16.ZADACI ESTETSKOG ODGOJA?

etiri su glavna zadatka estetskog odgoja:

-razvitak sposobnosti uoavanja lijepoga

-formiranje sposobnosti estetskog doivljavanja

-izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti

-njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja

Razvitak sposobnosti uoavanja lijepog: da bismo mogli uivati u ljepoti prirode, ljepoti oblika, boja, slika moramo ih prethodno uoiti i biti svjesni njihovog postojanja. Bez uoenih estetskih obiljeja nema i ne moe biti estetskog ina

Formiranje sposobnosti estetskog doivljavanja: odnosi se na emocionalno podruje. uoena estetska svojstva treba subjektivno doivjeti, da nas ne ostave ravnodunima, te tako potaknuti ovjeka da i sam kreira ljepotu.

Izgraivanje stvaralkih estetskih sposobnosti: takve sposobnosti treba aktivno i uporno razvijati i izgraivati.

Njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja: trebamo znati razlikovati istinsku ljepotu, umjetniki vrijedno djelo, estetski vrijedno od bezvrijednog i sl.

17. KOJI NASTAVNI PREDMETI NAROITO PRIDONOSE RAZVOJU ESTETSKE KULTURE UENIKA?

Predmeti koji pruaju iroke mogunosti za estetsko odgajanje uenika: likovna kultura, glazbena umjetnost, knjievnost, tjelesna kultura (estetska kultura ljudskog tijela - njegovanje osjeaja i smisla za skladnost, ritam i sl.), prirodne znanosti ( uoavanje ljepote prirode i prirodnih pojava)

18. ZADACI RADNOG ODGOJA?

etiri su temeljna zadatka radnog odgoja:

-odgojni zadatak

-obrazovni zadatak

-rekreativni zadatak

-radno-profesionalni zadatak

-odgojni zadatak: radni odgoj je u funkciji izgraivanja osobnosti. takoer utjee na razvijanje pozitivnih stavova i odnosa prema radu.

-obrazovni zadatak: radnim odgojem se usvajaju odreena znajnja iz raznih pordruja rada, stjeu odreena umijea i na navike , te razvijajju odreene sposobnosti

-rekreativni zadatak: radni odgoj moe biti izvanredno povoljno sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode

-radno-profesionalni zadatak: radnim odgojem je uenicima omogoueno informiranje i orijentacija u raznovrsnim mogunostima izbora zvanja, da lake odaberu podruje znanosti i budue zvanje usklade sa interesima, sposobnostima i mogunostima

19. ZADACI ODGOJA U SLOBODNOM VREMENU?

Odgoj u slobodnom vremenu ima tri glavna zadatka:

-odmor

-kulturna razonoda

-razvitak osobnosti

20. PODRUJA SPECIJALNE PEDAGOGIJE Podruje specijalnog odgoja uvjetovano je tekoama koje se javljaju u razvitku odgojenika. Specijalna pedagogija je morala svoja ispitivanja usmjeriti na te specifine probleme i tekoe. tako su nastala njena ua podruja ili grane:

-oligofrenopedagogija: prouava odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mentalno retardiranih, odnosno djece s poremeajima u intelektualnom razvitku

- tiflopedagogija: prouava odgoj, obrazovanje i osposobljavanje slijepih i slabovidnih

-surdopedagogija: prouava odgoja, obrazovanje i osposobljavanje gluhih i nagluhih

-logopedska pedagogija: prouava odoj i obrazovanje odgojenika s govornim nedostacima i prouava naine njihova uklanjanja

- medicinska pedagogija: prouava odgoj obrazovanje i osposobljavanje kronino bolesnih uenika, tjelesno invalidnih

- sociopatska pedagogija (forenzina pedagogija): prouava odgajanje i preodgajanje, izobrazbu, obuavanje i profesionalno ospobljavanje odgojno zaputene, psihopatske i neuropatske djece i maloljetnih prestupnika22. OBLICI METODE POUAVANJA?

-objanjavanje

-etiki razgovor

-predavanje o ivotno aktualnim pitanjima

-referiranje odgojenika

objanjavanje: pomou njega nastojimo objasniti odgojenicima pojmove, stajalita, norme, naela, pravila, moralna svojstva (potenje, iskrenost), moralno etike vrednote (prava, sloboda), pedagoke zahtjeve i sl. objanjenje mora biti primjereno odgojenicima, jasno i konkretno.

etiki razgovor omoguuje puno aktiviranje uenika. svrha etikih razgovora je da se poblie objasne pojedini moralni pojmovi, stavovi, norme, naela i moralne kvalitete, npr. prijateljstvo, rodoljublje i sl.. mogu se voditi i izvan nastave, npr. razgovor o filmovima, asopisima i sl.

predavanje o ivotno aktuelnim pitanjima omoguuje da se sustavno iznese etiki ili neki drugi problem, da se obrazloi odreeno motrite i da se iznese vei broj logikih dokaza, zato je prikladno za uenike starije dobi.

referiranje odgojenika je dobro za uenike starije dobi, gdje uenici sami izlau svoje poglede na odreena pitanja (pismeno ili usmeno) a zatim slijedi rasprava o izloenoj tematici

23. SREDSTVA ODGOJNOG RADA?

sredstva je najbolje podijeliti prema svrsi njihove pirmjene. tako razlikujemo tri skupine sredstava:

-sredstva usmjeravanja

-sredstva poticanja

-sredstva sprjeavanja

24. SREDSTVA USMJERAVANJA

pomou ovih sredstava usmjeravamo odgajanje odgojenika u pozitivnom pravcu, pomaemo razvitak njihove spoznaje, uvjerenja, ponaanja i djelovanja. U ovu skupinu sredstava ubrajamo:

-savjet ili pouka: je jedno od najeih sredstava kojim se odgajatelj slui. stariji pomou vlastitog iskustva i znanja pouavaju i savjetuju mlade kako se trebaju ponaati. te kako izbjei neprilike i ivotne opasnosti. Sslaba strana ovoga sredstva je to se ne temelji na iskustvu odgojenika pa ga treba povezivati s drugim sredstvima

-primjer: ima veliko znaenje u odgoju, djeluje neposredno. Dijete ui oponaajui starije, pa je potrebno pruiti pozitivan primjer ljudskog djelovanja

-stvaranje ideala: se nadovezuje na pozitivne primjere. Ideali su likovi koje mladi ljudi zamiljaju, kojima tee, koji ih vode, usmjeravaju ih na prave vrednote ivota.

-dnevni red: u velikoj mjeri pomae formiranju higijenskih, kulturnih i radnih navika. Ve u ranom djetinjstvu dijete se navikava na red istou i sl.

-igra: osnovni oblik djeje aktivnosti i odgojno sredstvo. ona se javlja kao ivotna potreba djeteta i uvjet njegova razvitka. U igri se dijete ui disciplini, prihvaa pravila igre, navikava na red, razvija prijateljstvo i sl.

-rad: je snano sredstvo odgoja i moralnog oblikovanja. Kroz rad se dijete priprema za drutvene radne zadatke, razvija osjeaj dunosti i odgovornosti, pozitivan odnos prema radu. rad mora biti primjeren tjelesnim snagama i intelektualnim sposobnostima odgojenika.

-kulturna razonoda: kao odgojno sredstvo najee se pojavljuje u slobodnom vremenu. ovaj oblik djelatnosti opjedinac odabire prema svom interesu i sklonostima. Vrijedni oblici kulturne razonode su razne umjetnike, portske i tehnike aktivnosti

25. SREDSTVA POTICANJA

sredstva poticanja imaju zadau da motiviraju odgojenika na dobra djela, da ga potaknu da ih ini ili da ustraje u njima. u ovu skupinu sredstava ubrajamo

-priznanje: najblae sredstvo poticanja. primjenjuje se kada odgojenik postigne odreeni uspjeh, uini dobro djelo, primjereno se vlada. priznanje se odaje radi poticanja da i ubudue tako postupa, ali i da se motiviraju ostali odgojenici da se tako vladaju

-pohvala: pohvalom odgajatelj istie zadovoljstvno to je odgojenik ustrajao u dobrim djelima, to je obnaao svoje dunosti i obveze. pohvala potie odgojenika na daljnji rad i zalaganje; ona mora biti zasluena i pravedna

-nagrada: je najjae sredstvo poticanja. osim duhovnog zadovoljstva ona donosi i materijalnu vrijednost zbog ega je ovo sredstvo vrlo osjetljivo, jer postoji opasnost da materijalna vrijednost postane svrha i smisao djelatnosti

-obeanje: je sredstvo u kojem odgajatelj unaprijed najavljuje odgojeniku neto lijepo, te se tada odgojeniku pokree volja da pozitivno djeluje u skladu sa odgajateljevim zahtjevima. Svako obeanje se mora ispuniti, neizvreno obeanje rui ugled odgajatelja i izaziva nepovjerenje odgojenika

-natjecanje: potie na vee zalaganje, ono meu odgojenicima razvija zanimanje, jaa volju i elju za pobjedom.

26. ZATO JE OSJTLJVO IZRICATI POHVALE I DISCIPLINSKE MJERE UENICIMA?

sredstva poticanja imaju i slabu stranu. ako ih esto upotrebljavamo, odgojenik dolazi do zakljuka da odreenim postupcima moe dobiti priznanje, pohvalu ili nagradu. u tom sluaju on moe initi odreene postupke samo zbog priznanja, pohvale ili nagrade, a ne iz osjeaja dunosti ili odgovornosti. pohvala, nagrada i sl. ne smiju postati cilj odgojenikovog djelovanja.

disciplinske mjere, odnosno sredstva sprjeavanja su orijentirana na zabranu i osjeaj neugode. zbog toga mogu izazvati otpor i pritivljenje odgojenika, to je slaba strana sredstava sprjeavanja

Sredstva poticanja i sredstva sprjeavanja treba upotrebljavati rjee i oprezno, tj. s odreenim ogranienjem

27. ODGOJNA SREDSTVA SPRJEAVANJA?

odgojna sredstva sprjeavanja imaju svrhu da sprijee i potisnu negativne utjecaje na odgojenika, i/ili da sprijee odgajanika u vrenju loih, drutveno neprihvatljivih postupaka. U ovu skupinu ubrajamo:

-nadzor: je preventivno odgojno sredstvo. pravilno shvaen nadzor je stalna briga za odgojenika, praenje njegovog razvitka i utjecaja koji na njega djeluju, ali ne smije biti konica u osamostaljivanju mladog ovjeka

-skretanje: ili zamjena je sredstvo kojim nastojimo odgojenikove tenje i elje orijentirati u pozitivnom pravcu.

-upozorenje: podsjea odgojenika na to to bi mogao uiniti, kao i to ne smije uiniti. najee se upozorava rijeima, ali moe i pogledom, mimikom, kritikom, prijetnjom. primjedba je najblai oblik upozorenja. Njome upozoravamo odgojenika da smo primjetili njegov postupak koji nije primjeren normama vladanja. Opomena je neto snanije upozorenje. ona upozorava odgojenika na nnjegove dunosti i obveze kada ih zanemari. kritikom se eli postii da odgojenik shvati da je poinio pogreku i da je mora popraviti. prijetnja je najstroe upozorenje, koje tono pokazuje neugodne posljedice koje e usljediti ako odgojenik ustraje u svojim loim postupcim. slaba strana je to se zasniva na strahu, a strah je lo odgojitelj

-zahtjev: upozorenje odgojenika da potuje dunost, trai da se ostvare zapoeti poslovi, da se napuste loi postupci. Zahtjeve odgojenik ne smije doivjeti kao prisilu, nego kao moralnu dunost. Zahtjev mora biti kratak, jasan, odluan i tono odreen

-kazna: je najjae sredstvo sprjeavanja. kada ne pomau preventivne mjere i druga sredstva sprjeavanja, kad odgojenik svjesno ini prijestup, primjenjujemo kaznu. Cilj je izazvati osjeaj neugode, krivnje i stida kod odgojenika. Samo onda kada odgojenik shvati da je kriv i da je zasluio kaznu, kazna djeluje. Kazniti moemo promjenom ponaanja prema odgojeniku, iskljuenjem iz igre, premjetanjem na drugo mjesto, ukorom, uskraivanjem neega to voli i sl. Tjelesne kazne vrijeaju dostojanstvo odgojenika i odgojitelja i zato nisu doputene

28. OBLICI SURADNJE KOLE S RODITELJIMA?

oblici suradnje roditelja i kole: individualni razgovori, roditeljski sastanci, savjetovalita za roditelje, teajevi za roditelje, zajednike akcije, program osposobljavanja za roditelje, tiskani materijal i informacije za roditelje (broure), kalendar aktivnosti, posjet nastavnika obitelji

29. ZADAE RAZREDNIKA U KOLI

orazrednik organizira vrijeme odjelske zajednice, broj roditeljskih sastanaka i termini odravanja, vrijeme za informacije s roditeljima, prati realizaciju fonda sati u odjelu, planira vrijeme izleta, ekskurzije ili posjete kinu, kazalitu, izlobama, pomae uenicama koji imaju slabiji uspjeh u koli, analizira uspjeh uenika u uenju i vladanju, priprema sjednicu odjelskog vijea.

30. ORGANI UPRAVLJANJA U KOLI

upravljanje - usklaivanje ljudskih, materijalnih i drugih potencijala u obrazovnoj djelatnosti, temelji se na pravnoj regulativi i preteito je administrativne naravi.

kolstvom upravlja prosvjetna vlast

kolom upravlja kolski odbor i ravnatelj