MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika.Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA CRTICA - "DOK JE MLJETA, DA

NA NJEMU NEMA KMETA"

P očetkom XI. stoljeća došlo je do raspada Neretvanske oblasti. Većina oblasti pripa-la je srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj, no otoci Mljet i Korčula pripali su Zahumlju. Za-

humski knez Desa darovao je 1. rujna 1151. godine cijeli otok Mljet benediktinskom redu Sv. Marije iz Pulsana u Apuliji. Kad su se benediktinci iskrcali na otok, odlučili su svoj samostan sagraditi na otočiću u Velikom jezeru. Kasnije, 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća prema opatiji. Tada je na Mljetu nastala izreka: "Dok je Mljeta, da na njemu nema kmeta".

MarijaBenić

slika tjedna

ZAŠTITNI FAKTOR

Neprestalna zvonjava telefona, zvuk brzog udaranja po tipkovni-ci, razgovori na nekoliko stranih jezika u isto vrijeme - tako izgle-

da atmosfera u Odjelu informacija i upita u jednoj od najuspješnijih tvrtki sa sjedištem u Dubrovniku - Direct Bookeru. Tvrtka Direct Booker bavi se posredovanjem

pri iznajmljivanju privatnog smještaja i ostalih turističkih usluga, a sjedište je odnedavno u novim, modernim uredima u zgradi Dowtown u Vukovarskoj ulici. Kako doživljavaju svoj posao i kako pomažu

privatnim iznajmljivačima da svoj posao dignu na višu razinu, objasnile su nam Ivana Majkovi-ca i Nikolina Butijer.

Otkad radite u Direct Bookeru i jeste li imale prethodno iskustvo u turizmu i izna-jmljivanju?IVANA: Radim tek pola godine, ali čini mi se

kao da sam puno duže… Ekipa je super, ukopila sam se brzo, a “uletila” sam taman u razdoblje predsezone. NIKOLINA: Ovo mi je sad već treća sezona tu.

U Dubrovniku je većina poslova vezana za tur-izam, tako da sam doticaj s turizmom imala i u prethodnim poslovima, ali konkretno s izna-jmljivanjem mi je ovo prvo iskustvo i mogu reći da mi je ovo nešto sasvim drukčije, puno din-amičnije i izazovnije.

Koliko trenutno iznajmljivača koristi usluge Direct Booker-a?NIKOLINA: Firma se toliko proširila u kratkom

roku da ne znam ni sama broj ali otprilike oko 1500 iznajmljivača, dok ih je, kad sam ja tek počela raditi, bilo oko 300. Naravno, tako se povećao i broj zaposlenika. Grupa smo mladih ljudi raspoređenih po svim potrebnim odjelima koje jedna ovakva firma treba imati, te zajed-ničkim snagama konstantno radimo na napr-etku poslovanja i tako dolazi do ovako znatnog povećanja zadovoljnih iznajmljivača.

Možete li nam opisati što vaš posao u odje-lu informacija obuhvaća?IVANA: Ono što je recepcija hotelu, to smo

na neki način mi privatnim iznajmljivačima. Rješavamo sve upite gostiju, mailove, telefon-ske pozive, transfere, izlete, probleme na koje gosti eventualno naiđu, a uvijek smo na usluzi i iznajmljivačima - sve vezano za dolazak gosta, plaćanje, i ostale detalje, uvijek mogu pitati nas.

Zašto vas iznajmljivači i gosti najčešće zovu?IVANA: Bude i onih manje uobičajenih pi-

tanja, pogotovo od strane gostiju. Na primjer, često ih zanima je li u bazenu more ili voda. Čuđenje im izaziva i parking - naročito cijene… Pitanja nekad idu do apsurdnih - primjerice neki gosti pitaju zašto ne mogu ići u Stari grad s autom, ili - sklapaju li se zidine preko zime?!

Što volite u svom poslu, što vas čini mo-tiviranima?NIKOLINA: Ono što mi se od samog početka

odmah svidjelo je tim mladih i vrijednih ljudi koji dosta dobro skupa funkcionira. Družimo se i izvan radnog vremena, atmosfera je dobra, šala ne nedostaje, ali kad je posao u pitanju, profesionalnost je na prvom mjestu.IVANA: Odgovara mi užurbana atmosfera

koju ćete u Direct Bookeru zateći u bilo koje doba dana. Uvijek se nešto događa. Glazba na radnom mjestu je obavezna - i to je dodatna motivacija.

Šaljiva strana iskustva s gostima? NIKOLINA: Mogli bi napisati cijelu knjigu smi-

ješnih situacija s gostima, ali često se šalimo međusobno i s iznajmljivačima da se gosti boje pokucati ili pozvoniti na vrata. Dođu is-pred apartmana i zovu nas na telefon da su sti-gli, ali rijetki će i pozvoniti. Isto tako, većina ne zna da treba upaliti bojler pa počnu paničariti bez razloga, ali na to smo već navikli. IVANA: Sjećam se jednog gosta koji je na

stranici vidio da je apartman pet friendly, pa je došao s čak 7 pasa, koje je vodio na neko natjecanje... Iznajmljivač je, najblaže rečeno, bio šokiran.Gosti se često znaju izgubiti, ali ima jedna

posebna priča; Gosti su, umjesto u apartma-nu koji se nalazi u ulici Soline u Zatonu, završili u Solinama u Župi. Da stvar bude gora, išli su

“ONO ŠTO BI IZNAJMLJIVAČIMA BILOSTRESNO, NAMA JE RUTINA!”

taksijem. Možete misliti njihove reakcije kad su shvatili da su preko 20 kilometara od apartma-na. Ok, njima sigurno nije bilo smiješno…

Kako izgleda vas tipični radni dan? IVANA: Dođem pola sata ranije, da u miru

mogu popiti prvu kavu. Kava se ovdje pije u ve-likim količinama. Svima nam je potrebna, jer kad od 8 sati krenu zvoniti telefoni, ne prestaju zvoniti do ponoći. Ostale stvari doslovno rješa-vamo razgovarajući na telefon, tako da smo se izvježbali u multitaskingu.

Kakva bi trebala biti osoba za posao u odjela informacija?NIKOLINA: Najvažnije je da je osoba komu-

nikativna. Engleski jezik je naravno obvezan,a svaki drugi jezik je dodatni plus. S obzirom da zaposlenici info odjela često doživljavaju stres-ne i nepredviđene situacije na telefonu, bitno je da su snalažljivi i brzi, ali i da ne shvaćaju osobno moguće kritike, nego da zadrže profe-sionalnost do kraja.

Najstresnije situacije?IVANA: Svakodnevno se susrećemo sa stres-

nim situacijama, na to smo navikli. Na primjer, događa se da gosti otiđu a ne plate, ili dolaze nakon ponoći kad je prošlo vrijeme za check-in. Letovi se odgađaju zbog nevremena, gosti se nekad izgube pa počnu paničariti… Nama je praktički to postala rutina, i imamo načine kako riješiti sve te situacije.NIKOLINA: U takvim i sličnim slučajevima je

najvažnije ostati smiren, gostu objasniti situ-aciju i potruditi mu se naći najbolje moguće rješenje kako bi gost i iznajmljivač na kraju bili zadovoljni. IVANA: Ukratko - situacije koje bi iznajml-

jivačima bile ogroman problem, nama su uo-bičajene stvari koje se događaju nekoliko puta dnevno, i riješimo ih za 10 -15 min.

IVANA I NIKOLINA, INFO ODJEL DIRECT BOOKERA:

IVANA MEDO BOGDANOVIĆ, RAVNATELJICA DUBROVAČKIH

LJETNIH IGARA

Kako je ovo „vruća vijest“ in-tervju otvaramo odmah s tim pitanjem. Naime, kako smo nedavno saznali, nova inten-

dantica Igara je Dora Ruždjak Podolski. S obzirom na to da ste s njom već imali priliku surađivati, recite nam, što može-mo očekivati. S Dorom sam blisko surađivala u periodu od

2009. do 2012. godine dok je bila ravnatel-jicom dramskog programa Dubrovačkih ljet-nih igara. Ono što mogu sa sigurnošću reći je da se radi o osobi širokog obrazovanja, od glazbe i plesa do teatra, ali i velikog iskustva, unatoč mlađoj dobi. Ona iza sebe ima već preko 70 opernih i dramskih režija, režira-la je i velika događanja i ceremonije poput otvaranja Igara i Svečanosti pristupanja Hr-vatske Europskoj uniji, ima i organizacijsk-og i voditeljskog iskustva. Uz to jako dobro poznaje i razumije ovaj naš festivalski duh i ovaj Grad. Kao suradnica je uvijek bila profe-sionalna, ali topla, a prema poslu predana.

intervjuTJEDNA

Uz sve ovo navedeno, jasno je da se budućoj suradnji veselim.

Kakvi su ostvareni prihodi ovogodišn-jih Igara, jesu li ispunjena financijska očekivanja?Očekivanju su i premašena! Ukupni ostvare-

ni prihod, odnosno proračun 68. Igara izno-si 12,734,000 kuna od čega 68% čine javna sredstva dok je 32% ostvareno od vlastitih prihoda od ulaznica, sponzora i donatora. Ukupno je to 7% više od lani, a zahvaljujući prvenstveno povećanju prihoda od novih sponzora (Mastercard i Tele2), ali i ulazni-ca. Prihod od ulaznica je čak 17% veći nego lani, i iznosi ukupno 1.950,000 kn. U odnosu na lani povećana su i sredstva Grada Du-brovnika i Hrvatske turističke zajednice. To je ujedno i najveći proračun Igara u zadnjih 15 godina.

A ona druga očekivanja? Kako ste za-dovoljni podrškom publike ovogodišn-jim Igrama, osobito one dubrovačke?Iz ljeto u ljeto, Dubrovčani nam dokazuju da

im je do festivala iznimno stalo te da su Igre neraskidivi dio identiteta Grada i njegovih stanovnika. Iako im se svaka predstava ne mora svidjeti, dapače često imaju puno zamjerki, oni do svojih Igara itekako drže. U tome se i dalje uspijeva ogledati specifičnost Igara u odnosu na tolike brojne druge festi-vale. Svoju podršku su nam ovo ljeto iteka-ko dokazali, pohodeći naše programe u velikom broju, točnije u ukupnom zbroju

IGRE SU NERASKIDIVI DIO IDENTITETAGRADA I NJEGOVIH STANOVNIKA

Dubrovčani i ostali stanovnici županije činili su 51% publike što je povećanje u odnosu na lani. Izbor programa je očito bio dobar – obje lanjske dramske uspješnice Kafetarija i Othello, gostujući dramski naslovi Tri zime i Hinkemann koji spadaju u sam vrh ostvaren-ja hrvatskih kazališta, a uz to su se i dogodila dva sjajno primljena premijerna dramska naslova – Gospoda Glembajevi i Marin Držić - Viktorija od neprijatelja. Gotovo svi ovi spomenuti naslovi su bili rasprodani, a in-ozemni posjetitelji za koje su predstave bile titlane na engleski jezik skoro pa da i nisu uspjeli doći do svojih ulaznica. Dubrovčani itekako prepoznaju koju nemjerljivu ulogu Igre imaju u kulturnom životu Grada i dok god je tako, dok god je tako snažne njihove podrške, mi se za svoju budućnost ne mora-mo bojati. Na tome im neizmjerno hvala.

Igre su se i ove godine uspješno nosile sa svim poteškoćama, kojih je ipak bilo. Iz-vođenje pojedinih programa bilo je znat-no otežano zbog raznih popratnih okolno-sti, kakav je Vaš dojam i zaključak po tom pitanju, sada kada su 68. Igre iza nas?I ovo ljeto smo se susretali s već uobiča-

jenim problemima poput buke i glazbe iz obližnjih ugostiteljskih objekata. Katkad smo to s nemalim naporima uspijevali riješiti da publika niti ne primijeti, ali bilo je večeri, kao na taraci Umjetničke galerije, kad to nije bilo moguće. Svako je ljeto i takvih objekata i raznoraznih događanja i partyja sve više, i sve je to razlog što produkcije na otvorenim gradskim scenskim prostorima zadnjih pet-naestak godina realiziramo u otežanim uvje-tima i što zapravo ugrožava ambijentalnost festivala. No, mi od ambijentalnosti, kao svoje jedinstvene značajke i odrednice, ne smije-mo i nećemo odustati. Ovo ljeto nas je u dva navrata omelo i loše vrijeme radi kojega smo morali otkazati dvije velike izvedbe – Labuđe jezero i Kafetariju – obje rasprodane, radi čega smo izgubili gotovo 200.000 kn priho-da. Ove je sezone i problem radnika u teh-ničkom odjelu dosegao svoj vrhunac, iako za druga radna mjesta, poput hostesa, prodaje, biljetera, press ureda i sl. i dalje imamo veliki interes. No, ovdje se radi o fizički zahtjevnim poslovima koje obavljaju studenti, a zadnjih

68. IGRE GOTOVO 2.000 UMJETNIKA IZ CIJELOG SVIJETA JE U 47 DANA OD

10. SRPNJA DO 25. KOLOVOZA NA 16 AMBIJENTALNIH POZORNICA, PRED PRIBLIŽNO 60.000 DOMAĆIH I INOZEMNIH POSJETITELJA,

IZVELO 72 DRAMSKA, GLAZBENA, OPERNA, PLESNA, FOLKLORNA, FILMSKA I LIKOVNA PROGRAMA, A OD TOGA 16 JE PROGRAMA BILO

BESPLATNO ZA POSJETITELJE.

Razgovarala: Foto: Martin Šeperić

IGRE SU NERASKIDIVI DIO IDENTITETAGRADA I NJEGOVIH STANOVNIKA

godina sve je manje i manje mladosti koja želi svega dva i pol mjeseca raditi teške poslove, kad imaju mogućnost konobariti šest mjeseci za puno veće novce. To je još jedan primjer negativnog utjecaja ovakve ekspanzije turiz-ma koji naprosto briše sva druga zanimanja i poslove te ovu našu zajednicu čini monokul-turnom u ekonomskom smislu.

Spomenuli ste poviše dramske naslove zadnje dvije sezone Igara, a interes publike i kritike doka-zuju da se radi u četiri uspješna naslova. Hoćemo li ih gledati i do-godine na Igrama? U pravu ste, lanjska Kafetarija i Othello i

ove su godine bili rasprodani, a ove godine i Gospoda Glembajevi i Marin Držić – Viktorija od neprijatelja izvrsno su primljeni. Radi fi-nancijskih i organizacijskih razloga, sasvim sigurno neće biti moguće dogodine repri-zirati sva četiri naslova. Da se radi o dobro

Lokrumu, a ove godine gostujuće Labuđe jezero Baleta HNK u Zagrebu, baletni su naslovi koji su napunili naša gledališta. Prema tome osjećamo i odgovornost, jer Igre su jedi-ne koje u Dubrovnik mogu dovesti i postaviti ovako velike balete, tako da ćemo sasvim sig-urno najmanje jedan baletni naslov prikazati i dogodine. Nova kazališna sezona nije još ni počela, sjajnih baletnih ansambala je mnogo, tako da treba malo pričekati s objavom naslo-va, no sigurno je da će se pronaći dobar balet koji će biti moguće prilagoditi i postaviti na neku od naših ambijentalnih pozornica.

primljenim naslovima dokazuje i veliki broj poziva za gostovanjima iz cijele regije, i mi već intenzivno radimo na tome. Svakako nam je cilj da što veći broj publike, i to preko granica Hrvatske, vidi ove sjajne predstave.

Osim dramskih naslova, što možemo očekivati od baletnog i opernog pro-

grama? Naša publika se iz sezone u sezonu

pokazala kao velika ljubiteljica baletnog programa. Opasne

veze, Carmen i Faun na

68. IGRE OSTVARILE SU 17% VEĆI PRIHOD OD ULAZNICA NEGO LANI, DOK JE UKUPAN PRIHOD 7% VIŠI U ODNOSU NA PROŠLU

SEZONU. I OVE SU GODINE STANOVNICI GRADA I ŽUPANIJEOSTVARIVALI 30% POPUSTA NA ULAZNICE TE SU IM BILI

OMOGUĆENI POVOLJNI DRAMSKI I GLAZBENI PAKET POPUSTI.

GlasGrada - 650 - petak 1.9.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

GLAMOURFASHION SHOWNA STRADUNU

28 GlasGrada - 650 - petak 1.9.2017.

IZBOR ZA MISS DNŽ

GOST UREDNIK: NATAŠA ĐUROVIĆ ĐANOVIĆ- ODVJETNICA> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Pravna nesigurnost u Republici Hr-vatskoj postaje gorući problem koji usporava, često i onemogućuje društveni napredak.

Učestale i nekvalitetne promjene zakona, nedovoljna pripremljenost državnih tijela za primjenu zakona, neujednačeni rad sudo-va, te nemogućnost praćenja novonastalih promjena izazovi su s kojim se svakodnevno suočava pravna struka.

Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg u Hrvatskoj zadnjih godina vlada pravna nesigurnost je prilagodba našeg pravnog sustava sustavu Europske unije. Taj, može se reći isforsirani, pokušaj prilagodbe eu-ropskoj pravnoj stečevini doveo je do izm-jene skoro pa svih zakona, posljedica čega je nepreglednost, nerazumljivost propisa, kao i nesnalaženje u praksi. Radi se o tisuća-ma zakonskih akata u kojima se nemoguće snaći čak i pravnim stručnjacima, a o laici-ma da i ne govorimo.

Potrebno je istaknuti da je u tom proce-su usklađivanja našeg zakonodavstva s propisima Europske unije veliki broj za-kona donesen po hitnom postupku, čak i kad za to nije bilo potrebe. Posljedice takvog donošenja zakona „preko noći“ jest zatečenost i struke i javnosti zakonskim odredbama koje se onda, sasvim opravda-no, ocjenjuju kao nepravične, neprihvatljive i neprovedive.

Nekritičko usvajanje sve nekvalitetnijih zakona dovodi do trenda usvajanja neus-tavnih zakona ili zakonskih odredbi, koje u svojoj primjeni dovode do kršenja Ustava kao temeljnog pravnog akta države.

S druge strane nije za sve „kriv“ ulazak u Eu-ropsku uniju. Hrvatski pravni poredak godi-nama trpi zakonodavni nered jer su pravna struka, a posebno pravni praktičari nedovol-jno uključeni u postupke izrade i donošen-ja zakona. Ovaj proces u najvećem dijelu

MUKE POODVJETNIŠTVU prepušten je politici. Zakonodavni nered javlja se kao posljedica potpune političke nebrige o stanju zakonodavstva u Hrvatskoj.

Poseban problem predstavljaju promjene zakona pod pritiskom javnosti. Umjesto sustavnog i sistematičnog pristupa, zakoni se često mijenjaju pod pritiskom pojedinog slučaja, što rezultira čestim proturječnos-tima različitih zakonskih propisa. Stoga se slobodno može reći da je Hrvatska zem-lja prenormiranog pravnog sustava, koji je upravo zbog naglašene prenormirano-sti neučinkovit, neprovediv i samom sebi svrha.

Nedavno smo bili svjedoci takvoj situaci-ji kod uvođenja poreza na nekretnine čija je primjena odgođena. Na pitanje je li na tu odgodu utjecala javnost, aktivnosti raz-nih udruga ili pak strah za političke stolice, možemo zaključivati. No, odvjetnička struka je bila i jest zasuta pitanjima zabrinutih stra-naka o posljedicama poreza na nekretnine, na koja pitanja nije moguće dati odgovore

upravo zbog nedorečenosti zakona i nepri-premljenosti za primjenu istog. Primjena toga zakona jest odgođena (bar ako je tako suditi po najavi premijera), ali pitanje je do kada. Također, pitanje je hoće li se pri pon-ovnom eventualnom pokušaju uvođenja ovog poreza otkloniti svi dosadašnji nedo-staci.

Pravna sigurnost trebala bi biti temeljena pretpostavka sređenog društva jer jamči ostvarenje i zaštitu osobnih sloboda i prava. No pravne sigurnosti nema bez stručnog i sustavnog rada na izmjenama zakonskih odredbi, te upoznavanju i sudjelovanju jav-nosti u takvim procesima. Na tom području Hrvatska nije pokazala osobitu sposobnost.

Ne očekujem da će ovih nekoliko redaka teksta razuvjeriti one koji imaju loše mišljen-je o odvjetničkom ili sudačkom zanimanju niti tvrdim da u ovom „žitu nema kukolja“. No, ako sam samo jednog čitatelja navela da na pravnu struku pogleda iz nekog dru-gog kuta, učinila sam puno.

Zatvorene 68. Dubrovačke ljetne igreSvečanim gala koncertom ispred crkve sv. Vlaha sinoć su po 68. put zatvorene Dubrovačke ljetne igre. Na završnom koncertu kojem je pre-thodila tradicionalna dodjela nagrade Orlando za najbolja umjetnička dostignuća na festivalu, nastupio je prošlogodišnji dobitnik Orlanda za glazbu, ukrajinski violinist Aleksej Semenenko u pratnji Simfonijsk-og orkestra HRT-a kojim je ravnao talijanski dirigent Alberto Veronesi.U 45 dana održavanja 2000 umjetnika na 16 scenskih prostora izvelo je 72 programa, koje je pogledalo i poslušalo oko 60.000 posjetitelja.

Glamour fashion show na StradunuU nedjelju 27. Kolovoza ispred crkve svetog Vlaha održana je modna revija Glamour fashion show na kojem su atraktivne djevojke predstavili najnovije kreacije poznatih hrvatskih modnih dizajnera. Predstavili su se Ivica Skoko, te modni brandovi Glamour Sposa, Duchess Womenswear, Bakus Sposa, Lela Design i Borza Grupa.

Skladba “Srce oriđinala” osvojila dvije nagrade u MakarskojSkladba "Srce oriđinala" napisana za uvodnu špicu dokumentarne seri-je "Storije o neponovljivima" HRT-ova doajena Vedrana Benića osvoji-la je dvije nagrade na prošlotjednome Festivalu klapa uz mandoline i gitare u Makarskoj. Riječ je o skladbi koju je napisao Vicko Dragojević, novinar HRT-ova centra u Dubrovniku i voditelj dubrovačke klape Kaše, a osvojila je zlatnu plaketu po ocjeni stručnoga ocjenjivačkog suda te nagradu publike.Foto: dubrovački vjesnik

Mija Planinić nova Miss Dubrovačko neretvanske-županijeSedam ljepotica borilo se za titulu Miss Dubrovačko-neretvanske županije na izboru koji održan 28. kolovoza na Stradunu. Prekrasne djevojke su u četiri izlaska i odgovaranjem na pitanja žirija pokazale svoje najbolje osobine. Na kraju je za naljepšu u županiji izabrana Mia Planinić iz Metkovića. Prva pratilja je Mia Vukas, druga Dijana Bačić, a za Miss fotogeničnosti izabrana je Sara Pejović.

Vjenčali se Andrea Zvono i Antun BarišićAntun Bašić odveo je pred oltar dubrovačku modnu dizajnericu Andeu Zvono. U crkvi sv. Vlaha izgovorili su vječno "da" jedno drugome pred brojnom obitelji i prijateljima. Uz bok mladoženje bio je kum Mario Previšić prijatelj i kolega koji mu je bio i kandidat za zamjenika načel-nika Općine Župa dubrovačka , dok je mladenka za kumu izabrala pri-jateljicu Belmu Halilović.FOTO: dubrovniknet team

KUNDURARIJE

KOLUMNABROJ 2

S ljedećeg weekenda Cavtat će postat pravi Tango plato i s dvodnevnim programom autentičnog Tanga s um-jetnicima iz Buenos Airesa, Amsterdama, Palerma i Du-brovnika otvoriti širom svoja vrata po jedanaesti put! U

petak, 08.09. na Ljetnoj pozornici u Cavtatu s početkom u 21h nastupit će duo Buenos Muchachos; argentinski gitarist Pablo Covacevich čiji su korijeni vidno hrvatskog porijekla. Kako Tango ne može bez bandoneona uz Pabla će nastupit i vrhunski argen-tinski harmonikaš i skladatelj Luis Caruana. Na klarinetu će se pridružiti umjetnik sa Sicilije Giovanni Mattaliano profesor klar-ineta na Konzervatoriju u Palermu i osnivač prvog Jazz odjela za klarinet u Italiji, a koji će izvoditi i neka svoja djela i jazz im-provizaciju. Iako je Piazzolla govorio da Tango nije u plesu već u glazbi, a čiju 25. obljetnicu smrti obilježavamo ovim koncertima, glazbenicima će se pridružit i majstor plesa Tanga, argentinac Rafael Ramirez sa svojom dugogodišnjom partnericom Nastas-jom Stupnicki. Kako je Tango danas vrlo rasprostranjen u Europi sve više i više, na otvaranju će Tango zaplesat i plesački par Marijke Brekelmans i Ronald Drenten iz Holandije. Cavtat je čaroban i bez ukrasa i dodataka, ali kad mu se pridruže ovakvi fantastični protagonisti autentičnog argentinskog Tanga uistinu užitka ne bi trebalo ne-dostajati! Već sljedeću večer u subotu 9. rujna u 20.30 Epidaurus

festival priređuje Tango para todos radionicu i probu glazbenika otvorenu za publiku. U Domu kulture u Cavtatu svatko će moći probati i nauučiti početne plesne korake čarobnog Tanga uz fan-tastičnog maestra Rafaela Ramireza. Otvorena proba svih glaz-benika kojima će se na klaviru pridružit i umjetnička direktorica Epidaurusa, pijanistica Ivana Marija Vidović u djelima Astora Piazzolle koja su često na njenom repertoaru, publika će moći doživjeti čari, trud, vježbanje i vidjeti kako je to kada glazbenici vježbaju „iza kulise“ – dok ih nitko ne sluša... Najavljujemo i glasovirski recital mlade talijanske pijanistice Eloise Cascio 11. rujna u Domu kulture u Cavtatu u 21h a neće nedostajat ni ovogodišnje Epidaurusovo izlaganje djela naših umjetnika kako slikara tako i vezilačkih vještina koje su dragoci-jene. Zajedno s društvom Baština ove godine Epidaurus festival kroz svoje promotivne materijale ponovno oživljava zaboravl-jenu tehniku Mrkog veza, izrađenog od tzv. mrke crne svile, a ko-jeg su sa svojim zavidnim umijećem i preciznošću od zaborava sačuvale učiteljica Jelka Miš i danas vrijedne ruke Katarine Duja-ković čija je majka, rodom Cavtajka, također vrsna vezilja. Stalna suradnica Epidaurus festivala je i slikarica Luce Đuraš koja će opet izraditi unikatne poklone ovogodišnjim umjetnicima i raz-veseliti nas svojim novim vidicima. Zato, dragi naši, uputite se put Cavtata i dobro nam došli!

UZ TANGOPARATODOS ZAPOČINJE

11. EPIDAURUS FESTIVAL

32

U mojemu odgoju važnu je ulogu imala moja pokojna baka. No ono što sam zapamtio kao njezinu značajku bilo je to da bi nas djecu kad bismo napravili

nešto dobro hvalila, a u drugom trenutku, ako nešto ne bismo napravili onako kako treba, bi nas toliko kudila da se činilo kao da onog dobra koje je maločas hvalila nije uopće bilo. Bile su to njezine odgojne metode koje su, uvjeren sam gledajući sada iz ove perspektive na sebe i svoju braću, dale dobre plodove. Čini mi se čitajući današnje evanđelje, a pris-jećajući se onog evanđeoskog navještaja od prošle nedjelje, da je i Isus sa svojim učenicima imao slične odgojne metode. Naime, današnji evanđeoski ulomak se poprilično razlikuje od onog prošlonedjeljnog, iako se radi o opisivanju istog događaja. Prošle je nedjelje Isus od svojih učenika predvođenih Petrom prepoznat i ispov-jeđen kao „Krist, Pomazanik, Sin Boga živoga“, a ove nedjelje on samoga sebe naviješta kao ono-ga koji treba „da mnogo pretrpi …, da bude ubi-jen i treći dan da uskrsne.“ Prošle nedjelje, e ovo me doista podsjeća na metodu moje pokojne bake, Petar je od Isusa bio nazvan „blaženim“ i „temeljnim kamenom“ na kojemu će Isus sa-graditi svoju Crkvu jer je u jednoj rečenici sažeo ispovijest vjere, a ove ga nedjelje Isus nazva „so-tonom“ i „skandalom“ jer je svojim opiranjem Isusovoj muci i smrti pokazao da mu nije jasno što to što je ispovjedio doista znači.Isus svoje učenike pohvalom na jednoj strani, ali i oštrom kritikom na drugoj strani, želi poučiti pravom značenju onoga biti „Krist, Pomazan-ik, Sin Božji“. Njihovom shvaćanje tih pojmo-va je ograničeno i ljudsko. Koreći Petra kojega je maločas hvalio, Isus želi njihovo shvaćanje uzdići na višu razinu. Želi im pomoći da na nje-ga i njegovo poslanje ne gledaju onako kako to čine ljudi, nego da ga počnu gledati onako kako ga vidi Bog. Želi im pomoći da im bude, da se poslužimo Isusovim riječima, „na pameti što je Božje, (a ne) što je ljudsko.“ A Bogu, kad je riječ o

Isus koji je „Krist, Pomazanik, Sin Božji, nije bila na pameti ovozemaljska proslava, nego spasen-je svijeta koje će se dogoditi po muci i križu, po smrti. Važno je naučiti da to isto, ovozemaljska proslava, nije Bogu na pameti ni u slučaju Isuso-vih učenika. On nikada nikome nije dao obećan-je da će, slijedeći ga, imati ovozemaljsku sreću – iako ona nije isključena iz života onih koji Krista nasljeduju, ali im nije cilj – već ih sve poziva da ga nasljeduju na istom onom putu koji je i sam prošao.„Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.“ Ovo je Isusov poziv koji se nikome na prvu ne može svidjeti. Ni nama se ne sviđa ovaj govor. Nije se sviđao ni prvim Isusovim učenicima. Nije se, budimo pošteni, taj govor sviđao ni Isusu sa-mome. Ni njemu trpljenje nije bilo ugodno. Pa ipak, on ga je prihvatio jer je znao da je to jedini put spasenja, put prema uskrsnuću i proslavi. Mi suvremeni kršćani smo previše naviknuti na Isusa Krista raspetoga. Križ nam je postao sim-bol. Ali, zbog naše naviknutosti na križ gotovo da nas više križ ne sablažnjava. Uopće nas ne uznemiruju Isusove riječi: „Hoće li tko za mnom … neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.“Kad bismo, međutim, umjesto umjetničkih križeva na koje smo se naviknuli uistinu vidjeli nekog raspetog i onda čuli poziv da se i sami dademo razapeti, Kristove bi nam riječi, uvjeren sam, drukčije zvučale. Nedavno mi je netko rekao da je u knjizi nekog njemačkog teologa našao opis dojma koji je na autora ostavila umjetnička slika na kojoj je umjesto Isusa Krista bio razapet pas. Na prvu ga je ta slika sablaznila, kao što sablažn-java i svakog od nas, ali što ju je duže promatrao sve više mu je ta slika raspetog psa dočaravala strahotu raspeća na koju se, gledajući svaki dan Isusa raspetoga na križu, bio u potpunosti na-vikao. Možda bi i svima nama trebala slična šok terapija da bismo shvatili strahotu Isusovog puta od kojega ga je, jer mu bijaše na pameti ono što je ljudsko, Petar pokušao odvratiti, kako bismo prešli na višu razinu, razinu onog što je Božje, i odlučnije, ali i svjesnije, u svojoj svakodnevici i sami mogli krenuti tim putem kojim je prije nas hodio naš Gospodin. Zovemo se i jesmo kršćani. Biti kršćanin znači upravo to, slijediti Isusa svug-dje, pa i na putu križa, prihvaćajući Isusove riječi uvijek, pa i onda kad su teške za prihvatiti kao što su to riječi današnjeg evanđelja.Da se Isus zadovoljio samo tim da on ponese križ i umre na križu, bilo bi nam mnogo lakše slijediti ga. Ali on se nije na tome zaustavio. On nam kaže da to i mi trebamo činiti. Možda nam se čini lakšim napustiti ga i krenuti u nekom

drugom smjeru, pronaći nekog drugog učitel-ja i vođu, onoga koji će nam umjesto trpljenja obećati sreću i lagodan život. Nažalost to su mnogi izabrali. Mnogi to i danas čine. Ali ima tu jedan problem. Svi oni se sa svojim obećanjima zaustavljaju prije smrti, pa čak i prije starosti. Živ-ot im vrijedi, a s njim i njihova obećanja, samo dok si mlad i zdrav. Isus, za razliku od njih, ide dalje. On govori o uskrsnuću. On to ima pravo govoriti jer će i sam uskrsnuti. I kaže da za istins-ko „spasenje“ života, treba imati hrabrosti život „izgubiti“. Ondje gdje vlada ljudska logika os-obne koristi, ondje gdje ne vrijedi činiti ništa što nije meni u korist, život se prije ili kasnije izgubi. Ondje gdje je na snazi božanska logika kojoj na prvom mjestu nije uzimanje nego davanje, nije vlastita korist nego korist drugoga, život se istins-ki dobiva. To je ono što Isus zove „odreći se sebe“ i na što misli sv. Pavao u drugom današnjem či-tanju kad nas poziva da „prikažemo svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu.“Uđemo li malo dublje u ovu logiku vrlo brzo ćemo primijetiti da Isusove riječi i njegov poziv da ga slijedimo i nisu toliko čudne kako nam se to učinilo na prvi pogled. Naime, prije ili kasnije, na ovaj ili onaj način, svi doživimo iskustvo boli i patnje. Prihvatiti vlastito trpljenje i pokušati smanjiti trpljenje drugih, praktično je rješen-je koje nam preporučuje današnje evanđelje. Zahvaljujući Isusu koji je išao pred nama i koji je na sebe uzeo sve naše boli i našu smrt, to prih-vaćanje i vlastite patnje i patnje drugih, i vlastite smrti i smrti drugih, postalo nam je moguće jer nam njegova muka i smrt otvaraju perspektivu u uskrsnuću. Sukob između onog ljudskog i onog božanskog u nama, odnosno između mentaliteta svijeta i logike evanđelja, može postati razlog da i nama riječ Gospodinova, kao i u Jeremijinom slučaju, „postane na ruglo i podsmjeh povazdan.“ Ali da bismo mogli imati točan konačan „račun“ svega onoga što život stavlja pred nas, trebamo imati na raspolaganju sve „brojeve“, odnosno trebamo na život gledati sa svih strana i osobito imati pred očima njegov kraj. „Tâ što će koristiti čovjeku ako sav svijet stekne, a životu svojemu naudi?“ Ovo Isusovo pitanje je retoričko pitanje, koje u sebi samom krije odgovor. Onome tko životu svome naudi ni sav svijet neće koristiti ništa. Ali vrijedi i obrnuto. Onome tko svoj život izgubi sve će biti nadoknađeno. I u tome je naša nada. I zato se Isusa isplati slijediti i preko križa. On je uskrsnuo. I mi ćemo uskrsnuti. Jer „doći će, doista, Sin Čovječji u slavi Oca svoga s anđelima svojim i tada će naplatiti svakomu po djelima njegovim.“

BOŽJE I LJUDSKE PERSPEKTIVE / 22. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

NEKA NAM NA PAMETI BUDE ONO ŠTO JE BOŽJE, A NE LJUDSKO

Izra

ženi

pos

tota

k po

pust

a je

min

imal

an, a

mož

e bi

ti i v

eći.

Cije

ne s

u iz

raže

ne u

kun

ama.

Za

even

tual

ne ti

skar

ske

pogr

eške

ne

preu

zim

amo

odgo

vorn

ost.

Foto

graf

ije n

e m

oraj

u u

potp

unos

ti od

gova

rati

stva

rnom

izgl

edu

proi

zvod

a.

Pro

izvo

de iz

akt

ualn

e po

nude

mož

ete

kupi

ti sa

mo

u ko

ličin

ama

prim

jere

nim

za

kuća

nstv

o.

*ponuda vrijedi do 10.9.2017.g. ili do isteka zaliha u navedenim prodavaonicama Tommy.virtualni katalog

www.facebook.com/tommyprodavaonicewww.instagram.com/tommyprodavaonice

Potražite nas na:

0800 02 03BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFONe-mail: potrosacki-servis@tommy.hr

PBZ banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

Erste banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

PBZ banke / 2 - 3 rate za iznose iznad 300 kn

Jadranska, Kent banka, Erste banka, Istarska kreditna banka, Sber banka, Kreditna banka Zagreb, Primorska, Slatinska, Veneto banka / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

MOGUĆNOST PLAĆANJAGOTOVINOM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATAPBZ banke / 2 - 3 rate za iznose iznad 300 kn

Ruksak, 1 kompoliester, 23x28x8 cmDisney

34,99 kn59,99 kn

Školski obrazac, 1 kommatematika 1 ili pisanka C

0,99 kn1,29 kn

Bilježnica, 1 komformat A5, na kockecrte ili bez crta48 listova, meki uvez

1,49 kn2,49 kn

Školski licencirani obrasci, 1 kompisanka A ili Bcrtančica ili geometrija

1,99 kn2,99 kn

Vodene boje, 1 pak12 boja, s kistomLinnea

8,99 kn11,99 kn

Pernica puna, 1 kom

54,99 kn79,99 kn

Lino Lada, 200 gduo ili milk, Podravka69,95 kn/kg

Milka poklon paket, 1 pak1 x Milka & Oreo, 37 g1 x Milka & Strawberry, 36,5 g1 x Milka Oreo, 100 g1 x Milka Milkinis, 87,5 g1 x Milka Choco Dessert Orange, 147 g

+ GRATIS kutija za užinu

+

1x

1x

1x

1x

1x

Dječje čarape, 1 parvel.3-11, razne bojemotiv srca

www.tommy.hr

Dubrovnik, Vukovarska 36Dubrovnik, Kralja Tomislava 7

34 GlasGrada - 650 - petak 1.9.2017.

DUBROVAČKA INICIJALKA: MBPAULO

OBRADOVIĆRAGUSEO 5NOGOMETNO

SUDAČKO "OKO SOKOLO-

VO" (SL. 4)

GRUBO SELJAČKO SU-KNO, ABAIJA

IME BIVŠEG GRADONAČEL-

NIKA BOG-DANOVIĆA

GRAD, TUČA

MAROV SLUGA U "DUNDU MAROJU"

VATERPOLIST SUKNO, A NIJE NI GORAN NI

SANDRO

PLOD PŠENICE

STARINSKO RAČUNALO (NIJE ATAK)

GORDO, SA-MOSVIJESNO

"METAR"

"ČESTICA"

OLTAR

IMENKO ODMILA

SVJEDOK NA KRŠTENJU

I SL.

FO(L)JI OD MODE

GRČKO SLOVO

STANOVNICA AKRE, GL.

GRADA GANETRAG ORANJA

PLUGOM

1/3 DU-BROVAČKOG GITARSKOG TRIJA (SL. 6)

BALAVAC, SLINJO

MILE IVANČIĆ

SLOVO S CRTICOM

NEKAD VRATAR, SAD TRENER

JUGOVIH VRATARA (SL. 2)

PTICA MOČ-VARICA SLIČNA

PATKI

MAKED. OBLIKIMENA KOSTA

EGIPATSKI BOG (NIJE

AGON)

DVA NA TREĆU

UŠTEDA

OVAKVE

OSOBNA ZAMJ.

SRPSKI PISAC, DANILO

SOVE,JEJINE

"RADIJUS"

SUPROTNO OD GOSTI

IVO KORAČ

PTIĆ

OTOK UMIKRONEZIJI

KONAČNO, NAPOKON PODALJE

POČETAK JUGA

"PORTUGAL"

"AMPER"MUŠKO

GOVEDO,VOL

PREDNJI DIO OČAJA

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

KUMPANJ ZELENKA MARA NA

KAMPANJELU NAMIGIVANJE

GRADIĆ KOD BUZETA U ISTRI

OSTATAK PRIPRAVLJENJU

VINA

DUBROVAČKI SLIKAR ZA SE I ZA TEATAR

"OFFLINE ADDRESS-

BOOK"

ZAŠTITNI IZ-VANJSKI SLOJ NPR. U RAKA

LATINSKI ZLATKO

GRČKI AMOR

MJESTO NA KOSOVU

SAČMA ZALOVAČKU

PUŠKU (JED!)PEČAT,

MU(HU)R (TUR.)

KOMEDIJA FEĐE ŠE-HOVIĆA

SUSTAV MARINA NA JADRANU

OKO,NAOKOLO

DIRNUTO,TAKNUTO

KORISTITILEŽAJ

OMERODMILA

MJESTO U S. ITALIJI

(OBRTALJKA: REMI)

POK. TRUBADUR I UGOSTITELJ

(SL. 1)

UKRCAJ E. KATIĆA I J. JUVANČIĆA

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

UNOŠENJE, IMPUT

"RIJEKA"

ETILNI ALKOHOL

RUBOVI, KRAJEVI

AĆIM ODMILA

SLIKAR CELESTIN IZ

KUNE

GUZ(IC)A

UPOTREBLJIV

"ISTOK"

NAŠA BIVŠA ŽUPANICA

(SL. 5)

ADOLF ILI ADNAN ODMILA

DRUGA NOTA SOLMIZACI-

JE

NEGACIJA

"KARAT"

KONAVLJANIN IZ MIKULIUĆA

BORO ANDRIĆ

NEBESA (MN.)

STABLA, DRVEĆE

SALAČKI DOBROTVOR I PODUZETNIK U PERUU ("HR-VATSKA OBITELJ U PERUU")

(SL. 3.)

"UDRUGA MLADIH

IMOTSKI"

"NUMERO"

REŠETO

STANOVNIK OSOJNIKA

KĆI

HRVATSKO PREZIME SLIKARA FERDA

QUIQUEREZA

5

1

6

2

43

ISPIT

GlasGrada - 650 - petak 1.9.2017. 35

21.00 h, Tvrđava Bokar (male zidine) 7.9.2017.Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa Izložba - Matko Trebotić: Svjetla i tama Mediterana 21.00 h, Galerija Dulčić Masle Pulitika Othello, nezakonita liturgija - red. Zlatko Paković20.30 h, Art radionica Lazareti Koncert Marko Škugor - CAVTAT21.00 h, Vila BanacLovely Quinces + Luce // Koncert21.00 h, tvrđava BokarKoncert Bojane Vunturišević na otvaranju Kinookus FFF-a!22.30 h, Ston DEŽURNA LJEKARNALJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 1. – 3.9.2017.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 4. – 10.9.2017.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.

21.00 h, Crkva Domino Promocija prvog konavoskog craft piva Donja Banda + Art Live21.00 h, Volat, GrudaJolly Joke 23.00 h, Lazareti3.9.2017.Koncert - Dubrovački komor-ni duo 21.00 h, Galerija Sebastian Koncert – Thompson 21.00 h, Gromača4.9.2017.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Predstava - Orfej sluša radio 21.00 h, Tvrđava Bokar (male zidine) 5.9.2017.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Predstava - Orfej sluša radio 21.00 h, Tvrđava Bokar (male zidine) 6.9.2017.Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa Predstava - Orfej sluša radio

Sastojci:smjesa za palačinke

Za nadjev:300 g salame sa povrćem300 g tvrdog sira300 g gljiva1 žličica origanakečap

Priprema:Napravite smjesu za palačinke koristeći se klasičnim receptom s time da ćete izostaviti doda-vanje šećera, dodajte sitno isjeckanu salamu, na-ribani sir, sitno isjeckane gljive i origano. Palačinke pecite na vreloj masti ili ulju te ih poslužiti tople sa kečapom.

SLOBODNA RADNA MJESTA

1.9.2017.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Koncert - Rundek Cargo Trio 21.00 h, Autokamp Solitudo Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Divine Večer 20.00 - 22.00 h, Palača Sponza Shunyanye1. – 3. Rujna, Lopud, plaža Šunj The Weekend with Toolroom Live at Culture Club Revelin1. – 3. rujna, Culture club Revelin2.9.2017.Svečani koncert zatvaranja - Laus otkrića 2017. 21.00 h, Knežev dvor Predstava - Orfej sluša radio 21.00 h, Tvrđava Bokar (male zidine) Brzopotezni šahovski turnir 18.00 h, Šahovski klub Du-brovnik Koncert - Dubrovački komor-ni trio 21.00 h, Crkva Domino Koncert - Dubrovački komor-ni trio

DOGAĐANJAPIZZA PALAČINKE

DUBROVNIK

PETAK, 1.9.

SUBOTA, 2.9.

NEDJELJA, 3.9.

19 °C / 26 °C

20 °C / 27 °C

18 °C / 24 °C

RECEPT TJEDNA

ZAŠTITAR / KA-ČUVAR / ICA Traženo radnika: 3 Poslodavac: LAV ZAŠTI-TA-HADŽIOMEROVIĆRok za prijavu: 1.9.2017. STROJAR M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: PROSUM d.o.o. za poslovanje nekretninama Rok za prijavu: 1.9.2017. SLASTIČAR / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: FJAKA - DU-BROVNIK d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 2.9.2017. KONOBAR / ICA Traženo radnika: 8 Poslodavac: DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA d.o.o. Rok za prijavu: 2.9.2017.

VODITELJ / ICA ODRŽAVANJA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PEMO d.o.o. Rok za prijavu: 3.9.2017.KUHAR / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: PEMO d.o.o. Rok za prijavu: 3.9.2017. VODITELJ / ICA ODRŽAVANJA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PEMO d.o.o. Rok za prijavu: 3.9.2017. KUHINJSKI RADNIK / CA Traženo radnika: 5 Poslodavac: LIBERTAS RIXOSRok za prijavu: 3.9.2017.PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MELVAN-TRADING, D.O.O. Rok za prijavu: 4.9.2017.

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: M.S. DUBROVNIK d.o.o. Rok za prijavu: 5.9.2017. MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ŽUPANIJE DU-BROVAČKO-NERETVANSKE Rok za prijavu: 7.9.2017. SANITARNI TEHNIČAR / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DNŽ Rok za prijavu: 7.9.2017. SAMOSTALNI KNJIGOVOĐA M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: RAČUNOVOD.KNJIG.SERVIS "AS" Rok za prijavu: 9.9.2017.

PROGNOZA

36 GlasGrada - 650 - petak 1.9.2017.