MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJAPOSTANE SLIKA TJEDNA

MateaMihaljević

slika tjedna

ZUBATO SUNCE

CRTICA - ROĐEN JAKOV BUNIĆ

23. veljače 1469. godine, u Dubrovniku je rođen latinistički pjesnik i diplomat Jakov Bunić, prvi od hrvatskih i sv-jetskih humanista koji je u stihovima

obradio cijeli Kristov život. Bio je pet puta knez Republike, pet puta u poslanstvima u strane države, odvjetnik općine, knez Stona i Šipana, član Malog vijeća, a bavio se i trgovinom. Velik

dio života proveo je u trgovačkim poslovima po Europi i Istoku, osobito Egiptu odakle je dovozio drago kamenje i sagove. 1496. oženio se Marijom Crijević i imao dva sina i kćer. U cjelokupnom i hrvatskom i latinskom stvaralaštvu Bunićev ep De raptu Cerberi najstariji je ep hrvatske književnosti. Jakov Bunić umro je 18. svibnja 1534.

H rvati žele inovativne, digitalne, uvijek dostupne i jef-tine usluge. Pokazalo je to istraživanje Digitalna Hr-vatska u kojem je više od 81 posto ispitanika reklo da podržavaju digitalnu transformaciju. Više od 88 posto

ih želi modernije zakone koji će omogućiti pružanje svakod-nevnih usluga putem elektroničkih aplikacija. U skladu s tim, 72 posto ih podržava prijedlog novog Zakona o cestovnom pri-jevozu koji omogućuje pružanje usluge taksi prijevoza i putem elektroničke aplikacije kakvu koristi Uber. Otkad je u listopadu 2015. došao u Hrvatsku, Uber je potaknuo rast tržišta prijevoza jer su ga počeli koristiti i oni koji se ranije nisu vozili taksijima. U dvije i pol godine, omogućio je i otvaranje više od tri tisuće rad-nih mjesta. Istraživanje časopisa Lider u suradnji s Bisnodeom pokazuje da je 500 najboljih hrvatskih kompanija u razdoblju od 2007. do 2016. izgubilo čak 23.426 radnih mjesta. Tijekom 2016., tri tvrtke koje su najviše zapošljavale, zajedno su zaposl-ile 2.599 ljudi. Istovremeno, Uber je u posljednjih godinu dana udvostručio broj partnera vozača sa 1.500 na 3.000, a u naredne dvije godine planira otvoriti još 10.000 radnih mjesta.

Da postoji potreba za još većim brojem taksista i Uberovih vozača diljem cijele Hrvatske, vidjelo se ljetos. U Splitu i Du-brovniku bilo je 1.500 vozača Ubera, no ni to nije bilo dovolj-no s obzirom na potražnju. Samo tijekom trajanja Ultra Europe Festivala, Uber je u Splitu koristilo 30.000 gostiju. Osim što su tako smanjene gužve u prometu, minimalizirao se i broj alko-holiziranih vozača.

Pojava Ubera potaknula je dramatičnu prekretnicu na tržištu taksi usluga, a naoko jednostavan koncept pokazao se kao ono što su korisnici željeli. Niže cijene koje oni vide kao veliki plus, drugi koriste kao argument za protivljenja liberalizaciji tržišta, tvrdeći da su svi prijevoznici u lovu na isti komad kolača. No, demantiraju ih podaci Financijske agencije. Naime, prije dese-

U DVIJE GODINE UBER JE OTVORIO 3.000RADNIH MJESTA, A PLANIRA JOŠ 10.000

LIDER U ZAPOŠLJAVANJU

tak godina prihodi taksi djelatnosti na razini države iznosili su desetak milijuna kuna godišnje da bi se s dolaskom Cammea 2011. povećali na 56 milijuna kuna. Godinu dana nakon što je stigao Uber, dosegli su gotovo 140 milijuna kuna, a ukupan broj taksista je udvostručen. U statistiku Fine nisu uključeni prihodi partnera vozača Ubera koji se bave najmom vozila s vozačem, a ne taksi prijevozom.

Očito je, dakle, da prihodi taksi službi konstantno rastu, suprot-no tvrdnjama taksista da im Uber otima posao. Dolaskom Ubera pojavila se, naime, potpuno nova skupina putnika. Čak 40 posto Uberovih klijenata kazalo je da se prije dolaska aplikacije uopće nisu vozilli tradicionalnim taksijima. Oni žele lako dostupnu i što jeftiniju uslugu prijevoza kako se ne bi zamarali probijanjem kroz gužve ili traženjem parkinga. Istovremeno to znači manje vozila i veću sigurnost na cestama. Istraživanje Greenwood-Wat-tal pokazuje da je usluga uberX od 2009. do 2014. u SAD-u sman-jila broj smrtnih slučajeva uzrokovanih konzumacijom alkohola za 500 godišnje, a državi uštedjela oko 1,3 milijarde dolara.

MARIJANA CAPURSOPREDSJEDNICA

OPĆINSKOG SUDAU DUBROVNIKU

Marijana Capurso Kulišić odnedavno je nova predsjednica Općinskog suda u Dubrovniku. Još

za vrijeme studija na zagrebač-kom Pravnom fakultetu odlučila se za karijeru u pravosuđu. Ra-zlog zašto se kandidirala na mjes-to predsjednice Općinskog suda u Dubrovniku je želja da svojim iskustvom poboljša percepciju Općinskog suda i pravosuđa. Iako je sam posao poprilično stresan i zahtijevan, kaže da je u potpunos-ti zadovoljna svojim izborom. Voli svoj posao i nada se da će tako i ostati. A na pitanje što bi bila da nije odabrala ovu struku, odgo-vara kako bi vjerojatno bih bila učiteljica jer je prilikom upisa na fakultet to joj je bila moja druga.

Odnedavno ste predsjednica Općinskog suda u Dubrovni-

intervjuTJEDNA

ku. Kako je tekao Vaš put do ove pozicije?U pravosuđu sam od kraja 2004.godine. Prvo kao sudski vježbenik

NOVI POSAO, NOVI IZAZOV

Županijskog suda u Zagrebu, potom kao sudski savjetnik Županijskog suda u Zagrebu, a nakon toga radila sam poslove sudskog savjetnika pri Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. S tog mjesta sam imenovana sucem Općinskog suda u Dubrovniku i stu-pila na dužnost 1.rujna 2009. Od tada radim kao sudac na građanskom odjelu tog suda.

Koliko će vam biti izazovna sadašnja uloga presjednice suda Općinskog suda Dubrovnik i koje su sve vaše obveze? Svaki novi posao donosi nove izazove. S obzirom na dosadašnje iskustvo i dobro poznavanje suda kojim sada rukovodim, njegove prednosti i ne-

Razgovarao: Mato Čupić

"POTREBNO JE PROVESTI SUSTAVNU OBNOVU ZEMLJIŠNIH KNJIGA, A KOJI POSTUPCI ZAHTIJEVAJU VRIJEME, DODATNA MATERIJALNA SREDSTVA, SURADNJU LOKALNIH JEDINICA,

ALI ONO ŠTO JE NAJVAŽNIJE DODATNOG STRUČNOG KADRA KOJI BI TE POSTUPKE PROVODILI S OBZIROM DA S

POSTOJEĆIM KADROM, NISMO U MOGUĆNOSTIPROVODITI POSTUPKE BEZ UTJECAJA NA

RJEŠAVANJE REDOVITIH POSLOVA."

NOVI POSAO, NOVI IZAZOV

dostatke, smatram da mi je donekle olakšana pozicija. Pored suđenja ko-jeg, za sada, ne mislim u potpunosti izostaviti, brojne nove uloge su u nas-tojanju što bolje organizacije sudo-vanja i sve one propisane Zakonom o sudovima.

Koji su najveći problemi s ko-jima se Općinski sud u Du-brovniku susreće?Najveći problem s kojim se sud trenutno susreće je dos-ta veći broj spisa u radu po sucu nego što je to u drugim općinskim sudovima. To utječe na dugotrajnost sudskih postupka, a što je uglavnom razlog nezadovoljstva stranaka. Ra-zlog tome je kontinuirani manjak su-

daca od onog broja koji je predviđen. Nadam se da ćemo tome uskoro doći u kraj s obzirom da očekujem popun-javanje upražnjenih sudačkih mjesta.

Je li pravno utemeljena mogućnost legaliziranja nekretnine, ukoliko osoba nije vlasnik zemljišta na ko-jem se nalazi i zašto?Da, postupci legalizacije nezakoni-to izgrađenih zgrada propisani su Zakonom o postupanju s nezakoni-to izgrađenim zgradama (Narodne novine broj 86/12,143/13, 65/17). kojim se nastoji riješiti problem be-spravno izgrađenih objekata a s time u vezi i uvesti red u prostorno uređen-je države. Postupci legalizacije ne ut-ječu na pravo vlasništva legaliziranih objekata.

Reforma katastra. U kojem smjeru bi trebala ići i kako uskladit "zapi-sano" sa stvarnim stanjem?Načelno ideja o zajedničkom infor-macijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastara je dobra. Međutim, osnovni problem s kojim se susrećemo je neusklađenost podataka o površina-ma i oblicima zemljišta u katastru i zemljišnim knjigama, različitost u upisanim vlasnicima i posjednicima nekretnina. Potrebno je provesti sus-tavnu obnovu zemljišnih knjiga, a koji postupci zahtijevaju vrijeme, dodatna materijalna sredstva, suradnju loka-lnih jedinica, ali ono što je najvažni-je dodatnog stručnog kadra koji bi te postupke provodili s obzirom da s postojećim kadrom, nismo u mo-

gućnosti provoditi postupke bez utje-caja na rješavanje redovitih poslova. Nadam se da ćemo u suradnji s Mini-starstvom pravosuđa, uskoro riješiti i pitanje obnova zemljišnih knjiga,

Decentralizacija sudstva. U kojem smjeru bi trebalo ići?

Smatram da je analizom dosadašnje efikasnosti i ekonomičnosti postojeće mreže sudova, moguće utvrditi na ko-jim područjima je dosadašnja orga-nizacija mreže sudova dala pozitivne rezultate.

Kao žena na čelnoj poziciji sma-trate li da su žene i muškarci rav-nopravni?

Da, barem u sustavu u kojem radim već 14 godina, nisam nikada osjetila tu neravnopravnost.

Imate li neki hobi i stignete li to uz posao?Izvan posla isključivo se bavim svo-jom obitelji, tako da nemam vremena za hobije.

Da niste odabrali ovu struku što biste bili?Od kada sam odabrala ovu struku ni-sam razmišljala o tome što bih drugo mogla raditi. Volim svoj posao i nad-am se da će tako i ostati. A kad me već pitate da nisam odabrala ovu struku, vjerojatno bih bila učiteljica jer je pri-likom upisa na fakultet to bila moja druga opcija.

"SVAKI NOVI POSAO DONOSI NOVE IZAZOVE. S OBZIROM NA DOSADAŠNJE ISKUSTVO I DOBRO POZNAVANJE SUDA KOJIM SADA RUKOVODIM,

NJEGOVE PREDNOSTI I NEDOSTATKE, SMATRAM DA MI JE DONEKLE OLAKŠANA POZICIJA."

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

PROMOCIJA PRVOSTUPNIKA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Dobrović je u Dubrovniku ostavio velik broj izvedenih i neizvedenih djela. Da-nas ona predstavljaju baštinu 20. stol-jeća i potrebno ju je valorizirati i zaštititi

integralno kao doprinos razvoju arhitekture na našim prostorima

Društvo arhitekata Dubrovnik u suradnji s Um-jetničkom galerijom Dubrovnik organiziralo je u srijedu, 21. veljače 2018., u Galeriji Dulčić Masle predavanje pod naslovom "Arhitektura Nikole Dobrovića u Dubrovniku", koje održale mr. sc. Marina Oreb, dipl.inž.arh i Nora Mojaš, mag. diz.Dobrović je u Dubrovniku ostavio velik broj izve-denih i neizvedenih djela. Danas ona predstavl-jaju baštinu 20. stoljeća i potrebno ju je valori-zirati i zaštititi integralno kao doprinos razvoju arhitekture na našim prostorima. Dubrovačko razdoblje (od 1934. do 1941.) najplodnije je i na-jvažnije razdoblje Dobrovićeva autorskog opusa, a obilježeno je izradom više projekata i realizaci-ja vila, jednog hotela i nekoliko projekata rekon-strukcije.Dobrović se, istakle su predavačice, hvatao ukoštac s konkretnim arhitektonskim problemi-ma da bi dokazao da moderna arhitektura i sve-

obuhvatan pristup u suvremenom duhu može savladati svaki bilo kompliciran bilo naizgled jednostavan problem jedino ako je sagledan u urbanističkom kontekstu.Mr.sc. Marina Oreb, dipl.inž.arh., zaposle-na je u Zavodu za prostorno uređenje Du-brovačko-neretvanske županije od 1994., a od 2007. obnaša dužnost ravnateljice. Arhitektons-ki fakultet završila je na Sveučilištu u Beogradu 1981., a Poslijediplomski studij "Graditeljsko naslijeđe“ Sveučilišta u Zagrebu 1991. Voditelj je izrade prostornih planova regionalne i lokalne razine, europskog projekta na temu novih met-odologija u valorizaciji, zaštiti i upravljanju kra-jolicima. Glavna područja istraživanja su mod-erna arhitektura, povijesna arhitektura i krajolik.Nora Mojaš, mag.diz., rođena u Dubrovniku. Na-kon školovanja u rodnom gradu, upisuje Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirala grafički dizajn i vizualne komunikacije. Nakon studija radi na raznim projektima, a 2013. godine otvara vlastitu tvrtku u kojoj radi s kolegicom Madom Milićević. 2015. godine osvojile su I. nagradu na natječaju Grada Dubrovnika „2016. godina SV. Vlaha“, a 2017. I. nagradu na natječaju za vizualni iden-

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK U SURADNJI S UMJETNIČKOM GALERIJOM DUBROVNIK

ARHITEKTURA NIKOLE DOBROVIĆA U DUBROVNIKU

titet Umjetničke galerije Dubrovnik. Zadnje četiri godine u suradnji s DURA-om i Žarkom Drago-jevićem organiziraju Dane kreativnih i kulturnih industrija. Područja rada i interesa su im grafički dizajn, tipografija, ilustracija i kreativno pisanje.

GOST UREDNIK: NIKŠA GRLJEVIĆ - NOVINAR LIBERTAS TELEVIZIJE

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Kada mi je ponuđeno biti gost urednik, iskreno, teško mi je bilo odlučiti da ili ne. S pisan-jem sam počeo, pratilo me veći

dio novinarske karijere i iako je televizija kraljica medija, pisanje je ipak puno in-timniji proces u kojem, imali tu namjeru ili ne otkrivate dio sebe.

Prije svega, hvala vam što držite Glas Grada u ruci i što mi dajete dio vašeg vremena, nadam se da ću ga kvalitetno ispuniti.

Naime, ovaj odnos, Vas i mene zasniva se na povjerenju, koje je tenero kao i svaki odnos između dvoje ljudi, pogot-ovo u vrijeme masovnih medija, koji svojom brzinom utječu na veliku većinu vremena koje imate i imam na raspolag-anju u danu. I upravo vrijeme predstavlja ‘sveto pismo’ medija. Rok rok, rok, rok, jedna je od temeljnih postavki svakod-nevnog života i rada svakog novinara.

Često ta trka s vremenom uzrokuje greške, nedovoljno duboko obrađenu i odrađenu temu pa se možda nađete nezadovoljni. Nemojte to zamjeriti, neki su dani gori od drugih, uostalom kao i u svakom drugom poslu.

Drugi važan čimbenik je povjerenje, ono koje se stvara godinama a raspadne u sekundi. To povjerenje, čitatelji i gle-datelji dragi, osnova je svega što radimo. Pravovremeno, točno, adekvatno i ob-jektivno, pojmovi su s kojima se budimo, s kojima živimo i koje sanjamo. Upravo to pokušavamo svakodnevno dati vama, publici o čijem sudu ovisimo.

Ne smije se zaboraviti ni odgovornost prema zajednici, pogotovo kada se radi i djeluje u sredini kao što je Dubrovnik, koji je po svemu poseban i kritičan.

DA JE LAKO BITI NOVINAR, NE BINAS ‘ZAPALO’Upravo to je šlag na torti onoga što znači biti novinar u Dubrovniku. Svakod-nevno biti među ljudima, koji su junaci ili anti junaci priča, novinskih priloga i tekstova je privilegija s jedne strane ali i opterećenje s druge strane.

Poznavati ravnatelje, direktore, gra-donačelnike, načelnike i pročelnike s druge strane, koja je osobnija od one koja 'izlazi van' u eter predstavlja jednu od konstanti koja je također sastavni-ca svakodnevnog života prosječnog novinara, koji mora i s time balansirati.

I nije to lako, vjerujte, iz tjedna u tjedan iz dana u dan iz sata u sat. No kako kaže stara narodna; ‘Što se mora nije teško.’

MALA CRTICA Moj novinarski život započeo je pisan-jem, u listu Turističke i ugostiteljske škole, kratkim tekstom o tada 'bitnim' srednjoškolskim temama. Iako, po struci PR-ovac, pisanje me nekako uvijek prati, evo do dana današnjeg, kada završavam ovaj tekst. I uvijek, konstanta je publika, to jest vi. I na tome Vam još jednom hvala, jer bez vas, bili bi bez posla...

JELENA PERČIN I MOMČILO OTAŠEVIĆOČEKUJU DIJETENakon dvije godine u vezi, Jelena Perčin i Momčilo Otašević, čini se, imaju razloga za veselje. U krugu njihovih prijatel-ja proširila se priča kako par očekuje dijete. Jelena tako je trudna po drugi put, a već ima kćerkicu iz braka s ugostiteljem Kristijanom Babićem. Par se upoznao na snimanju serije 'Zora dubrovačka, a ljubav među njima rodila se tek na setu serije 'Kud puklo da puklo'.

U DUBROVNIKU DAME OPET BIRAJUKomedija Alteatra Sarajevo ‘Dame Biraju’ rasprodala je dvorane u svim gradovima Hrvatske. Samo u Splitu i Zagrebu igrala je više od 20 puta. Izgleda da je i u Dubrovniku bila više nego popularna jer se ekipa ove urnebesne predstave vrati-la i opet oduševila sve okupljene. Naravno veći dio publike ponovno su činile žene no predstava je nasmijala i pokojeg muškarca u mnoštvu Po reakcijama publike, glumačku ekipu ove predstave uskoro bi ponovno mogli vidjeti u Dubrovniku.

DUBROVKINJA U POTJERIProfesorica engleskog i talijanskog jezika i turistički vodič Ivana Ivanišin ovaj tjedan natjecala se u kvizu Potjera gdje je njezina ekipa prikupila impresivnih 174 tisuće kuna, no lovac Mladen Vukorepa ipak ih je pobijedio tako da su se doma svi vratili praznih ruku. Ivana je pokazala impresivno znanje u različitim poljima i ostavila dojam na voditelja Tarika Filipovića.

TEREZIN KONCERT ‘TO SAM JA’Tereza Kesovija obilježila je 60 godina glazbene karijere u velikoj dvorani Lisinskog. Velikim koncertnim spektaklom 'To sam ja', Tereza je oduševila publiku koja je imala priliku uživati u svim njenim hitovima. Ovo je 40. solistički koncert Tereze Kesovije, a u prepunoj dvorani pjevala je tri i pol sata. U publici su bile i mnoge Terezine kolege kao što su Gabi Novak, Radoj-ka Šverko i Zdenka Kovačićek.

KUNDURARIJE

P reobraženje na gori, kamo je Isus odveo trojicu svojih najbližih uče-nika, a danas po ovom evanđeos-kom ulomku druge korizmene ned-

jelje (Mk 9,2-10) želi odvesti i sve nas, ključ je za razumijevanje korizmenog vremena.„Uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana (tebe i mene) i povede ih … u osamu, same …“ - Korizma je vrijeme u kojem nas Crkva poziva da i mi učinimo isto, da se povučemo iz svakodnevnih aktivnosti, da pronađemo vremena za biti osobno sa svojim Bogom. Ovo vrijeme povlačenja je nešto poput kar-antene u športu koja je izoliran boravak prije važnog natjecanja, a sa svrhom bolje koncentracije i postizanja što boljih rezu-ltata. Korizma je vrijeme naše kršćanske karantene, našeg izoliranog boravka zbog bolje koncentracije, prije nego se suočimo s važnim događajem koji nam prethodi, a to je proslave središnjeg otajstva naše vjere, vazmenog otajstva muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. „… povede ih na goru visoku …“ - Volim planine, osobito njihove vrhove. Uspon na vrhove planina širi nam obzore. Prostor u kojem svakodnevno živimo s vrha planina izgleda drukčije. Ono što nam se ovdje dol-je čini veliko i važno, odozgo postaje malo i nevažno. Ono što nam se ovdje dolje čini čisto, poput zraka koji udišemo, odozgo prepoznajemo u svoj njegovoj nečistoći i izmaglici. Korizma je naše uspinjanje na goru, uzdizanje iz naše svakodnevice koje nam otvara obzorja i osposobljuje nas da stvarnost koja nas okružuje - ono što nam se sviđa i što nam se ne sviđa, ono što mis-limo da je dobro i ono što mislimo da je zlo - vidimo u pravom svijetlu. „… i preobrazi se pred njima. I haljine mu postadoše sjajne, bijele veoma – nijedan ih

bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijel-jeti.“ - Ova slika preobrazbe i izbjeljivanja haljina nas podsjeća na to da je i korizma vrijeme preobrazbe i pročišćenja, ali ne onog što oblačimo, nego naše nutrine. U korizmi smo pozvani učiniti preobrazbu samih sebe, tako što ćemo svoju nutrinu, prljavu zbog grijeha, obijeliti u sakramentu Ispovijedi ili Pomirenja.„I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovara-hu s Isusom“. - Korizma je vrijeme u kojem se otkrivaju braća i sestre u njihovoj po-trebi, ona je vrijeme solidarnosti, vrijeme djelotvorne ljubavi. To je dimenzija korizme koja nas poziva da ne budemo ravnodušni na potrebne, nego da primijetimo u nji-hovoj potrebi i da im pomognemo, osobi-to ističući duhovnu odgovornosti i bratsku opomenu poradi vječnog spasenja. Ta bratska opomena, koja je nekad bila djelo duhovnog milosrđa, je nažalost danas po-prilično izgubila na značenju. „Učitelju, dobro nam je ovdje biti!“ Korizma je vrijeme u kojemu se otkrivaju drugačije vrijednosti, to je vrijeme u kojem se os-lobađamo se od svoje navezanosti na ma-terijalno i ispunjavamo sebe i svoje vrijeme duhovnim vrijednostima, čitanjem Svetog pisma, molitvom. Ako to istinski pokušamo napraviti otvarajući se duhovnim vrijednos-tima i otkrivajući bližnjega u njegovoj po-trebi i mi ćemo otkriti kako je doista lijepo biti s Isusom.„Ovo je Sin moj ljubljeni! Slušajte ga!“ - Korizma je vrijeme u kojem smo pozvani u Isusu Kristu otkrivati Božjeg ljubljenog Sina, slušati ga i slušajući ga od njega učiti kako i mi u njemu možemo postati i ostati Božje ljubljene kćeri i sinovi. Svakodnevno doživljavamo mnoštvo poniženja, robovi smo različitih strasti. Korizma nam vraća dostojanstvo sinova i kćeri. Ona nam po-maže izići iz svega onoga što nas ne čini sinovima i kćerima Božjim i jedne drugima braćom i sestrama. Sjetimo se evanđeoske prispodobe o izgubljenom sinu koji je svoje dostojanstvo sina pronašao u povratku mi-losrdnom ocu. To je i za nas pravi put koji nam predlaže ovo korizmeno vrijeme. Usm-jeravajući nam pogled u Sina, današnje nas evanđelje podsjeća da smo mi u njemu i po njemu ljubljene Božje kćeri i sinovi.

„I odjednom, obazrevši se uokolo, nikoga uza se ne vidješe doli Isusa sama.“ - Konač-no, korizma je privilegirano vrijeme crkvene godine u kojemu smo pozvani sav svoj život usmjeriti na Isusa, zaigrati konačno i potpuno na njegovu kartu. Ona je vrijeme u kojemu On za nas treba postati jedi-ni Gospodin i Spasitelj. Naš život je često obilježen težnjom za uspjehom, novcem, moću koji na ovaj ili onaj način postaju naši mali bogovi kojima se klanjamo. Korizma je vrijeme u kojemu se trebamo oslobodi-ti od navezanosti na sva ova ovozemaljska božanstva, pa bila nam ta božanstva, kao i u Abrahamovom slučaju, naši najbliži koji su važni, ali nisu i ne smiju biti važniji od Boga. S druge strane, živimo u svijetu u kojem kršćanstvo nije jedina religija. Sva-ki nam se dan nude druge i drugačije reli-giozne ponude. Korizma je vrijeme u kojem trebamo svim tim ponudama reći svoj „ne“, kako bismo jednom i konačno mogli reći svoj „da“ Isusu Kristu. Da bismo ovakvo što mogli učiniti trebamo Isusu potpuno vjero-vati, imati u njega potpuno povjerenje bez, kako se ono kaže, „fige u džepu“. Za takvo što potrebna je istinska hrabrost. I uvjerenje da Krist zaista ništa ne oduzima, a sve daje. „Ako je Bog za nas, tko će protiv nas?“ – piše sv. Pavao u ulomku koji nam je navješten kao drugo čitanje. Ovo njegovo: „Ako je Bog za nas, tko će protiv nas?“, nije se odnosilo samo na njega, njegovo vrijeme i Crkvu u Rimu, nego se odnosi i na sve nas. Što se bojimo, zašto se suzdržavamo biti potpuno Kristovi i s Kristom? Jer zaista: „Ako je Bog za nas, tko će protiv nas? Ta on ni svojeg Sina nije poštedio nego ga je za sve nas predao! Kako nam onda s njime neće sve darovati?“ Zamolimo Gospodina da ukloni od nas sva-ki strah, da nas, zajedno s učenicima, pov-ede na goru i preobrazi se pred nama, kako bi se i u nama moglo dogoditi istinsko preo-braženje, koje će ne samo izbijeljeti našu nutrinu, nego i pomoći nam razumjeti bit i ljepotu onoga biti „po Kristu, s Kristom i u Kristu“ koji „umrije, štoviše i uskrsnu, on je i zdesna Bogu - on se baš zauzima za nas“, a na što nas pripravlja korizmeno vrijeme i što nam pokušava osvijetliti uspon na goru preobraženja.

KORIZMENA MEDITACIJA O ČIŠĆENJU NUTRINE - 2. KORIZMENA NEDJELJA (B)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

POGLEDAJMO ŽIVOT IZ BOŽJE PERSPEKTIVE

PETAK / 23.02.2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija

18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19: 00 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:00 LIBERTAS INFO – STRADUN21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENE MINUTE22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 24.02.2018.17:30 SUBOTOM POPODNE

17:50 GLAZBENI BLOK18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 GLAZBENA minute18: 30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 20:20 SUBOTOM POPODNE (R)20:50 ICT Business TV (R)21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22: 00 LIBERTAS INFO - STRADUN

NEDJELJA / 25. 02.2018.10: 00 Libertasići - dječja emisija 10:30 Avanture Crnog Ljepotana (R)11:00 Avanture Crnog Ljepotana (R)11:30 Avanture Crnog Ljepotana (R)

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE12:00 Avanture Crnog Ljepotana (R)12:30 Avanture Crnog Ljepotana (R)17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija17:50 GLAZBENI BLOK18:00 AUTO SERVIS18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 ŽIVOTOPIS (R)20:00 LibertasTV Info21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22: 15 lIBERTAS INFO - STRADUN

PONEDJELJAK / 26. 02. 2018. 08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:45 Glazbene minute18:00 ŽIVOTOPIS - Dokumentarna emisija

18:30 Glazbene minute19:30 Avanture Crnog Ljepotana20:00 LIBERTAS INFO STRADUN 21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 Glazbene minute22:00 AUTO SERVIS (R)22: 30 ŽIVOTOPIS (R)

UTORAK / 27.02.2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENI BLOK18:00 AUTO MOTO NAUTICA – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija R 19:30 Avanture Crnog Ljepotana

20:00 BROJ JEDAN – sportska emisija

21:00 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 Glazbene minute22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22: 30 LIBERTAS INFO STRADUN

SRIJEDA / 28. 02 .2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 BROJ JEDAN – sportska emisija (R)19: 00 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA20:30 PULS – TALK SHOW21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENE MINUTE22:00 AUTO MOTO NAUTICA – magazin (R)22: 30 Libertas info Stradun

ČETVRTAK / 29.02. 2018.08:00 DOBRO JUTRO GRADE – (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:50 GLAZBENE MINUTE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža18:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama18:30 ICT Business TV - emisija o tehnologiji19:00 GLAZBENE MINUTE19:30 Avanture Crnog Ljepotana20:30 PULS (R) - TALK SHOW21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)21:50 GLAZBENA URA22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22: 15 Glazbene minute 22:30 ICT Business TV - emisija o tehnologiji (R)23: 00 Libertas info Stradun

Voditeljica emisije Subotom popodne Kate Lujo

Voditelj Životopisa Mato Čupić

Voditelj emisije Broj jedan Tonči Vlašić

Voditeljica Show programa Ines Vlašić

Svoje najmilije počastite nezabora-vnim doručkom s dvostrukom do-zom čokolade :)

Budući da je veljača mjesec ljubavi, pravi su izbor slatke kombinacije pohanog kruha s voćem, karame-lom, šećerom u prahu, čokoladom.

Sastojci: 250 g čokolade 125 ml slatkog vrhn-ja 4 velika jaja 240 ml čokoladnog mli-jeka 1 žlica kakaa1 žličica ekstrakta vanilije Prstohvat soli 2 žlice maslaca 6 debljih kriški kruha

Priprema: Kruh narežite na kriške debele tri cen-timetra i zarežite s jedne strane kako bi u sredini dobili džepić. Zagrijte vrhnje do vrenja i prelijte ga preko čoko-lade. Pričekajte dvije minute, a zatim počnite miješati i sjedinite smjesu. Pričekajte da se ohladi pa je prebacite u jednokratnu vrećicu za ukrašavan-je. U dubljoj posudi pomiješajte jaja, čokoladno mlijeko, ekstrakt vanilije, kakao i sol. Kruh najprije napunite ga-nacheom, a potom ga umočite s obje strane u smjesu mlijeka, jaja i kakaa. Rastopite maslac i pecite kruh 3-4 minute s obje strane, dok ne poprimi zlatno-smeđu boju. Ukrasite kruh os-tatkom ganachea, šlagom i čokolad-nim mrvicama.

SLOBODNA RADNA MJESTA

23.2.2018.KVIZ zadnjeg petka + Zden-ko Franjić / Slušaj najglas-nije19:00 h, Art radionica LazaretiFeredon acoustic u Chihua-hua20:00 h, Chihuahua Cantina Mexican

24.2.2018.Završni koncert 4. međun-arodnog majstorskog sem-inara orkestralnog dirigi-ranja 20.00 h, Franjevačka crkva Folklorni ansambl Linđo 11.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha STK Libertas - STL Igea Žel-jezničar Varaždin 17.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik KK Dubrovnik - KK Cetina 24.02.201818.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Tech radionica: Razvoj iOS aplikacija10:00 h, RIT CroatiaRođendanski SALSA PARTY22:00 h, Valamar Lacroma

DubrovnikBalkan Rock Night w/ Vego & Miro 20:00 h, Lazareti

25.2.2018.ŽOK Dubrovnik - ŽOK Trogir 16.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Predstava - Odjenuti gole 20.00 h, Kazalište Marina Držića

27.2.2018.O kriptovalutama (!)18:00 h, Ulica branitelja Dubrovnika 21

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – od 23. – 25.2.2018.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 26.2.– 4.3.2018.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sl-jedećeg dana

DOGAĐANJA„VOLIM TE“ DORUČAK: POHANI KRUH S ČOKOLADOM

DUBROVNIK

PETAK, 23.2.

SUBOTA, 24.2.

NEDJELJA, 25.2.

9°C / 13°C

9°C / 15°C

1°C / 9°C

RECEPT TJEDNA

POMOĆNI RADNIK / ICA U KUHINJITraženo radnika: 10Poslodavac: JADRANSKI LUK-SUZNI HOTELI dioničko društ-vo za ugostiteljstvo, turizam i putnička agencijaRok za prijavu: 28.2.2018. KUHAR / ICATraženo radnika: 15Poslodavac: JADRANSKI LUK-SUZNI HOTELI dioničko društ-vo za ugostiteljstvo, turizam i putnička agencijaRok za prijavu: 28.2.2018. VIŠI / A STRUČNI / NA SURADNIK / CA U UPRAV-NOM ODJELU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE Traženo radnika: 1 Poslodavac: ŽUPANIJA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA Rok za prijavu: 1.3.2018. RADNIK / ICA U PRAONITraženo radnika: 1 Poslodavac: AUTO-DUBROVNIK D.D. ZA REMONTNO-SERVISNE I TRGOVAČKE USLUGE Rok za prijavu: 20.3.2018. POMOĆNI RADNIK / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: ROTO DINAMIC društvo s ograničenom odgov-ornošću za unutarnju i vanjsku trgovinu Rok za prijavu: 22.3.2018. PIZZA MAJSTOR / ICATraženo radnika: 2Poslodavac: ANKORA d.o.o. za trgovinu, turizam i ugostitel-jstvoRok za prijavu: 20.3.2018.

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1Poslodavac: Zajednički ugostiteljski obrt "POSAT"Rok za prijavu: 19.3.2018. ČISTAČ / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: KLARISA d.o.o. za ugostiteljstvo, turizam i usluge Rok za prijavu: 19.3.2018. PRODAJNI PREDSTAVNIK / ICATraženo radnika: 1 Poslodavac: ZADARSKA PIVO-VARA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju Rok za prijavu: 5.3.2018 ZIDAR / ICATraženo radnika: 5Poslodavac: TRAG d.o.o. za građenje, projektiranje i nadzorRok za prijavu: 16.3.2018.

PROGNOZA