RAMVrste raunalnih memorijaNepostojna memorijaRAMDRAM (npr., DDR SDRAM)SRAMU razvojuT-RAMZ-RAMTTRAMPovjesneWilliams cijevi (1946-47)Delay line memory (1947)Selectron cijev (1953)DekatronPostojana memorijaROMMaskirani ROMPROMEPROMEEPROMNVRAMFlash memorijaRani stadij NVRAManvSRAMFeRAMMRAMPRAMU razvojuCBRAMSONOSRRAMRacetrack memoryNRAMMillipede memoryPovijesnoDrum memory (1932)Magnetic-core memory (1949)Plated wire memory (1957)Thin-film memory (1962)Twistor memory (~1968)Bubble memory (~1970)v r uRAM (kratica od Random Access Memory - memorija s nasuminim pristupom) je oblik primarne raunalne memorije ijem se sadraju moe izravno pristupiti, za razliku od sekvencijskih memorijskih ureaja kao to su magnetne vrpce, CD i DVD diskovi te tvrdi diskovi, u kojima pristup odreenom sadraju ovisi o poloaju itaa. RAM omoguuje upisivanje i itanje podataka,Raunala koriste RAM za uvanje programskog koda i podataka tijekom rada programa.Jedna od glavnih karakteristika RAM-a je taj da se pristup svim memorijskim lokacijama izvodi u jednakom vremenskom intervalu, za razliku od ostalih memorijskih komponenti koje imaju odreeno vrijeme ekanja.U prolosti, sistemi bazirani na elektronskim cijevima ponaali su se kao dananji RAM, ali su bili dosta nestabilni.Mnogi oblici RAM-a, za razliku od ostalih memorijskih ureaja, gube podatke kada je raunalo ugaeno. Moderni RAM najee zapisuje podatke u obliku naboja unutar kondenzatora kod dinamike memorije, ili stanja bistabila kod statike memorije. Trenutano se istrauju oblici RAM-a koji bi zadrali podatke i nakon gaenja raunala, na primjer nanocijevi, te memorija koja se bazira na efektu magnetskog tunela.U ljeto 2003. pojavio se 128 kbit ip magnetskog RAM-a, veliine 0,18 mikrona. Tehnologija MRAM-a bazira se na efektu magnetskog tunela. U lipnju 2004., tvrtka Infineon prikazala je prototip MRAM memorije od 16 Mbita veliine 0,18 mikrona. to se tie nanocijevi, tvrtka Nantero je 2004. proizvela funkcionalan prototip od 10 GB. Dijelovi RAM-a mogu se i particionirati tako da imaju oblik i funkciju tvrdog diska, takozvani ramdisk.Veina raunala ima izmeu 128 MB i 8 GB RAM-a. za razliku od ROM-a, iz kojeg je podatke mogue samo itati. U RAM se upisuju aktivni programi, te informacije potrebne za trenutaan rad raunala.