, osobito lijep jezik, neto s im se itatelj ne slae, neto
to je bilo nejasno itd.
c) Na desnoj strani objasnite zato se odreeni citat itatelju uinio vanim (komentar). to je
to u citatu itatelja natjeralo da ga zapie? Na kakvo ga je razmiljanje navelo? to bi u vezi s
tim pitao?
Dvostruki dnevnik
Citat Komentar
2. Dajte uenicima tekst da ga proitaju i o njemu vode dvostruki dnevnik. Ponite s kraim
zadacima i postupno poveavajte duljinu tekstova koje e itati.
Recite uenicima najmanji broj zapisa koje od njih oekujete, npr. dva zapisa po stranici,
ukupno deset zapisa itd.
Kad se uenici vrate na nastavu, nakon to su dovrili svoje dvostruke dnevnike, neka o njima
porazgovaraju u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.
Pokupite dnevnike da biste ih proitali. To e vam pomoi da dobijete bolji uvid u to kako
uenici itaju i razumiju tekst.
Primjer dvostrukog dnevnika
Za svaki in Krmarice Mirandoline Carla Goldonija odaberi citat koji te se najvie dojmio. Svaki e citat
zapisati i objasniti zato si ga odabrao/la. Citat treba biti vaan za autora, lik ili poticajan za tebe kao
itatelja / itateljicu te biti vaan zbog ilustrativnosti za lik, dogaaj, ideju.
7Citat Razmiljanja, asocijacije, sudovi
Izvan kue ne vrijede naslovi,
novaca se hoe
(Fabricio govori konteu)
Oh, molim vas, gospodine vitee,
mudar ovjek postupa, kako mu
dolikuje. Nemojte se povoditi za
slabiima.
(Mirandolina govori vitezu)
Ljubomor je, gospodo, najsigurniji
znak ljubavi. Tko ne osjea
ljubomor, zacijelo ne ljubi.
(Mirandolina gospodi)
U dananje vrijeme se isto moe rei da vrijedi
ova izjava. Nije vano tko si i kakav si, nego
koliko ima novca. Tako da bih mogla rei da se
nije nita promijenilo te je to jo jedan primjer
svevremenosti te teme.
Koliko je u ljubavi mudrosti, a koliko ludosti, ne
moe se tvrditi. Kae se da mudar ovjek, kada
se zaljubi, postaje lud.
S ovim citatom se ne bih sloila te sam ga zato i
navela. Ljubomora je, po meni, znak
nesigurnosti. Ne mora biti ljubomoran da bi
dokazivao svoju ljubav, jer onaj koji te pravi
ljubomornim sigurno te ne voli.
5. ZNAM, ELIM ZNATI, NAUIO/LA SAMOsobita prednost
Tom se tehnikom uenici potiu da razmisle to znaju, to bi eljeli saznati te to su nauili
itanjem ili sluajui predavanje. Stoga se ta tehnika moe upotrebljavati u fazama evokacije
(znam / elim znati), razumijevanja znaenja (itanje teksta ili sluanje predavanja) ili
refleksije (nauio/la sam).
Najkrae trajanje
Ovisno o duljni teksta ili predavanja, nastavnik mora predvidjeti barem deset minuta za
popunjavanje stupca to znam, daljnjih deset minuta za stupac to elim znati te dovoljno
vremena kako bi uenici proitali tekst ili se odralo predavanje i popunili stupac to smo
nauili. Valja utroiti jo neto vremena na razgovor o onome to su zapisali u stupac to smo
nauili. To se moe napraviti na sljedeem satu.
Veliina grupa: ta se tehnika moe primjenjivati pojedinano, u paru ili u grupama u kojima je
do pet uenika.
8Potrebno pripremiti
Nastavnici moraju unaprijed razmisliti o tome koje bi predznanje uenici svakako morali
imati prije nego to krenu itati tekst ili sluati predavanje. Osim toga tekst nastavnicima mora
biti poznat kako bi uenike mogli usmjeriti prema nekim od pitanja na koje e tekst
odgovoriti. Potrebno je pripremiti tablicu na ploi ili na grafoskopskoj prozirnici.
Redoslijed rada
1. Pronai struni tekst ili pripremiti predavanje koje e uenici trebati razumjeti.
2. Pripremiti tablicu s trima stupcima na grafoskopskoj prozirnici (ili ju nacrtati na plou). U
prvi stupac upisati ZNAM, u drugi upisati ELIM ZNATI, a u trei NAUIO/LA SAM.
ZNAM ELIM ZNATI NAUIO / LA SAM
3. Prije nego to uenici proitaju tekst ili posluaju predavanje, recite im koja je tema pa
neka u velikoj grupi izvijeste to ve o toj temi znaju. Te informacije upiite u prvi stupac.
Prihvatite sve, ak i ono za to znate da nije tono. Potiite ih na raspravu i mogua
neslaganja.
4. Pitajte uenike to bi eljeli saznati o toj temi. Njihova pitanja upiite u drugi stupac. Ako
je bilo neslaganja ili razliitih miljenja o tome to znaju o temi, neka to budu pitanja za
drugi stupac. Ako ne budu postavljali pitanja na koja tekst ili predavanje odgovara,
usmjerite ih na ta pitanja tvrdnjama poput: Pitam se....
5. Zamolite uenike da proitaju tekst ili sluaju predavanje i pritom provjere je li ono to su
ve znali tono. Neka pokuaju odgovoriti na pitanja to su ih sami postavili i neka uoe i
neke druge vane informacije u vezi s temom. Zamolite ih da te informacije zapiu u
posljednji stupac.
6. Kad svi zavre s upisivanjem biljeaka u trei stupac, neka u malim grupama porazgovaraju
o onome to su saznali. Zatim neka odgovore na svoja pitanja i sve dodatne informacije koje
smatraju zanimljivima prenesu cijeloj grupi.
97. Aktivnost je mogue proiriti tako da se od uenika zatrai da sastave saetak u kojem e
upotrijebiti ono to su ve znali i ono to su o toj temi nauili proitavi tekst ili sluajui
predavanje.
8. Ako su uenici postavili pitanja na koje tekst ili predavanje nije odgovorilo, popriajte s
uenicima o nainima na koje bi se moglo doi do odgovora, pa im zadajte da to istrae u
razliitim grupama.
6. GROZDOVIOsobita prednost
Grozdovi predstavljaju vrstu tzv. kognitivnih mapa kojima se nastoji poticati strukturiranje i
prikazivanje odreenih spoznaja i njihovih odnosa. Znaajka grozdova je da je to
strukturiranje vrlo slobodno, odnosno nema nikakvih ogranienja osim to bi sve trebalo biti
povezano sa sredinjim pojmom. Takvo slobodno strukturiranje potie tzv. nelinearni oblik
miljenja koji je u bliskoj vezi s nainom na koji na mozak funkcionira.
Moe se rabiti u razliite svrhe i prije pouavanja novog gradiva i kao organizirano
ponavljanje nauenog i povezivanje s ve poznatim.
Kad uenici usporeuju svoje grozdove s grozdovima drugih pojedinaca ili grupa, imaju se
priliku osvjedoiti kako razliito ljudi mogu strukturirati i prikazati iste pojmove i njihove
povezanosti. To moe biti za njih dragocjeno iskustvo u razumijevanju razliitosti u
procesima miljenja kod ljudi.
Analiza grozdova nastavniku moe biti vrlo znaajna provjera razumijevanja odreenog
gradiva.
Najkrae trajanje: 15 minuta.
Veliina grupa: moe se primijeniti tako da svaki uenik izrauje vlastiti grozd, da ga izrauju
u paru ili maloj grupi (ne veoj od est lanova), a moe se katkad napraviti grozd i za cijelu
veliku grupu.
Potrebno pripremiti: sredinji pojam, temu ili pitanje, upute za rad, neki primjer grozda,
prazne papire za grupne grozdove, a uenici mogu pripremiti papire za vlastite grozdove.
Redoslijed rada: nakon to uenicima da uputu i na primjeru pokae to treba raditi, nastavnik
ispisuje u sredinji krug pojam, temu ili pitanje o kojem uenici trebaju razmisliti i izraditi
grozd.
Grozd se sastoji od oblaia u koje se upisuju pojmovi koji su sa zadanim pojmom, temom
ili pitanjem povezani i crtama ih se povezuje s njim. Na te pojmove, neposredno povezane sa
10
sredinjim, mogu se nadovezivati novi oblaii i one koji su znaenjem povezani treba
spojiti crtama.
Uenici trebaju upisivati u grozd sve ega se dosjete ne vodei mnogo rauna o pravopisu i
drugim ogranienjima. Ne smiju ograniiti koliinu pojmova, ideja ili veza. Zavravaju s
radom tek kad nastavnik da znak da je vrijeme isteklo ili vie nemaju ideja.
Ako je svaki uenik izradio vlastiti grozd, mogu u paru ili manjim skupinama usporediti svoje
grozdove i cijelu skupinu izvijestiti o glavnim slinostima i razlikama.
Ako uenici rade grozdove u malim grupama, svi bi trebali aktivno sudjelovati. Kad sve grupe
zavre s radom, lanovi mogu ukratko opisati to su uinili ili papiri s grozdovima mogu
kruiti meu grupama.
Ako je to vano u odnosu na postavljene ciljeve, trai se na ploi nacrtati grozd cijele skupine
uenika, odnosno grozd koji e obuhvaati sve dijelove svih grozdova koje su izradile
pojedine male
grupe.
7. SOCIOGRAM-sociogram je vizualno predstavljanje odnosa meu likovima knjievnoga djela
-uenici se za takav tip vizualnog prikazivanja slue razliitim simbolima, oblicima, slikama,
bojama i tipovima crta/strjelica
-upotrebljava se za uenikovo bolje razumijevanje odnosa meu likovima tijekom ili nakon
itanja
-kako radnja napreduje tijekom itanja uenici mogu prilagoavati sociogram novim
odnosima, dodavanjem naknadno uoenih kakrakternih crta, biljeenjem dodatnih sukoba itd.
FRANCUSKISIMBOLISTI
StephaneMallarme
PaulVerlaine
Arthur
Rimbaud
Charles
Baudelaire
Samoglasnici
Suglasja
Ars poetikaPjesnickoumijece
80-tihgodinaXIX. st.
Muzikalnoststiha
Inzistiranjena formi
11
-postoji mogunost da se naini jedan sociogram nakon itanja poetnih poglavlja ili inova
djela, a drugi na kraju proitanog (time se uenik usmjerava na analizu karakternoga i
fabularnoga razvoja)
-najbolje je kada uenici izrauju sociogram individulano ili u skupinama, a nikako se ne bi
smjelo dogoditi da cijeli razredni odjel izrauje samo jedan sociogram
-uenicima najprije treba pokazati nain organizacije sociograma pomou zajednikih
prijedloga koje uitelj sam najprije skicira na plou na temelju prethodno interpretiranog
knjievnog djela
-uenici mlae dobi prikaz mogu nainiti lijepljenjem ve nacrtanih likova i ispisanih rijei
-pozorno sluanje uenikih objanjenje u vezi sa sociogramom koji su izradili daje bogatu
povratnu informaciju o njihovim razmiljanjima, shvaanjima i zakljucima do kojih su doli
itanjem knjievnoga djela
IZGLED SOCIOGRAMA
-glavni je lik smjeten u sredite sociograma, a ostali likovi oko njega
-prostorni razmjetaj likova trebao bi doaravati prirodu odnosa likova s glavnim likom, ali i
osobitosti njihovih meusobnih odnosa
-razliiti tipovi crta/strjelica naznauju karakteristinost veza meu likovima (prijatelj
neprijatelj; nadreenost podreenost; jakost slabost itd.)
-na poetku izrade organiziranje sociograma trebali bi uenicima olakati papirii s imenima
likova koji se poloajno lako mijenjaju po eljama i zamislima uenika
-jednom kad se utvrdi kostur prostornoga smjetaja, ueni pristupaju izradi sociograma u
obliku plakata
UPUTE ZA IZRADU SOCIOGRAMA
-glavne likove stavite u sredite prikaza
-prostorna udaljenost meu likovima trebala bi odraavati psiholoko-emocionalnu distancu
meu njima
-simboli, oblici i veliina prikazanog lika morali bi metaforiki prikazivati njegovu osobnost,
vanost, snagu, slabost itd.
-smjer odnosa meu likovima obiljeuje se crtom/strjelicom s kratkom naznakom (iznad nje)
o prirodi odnosa (strjelice i/ili crte mogue je upotrijebiti za kreativno izraavanje razliitosti
odnosa pa su velike mogunosti njihovih oblika: valovitost, isprekidanost, debljina i sl.)
-vaniji odnosi naznauju se punim crtama/strjelicama, a posredniji odnosi isprekidanim
crtama/strjelicama
12
-aktivne likove potrebno je zaokruiti punom crtom, a neaktivne i odsutnije likove
isprekidanom crtom
-likovi koji podravaju glavni lik stavljaju se na njegovu stranu, a antagonisti na suprotnu
stranu
-atmosfera/tema ilustriraju se bojom i simbolima
-motivacija lika moe se doarati karakteristinom rijei/ sintagmom/ reenicom u prostoru
namijenjenom za prikaz toga lika
-izvan kruga koji oznauje lik mogu se nalaziti prikazi sila koje utjeu na njega
SOCIOGRAM ZA FEDRU JEANA RACINEA
OBJANJENJE SOCIOGRAMAFrancuska klasicistika tragedija Fedra sastoji se od pet inova. Zato sam prikazala pet likova koje
smatram najbitnijima (Fedra, Enona, Tezej, Hipolit i Aricija). Fedra je glavni lik i nalazi se u sreditu
sociograma. Prikazala sam ju poput crno-bijele maske jer se u njoj isprepleu svjetlo i tama, izmjenjuju se
dobro i zlo. Ona voli posinka, ali zna kako grijei te osuuje samu sebe ubivi se otrovom. Maska produbljuje
13
Fedrin lik jer oznaava razotkrivanje pred Hipolitom u trenutku priznanja ljubavi prema njemu. Fedra je
povezana s Enonom koja je dadilja i koja ju je poticala na priznanje ljubavi Hipolitu. Ona Fedru izvlai iz
neugodne situacije i lae Tezeju kako zapravo Hipolit voli Fedru, a ne Fedra njega. Enonu sam prikazala kao
more i valove jer je uzrokovala burnu situaciju, a i ubila se bacivi se u more. Odvojena je od ostalih likova i
nalazi se pri dnu socograma jer predstavlja Fedrin, u dubini skriven alter ego. Povezanost izmeu Enone i
Fedre u oba je smjera, ali je naruena valom koji oznaava promjenjivost odnosa. Fedra i Tezej povezani su
kao ena i mu; strjelica ide u oba smjera, no na njoj se nalazi trnje kako bi se doarala naruenost njihova
odnosa. Tezej je ratnik i junak i zato sam ga prikazala u obliku tita i koplja. Tezeja i Hipolita povezala sam
lancem. U ovom sluaju lanac nije simbol ropstva, ne oznaava zarobljenitvo, ve neraskidivu vezu oca i sina
budui da se Tezej kaje nakon Hipolitove smrti. Hipolita sam prikazala kao sunce jer je bio dobar, plemenit,
astan i pravedan. Nije imao niti jednu manu, dakle, u sebi nije nosio nita crno pa je simbolika njegovoga lika
svjetlost. U drugom prizoru etvrtoga ina Hipolit ocu govori kako je istoa njegova srca sjajnija od
sunca, to znai da sam sebe usporeuje sa suncem. Fedra je povezana s Hipolitom jer je zaljubljena u
njega, no on nju ne voli i zato strjelica ima samo jedan smjer od Fedre prema Hipolitu. Izmeu njih nalazi
se Hipolitov ma kojim se Fedra pokuala ubiti. Iako joj to nije uspjelo, njezino je srce ostalo probodeno jer
joj Hipolit ne uzvraa ljubav i ovdje sam ga prikazala crnim. Srce je crno i zbog toga to je Fedrina ljubav
prema Hipolitu na neki nain bila incestna. Ariciju sam prikazala kao bijelo srce jer je bila dobra, a crta
izmeu nje i Hipolita u oba je smjera jer je ljubav bila uzajamna. Pojaana je srcima umjesto strjelicama
upravo zato kako bi se ta ljubav naglasila. Veza je izmeu Tezeja i Aricije dvostruka: prvi sam odnos
prikazala munjom i naznaen je brojem 1 jer je Tezej Ariciju isprva drao u zarobljenitvu i nije ju volio.
Drugi je odnos prikazan lancem i naznaen je brojem 2, a predstavlja neraskidivu vezu oca i keri budui da
je Tezej uvidio koliko je Aricija voljela njegovoga sina i na kraju ju je prihvatio kao vlastitu ker. (Ivana
Dumani)
8. MREA DISKUSIJEOsobita prednost
Ta tehnika od uenika zahtijeva da dobro promisle. Ona potie kritiko miljenje i paljivu
analizu argumenata. Moe se upotrebljavati pri itanju strunog i narativnog teksta ili se moe
raditi kao aktivnost prije itanja. Obino se primjenjuje u fazi refleksije.
Najkrae trajanje
Ta e aktivnost trajati izmeu etrdeset pet i ezdeset minuta, ovisno o duljini trajanja
diskusije i veliini grupe. Ako je diskusija povezana s neim to su uenici itali, mora se
pridodati i vrijeme potrebno za itanje. Ono se moe obaviti i prije nastave.
Veliina grupe: ta se tehnika moe raditi u parovima, grupama od etiri uenika i s cijelom
grupom.
14
Potrebno pripremiti
Nastavnici moraju pripremiti kontroverzna pitanja na koja se odgovara s da ili ne, koja e
uenici prodiskutirati. Uenicima bi morala biti zanimljiva, a to mogu biti pitanja u vezi s
onim to su itali, u vezi s nekim lokalnim problemom ili s openitim etikim problemom iz
odreenog podruja.
Redoslijed rada
1. Pripremite mreu diskusije s pitanjem u sredini, s prostorom na lijevoj strani u koji e se
upisivati razlozi za negativan odgovor i s prostorom na desnoj strani u koji e doi razlozi za
potvrdan odgovor. Na dnu mree ostavite mjesta za zakljuak.
MREA DISKUSIJE
2. Uenici u parovima navode sve svoje razloge za NE i DA.
3. Svaki par uenika pridruuje se drugom paru pa usporeuju razloge. Nakon diskusije
uenici dodaju razloge na svoje popise.
4. Uenici, svaki za sebe, odluuju to misle o tom pitanju.
5. Svi koji su se odluili za nijean odgovor odlaze na jednu stranu uionice, a oni koji su
odgovorili potvrdno na drugu.
6. Svaka strana u sedam do deset minuta odreuje najjae argumente.
7. Po jedna osoba sa svake strane u tri minute iznosi razloge za potvrdan, odnosno nijean
odgovor.
PITANJE____________________________________________________________________________
RAZLOZI______________________________________________________________________________________________________________________________
ZAKLJUAK
RAZLOZI______________________________________________________________________________________________________________________________
NE DA
15
8. Nakon to se iznesu uvodne tvrdnje, svi se mogu ukljuiti pobijajui argumente, iznosei
dodatne argumente i traei pojanjenje. Te bi se primjedbe trebale ograniiti na po jednu
minutu.
9. Kod iznoenja primjedaba valjalo bi uspostaviti neka osnovna pravila: uenici ne smiju
jedan drugog prekidati i moraju biti pristojni.
10. Svaki uenik kojeg je druga strana uspjela uvjeriti svojom argumentacijom, moe prijei
na drugu stranu uionice i prikljuiti se drugoj grupi.
11. Nakon toga uenik svaki za sebe pie svoje zakljuke u svoju mreu diskusije.
Primjeri pitanja za organiziranje mree diskusije
Je li ljubav Fedre iz istoimene tragedije Jeana Racinea samo udnja ili prava ljubav? Je li Majka Hrabrost iz istoimene drame Bertolta Brechta beskrupulozna ratna
profiterka?
Je li Hamlet zaista lud?
9. DEBATAOsobita prednost
Pod debatom kao vrstom edukativne rasprave podrazumijeva se neslaganje u kojem dvije
strane zauzimaju suprotstavljene pozicije o nekom problemu i pokuavaju uvjeriti suca ili
publiku da je njihovo stajalite nadmono onom drugom. Debata je vjerojatno najsloeniji
oblik rasprave iz vie razloga. U njoj uvijek netko zastupa stranu za, tzv. afirmacijsku
stranu, a netko suprotstavljenu stranu protiv, tzv. negacijsku stranu. Prema pravilima, strana
koju e sudionici debate zastupati odreuje se po sluaju neposredno prije debate, a time i
neovisno o osobnim stajalitima debatanata. To znai da se sudionici uvijek moraju pripremiti
za zastupanje i jedne i druge strane te esto zastupati stavove s kojima se ne slau.
Najkrae trajanje: najmanje 45 minuta.
Veliina grupa: cijela skupina, ali s razliitim zadacima.
Potrebno pripremiti
Debata e biti uspjena ako je teza koju se zastupa ili opovrgava tako formulirana da niti
jedna strana nije u prednosti. Kako bi se to sprijeilo, poeljno je da nastavnik kao dio
pripreme pokua sam zastupati obje strane.
Debata je rasprava u kojoj je unaprijed odreeno koliko je vremena predvieno za pojedinog
sudionika, kojim redoslijedom debatanti izlau svoja obrazloenja, ispituju sugovornike,
16
dovode u pitanje suprotstavljena obrazloenja i osnauju svoja. Broj sudionika je takoer
unaprijed odreen i on se kree u postojeim oblicima natjecateljskih debata od jedan do
etiri sa svake strane.
Kad nastavnik odlui primijeniti debatu, raspoloivom vremenu mora prilagoditi broj
sudionika i trajanje njihovog sudjelovanja u debati, a obino se predvidi i vrijeme za
dogovaranje lanova iste strane izmeu njihovih nastupa.
Za debatu se preporua da najvei dio pripreme uenici obave kao neki domai zadatak jer je
kolski sat prekratak da bi se debata mogla pripremiti, odrati i suditi. U pripremu se moe
ukljuiti sve uenike na neki nain, ali sudjelovati u debati moe samo ogranien broj.
U razliitim oblicima debate govori pojedinih sudionika traju od 4 do 8 minuta, a u nekima su
predviene i mogunosti meusobnog ispitivanja za vrijeme ili izmeu govora. Kad e se
meusobno ispitivanje dopustiti, koliko e trajati, prema kojim pravilima e se provoditi,
takoer treba unaprijed odrediti.
Moe se dopustiti da se u odreenom dijelu debate ukljuuje i nekoliko govornika iz publike
vrlo kratkim govorima ili pitanjima.
Kad su sva navedena pravila odreena i debatanti dobro pripremljeni, debata bi trebala trajati
upravo koliko je predvieno. Govornicima se u debati ne doputa da prekorae vrijeme, ve ih
se nekim zvukom prekida kad zavre reenicu koju su govorili kad je vrijeme isteklo. Voditi
rauna o vremenu je zadatak mjeritelja vremena. On se moe dogovoriti s debatantima kako
e im pokazivati istjecanje vremena za govor i oznaiti kraj govora. Najee se preostale
minute govora pokazuju brojem uzdignutih prstiju, a govornika koji ne staje uutkava se
lupkanjem po klupi.
Izmeu govora i meusobnih ispitivanja moe se predvidjeti i vrijeme za dogovaranje lanova
ekipa. Najee se odredi koliko svaka ekipa moe ukupno upotrijebiti vremena za to, a
preputa joj se da odlui koliko e i kad potroiti prije govora svog lana i prije nego njezin
lan ispituje.
Osim onih koji raspravljaju, u debati u pravilu sudjeluju suci unaprijed odreeni, uvijek
neparni broj, ali se mogunost sudjelovanja u suenju moe dati i publici.
Poeljno je da u debati postoji jo jedna uloga, a to je uloga voditelja debate koji pozdravlja
sve prisutne, najavljuje debatu i tezu, predstavlja debatante, daje rije govornicima, zahvaljuje
debatantima, sucima i publici na njihovu sudjelovanju ili podrci.
Pred plou se mogu staviti dvije klupe i odgovarajui broj stolica gdje e sjediti debatanti, dok
svi ostali mogu sjediti na uobiajen nain. Suci obino sjede u prvim klupama, a mjeritelj
vremena mora sjediti tako da ga svi debatanti dobro vide.
17
Redoslijed rada
Nastavnik na neki nain odredi tko e to biti u debati debatant, sudac, mjeritelj vremena,
voditelj debate ili publika i zamoli da se rasporede na svoja mjesta. Prepusti zatim voenje
debate onom ueniku koji je dobio taj zadatak.
Natjecateljska debata
Taj oblik debate primjenjuje se u radu osnovnokolskih i srednjokolskih debatnih klubova
kao izvannastavna aktivnost. Debata izmeu dviju trolanih ekipa moe ukljuivati:
govor prvog lana (1+) afirmacijske ekipe (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje trei lan negacijske ekipe (3-) ispituje prvog lana
afirmacijske (1+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor prvog lana negacijske (1-) strane (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje trei lan afirmacijske ekipe (3+) ispituje prvog lana
negacijske (1-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor drugog lana afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje prvi lan negacijske ekipe (1-) ispituje drugog lana
afirmacijske (2+) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor drugog lana negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje), meusobno ispitivanje prvi lan afirmacijske ekipe (1+) ispituje drugog lana
negacijske (2-) ekipe (vrijeme za dogovaranje),
govor treeg lana afirmacijske (3+) ekipe (vrijeme za dogovaranje), govor treeg lana negacijske (3-) ekipe.
Kad debatanti zavre, svi bi suci trebali imati papirie na kojima e, skrivajui od pogleda
drugih, upisati slovo A ako misle da je afirmacijska ekipa bila bolja ili N ako daju svoj glas
negacijskoj ekipi. Kad se prebroje sudaki glasovi i time dozna tko je bio bolji, suci trebaju
obrazloiti svoju odluku. Ako se odlui da su svi uenici suci, tad obrazlae svoju odluku
barem dvoje koji su razliito odluili.
Suci bi trebali odluivati tko je uvjerljivije zastupao svoju stranu za ili protiv, nastojei
zanemariti koliko su pojedina izlaganja u skladu ili neskladu s njihovim osobnim stavovima,
to se zna da nije lako. Odluke trebaju donositi neovisno i one se najprije zbroje i otkriju.
Nakon toga bi suci morali obrazloiti to je utjecalo na njihovu odluku i rei debatantima to
im se i zato svidjelo u njihovom zastupanju. Vano je da to uine na to obzirniji i pouniji
nain. Glavni zadatak sudaca je da pri davanju povratnih informacija budu i djeluju
podravajue i ohrabrujue, ak i kad istiu pogreke i propuste. Dok to suci rade, debatanti
smiju samo sluati, a kad suci zavre, mogu razgovarati sa sucima ako im to oni dopuste.
18
U primjeni debate dobro je od samog poetka ustrajati na strogom potivanju svih pravila jer
su ona doista vana za kvalitetu rasprave. Sudjelovati u debati je jako zahtjevno i treba
uvaavati svakog tko ima hrabrosti u tome se javno iskuati. Koliko je debata zahtjevna, bilo
bi dobro da nastavnici osjete najprije osobno u nekoj situaciji prije nego je ponu provoditi u
nastavi. Na poetku je obino uspjeh ako neiskusni govornici uspiju govoriti jednu do dvije
minute (od predvienih pet ili est) i rei to je najvanije.
Brza debata
U njoj sudjeluju samo dva debatanta. Jedan je afirmacijski, drugi negacijski. Debatanti su se
pripremili za debatu: teza im je najavljena ranije. Svaki je debatant prikupio argumente i za
afirmacijsku i za negacijsku stranu. Voditelj kockom odreuje tko e biti afirmacijski, a tko
negacijski debatant.
1. Afirmacijski debatant objanjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu
je ogranieno na 90 sekundi.
2. Negacijski debatant napada argumente afirmacijskoga postavljajui mu pitanja kojima ga
nastoji dovesti u proturjeje i oslabiti ili sruiti njegove argumente. Vrijeme mu je ogranieno
na 60 sekundi.
3. Negacijski debatant objanjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu
je ogranieno na 90 sekundi.
4. Afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga postavljajui mu pitanja kojima ga
nastoji dovesti u proturjeje i oslabiti ili sruiti njegove argumente. Vrijeme mu je ogranieno
na 60 sekundi.
5. Debatanti iznose svoje zavrne govore. Svaki ima 45 sekundi vremena. Prvo govori
afirmacijski, a zatim negacijski debatant.
6. U zavrnom govoru svaki debatant ponavlja i saima svoje glavne argumente i dopunjuje ih
osporavanjima protivnikovih argumenata koja je dokazao ispitujui ga. U zavrnome govoru
nije doputeno unositi nove argumente.
KORACI I VRIJEME ZA BRZU DEBATU
Afirmacijski govornik - uvodni govor
(90 sekundi)
2. Negacijski govornik napada pitanjima
(60 sekundi)
3. Negacijski govornik - uvodni govor
(90 sekundi)
4. Afirmacijski govornik napada pitanjima
19
(60 sekundi)
5. Afirmacijski govornik - zavrni govor
(45 sekundi)
6. Negacijski govornik zavrni govor
(45 sekundi)
10. GRAFIKONI
INTERPRETACIJSKI GRAFIKON
(Slavko Kolar: Breza)
KADA?Kasna jesen, razdoblje izmeu dva svjetska
rata.
GDJE?
Labudan brdo, selo Bikovac, kua br.27
(podruje Vukomerikih gorica, juni i
jugozapadni dio Turopolja).
TO?U prvom planu je tuna sudbina
mlade seoske ene kojoj
bezuvjetna ljubav daje snagu da
strpljivo i pokorno podnosi teinu
ivota i beutnost svoga mua.
Shrvana grubou okoline Janica
umire, ali samo osam dana nakon
Janiine smrti, Marko se susree s
Janicom (brezom), u njemu se
budi savjest i osjeaj krivnje.
ZATO?Janiina nesretna sudbina
posljedica je ivota u zatvorenoj
materijalno i duhovno siromanoj
sredini koja nije poznavala ljubav.
U takvoj sredini Janica, simbol
bezuvjetne ljubavi, nije mogla
opstati.
TKO?Janica i Marko sredinji likovi
Janica je tragian lik mlade seoske ene koju je ubila teina ivota i beutnost njezina mua.
Simbol je pravih i neunitivih vrijednosti (ljubavi i ljepote).
Marko je Janiin mu zaokupljen sporednim vrijednostima i prolaznim uitcima, prekasno
postaje svjestan da je zauvijek izgubio ono to ivotu daje smisao (ljubav).
BREZA
20
21
FABULARNI GRAFIKON
(Eugen Kumii: Zaueni svatovi)
Brodolom u istarskomgradiu Luica.
Mornara Matu Bartoliaspaava Antonio.
Mato se oporavlja u kui abarievih,gdje ga njeguje Marija, ki Antunaabaria. Izmeu njih se raa ljubav.
U Mariju je zaljubljen i Antonio,siroe koje su abarievi uzeli uzatitu, ali i Alfred Salleti koji ju
pokuava pridobiiti silom.
Antonio spaava Mariju od Alfreda inaruava ugled obitelji Saletti. Alfrednaruuje Antonijevo ubojstvo.
Dok Alfred straari Marku iElviri, u samoobrani ubija Alfredai bjei.
Antonio saznaje da je sin MarinaSalettija.
andari na zahtjev M.Salettijauhite Matu Bartolia i Markaabaria. Antonio se predaje.
Doznaje se istina o Antonijevomporijeklu. Sudac oslobaaAntonija.
Vjenanje Marije i Mate, Markoalje Antonija Elviri.
M. Saletti puca u Antonija, a ovaj gaiako ranjen ubije noem. Nakonnekoliko dana pronalaze mrtvogAntonija.
22
KARAKTEROLOK GRAFIKON
(Boidar Prosenjak: Divlji konj)
11. TABLICEOsobita prednost
Jednostavne za primjenu uz veliku mogunost prilagoavanja najrazliitijim ciljevima
pouavanja.
Najkrae trajanje: 10 minuta, ali ovisi o sloenosti zadatka.
DIVLJIKONJ
buntovan
odan
uporan
- od djetinjstva pokazujeotpor i neposlunostZakonu kojim je stadoustrojeno- tenja za samostalnou islobodom
- nemiran duh navodi ga nanesmotrene postupkedovodei sebe i druge uopasnost
- odanost Gospodaru nakon to ga spaavaod pogibelji- skrb za obitelj, tj. svoju kobilu Zvijezdu iker Gezu
- prijateljstvo s nekadanjim najveimsuparnikom arcem- uvanje uspomene i potovanje vlastitogoca koji ga, kao glas savjesti, vodi krozteke trenutke njegova ivota
- odluan u svojim postupcima,ustrajan u namjeri da budeneovisan- nikada ne posustaje predpreprekama i potekoama nakoje nailazi
- eljan uenja i stjecanjavjetina- tijekom zaotoenitva upodzemlju jedini se trudiopronai izlaz i nastojaopoticati ostale konje napobunu
23
Veliina grupa: uenici mogu tablice ispunjavati pojedinano ili u paru ili maloj skupini, a
moe se primijeniti i s cijelom skupinom.
Potrebno pripremiti: zadatak, uputu za rad, primjer odreene tablice na ploi.
Redoslijed rada: nakon to se uenicima objasni to trebaju raditi, nastavnik to moe na
primjeru i pokazati.
Od uenika se moe traiti da kategoriziraju neke podskupine, odreuju se prema nekoj
pojavi, sami stvore tablice s vie ulaza, to ukljuuje vrlo sloen opis, a time i vrlo duboku
razinu obrade, odnosno razumijevanja tog dijela gradiva i mnoge druge.
Kad uenici zavre s radom, tablice se mogu usporeivati, itati pred cijelom skupinom
ueniak , ispunjavati zajedniku na ploi.
T-TABLICARazvrstajte pozitivne i negativne likove iz Zlatarevog zlata Augusta enoe.
Pozitivni likovi Negativni likovi
24
LEKSIKA TABLICA
LEKSIKPISAC I DJELO
VULGARIZMI ARGONIZMI DIJALEKTIZMI
guzica tamburatinigdita
drocati se mile-laleenicaava
guzata stani-panipobiga, sakrija sedi
isprdak gubicamlikotute
dupe uotakaprestava
posrani zdipitiovikposal
Ivo Brean: PredstavaHamleta u selu MrduaDonja
kurvaa grijati strinuliposvrija
GRAMATIKO-STILISTIKA TABLICA
PISAC I DJELO TEKST STILEMO bijelih kulah svijetlilo se vije bijelih kulahDragotan hladak povrh vala die dragotan hladakAl u no crnu stri veliajno veliajno
edance milo drijema joj nagrudi
edance
Sred vreve silne crnijeh talasa crnijeh
August enoa: propast Venecije
A vijee? Sjedi, drhtnu, jedvadie
drhtnu
25
TEMATSKA TABLICA ZA KNJIEVNI OPUS
PISAC TEMATIKA DJELO (izbor) KNJIEVNA VRSTAAntunGustavMato
Rat, politikaPejsa i povijestLjubavSanLjubavLjubavPejsaRodoljubljeSmrt, bol, ljepotaPejsaLjubavDomoljublje, rativotivotivot
Iz primorjaOko LoboraCvijet sa raskraMo savijestiCamaoSuzaNotturnoDomovini iz tuineUtjeha koseJesenje veeMistian sonet1909.Pjesme Dragutina M. DomjaniaVerlaineov ivotAugust enoa
PutopisPutopisPripovijetkaPripovijetkaPripovijetkaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaPoezijaKritikaEsejlanak
INTERPRETACIJSKA TABLICA
STIHOVI OSJEAJI, PROIVLJAVANJA
Gledo sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu. Prisjeanje,vizija mrtve drage, sjetnost i pomalo tuga(reenice vrlo kratke, kao da ih izgovara s nevjericom)
U dvorani kobnoj, u idili cvijea Sjetnost i odreena bol (= kobna dvorana); idilacvijea = prizor kao u snu, pomalo smirujui, bajkovit
Na visokom odru, agoniji svijea Nastavlja se sjetno nabrajanje pomalo pomuenesvijesti, nestvarno; i svijee kao da su pred smrt ( =agonija (vrlo bitna rije u cijelom prizoru!)
Gotov da ti predam ivot kao rtvu Iskazuje svoje najdublje osjeaje / svoju ljubav; elisvoj ivot predati njoj; shrvanost, tuga, potitenost
Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam staoU dvorani kobnoj, punoj smrti krasne.
Kao da se hoe pribrati, unato shrvanosti suzdrao seod suza, previe je zapanjen,skamenjen tim prizorom;uz alost osjea se neko divljenje,velianje smrti (= punoj smrti krasne); san
Sumnjajui, da su tamne oi jasne. Nada i sumnja da je draga moda iva,da samo spava;(kao da su joj oi ive / gledaju ga!)
Odakle mi nekad bolji ivot sjao. Uspomene draga mu je uljepavala ivot (ivio zanju), ljubav i sjetnost (s tunim prizvukom)
Sve ba, sve je mrtvo: oi, dah i ruke Opet zapada u oaj; beznae, bol, pomalo nevjericaSve, to oajanjem htjedoh da oivimU slijepoj stravi i u strasti muke
Oaj i nevjerica, hoe nai 'izlaz'; preplavljen jeemocijama, depresija
U dvorani kobnoj, mislima u sivim Ta dvorana / taj prizor kao da u njemu budi ogorenje;istodobno neka praznina, kao da e pokleknuti
Samo kosa tvoja jo je bila iva,Pa mi ree: - Miruj! U smrti se sniva.
( = sam naslov pjesme!..) Iznenadno smirenje, smrt =san misli da ga draga nije napustila u potpunosti;njenost; sav taj mir i melankolija su ga umirili, pruilimu UTJEHU
26
KARAKTEROLOKA TABLICA
PISAC IDJELO
LIK KARAKTERISTIKEPOSTUPCI,SITUACIJE,
RIJEI,REENICE
RankoMarinkovi,Glorija
Glorija /SestraMagdalena /Jagoda
1. tri imena: svjetovno, cirkusko i crkveno2. bez vanjske karakterizacije (pisac samo
kae da je lijepa)3. nije pokreta, nego rtva drame4. lutka, instrument u rukama najbliih
mukaraca5. rastrgana izmeu ljubavi, poslunosti i
sebe same6. ljudska pobuna vraa ju iz jednog sustava
u drugi iz kojeg je ranije pobjegla7. sebe pronalazi u smrti
Vaa je ljubavionako neka udnamjeavina straha idjeje okrutnosti...Vi ste jedno takvookrutno dijete kojerazbija igraku uasu kada mu jenajdraa. (129)
Vi ste u zabludi,asni oe, kadamislite da sam jevaa velika lutkakojom se eliteigrati Majke Boje!Svrila se igra, donJere. (126)
TEMATSKA TABLICA ZA KNJIEVNO DJELOPisac Djelo Tematika Epizoda u kojima se oituje tema
1. Ispraznost
razoaranog ovjeka
Vronski razmilja o izgubljenoj ljubavi.
2. Nada u svjetliju
budunost
Vronski sudjeluje u ispraaju srpske vojske u rat u
Hrvatskoj.
3. Osjeaj pripadnosti Vronski se pridruuje srpskim trupama u
Hrvatskoj.
4. Osjeaj krivnje Vronski osjea krivnju zbog Anine smrti.
5. Nemo Pokolj na Ovari
6. Sonja Vronski upoznaje Sonju.
7. Konana odluka Oprotajno pismo majci
Nedjeljko
Fabrio
Smrt Vronskog
8. Katarza Vronski tri kroz minsko polje osjeajui sreu
zbog skorog susreta s Anom.
27
DIJAKRONIJSKO-SINKRONIJSKA TABLICA (KRITIKI REALIZAM)
GODINA PISAC I DJELO
1880.EUGEN KUMIIANTE KOVAIIVO VOJNOVI
SluajBjei-hajkaGeranium
1881. EUGEN KUMII Olga i Lina1882. ANTE KOVAI
EUGEN KUMIIFikalPrimorci
1883. EUGEN KUMII Zaueni svatovi1884. EUGEN KUMII
KSAVER ANDOR GJALSKIGospoa SabinaIllustrissimus Battorych
1885. EUGEN KUMII Sirota1886. ANTE KOVAI Meu abari1887. FRAN MAURANI
KSAVER ANDOR GJALSKILieU noiJanko Borislavi
1888. JOSIP KOZARAC Mrtvi kapitali1889. VJENCESLAV NOVAK Podgorske pripovijesti1890. EUGEN KUMII
JOSIP KOZARAC
SestreObiteljska tajnaDonna Ines
PROBLEMSKA TABLICA
BROJ EPIZODA PROBLEMI
1. Iviino buenje u Laurinoj sobi Moral gradskog ivota. Erotika.2. Mecena ui sveani govor Ogranienost i neobrazovanost.3. Gozba u Meceninu domu Hedonizam. La i pretvaranje.4. Laurino djetinjstvo Gradska periferija. Mrana slika
ivota.
12. VOENO ITANJE I ITANJE S PREDVIANJEMVOENO ITANJE
Osobita prednost
Ta se tehnika najee rabi kad uenici itaju narativne tekstove. Ona ih aktivno ukljuuje u
priu jer stalno predviaju to e se dogoditi i provjeravaju jesu li njihova predvianja bila
ispravna. Kako bi mogli predviati, uenicima mora biti poznata struktura prie, likovi i
mogua motivacija. Zato dok itaju, moraju moi donositi zakljuke. Ta se tehnika obino
upotrebljava kod narativnih tekstova u fazama razumijevanja znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Vrijeme koje je potrebno za tu tehniku ovisi o duljini prie koju uenici itaju. Nastavnik e
na nekoliko mjesta uenike prekinuti u itanju radi diskusije i predvianja. Svaki takav prekid
28
trajat e pet do deset minuta. Razgovor o prii nakon to su je uenici proitali trajat e
otprilike petnaest minuta.
Veliina grupe: to je tehnika koju vodi nastavnik. Moete ju raditi s cijelom grupom ili s
malim grupama.
Potrebno pripremiti
1. Nastavnik mora pronai priu koja po teini odgovara uenicima.
2. Nastavnik mora odrediti kljuna mjesta u prii na kojima e uenike prekinuti u itanju i
zatraiti ih da predvide to e se sljedee dogoditi. (Lake je ako se ta mjesta nalaze na kraju
stranice kako uenici ne bi pali u iskuenje da itaju unaprijed prije nego to je zavrio
razgovor u kojem predviaju nastavak.)
Redoslijed rada
1. Prikladnom motivacijom pobudite zanimanje za priu te uenicima dajte potrebno
predznanje prije nego to ponu itati.
2. Proitajte naslov i ime autora prie. Zamolite uenike da predvide o emu se u prii radi.
Ako to bude potrebno, proitajte na glas prva dva ili tri odlomka pa zapitajte uenike to misle
o emu bi se u prii moglo raditi. Pitajte ih zato to misle.
3. Neka uenici proitaju dio prie do prvog prekida. Pitajte ih jesu li se njihova predvianja
ostvarila te ele li promijeniti svoja predvianja. Neka vam ponovno objasne zato to
predviaju. Neki e nastavnici kod svakog prekida postavljati pitanja u kojima e pitati
uenike to se dogaa u prii i to misle o likovima. Cilj je tih pitanja uenike natjerati da
bolje promisle o prii i razjasniti sve nejasnoe koje se moda pojave.
4. Nastavite itati do drugog, treeg i etvrtog prekida. Svaki put zatraite od uenika da vam
kau svoja predvianja i pitajte ih ele li ih mijenjati.
5. Kad su svi proitali priu, zamolite uenike da porazgovaraju o njoj. Neka izraze svoje
osjeaje i uspostave veze s vlastitim ivotom i iskustvima koja imaju s knjievnou. Zatim
neka govore o svojim predvianjima, razlozima za njih te jesu li im se ona pokazala tonima.
ITANJE S PREDVIANJEM
Osobita prednost
Ta je tehnika vrsta voenog itanja koja potie uenike da vrlo pozorno itaju tekst
provjeravajui svoja predvianja o dijelovima teksta. Usporeivanje vlastitih predvianja o
tekstu i onoga to je stvarno napisano poveava i interes za itanjem teksta, ali pridonosi i
razumijevanju i provjeri vlastitog razumijevanja.
Najkrae trajanje: ovisi o duljini teksta, ali najmanje tridesetak minuta.
29
Veliina grupe: u cijeloj grupi uz razmjenu u parovima i malim grupama ili samostalno izvan
nastave.
Potrebno pripremiti: treba pripremiti tekst koji e uenici itati, mjesta na kojima e u itanju
zastajati i uputu o zadatku. Svatko mora imati i tablicu koja sadri tri stupca, a broj redova
ovisit e o broju prekida u tekstu:
TABLICA PREDVIANJA
PRVI DIO
to mislite da e se dogoditi? Kakvim dokazima raspolaete? to se dogodilo?
DRUGI DIO
to mislite da e se dogoditi? Kakvim dokazima raspolaete? to se dogodilo?
TREI DIO
to mislite da e se dogoditi? Kakvim dokazima raspolaete? to se dogodilo?
Stanke u itanju, kao i njihov broj, treba birati vrlo pozorno kako bi se uenike to vie
motiviralo, ali takoer i da im se da prilika da u tekstu nau dokaze na kojima e temeljiti
svoja predvianja.
Redoslijed rada
Uenicima se objasni da e itati odreeni tekst tako da e na oznaenim mjestima prekidati
itanje. Kad prekinu itanje, nastojat e predvidjeti to e se u tekstu dalje dogaati i to svoje
predvianje zapisati u prvi stupac tablice. U drugi e stupac uenik napisati to ga je u tekstu
navelo da to predvia, a zatim e nastaviti itati idui dio. Kad doe do nove stanke, treba u
trei stupac tablice zapisati to se stvarno u tekstu zbilo, a u novi red napisati predvianja o
iduem odlomku i dokaze iz teksta na kojima se ta predvianja osnivaju te nastaviti itati opet
do idue stanke.
Prije poetka itanja teksta obino se takoer daje neki zadatak predvianja o prvom dijelu
teksta ili o cijelom tekstu. Nakon itanja cijelog teksta i provjere predvianja obino se zadaje
zadatak koji je refleksija na cijeli tekst.
30
13. VRUA STOLICA I AUTOROV STOLACVRUA STOLICA
-izvodi se u dogovoru s jednim ili vie uenika (no nije nuna unaprijedna pripremljenost)
-ostvaruje se na satu tijekom ili nakon interpretacije knjievnog djela
-uenik sjeda pred cijeli razred te se predstavlja kao jedan od knjievnih likova iz djela koje
se interpretira
-ostali uenici postavljaju pitanja ueniku koja sjedi na vruoj stolici
-uenici tom metodom otkrivaju svoje razumijevanje likova i djela te razvijaju sposobnost
uivljavanja
-potrebno je dobro poznavanje djela za takvu nastupnu izvedbu
-trajanje metode: sve dok se ne iscrpe sva pitanja koja uenici imaju za gostujui lik
AUTOROV STOLAC
Osobita prednost
Ta tehnika je nain na koji e uenici razmijeniti ono to su napisali s drugim uenicima.
Razmijene li ono to su napisali s cijelom grupom umjesto da piu samo za nastavnika,
uenici e bolje osjeati publiku. Uenici se vie trude da svoje pisanje uine zanimljivim kad
znaju da e to proitati svojim vrnjacima. Oni koji sluaju, usavrit e vjetine sluanja i
postati bolji u analizi napisanog.
Najkrae trajanje: za autorov stolac vam obino nee trebati vie od deset do petnaest minuta.
Autoru morate dati vremena da proita svoj rad i da zatim odgovori na pitanja drugih
uenika.
Veliina grupe: jedan e uenik sjesti u autorov stolac i proitati svoj rad cijeloj grupi.
Potrebno pripremiti:
Vano je da nastavnik odredi pravila za autorov stolac. Uenici moraju pristojno sasluati
autora. Trebali bi mu postaviti pitanja o onome o emu bi eljeli znati neto vie te bi autoru
trebali rei to im se svidjelo u njegovu pisanju. Autorov stolac nije prilika za kritiziranje
onog to je autor napisao.
Redoslijed rada
Nakon to su uenici napisali tekst i preradili ga tako da su zadovoljni rezultatom, mogli bi
dobiti priliku da sjednu u autorov stolac. (Neki nastavnici trae da uenici sjednu u autorov
stolac i prije nego to su dovrili svoj rad te da od sluatelja zatrae da im daju ideje kako da
svoj rad uine boljim.)
31
Uenik koji je napisao tekst sjedi u autorovom stolcu ispred grupe i ita svoj rad cijeloj grupi.
Nakon to autor zavri s itanjem, slua komentare drugih (i nastavnika) te odgovara na
njihova pitanja o tekstu.
3. Na jednom satu obino jedan ili dva uenika itaju svoje radove sjedei u autorovom
stolcu.
14. VENNOV DIJAGRAMOsobita prednost
Vennov dijagram sastoji se od dva (ili tri) kruga koja se djelomino preklapaju. Za prostor u
kojem se preklapaju smatra se da im je zajedniki, a preostali predstavlja dijelove pojedinog
kruga. Moe se rabiti za najrazliitije ciljeve kada se uenike eli potaknuti da razlikuju ono
to je i nije zajedniko nekim pojavama, znaenjima, teorijama, rezultatima istraivanja...
Najkrae trajanje: 10 minuta.
Veliina grupa: moe svaki uenik raditi pojedinano, u paru, u malim grupama ili u cijeloj,
velikoj skupini.
Potrebno pripremiti: ono to se eli da uenici usporeuju, uputu za rad i crte Vennovog
dijagrama na ploi uz oznake koji se dio dijagrama odnosi na koji dio zadanog.
Redoslijed rada:
Uenicima se da uputa za rad koja moe ukljuivati i neki dobar primjer.
Uenici u predvienom vremenu trebaju raditi samostalno, u paru ili u maloj grupi. Zadatak
im je utvrditi to je zajedniko u onom to je zadano i to upisati u prostor gdje se krugovi
preklapaju, a takoer u emu se zadano razlikuje i to upisati u predvieni dio pojedinog kruga.
Na kraju studenti mogu usporeivati pojedinane ili grupne dijagrame. Ako se radi Vennov
dijagram s velikom, cijelom, skupinom, nastavnik moe voditi postupak i na ploi upisivati
to i gdje uenici predlau. Moe takoer zamoliti nekog da upisuje prijedloge, a on poticati
ostale da smisle to vie zajednikog i posebnog u zadanim pojavama.
32
Primjer 1
Sluei se metodom Vennova dijagrama, usporedite imunovieve likove Muljiku i Srnu.
Muljika Srna
Primjer 2
Sluei se metodom Vennova dijagrama, usporedite likove prijana Lovre (August enoa: Prijan
Lovro), ure Martia (Janko Leskovar: Misao na vjenost) i ure Andrijaevia (Milutin Cihlar
Nehajev: Bijeg).
15. METODA OZNAIVANJA TEKSTA (METODA INSERT)Osobita prednost
Tom se tehnikom uenike potie na to da pri itanju nekog teksta stalno budu aktivno
ukljueni. Moraju razmisliti o tome to ve znaju te odrediti podupire li tekst to znanje ili ga
pobija. Uenici takoer moraju odrediti razumiju li ono to se u tekstu izlae, ime razvijaju
33
praenje vlastitog razumijevanja i metakognitivne sposobnosti. Tehnika oznaivanja teksta
rabi se sa strunim tekstovima kao aktivnost u fazi razumijevanja znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Za tu tehniku potrebno je vrijeme u kojem e uenici proitati odreeni tekst te vrijeme
potrebno za sastavljanje tablice i njezino dopunjavanje nakon itanja. To bi moglo trajati od
pola sata do sat vremena, ovisno o duljini teksta. itanje teksta i sastavljanje tablice moe se
raditi izvan uionice, a rasprava nakon itanja u uionici.
Veliina grupe
itanje uz primjenu tehnike oznaivanja teksta obino se radi individualno, a nakon itanja
uenici mogu raspravljati u parovima, malim grupama ili u velikoj grupi.
Potrebno pripremiti
Nastavnici koji namjeravaju upotrijebiti tu tehniku moraju prije toga svoje uenike nauiti
kako oznaavati tekst odgovarajuim oznakama. Moraju pronai tekstove o kojima ele da
njihovi uenici dobro promisle, po mogunosti one za koje pretpostavljaju da e sadravati
informacije koje su proturjene onom to uenici znaju ili misle da znaju, ili tekstove koji e
uenike donekle zbuniti. Takoer, moraju uenicima dati dovoljno vremena da nakon itanja
porazgovaraju o tablicama koje prate tu metodu.
Redoslijed rada
1. Nastavnici bi trebali objasniti nain oznaavanja.
Stavite kvaicu na rubnicu ako neto to ste proitali potvruje ono to ste znali. Upiite minus ako neka informacija koju ste proitali proturjei ili se razlikuje od
onoga to ste znali ili mislili da znate.
+ U rubnicu upiite plus ako je informacija na koju ste naili nova za vas.
? U rubnicu stavite upitnik ako vas neka informacija zbunjuje ili ako
postoji neto o emu biste eljeli znati vie. Uenici ne moraju oznaiti svaku
iznesenu informaciju; to e ovisiti o njihovu predznanju i razumijevanju.
2. Kako bi uenike pripremili za itanje teksta, nastavnici bi s njima trebali izvesti neku
evokacijsku aktivnost. To moe biti razmisli i razmijeni u paru / grupi ili neto drugo.
3. Uenici itaju tekst sluei se nainom oznaavanja INSERT.
4. Po izboru. Uenici individualno rade tablicu koja se temelji na njihovim biljekama.
Informacije se ispisuju u etiri stupca:
34
+ ?
5. Uenici o tekstu i o svojim tablicama raspravljaju u parovima, malim grupama ili u cijeloj
grupi. (Ako nisu radili tablice, o informacijama e razgovarati gledajui rubnice teksta.)
Trebali bi razgovarati o informacijama koje su razliite od onog to su znali ili mislili da
znaju, o informacijama koje su potvrdile ono to su ve znali, o novim informacijama i o
pitanjima koja su se javila.
16. T/U/P/F (tema / uloga / publika / forma)Osobita prednost
Tom se tehnikom uenike potie da piu o razliitim temama, za razliitu itateljsku publiku,
u razliite svrhe i u razliitim formama. Istraujui razliite uloge, itateljske publike, forme i
teme, uenici poinju bolje pisati i itati. Ta se tehnika moe rabiti u fazama razumijevanja
znaenja i refleksije.
Najkrae trajanje
Nastavnici moraju predvidjeti dovoljno vremena za istraivanje teme, pronalaenje uloga iz
kojih e se o toj temi pisati i pronalaenje italake publike za koju e se pisati, te odreivanje
formi u kojima bi se moglo pisati. (To se odreuje zajedno s uenicima u velikoj grupi.) To
obino traje izmeu dvadeset minuta i pola sata. Za prvu radnu verziju trebat e jo petnaest
do dvadeset minuta. Razmjena napisanog zahtijevat e jo petnaest do dvadeset minuta.
Pronalaenje uloge, publike i forme moe se napraviti u uionici, a uenike zamoliti da
pisanje obave kod kue. Na sljedeem se satu moe razmjenjivati napisano.
Veliina grupe: uenici mogu pisati pojedinano ili u parovima. Razmjena napisanog moe se
napraviti u malim grupama ili u velikoj grupi.
Potrebno pripremiti: nastavnici moraju pronai temu koja e uenicima biti zanimljiva, o
kojoj mogu postojati razliita stajalita i koja e utjecati na razliite itatelje. Obino je bolje
da tema bude donekle kontroverzna.
Redoslijed rada
1. Prezentirajte uenicima temu koja bi ih mogla zanimati. Napiite je na plou.
35
2. Napravite zajedno s uenicima popis uloga. Neka uenici razmisle tko bi sve mogao pisati
o toj temi. Popiite ih na ploi ili prozirnici.
3. Napravite zajedno s uenicima popis moguih itatelja. Neka uenici razmisle o ljudima za
koje bi pisci mogli pisati o toj temi. Popiite ih na ploi.
4. Napravite zajedno s uenicima popis formi u kojima bi se moglo pisati. Neka uenici
razmisle o moguim formama. One bi mogle ukljuivati privatna pisma, elektronike poruke,
brzojave, peticije, pisma urednicima novina itd.
Za 2., 3. i 4. korak moe se na prozirnici ili ploi nacrtati tablica:
Uloga Publika Forma
5. Neka svaki uenik (ili par) odabere ulogu, odredi italaku publiku za koju e pisati i
formu u kojoj e pisati i neka piu.
6. Neka uenici razmijene svoje pisane radove. To se moe napraviti tako da proitaju ono to
su napisali u maloj ili velikoj grupi. Uenike se takoer moe zamoliti da svoje radove izvjese
na oglasnoj ploi kako bi ih drugi mogli proitati ili da naprave asopis svih radova na tu
temu.
PRIMJERI NA TEMELJU ROMANA POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
Prvi primjer
Uloga Publika Forma
PSIHIJATAR SAM SEBI PSIHOLOKI PRESJEK
(DIJAGNOZA)
IZ LIJENIKOG KARTONA FILIPA LATINOVICZA
Filip Latinovizc nalazi se dulje vrijeme u anksioznom stanju. Njegovi simptomi su refleksija njegovograspoloenja. U svom anksioznom stanju vjeruje da ne zasluuje nita dobro u ivotu. Ne nalazi zadovoljstvo ustvarima kojima se ranije radovao. Njegove su misli odsutne,a koncentracija na niskoj razini. Opsjednut jeopsesivnim mislima i uvjeren da za njega nema spasa. U njegovom stanju , bitno je naglasiti, da je prisutnaagorafobija (strah od ljudi) i socijalna fobija, naime Filip ima potekou stupanja u kontakt s drugim ljudima, aposljedica toga je naruena kvaliteta njegova ivota. Sve navedeno utjee na njegov svakidanji ivot. Optereenje, osjea se tuno i nesretno, a time su njegovi problemi vei. Tjeskoba u toj mjeri vlada njegovim razmiljanjemda mu to ometa normalno funkcioniranje, a svakodnevni ivot mu postaje trajno stanje zabrinutosti.
36
Drugi primjer
Uloga Publika Forma
DRAMSKI PISAC KAZALINA PUBLIKA DRAMSKI TEKST
PRIZOR POSLJEDNJI
Filip je uznemiren, ima stranu glavobolju , dotuen je i potiten. Uzima fiolu umirujueg sredstvaza smirenje. Majka ga cijelo vrijeme nepomino promatra. Pokuava s njim razgovarati, ali Filipnije raspoloen za dijalog.
FILIP (vidno uznemiren glasno povie na majku): Mati, ko Boga vas molim, da prestanete ve dame gnjavite! to ste sjeli tu veeras na mene kao avka? Pustite me, molim Vas, da ostanem sam!Zar ne vidite, da sam nervozan?REGINA (potpuno sabrano i hladnokrvno): Pravo da ti kaem, dijete moje, ja se bojim za tebe!FILIP: A to vi imate da se bojite za mene?REGINA: Pravo da ti kaem, bojim se, da se ova ne prilijepi uz tebe! Ja vidim, da si ti naivan,nema pojam o enama!FILIP (bijesno povie): I Vi mislite da ste upravo Vi pozvani da mi u tom pogledu otvarate oi?Vi?REGINA (smireno): Da, ja sam ti mati! Ti si moje dijete! A tko ti je blii na svijetu od mene?FILIP (ustane i odrjeito kae to mu je na srcu, a zatim histerino pone bacati stvari): to megledate kao da sam poludio? Evo, ja sam navrio etrdesetu godinu, a jo ni dan danas ne znam tkomi je zapravo otac! itavog svog djetinjstva ja sam se grizao nad tim pitanjem, moja mladostostala je razorena zbog te tajne, a Vi, koji ste svemu tome krivi, Vi ete sada veeras menigovoriti neto s nekakvog moralnog pijedestala?REGINA (sagne se i kupi razbacane stvari i progovori tiho i pomirljivo): Bog budi s tobom, dijetemoje! Grijeiti je ljudski, a najvanije je da ovjek progleda, da je grijeio i da se pokaje. Ako teje to pitanje toliko muilo, zato nisi pitao? Ja te nisam vidjela, sada ima ravno jedanaest godina,a za sluaj svoje smrti ja sam ti to sve napisala! Ja sam i sama ve nekoliko puta htjela dagovorim s tobom o toj stvari, ali u posljednje vrijeme nije bilo prilike. Evo, molim, slike tvog oca!(Pokazuje mu sliku Leipacha plemenitog Kostanjevekog.)
17. RAZMISLI I RAZMIJENI U PARUOsobita prednost
To je vrlo jednostavna tehnika suradnikog uenja koja se moe primjenjivati za razliite
ciljeve, uklapati u nastavniko predavanje, prethoditi drugim tehnikama. Osobito je prikladna
u poetnoj primjeni grupnog rada u razredima koji na to nisu navikle iz nekoliko razloga
parovi se najee sastoje od lanova koji se dobro poznaju pa im je lake razmjenjivati ideje,
ne gubi se vrijeme na premjetanje. Preporuuje se tu tehniku rabiti uvijek kad uenici sami
spontano komentiraju ono to uju u predavanju kako bi se unio red i cilj u njihov razgovor
umjesto da ih se nastoji utiati i sprijeiti da razgovaraju o onom o emu ih se pouava.
37
Najkrae trajanje: samo nekoliko minuta.
Veliina grupe: par uenika.
Potrebno pripremiti: pitanje ili temu razgovora ili zadatak i upute za rad.
Redoslijed rada
Tehnika se sastoji u tome da svaki uenik odreeno vrijeme sam o neemu razmisli, a zatim
svoj zakljuak, iskustvo, ideju razmijeni s drugim lanom para.
Kad parovi zavre s radom ili predvieno vrijeme istekne, moe se zamoliti predstavnike
parova koji to ele ili po sluaju izabrati nekolicinu koji e iznijeti o emu su razgovarali. Ako
bude dovoljno vremena, broj se moe poveati ili se moe traiti od svih parova izvjetaj o
njihovom razgovoru.
Ta je tehnika s moda najveim mogunostima razliitih modifikacija, ovisno o ciljevima
primjene. Tako se u nju moe ugraditi i vjeba sluanja ako svaki lan para mora izvijestiti o
onom to je uo od svog suradnika.
18. KNJIEVNA PISMAOsobita prednost
Primjenom te tehnike daje se prilika uenicima da pisanjem izraze svoje dojmove o nekom
knjievnom tekstu. Pritom se ne moraju brinuti o pravopisu i gramatici, ve trebaju nastojati
osjeaje i misli koje je tekst izazvao to vjernije prenijeti u obliku pisma. To je pismo
namijenjeno kolegi ili drugima koji itaju istu knjigu ili o istoj temi ili knjige istog autora.
Najkrae vrijeme: moe se ograniiti na desetak minuta ili prepustiti da uenici piu bez
vremenskog ogranienja.
Veliina grupe: uenici piu individualno, a razmjenjuju pisma u parovima.
Potrebno pripremiti: uputu za uenike o zadatku te sam zadatak o kojoj knjizi i kome e o
njoj pisati.
Redoslijed rada
Svaki uenik samostalno pie pismo o zadanoj knjizi. Kad zavri ili kad istekne vrijeme, svoje
pismo razmijeni sa svojim kolegom. Uenici mogu jedni drugima pisati o istoj knjizi koju
oboje itaju ili su proitali, ali i o razliitim knjigama na istu temu ili od istog autora.
-pisati moe: a) uenik knjievnom liku, b) jedan knjievni lik drugom liku iz istog djela, c)
jedan knjievni lik drugom liku iz drugog djela, d) uenik autoru djela itd.
Primjer
38
Dragi don Quijote,kad god mi misli polete u Va zaarani svijet, ne mogu, a da se ne sjetim pitanja koja mi optereuju misli kakva je to izvanljudska volja, snaga i mata koja hara Vaim razumom? Kako je mogue da se do te mjereudubite u prie o lutajuim vitezovima i da jednostavno postanete dio njih? Vjerojatno ne razumijete to izato Vas to pitam jer ste uvjereni da ivite u realnosti koja je ispunjena hrabrim vitezovima, njihovimnedostinim gospama i koja Vam svakodnevno prua mogunost za nove avanture. Va bijeg od stvarnosti, unekom prenesenom znaenju, predstavlja svojevrsnu elju ovjeka za promjenom. A ona je poeljna ipozitivna. Zaista bi bilo divno kad bih se i ja mogla, barem na nekoliko sati, odmaknuti od dosade i uurbanestvarnosti i kaosa. Nekoliko sati u svom svijetu mate znailo bi mi vie od svih ovozemaljskih zadovoljstava.Bilo bi sjajno nai se u svijetu vitezova, gospi, neposlunih vjetrenjaa i zaaranih divova. Boriti se protivviih sila zvui besmisleno, ali u Vaem sluaju dobiva sasvim novu dimenziju. Borite se iz osobnog uvjerenjada moete poboljati svijet i uiniti ga sigurnijim pa makar to znailo boriti se protiv nevidljivog suparnika.Va ar je ono u em lei najvea vrijednost Vae borbe. Sposobnost imaginacije je neto to nas odrava naivotu, a upravo Va primjer to dokazuje. elim da znate kako se divim Vaoj mati i lucidnosti. Va je vjernikonjuar, Sancho Panza, Vaa jedina spona s realnim svijetom i on ima veliku ulogu u Vaem ivotu. I iako Vassvako malo pokuava vratiti na zemlju, u tome na uspijeva, ali je i dalje uz Vas unato svim nedaama krozkoje ga vodite. Zar nama svim ne bi trebala takva jedna osoba u ivotu? Osoba koja e biti uz nas kad krenepo zlu, kada pretrpimo jo jedan udarac i nalet okrutne stvarnosti i kada se povrijeeni i postieni trebamodii s dna? Ili da bude naa veza sa ivotom u trenutku kad odletimo meu oblake? Budimo iskreni ipriznajmo da vie ovisimo o nekoj osobi nego to smo to voljni priznati te da joj esto ne priznajemo svezasluge. A tako i Vi, dragi do Quijote, niste svjesni vrijednosti svoga vjernoga prijatelja. Zar ne bi bilo lijepokada bi ste mu odali barem malu zahvalnost? Vaa upornost i volja u neem nesvakidanjem daju mi nadu danaa mata zaista moe initi uda. Svako dijete ima pravo matati o boljem i sigurnijem svijetu, a svakaodrasla osoba ima dunost takav svijet stvarati za svu djecu. Ja jo uvijek matam s Vama i Vaedogodovtine dre na ivotu dijete u meni. Na tom sam Vam neizmjerno zahvalna.
Vaa vjerna sljedbenica u svijetu mateBiljana Rajter
19. BIOPJESMA (BIOGRAFSKA PJESMA O LIKU)-metoda saimanja obavijesti o liku knjievnoga djela
-moe posluiti i za bolje shvaanje autora, mjesta, vremena, dogaaja itd.
-omoguuje samorazumijevanje, razumijevanje knjievnoga teksta, posebice lika i teme
-primjenjiva prije ili poslije interpretacije
-svaki stih treba sadravati odrednice po obrascu (upisuju se rijei ili sintagme)
-stih se moe prenijeti i u drugi i trei red ako to zahtijeva grafiki oblik pjesme
-ovisno o ciljevima nastavne jedinice, odrednice se mogu mijenjati (upute su samo pomono
sredstvo, a ne obrazac kojeg se treba slijepo drati)
UPUTE
1. stih ime lika
2. stih etiri karakteristike svojstvene liku
3. stih brat, sestra, otac... (komu?)
4. stih koji / koja voli (navesti tri stvari ili osobe)
5. stih koji / koja osjea (tri rijei i/ili sintagme)
39
6. stih koji / koja treba (tri rijei i/ili sintagme)
7. stih koji / koja se boji (tri rijei i/ili sintagme)
8. stih koji / koja daje (tri rijei i/ili sintagme)
9. stih koji / koja bi htio / htjela vidjeti(tri rijei i/ili sintagme)
10. stih stanovnik / stanovnica (ime sela, grada... )
11. stih prezime lika
Primjer biopjesme pisane za lik Janice iz pripovijetke Breza Slavka Kolara.
Janica,oiju plavljih od samoga neba, slaba, marljiva, visoka i vitka kao breza,
supruga Markova, ovjeka vjenog lutanja,koja ga voli vie od svega,
ali osjea tugu zbog samoe, ljutnju zbog nepravde i enju za zdravljem,koja treba Markovu ljubav i toplinu, mir i tiinu u svojoj bolesti,
jer strahuje ostati sama i boji se bolesti,koja daje ljubav, daje ivot za rad, po kii, po snijegu svaki dan,
koja bi htjela katkad puknuti od jada i tuge, razbiti sve, pobuniti se, ali Janica ipak ne,stanovnica sela Bikovcado trenutka predaje,
Labudan
21. METODIKI BONUS
LITERARNA KRIALJKAILIJADA
1H E K S A M E T A R2I N V O K A C I J O M3A G A M E M N O N
4A H I L E J5M U D R O S T I
6S T I H O V A7V E R G I L I J E
8P J E V A NJ A9P R I J A M
40
VODORAVNO1. STIH KOJIME JE NAPISANA ILIJADA?2. KAKO (IME) POINJE ILIJADA?3. KAKO SE ZVAO ZAPOVJEDNIK GRKE VOJSKE?4. KOJI JE SREDINJI LIK U ILIJADI?5. ATENA JE BOICA ?6. 15 696 JE BROJ U ILIJADI?7. KOJI JE AUTOR NEKE DIJELOVE ILIJADE KORISTIO U SVOM DJELU
ENEIDA?8. ILIJADA SE SASTOJI OD 24 ?9. KAKO SE ZVAO TROJANSKI KRALJ, HEKTOROV OTAC?
LITERARNA OSMOSMJERKAROMEO I JULIJA
RIJEI OSMOSMJERKU I SAZNAJ TO SE KRIJE U RJEENJU.O M E R C U Z I O C O MT R M S R O P Z A S P R R T V A O N P V O EO NJ V M M I R LJ E U A M DV A E I E N U R L I OM LJ R O K O O B O E A R BO U O B U K I A L T N E ZN B N I P L S C R T I NJ AT A A T I A T I A I T E BE V J E D B R LJ T B S S AC A N LJ O U A L A A I J VC D O E R K S I R L A E AH A I H A R T S F D A N JI N E S R E A O O A E OI T A L I J A P R S T E N
BALKONMIR
SVAAVERONAOTROVBODE
MERCUZIOFRATAR LORENZO
POMIRENJETIBALDO
POLJUBACLJUBAVOBITELJ
ONCILJ
ISTINAKUPIDOPRSTEN
CAPULETTIMONTECCHI
SMRTMRNJAITALIJA
MORTVARIMADAN
ZABAVASTRAH
NESREAODAJASTRASTNADAONA
SJENEISKRE
41
LITERARNI KVIZPAKAO1. Na koji kranski blagdan zapoinje Pakao?
a) Veliki petakb) Boic) Uskrsd) Svi sveti
Koliko godina ima Dante na poetku putovanja?a) 45b) 40c) 35d) 31
Koje tri zvijeri susree Dante odmah na poetku Pakla?a) Lava, hijenu, zmijub) Jednoroga, tigra, pumuc) Nosoroga, krokodila, jaguarad) Panteru, lava, vuicu
Tko pria o sudbini Paola i Francesce?a) Paolob) Vergilijec) Francescad) Didona
Zato Juda u paklu ne moe govoriti?a) Zato to mu je jezik pretvoren u zmijub) Usne su mu zapaljenec) Glava mu je pod ledomd) Lucifer mu vae glavu
Iz kojeg je grada izgnan Dante?a) Firenceb) Rimac) Napuljad) Venecije
U kojem dijelu pakla boravi Vergilije?a) Malebolgub) Stiksuc) Limbud) Pred-paklu
Koja se vrsta grenika nalazi u etvrtom krugu pakla?a) Bludnicib) krci i rasipnicic) Prodrljivcid) Srditi i lijeni
42
LITERARNI KVIZ ASOCIJACIJAENEIDA
Bukolike Trojanski junak Vei od epilija izma
Georgike Julijevac Umjetniki Spaghetti
Publije Lutanja Narodni Pizza
Pjesnik Augustova doba Ratnik Ilijada Milan
VERGILIJE ENEJA EP ITALIJA
ENEIDA
LITERARNI REBUS
+A+
(PROSJAK LUKA)
21. PISANJE KAO ODGOVOR NA KNJIEVNOST BILJEENJE PROITANIH KNJIGA PISANJE SAETAKA DNEVNIK ITANJA DVOSTRUKI DNEVNIK PISANJE PO UZORU NA NEKOG AUTORA BILJEENJE RIJEI, STVARANJE RJENIKA BILJEENJE MISLI, SENTENCIJA, CITATA IZRADA REKLAMNOG PLAKATA ZA KNJIGU PISANJE PISMA AUTORU PISANJE DRUKIJEG ZAVRETKA PRIE
43
PISANJE RADNJE KOJA PRETHODI PRII PISANJE NASTAVKA PRIE PROUAVANJE ODREENOG AUTORA, PISANJE IZVJEA ZA
RAZRED
USPOREIVANJE DVIJU RAZLIITIH KNJIGA OPISIVANJE RADNJE IZ POZICIJE GLAVNOG LIKA (PISANJE U 1. LICU) PISANJE SCENARIJA ZA FILM PREMA KNJIZI DRAMATIZACIJA PROZNOG DJELA PISANJE PITANJA ZA STVARNI / ZAMILJENI INTERVJU S AUTOROM PISANJE PUTOPISA UTEMELJENOG NA MJESTMA RADNJE NEKOG
DJELA
OPISIVANJE ZAMILJENOG SUSRETA DVOJICE AUTORASUVREMENIKA ILI IZ RAZLITIH KNJIEVNIH RAZDOBLJA
PISANJE ESEJA, KRITIKE ILUSTRIRANJE, CRTANJE STRIPA
44
STRIP O ROMEU IJULIJI
22. NASTAVNI OBLICI-elni (frontalni) rad, pojedinaan (individualni) rad, rad u paru (tandemski rad),
skupni (grupni) rad (pripremiti iz: Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih
pregleda za nastavnike i uenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007, str. 38-62)