Neurologija

5/26/2018 Neurologija

1/29

Obavezna literatura:

1. Neurologija, autori: Demarin, V, Trkanjec Z. Medicinska naklada, Zagreb,2008.

2. ro! dr sc ". #rba$ac: ro%edeutika &a medicinske sestre, 'kolska knjiga,Zagreb

Skripta je informativna o gradivu s predavanja, za ispit je potrebno uiti iz gorenavedene literature.

FUNKCIN!"N! N#U$!N!%!&I'! i N#U$"(KI )$#*"#+Dijelovi ivanog sustava

( Sredinji ivani sustav) Mozak) kraljenina modina

( Periferni ivani sustav) ivani korijeni i spletovi

) Periferni gangliji) Periferni ivci( Autonomni ivani sustav

) Simpatikus) Parasimpatikus

rste stani-a( Neuron ivane stanice! osnova funkcije i gra"e ivanog sustava( #lija stanice

Astrociti$meta%olizam&ligodendrocit$gra"a ovojniceMikroglija$o%rana

Neuron' (ijelo)Akson)Dendriti

( Sinapse' mjesto kontakta izme"u neurona( *mpulsi se prenose oslo%a"anjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptike

mem%rane

Neurotransmiterski sustavi'Dopamin ) Serotonin) Acetilkolin) #A+A , naje-i in.i%icijski sustav)#lutamat , naje-i ekscitacijski sustav

&snovni dijelovi ivanog sustava( (ijela neurona ine sivu tvar( Aksoni ivani. stanica ine %ijelu tvar ivani putevi!

( /eliki i mali mozak' siva tvar izvana) %ijela unutra( 0 le"noj modini i modanom de%lu je o%ratno

( 1ere%rum2veliki mozak #ornji motorni neuron +azalni gangliji

( 1ere%ellum2mali mozak( Modano sta%lo2pons3medula o%longata( 4raljenina modina

Donji motorni neuron( Periferni ivci( Neuromuskularna spojnica5 Mii-

ICI/ mo0dani, mo0dinski


2/29

( 6ajedniki zavrni put') 78 pari modani. ivaca 2 89) :7 par modinski. ivaca 2 ;8) 0kupno um%alni >7$>9) Sakralni >9$S:

Periferni ivci'#ornji ekstremiteti' n? A@illaris) n? musculocutaneus) n? radialis) n? ulnaris) n? medianusDonji ekstremiteti' n? emoralis) n? o%turatorius) n? cutaneus femoralis laterales) n? isc.iadicus) n? ti%ialis)n? peroneus

Mijelinizirani ivciNe $ mijelinizirani ivci

*ornji motorni neuron 1*&N2 3kortikospinalni i kortikonuklearni put3 piramidni put3

glavni motoriki sustav

&te-enje #MN' 4ontralateralna .emipareza( ivane stanice motornog korteksa desne modane .emisfere( Akson'( Prolazi kroz desnu kapsulu internu( 4ria stranu u meduli o%longati( Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu le"ne modine( Prekapa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge( &te-enje #MN je kontralateralno

Ipsilateralna 4emipareza$ lezija smjetena ipsilateralno istostrano! u cervikalnoj meduli uzrokovat -e .emiparezu slinu kao kodote-enja kontralateralne modane .emisfere$ ne-e %iti za.va-eno lice) niti vid$ moe %iti prisutan ispad osjeta disocijacija!) ispod ote-enja

Ipsilateralna monopareza* lezija smjetena jednostrano u le"noj modini nie od vrata'* uzrokovat -e sla%ost noge po tipu ote-enja #MN* ote-en proprioceptivni osjet istostrane noge

* z%og ote-enja spinotalamikog puta %it -e ote-en osjet %oli i temperature suprotne noge&vakva oete-enja su poznata kao +roBn$SeCardov sindrom?

( &te-enje kraljenine modine , parapareza kljenut o%je noge !( &te-enje u gornjem dijelu vratne medule ili modanom de%lu , tetrapareza kvadrupareza!

kljenut ruku i nogu

( 5te6enja +N'#* motornog neurona su' *zraena atrofija Snien tonus kljenut Snieni refleksi Nema patoloki. refleksa

( 5te6enja *$N'#* motornog neurona su/


3/29

Nema atrofija Povieni tonus po tipu depnog noi-a piramidni! Povieni refleksi i pojava klonusa Prisutni patoloki refleksi 4ljenuti su jae izraene u antigravitacijskim mii-ima

Sindrom kapsule interne kontralateralno' plegija) centralna faciopareza) .emi.ipestezija.omonimna .emianopsija

5te6enje malog mozga uzrokuje'$ koordinacija tjelesne reakcije$prima proprioceptivne iz svi. dijelova tijela! i motorike impulse izvelikog mozga $ ataksija$ snien mii-ni tonus$.ipotonija$ regulacija motorike pogleda ,/&$ dismetrija$promaaj ciljnog pokreta) disdijado.okineza) intencioni tremor) tremor glave) rukopis ,dr.tav) makrografija) dizartrija) skandiraju-i govor) Nistagmus

&o0dano deblo' Mezencefalon$jezgre *** i */ modanog ivcaPons$jezgre /) /*) /** modanog ivcaMedulla o%longata$ jezgre /***) *E) E) E*) E**$ ve-i dio m?de%la zauzima retikularna formacija

$ respiracijski centar$ srce

&iopatije( Sla%ost proksimalni. mii-a je tipina za primarnu mii-nu %olest?( +olesnici imaju poteko-e pri dizanju ruku iznad visine lopatice) poteko-e pri ustajanju iz stolice?( Pri ustajanju potre%na pomo- ruku?

( 0 staja-em poloaju dolazi do do a%normalne ekstenzije lum%ane muskulature tako da je tr%u.iz%oen prema naprijed?( 6%og sla%osti a%dominalne i zdjeline muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i

naprijed4arakteristike ote-enja'

( Atrofije( Nema fascikulacija( (onus je uredan ili .ipotonija( efleksi su uredni ili snieni

!utonomni vegetativni 0ivani sustav

$ inervacija visceralni. organa) srca) glatki. mii-a) lijezda$ odgovoran za visceralne refl? koji funkcioniraju ispod svjesne razine

pro%ava) cirkulacija) respiracija) sekrecija lijezda s unutranjim luenjem

Simpatikus' ta.ikardija) znojenje) irenje zjenice) kutana vazokontrikcija) %ron.alna dilatacija) zatvaranjevezikalnog i rektalnog sfinkterasastoji se od' paraverte%ralni ganglijski lanac) simpatiki pleksusiParasimpatikus' suenje zjenica) %radikardija) pove-ava peristaltiku)

evakuacija sadraja mje.ura i crijeva) sekrecija suza) sline

Krvotok/>uk aorte' Desno'(runcus %rac.iocep.alicus) zajednika karotidna art) unutranja karotidna art) vanjska karot art?Su%klavijalna art?

verte%ralna art?


4/29

>ijevo'6ajednika karotidna art?) Su%klavijalna art?

&pskr%a velikog i malog mozga'Art? carotis int? se dijeli na art? cere%ri med? i art? cere%ri antArt? %asilaris se dijeli na 8 art? cere%ri posterior

!rt. -erebri anteriorprednja modana arterijaote-enje uzrokuje'

$ pareza noge paraplegija!$ inkontinencija$ gu%itak osjeta

!rt. -erebri mediaSrednja modana art?ote-enje uzrokuje'

$ 4> .emiplegija$ 4> .emi.ipestezija$ 4> .emianopija$ disfazijaFdizartrija

!rt. -erebri posteriorStranja modana art?ote-enje uzrokuje'

$ .omonimna .emianopija$ talamiki sG

ertebrobazilarni sliv/ 7 vertebralne arterije, 8 bazilarna art?opskr%a'7? modano de%lo8? mali mozak:? stranji dio velikog

mozgaote-enje art? %asilaris uzrokuje'

$ poreme-aj svijesti koma!$ %ilat? motorike i senzorne ispade$ poreme-aj funkcijamalog mozga$ ispade kranjalni. ivaca

!N!&N#9!simptomi $ svijest) motorika) osjet) koordinacija) %ol) vid)

slu.) tremor) tonus) smetnje sfinkteraod kadaH $prvi puta

$ ponavljaju se$u kojem vremenskom razdo%ljukoliko traju $ minuta) sati) dani) tjedni

Ieteroanamneza) Djeje %olesti) &%iteljska anamnezaunkcije i navike stolica) mokrenje) puenje) alko.ol)kava!) Alergije) >ijekovi

N#U$"(KI S%!%USS/*JKS( $ somnolentan) stupor) koma#lasgoB coma scale&tvaranje oiju 9


5/29

Motoriki odgovor ;/er%alni odgovor = z%roj 040PN& 7=

&*JKN(A1*JA prema se%i) u vremenu) u prostoruPAMLKNJK' kratkorono) dugorono4N*(*/NK SP&S&+N&S(* vie ivane funkcije!D&M*NAN(NA IKM*SKA $ >*JK/A

Poreme-aj govora' disfazija poremeaj dominantne .emisfere! ) disartrija nedominantne!Poreme-aji'

Disleksija $ itanje i razumijevanje!Disgrafija $ pisanjeDiskalkulija $ raunanjeAgnozija $ prepozavanje predmeta

/S(K AA6*JA' +&1*NA5 >okalizacija$stranji dio donjeg frontalnog girusa5 Motorika ili ekpresivna izraajna! afazija

5 #ovor'oklijevaju-i) nejasan) struktura reenice manjkava5 Pisanje' agramatizam) parafrazije5 azumijevanje relativno do%ro ouvano

/S(K AA6*JA' KN*14K&/A5 >okalizacija$stranji dio gornjeg temporalnog girusa5 Senzorna ili receptivna afazija) ne razumijevanje izgovorene rijei5 #ovor do%ro artikuliran) normalna melodija i ritam5 Parafrazije) neologizmi) paragramatizmi

/S(K AA6*JA' #>&+A>NA

5 Poreme-aj ekspresivne i receptivne govorne funkcije5 Jedva razumljiv govor ako govori!5 Stereotipno ponavljanje rijei$govorni automatizam

NKD&M*NAN(NA IKM*SKA $ DKSNA&te-enje uzrokuje'#eografska agnozijaApraksija o%laenja

4onstrukcijska apraksija5 ne uspijeva prostorni o%jekt sastaviti od njegovi. pojedinani. elemenata5 nedominantna .emisfera) parijetalni reanj

6ANKMA*/ANJK5 jedne strane tijela$ motoriko) taktilno) vidno

AN&6N&6*JA5 neprepoznavanje %olesnog stanja .emipareza) glu.o-a sljepo-a) uop-e %olesti!5 suoeni$daju racionalni odgovor$ npr? Miu zdravu ruku

S'#%' povrinski) %ol) toploF.ladno) propriocepcija ) vi%racijaP&/*NS4* &SJK(' Dermatomitaktilna .ipestezija$smanjen osje-aj dodira

anestezija $ odsustvo.iperestezija $ pojaani osje-aj dodira.ipalgezija $ smanjena osjetljivost na %ol.iperalgezija $ pove-anatermo.ipestezija $ smanjenje termikog osjeta


6/29

termoanestezija $ odsustvotermo.iperestezija $ pojaanjePoreme-aj kvalitete osjeta'

parestezije' su%jektivne osjetne senzacije %ezvanjskog podraaja) npr? mravinjanje) %ockanje)utrnulost) drvensot

disestezije' poreme-aj interpretacije osjeta dodir osje-a kao arenje ili mravinjanje!

:U":&%$IK!/ N III, I, IN oculomotorius' /anjska) unutarnja i kompletna oftalmoplegijaA%ducens( *nervira m? rektus lateralis( Nemogu-nost a%dukcije oka

Nistagmus( Nevoljni) ritmini izmjenini trzajevi oni. ja%uica u stranu

( /ertikalni) vodoravni ili kruni smjer( Spora i %rza komponenta( ini) srednji i gru%i nistagmus( Nastaje kod ote-enja u vidnom) vesti%ularnom sustavu) modanom de%lu ili malom mozgu( esto je pra-en vrtoglavicom( izioloki' optika orijentacijska pojava

N fa-ialis( >ini ivac inervira miminu muskulaturu( +ikortikalna inervacija za mii-e gornje 8F: lica( 1entralna pareza , sla%ost usnog kuta

( Periferna pareza , sla%ost cijele polovine lica

N %rigeminus inervacija mii-a vakaa senzi%ilitet lica 7)8): grana! intrakranijski

N statoa-usti-us( Smetnje slu.a , anaukuzija) .ipakuzija( Smetnje ravnotee i .odanja

( Nistagmus

N. *lossop4ar;ngeus 1I


7/29

N 4;poglosus( *nervira sve mii-e jezika( Naje-i poreme-aj'

) Pareza , jezik skre-e na starnu ote-enog ivca

+I'!*NS%I=K# %+# U N#U$"*I'I 7?>a%oratorijske pretrage

Pretage likvora $ lum%alna punkcija 4rvi kemijska analiza) testovi koagulacije) toksikoloka anlaiza) .ormoni) titar antitijela! 8? Klektrofizioloke metode

KK#) KMN#) KP :? Neuroradioloke metode

Nativne i kontrastne rtg pretrage

1() M*) MA) fM*) angiografija) mijelografija 9? /askularne ultrazvune metode

Kkstra i intrakranijske Dopler metode =? Nuklearno medicinske metode

gama encefalografija) SPK1() PK(

"umbalna punk-ija'*zvodi se sjede-i uz maksimalnu kifozu i uvlaenje tr%u.a ili lee-i na %oku prilju%ljeni. koljena Sterilna igla uvodi se u su%ara.noidalni prostor izme"u trnasti. nastavaka kraljeaka >:$>9 u

medijalnoj liniji) odnosno jedan prostor vie ili nie

>ikvor se sakuplja u : sterilne epruvete$kemijska i %akterioloka analiza Moe se izmjeriti tlak likvora$lee-i poloaj

#lektroen-efalogram ##* registracija promjena potencijala koji nastaju %ioelektrikom aktivno-u mozga pomo-u skalp

elektroda valovi se razlikuju prema frekvenciji) amplitudi) raspodjeli i uestalosti Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju stranji dio!) otvaranjem oiju se gu%i O%lokira

do%ro +eta valovi frontalno! u psi.ikoj napetosti ili pri intoksikacijama

(.eta valovi u djece) u odrasli. povremeno iznad temporalni. regija' granini nalaz Delta valovi uvijek patoloki u %udnom stanju Paroksizmalna iz%ijanja'

Kpileptogenost

#lektromioneurografija egistriranje elektrine aktivnosti unutar mii-a pomo-u iglaste elektrode koja se perkutano uvodi

u mii- Klektrina aktivnost prenosi se na ekran) registrira se sluno i vidno Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mii-a 0 mirovanju normalni KM#' nema elektrine aktivnosti $ elektrina tiina (ijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice) kod snane kontrakcije

aktivira se mnogo motorni. jedinica


8/29

KM# se koristi za razlikovanje miogeni. mii-ni.! o%oljenja od neurogeni. ote-enja ivaca! +olesti mii-a'

smanjenje amplitude i trajanja mii-ne kontrakcije +olesti ivaca

porast) proirenje i desinkronizacija potencijala, polifazija denervirana mii-na vlakna , fi%rilacija

#lektroneurografija > #N*

mjerenje motorike i osjetne %rzine provodljivosti ivaca

!ngiografija 1ere%ralna panangiografija , prikaz karotidni.) verte%ralni. i ostali. intarkranijski. arterija Aneurizme kod SAI Arteriovenske malformacije Spinalna angiografija

C% omogu6ava vizualiza-iju sive i %ijele tvari) komora) sinusa) su%ara.noidalni. prostora) %ul%usa) n? opticusa) kostiju)

corpus calosum) %azalni. ganglija .emoragija is.emije tumora Davanjem kontrastni. sredstava po%oljava se prikaz pojedini. struktura

&agnetska rezona-a5 4ontraindikacije' %olesnici s ugra"enim pace$makerima i metalnim protezama5 M* omogu-uje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na 1($u

5 demijelinizacijeske lezije

5 patologija stranje lu%anjske jame5 kraniocervikalni prijelaz5 kraljenina modina

+opler>ultrazvuni pregledKkstrakranijski kolor dopler ila vrata gleda se' izgled morfologija! ile) patoloke promjene plakovi! i procjena .emodinamike

strujanje krvi!

#lavna dijagnostika podruja (1D$a transkranijaki dopler! intrakranijske stenoze i okluzije

.emodinamamska evaluacija tendemski. lezija evaluacija kolateralnog krvotoka procjena i monitoriranje vazospazma dg A/ malformacija monitoriranje intraoperativno i u *10 evaluacija modane smrti evocirani fizioloki odgovori rano otkrivanje i spreavanje modanog udara

&o0dani udar( /ode-i uzrok invalidnosti( (re-i uzrok smrtnosti u svijetu) drugi uzrok smrtnosti u Irvatskoj( /ode-i uzrok demencije


9/29

( Modifikacija stila ivota i lijeenje im%enika rizika $ smanjenje incidencije i mortalitetamodanog udara

( 0inkovitost primarne i sekundarne prevencije) lijeenja i re.a%ilitacije u specijaliziranimjedinicama

=imbeni-i rizika za nastanak mo0danog udaraNemodificiraju-i Modificiraju-i ONovi im%enici

Do% Iipertenzija *nfekcija Spol Diaj%etes Iomocistein Naslje"e Iiperlipidemija P& asa Puenje Migrena

izika neaktivnostStresAdipozitetAlko.olizamSrane %olestiIiperkoagulacija&ralni kontraceptivi

%ranzitorna is4emijska atakaModani udar $ is.emijski $ trom%oza

$ em%olijski $ iz artterije u arteriju $ iz srca u arteriju

$ .emodinamski

$ .emoragijski , .ematom

Su%ara.oidalno krvarenje

Arteriovenska mlaformacija

Simptomi i znakovi modanog udara&vise o teritoriju koji je za.va-en krvna ila!

($!N9I%$N! IS?#&I'SK! !%!K! =$8Q min) najdulje 89 sata amaurosis fuga@ moe trajati :Q do ;Q sek

M&DAN* 0DA

simptomi traju R 89 sata na 1($u se vidi lezija

NK0&>&4* *SPAD* 0 S>0AJ0 *SIKM*JK 0 &PS4+N&M P&D0J0 A1*$okluzija izaziva opsean infarkt 8F: modane .emisfereali moe pro-i i asimptomatski Fovisi o kolateralnom putu

4arotidni sliv ' 4ontralateralna sla%ost ekstremiteta iFili gu%itak osjeta afazija) dizartrija apraksija .emianopsija djelomina ili kompletna! ipsilateralni gu%itak vida Poreme-aj svijesti i konfuzija


10/29

Art? cere%ri media$Srednja modana art? ote-enje uzrokuje'$ 4> .emiplegija$ 4> .emi.ipestezija$ 4> .emianopija$ disfazijaFdizartrija

/erte%ro%azilarni sliv'( &%ostrani gu%itak vida( vrtoglavica iFili ataksija( o%ostrani) jednostrani ili ukrieni motorikiFosjetni ispad( dizartrija( disfagija( dvoslike( udrueni navedeni znaci

&+!N K$!$#N'#$ 7=T modani. udara su krvarenja$ u oko UQ$*4A1*JK SAI$aecidiv krvarenja$ u oko :=T %olesnika s mortalitetom oko 98T$ najve-i rizik unutar 89 sata/azospazam


11/29

$ poinje nakon 8? dana) najintentizivniji od U? do V? dana$ traje u prosjeku oko 8 do : tjedna$ ovisi o koliini izlivene krvi$ dovodi do is.emije i novi. neuroloki. ispada$ registrira se pomo-u (1D$a) angiografije

Iidrocefalus$ proirenje ventrikularnog sustava

$ glavo%olja) novi neuroloki ispadi

"ijeenje mo0danog udara &p-e mjere' monitoriranje plu-ne i srane funkcije) meta%olizma glukoze) tjelesne temperature)

teku-ine i elektrolita i dr? Specifino lijeenje Prevencija i z%rinjavanje komplikacija'

&p-e mjere( 0stanoviti eventualnu traumu( Dva iv puta' 7? =QQml &F=.

8? 4rvne analize

( Antipiretici kod .iperpireksije)R :U?= 1( egulacija razine glukoze

>ijeiti .iperglikemiju R7Qmmol inzulinom>ijeiti .ipoglikemiju 7QT glukozom

( &ksigenacija 8$9 lF minuta( Pra-enje teku-ine i elektrolita( lijeenje .ipertenzije' sistoliki tlak R 88Q mm Ig)

dijastoliki tlak R 78Q mm Ig $(KAP*JA WWW

( Pra-enje K4#$a $ Monitoriranje plu-ne i srane funkcije( Aspirin 7QQ$:QQmgFdan! se moe dati nakon modanog udara u neselektivnoj populaciji) ak %ez

1( nalaza( Antitrom%otska terapija

( acetilsalicilna kiselina =Q$:QQ mgFd) aspirin) Andol protect) 1ardiopirin!( dipiridamol 8QQ$9QQ mg( AS4 3 dipiridamol Assasantin) Aggreno@!( ticlopidin (agren! $ NK( clopidogred U= mg) 6Gllt) Plavi@!

( Ieparin nije indiciran) osim kod kardioem%olizma) intrakranijske stenoze) disekcija( Iemodilucija se ne preporua

Spe-ifino lijeenje u is4emikom mo0danom udaru > %romboliza $t>)! 1!lteplase2*ndikacije'

( *s.emiki modani udar) simptomi nastali unutar 9)= sata mora %iti poznato vrijeme nastankasimtpoma!

( N*ISS neurolokog deficita :$88!( 1( mozga %ez krvarenja) is.emije mora %iti uredan!( Do% R7< godina( trom%ociti ne smiju %iti XUQ( tlak ne smije %iti R7;QFVQ( %olesnike nije pre%olio modani srani udar u pret.odna : mjeseca

( *v rt$PA Q?V mgFkg) ma@ VQ mg) 7QT u %olusu) ostatak unutar ;Q minuta) unutar 9)= sati odnastanka is.emikog modanog udara simptoma!

( *ntraarterijska trom%oliza$ samo u nekim centrima


12/29

4irurka terapija( stenoza karotidne arterije R UQT( ulceracija

)reven-ija i zbrinjavanje komplika-ija( >ijeenje urinarni. infekcija( >ijeenje edema) povienog *4(

( Spreavanje aspiracije $ pneumonije( Prevencija D/( i plu-ne em%olije( Prevencija deku%italni.a ulcera( >ijeenje epileptiki. napadaja

'edini-e za mo0dani udar 1'&U2( +olesnici moraju %iti dovezeni u specijalizirane centre , jedinice za modani udar ,JMU( Minimum' 89 . 1( sken) neurolog) drugo oso%lje i lijeenje u skladu sa preporukama( 7


13/29

$ esto u poetku za.va-ena jednu stranu ruka! $ intenzivira se za vrijeme stresa) nestaje u snu $igor $ povien tonus mii-a tijekom cijelog pokreta , fleksori vrata) tiela) ekstremiteta$ Ofleksijski poloaj ?ipokineza@bradikineza@akineza@$ osiromaenje) usporenje) odsutnost kretnji pogotovo

normalni. sukretnji , ma.anje rukama pri .odu) rijetko treptanje! *ubitak posturalni4 refleksa$ gu%itak refleksa za odravanje ravnotee, esti iznenadni padovi

ne uspiju se zatiti rukama Iod sitnim koracima uz anteropulziju) pokuavaju u%rzati .od Iod %ez sukretnji rukama &teano zapoinjanje pokreta) oteano izvo"enje fini. pokreta Ozamrzavanje , ne mogu se pokrenuti s mjesta) Ocupkaju na mjestu) iznenada stanu $ pred

preprekama Iipomimija , lice poput maske) smanjeno tretpanje) Ofacies oleosa poreme-aj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore 0sporen) ti.) monoton govor Mikrografija , rukom pisana slova postaju sve manja

ponekad akatizija , potre%a za kretanjem deformiteti skeleta , z%og rigora sli reumatoidnom artritisu! Psi.ike promjene u kasnijim stadijima , depresija u 7F:) stanja konfuzije *ntelektualno propadanje , %radifrenija sporost u miljenju) prisje-anju!) demencija u 7=$8QT Poreme-aj vegetativni. funkcija' ortostatska .ipotenzija poreme-aj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji oteano mokrenje pojaan rad znojnica i lojnica , facies oleosa pojaana salivacija

(erapija' levodopa) kar%idopa) pramipe@ol) ropinirol) selegilin) entakapon) amantadin)4irurke metodeMatine stanice eksperimentalno!

Komplika-ije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope/$ nakon =$7Q g kod 8F: %olesnika izgu%i se uinak7? Diskinezije , distonija) korea) mioklonusi8? luktuacija u tijeku terapije $ OBearing off , skra-enje terapijskog uinka > dope

$ Oon , off fenomen , nagli prijelazi iz stanja do%ro kontroliranog parkinsonizma u stanja izraene %olesti:? Psi.ijatrijski poreme-aji $ no-ne more) .alucinacije) poreme-aj spavanja) konfuzija) paranoidna psi.oza

#sen-ijalni tremor, nasljedni poreme-aj u UQT %olesnika, poetak u djetinjstvu, za.va-a ake i ruke) ponekad glavu, intencijski

, smetnje izraenije pri pisanju) .ranjenju i pijenju) gu%i se spretnost i sposo%nost %aratanjaalatima

D#' $ smiruje se na alko.ol WWW $ ne reagira na terapiju > dopom pogora se! $ ostali neuroloki status uredan


14/29

, (erapija' %lagi sedativi) %eta$%lokatori propranolol!+istonije Sporo nastali) prolongirani i %olni spazam mii-ni. skupina udova) vrata) glave *zme"u spazama mii-ni tonus je normalan Podjela'

$ uzrok' idiopatske) rijetke i povremene$ distri%ucija' fokalne) segmentalne) multifokalne) generalizirane) .emidistonije

$ %lefarospazam) oromandi%ularna diskinezija) torticolis) grafospazam) spazam mii-a drijelalaringealna distonija!$ poetak %olesti' djetinjstvo X 78 g) juvenilne 78$8Q g!)

odrasla do% R 8Q g(erapija' injekcije %otulinum toksina u za.va-ene mii-e

Korea ne.otine kretnje koju ine %rzi nekontrolirani trzaji koji mogu za.vatiti razne dijelove tijela i

grki c.orea 2 ples!

ne.otine) nesvrsis.odne) %rze) iregularne kretnje nepredvidive) izmjenini dijelovi tijela) mogu %iti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog

ekstremiteta%alizam , o%lik koreje) velike amplitude ekstremiteta$ prestaje u snu) pogorava se kretnjama

?untingtonova -4orea 1bolest2, koreja, psi.ike promjene depresija) psi.oza!, demencija, primitivni refleksi) Olete-e oi

, javlja se u do%i := $ 9Q godina) nasljedna %olest, od pojave simptoma do smrti 7=$8Q g, kasniji poetak $ %enigniji tijek

D*JA#N&S(*4A$ o%iteljska anamneza anticipacija!$ genetsko testiranje

Ailsonova bolest Pove-anje koncentracije %akra u organizmu) 1u se ne izluuje z%og nemogu-nosti transporta u

u

+akar se taloi i ote-uje razne organe, npr? jetra) %u%rezi) ronica) ivani sustav $ %azalni gangliji)IKPA(&>KN(*40>ANA DK#KNKA1*JA

4liniki' korea) distonije) Yflapping tremorO Poviena koncentracija %akra u serumu i urinu neuroloke manifestacije u 9Q T smrtonosna %olest ukoliko se ne lijei na vrijeme 4aGser$lesic.erov prsten$ zelenkastosme"i prsten uz ru% ronice %iopsija jetre>ijeenje' D$penicilamin) keliraju-i agensi

+#NCI'#/rste' !lz4eimerova


15/29

$ ote-enje ranije steeni. intelektualni. sposo%nosti tako da utjee na socijalni i radni ivotni aspekt$ ote-enje' pam-enja) apstraknog miljenja) prosu"ivanja) izvrnog funkcioniranja drugi. vii. kortikalni. funkcija afazija) apraksija) agnozija!$ promjena oso%nosti Nemogu-nost sje-anja na ZpravuZ rije) oteano izraavanje) te promjene u ponaanju upu-uju na

sumnju na AD? 4ako %olest napreduje) o%oljeli poinju za%oravljati kako se o%avljaju osnovne radnje u

svakodnevnom ivotu npr?' eljanje kose! #u%e sposo%nost prepoznavanja lica i o%jekata #u%i se sposo%nost rasu"ivanjaMini mental scale MMS) Mo4A skala

askularna demen-ijau oso%a iznad =Q? god? ivota$ tijekom godina nalazimo esto epizode fokalni. neuroloki. ispada i poreme-aj funkcije u jednojili vie kognitivni. domena ovisno o lokalizaciji$ iznenadni fokalni neuroloki znakovi$motorika sla%ost ekstremiteta) povieni refleksi) pozitivan+a%inski) poreme-aj .oda$ Ostepeniastopogoranje tijeka %olesti$ rano se mogu javiti smetnje mokrenja$ o%ino su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu %olest$ pozitivna anamneza za pre%oljele modane udare$ identifikacija dementnog sindroma$ iskljuenje drugi. demencija$ dif? dijagnoza izme"u vaskularne i Alz.eimerove demencije I*S ve-i ili jednak U1( ili M* mozga $ jedna ili vie vaskularni. lezija evaluacija kliniki. karakteristika$ znakovi ote-enja krvno likvorske %arijere

$ fokalne KK# promjene

Pickova demencija demencija uz druge %olesti Parkinson) 1reutzfeld Jaco%!

&U"%I)"! SK"#$9! Sclerosis Multiple@ Naje-a kronina) upalna demijelinizacijska %olest sredinjeg ivanog sustavaMultiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima MS se naje-e javlja izme"u 8Q? i 9=?g? ivota[ rijetko prije 7=? i nakon ==?godine ene o%olijevaju 8@ e-e od mukaraca uestalost %olesti je ve-a u %ijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama %lie ekvatoru)

niska u Japanu(*JK4 +&>KS(* $ &+>*1* MSK>APS*AJ0LK$KM*(KN(N* &+>*4 MS!$


16/29

relapsi su e-i u prvim godinama %olesti) traju due od poetnog napada s tendencijomproduenja

poreme-aji funkcije osjeta i modani. ivaca n? opticus!$povlae se %re od motoriki. ispada

SK40NDAN& PKS*/N* &+>*4 P*MAN& PKS*/N* &+>*4$7QT PKS*/N& K>APS*AJ0L* &+>*4$7=T

S*MP(&M* M0>(*P>K S4>K&6KP*AM*DN* 6ANA4&/* i 1KK+K>AN* 6NA4&/* su%jektivne smetnje osjeta kognitivni poreme-aji smanjenje otrine vida retro%ul%arni neuritis sla%ost udova i poreme-aji .oda dvoslike malaksalost

spasticitet poreme-aji ravnotee i vrtoglavica smetnje sfinktera nespecifina kronina %ol toplina pogorava simptome S*N4(K*$poreme-aj

optiki neuritisK@panded disa%ilitG status scale KDSS4ako se dijagnosticira MSH

ne postoji definitivni la%oratorijski test za MS klinika slika povijesti %olesti) simptomi! analiza likvora M*$demijelinizacija evocirani potencijali /KP) SSKP) +AK! iskljuiti vaskularne) upalne i druge poreme-aje

>ijeenje kortikosteroidna terapija tzv Ypulsna terapijaO +K(A *N(KK&N* 7a i 7%

#>A(*AMK$A1K(A( 1&PAE&NK! *N(A/KN&6N* #>&+0>*N */*g#! A6A(*&P*N *M0AN!) 1*4>&&SAM*D) 1*4>&SP&*N) MK(&(K4SA( P>A6MAKK6A >ijeenje spasticiteta) malaksalosti

#)I"#)SI'!$ paroksizmalni poreme-aj funkcije SS koji je rekurentan) stereotipan i povezan s ekcesivnimsinkronim neuralnim z%ivanjima

$ lokalizacija ti. iz%ijanja odre"uje koje -e znakove napad proizvesti iz samog napada ne moemozakljuivati o njegovom uzroku u UQT sluajeva uzrok pojave epileptini. napada nije poznat smatra se da se u :QT sluajeva radi o naslje"ivanju


17/29

naslje"uje se Onii prag podraljivosti ivani. stanica mozga to uvjetuje Opredispoziciju zaepilepsiju

06&1* KP*>KPS*JK#enetiki i poro"ajni faktori) *nfektivne %olesti) (oksini faktori) (rauma i fizikalni agensiPoreme-aj modane cirkulacije) Meta%oliki ili pre.ram%eni poreme-aji) Neoplazme) Iereditarnifaktori) e%rilne konvulzije) Degenerativne %olesti) Psi.ogeni uzroci

K"!SIFIK!CI'! #)I"#)SI'!Kpilepsija se moe klasificirati na mnogo naina praktina klinika klasifikacija epilepsija prema$ klinikom o%liku napada $ generalizirane

$ arine epilepsije$ etiologiji $ idiopatske$ simptomatske ili steene epilepsije

prema znakovima napada prema modanom podruju iz kojeg potjeu neuo%iajena %ioelektrina pranjenja prema promjenama u KK#$u

*#N#$!"I9I$!N# KNU"9I'#napadi %ez fokalnog poetka!psans 1!bsen-e2(ipini apsansi petit mal!' javljaju se od 9 do 7= godine) velika dnevna! uestalost) nagli poetak i

prestanak) traju do :Q sek) esto genetski uvjetovanje) %ez org? &te-enja) KK#$ tipian ilja$valkompleks) dijete pro%lijedi) ukoen pogled) %ez padanja) trzaj rukom) mioklonije vje"a) trzaj oiju

prema gore) ponekad oralni automatizmi

%onike i@ili klonike konvulzije 1*rand &al2 $ idiopatske$ do 8= g) iza , iskljuiti drugu etiologiju $ aura , dg vanost , lokalizacija irenja $ inicijalni krik) oi otvorene u stranu) toniki gr .iperekstenzija nogu) fleksija ruku! uz %lagitremor tijela) apnoa$cijanoza) kloniki trzaji $ traju do 8 minute) esto ugriz jezika) usne) pjena)nekontrolirano se pomokri) tijekom napada$ povien ) ta.ikardija) +a%inski pozitivan)

postparoksizmalno' smetenost) dezorijentiranost)glavo%olja) terminalni san) amnezija za doga"aj>a%oratorijski nalazi' povien 1P4) kortizol) prolaktin

)!$CI'!"N# KNU"9I'# ili napadi s fokalnim poetkom Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom

+K6 P&KMKLAJA S/*JKS(*'$ motorni , frontalni reanj$ adverzivni' tonika ili klonika devijacija oi) glave) ruke noga! u jednustranu$ senzorni ili somatosenzorni napadi) parijetalni reanj , parestezije) okcipitalni reanj , %ljeskovisvjetlosti ili %oja$ autonomni ,temporalni reanj) %ljedilo) crvenilo) promjena srane frekvencije) irina zjenica) poreme-ajokusa) mirisa neugodni!Jacksonovi napadaji$motorni) senzorni ? mii-ne grupe distalno prema proksimalno) na drugu) stranutijela) esto poetak lice) na paretinim ekstremitetima

(oddova .emipareza $iza adverzivni.) Jacksonovi. napada

4ompleksni parcijalni napadi S P&KMKLAJKM S/*JKS(* psi.omotorna ili temporalnaepilepsija!) traju nekoliko minuta 8 min!A0A'

$ psi.iki fenomeni s kognitivnim simtomima!) $ osje-aj neprepoznavanja) ve- vi"enog deja vu!


18/29

$ Afektivni , promjena raspoloenja$ stra.) veselje) tuga) agresija$ Psi.osenzorni , okolina djeluje udaljeno) %lijedo) smanjeno) pove-ano) umovi$preglasni) zvukoviizmijenjeni(ipino$ neugodnog karaktera

4ompleksni parcijalni napadi S P&KMKLAJKM S/*JKS(*P&M0LKNJK S/*JKS(*

motorni automatizmi , pokreti vakanja) mljackanja) gutanja) mucanje) smije.) ritmiko pucketanjeprstima) nesvrsis.odne kretnje) .odanje) zakapanje) premjetanje predmeta!

/egetativni simptomi esto udrueni Parcijalni ili arini napadi sa sekundarnom generalizacijom

5 arini napadi) koji pred.ode generaliziranom napadu?5 arine promjene u KK#$u koje se registriraju prije generaliziranog napada5 pojava aure

Status epilepti-us$ .itno stanje) visok mortalitet

$ u : T %olesnika) kod teki. refrakterni. na terapiju$ apstinencija od alko.ola$ meningoencefalitis) tumor$ komplikacije' .ipoksija) .ipotenzija) povien *4() edem plu-a) .iperpireksija) .ipoglikemija)

poreme-aj elektrolita) srani arest) laktin acidoza) ra%domioliza) D*4

Diferencijalna dijagnoza epilepsija'Narkolepsija) Paraliza spavanja) Mjesearenje) No-ni mioklonusi) Migrena , %azilarna)(ranzitorneis.emike atake u verte%or%azilarnom slivu) Paroksizmalna tr%una %ol) Afektivni respiratorni spazminapadi panike!) 4onverzivni poreme-aj) Napadi dr.tavice tremora!) Sinkope$kardiovaskularne)vazovagalne) mikcijska) /alsalva) Paroksizmalni vertigo) niski #04

Dijagnostika KK# registrirane promjene u KK#$u ovise o tipu napada i o lokalizaciji arita a ne o patolokom

supstratu koji ga izaziva KK# je esto uredan a%normalan KK# u odsutnosti simptoma , AK( uglavnom nije potre%na osnovna karakteristika epilepsije na KK#$u je pojava zailjeni. valova ili tzv? iritativni. iljaka kao epileptine a%normalnosti u KK#$u smatraju se samo Ootri iljci ili Ootri valovi i Oiljak$

val kompleksi M* po protokolu za epilepsije trai se YfokusO[ .ipokampalna skleroza! la%oratorij

>ijeenje ovisno o vrsti napada jedan napadaj$ NK zapoinje se odma. s AK( monoterapija $ najidealnija politerapija $ u oso%a s teom epilepsijom $ vie vrsta napada

djeluju na kontrolu napada) ne uklanjaju uzrok epilepsije preventivna terapija nakon ozljeda glave) operacija (m! , nije potre%na ako nema epi napadaja&%jasniti' razloge uvo"enja terapije) mogu-e nuspojave) rizik teratogenosti) utjecaj na kontracepciju0vo"enje AK( , u niskim doza) doza se pove-ava kroz tjedne) mjesece$ cilj' doza kojom se kontroliraju napadi) sa to manje nuspojava) pra-enje la%orat? parametara


19/29

/alproatna kiselina) 4ar%amazepin) Ktusukcimid) 4lonazepam) >amotrigin) #a%apentin(opiramat) eno%ar%iton) enitoin) Primidon) /iga%atrin) tiaga%in) fel%amat) o@car%azepin)zonisamid) levitiracetam

Status epilepti-us$ mortalitet =$7QT %olest u podlozi!7? kisik) kardiorespiratorna reanimacija

8? iv put:? monitoring ) pulsa) temperature) oksimetrija) *4(9? la%oratorijski parametri acidoza!) toksikologija=? & =QQ ml) glukoza = T =QQ ml =QT =Q ml! uz tiamin WWW;? diazepam iv) lorazepam iv) feno%ar%iton iv) fenitoinU? anestezija$ refraktorni$nakon ;Q$VQ min

*"!:"'#Dijagnostika

A! /remenski profil' kada je poela) frekvencija dnevno) mjeseno!) nastanak , naglo) postepeno)progresivno jaeg intenziteta

+! 4arakter %oli' tupa) pulsira) pro%ada) sijeva) ari1! >okalizacija'difuzno) jednostrano)okcipitalno) frontalno) temporalno)muvijek ista) mijenja se

D! Demografija' Novonastala %ol kod %olesnika s tumorom maligni!) I*/$pozitivnin) Novonastala%ol kod oso%a R =Q g? ) +olesnik s glavo%oljom i epi napadom

K! 0druena s drugim simptomima' visoka temperatura) meningizam) povra-anje) fokalni neurolokiispad iskljuena migrena s aurom!) papiledem) kognitivni poreme-ajem) poreme-aj oso%nosti! Poputa na terapiju

Dijagnostiki testovi7? 1( , SAI) akutna trauma glave) a%normalnost kostiju8? M* , A/M) venska trom%oza) tumor) cervikomedularna lezija) infekcija) lezije %ijele supstance)meningealna %olest karcinomaoza) sarkoidoza!:? KK# , razlikovanje epi napada od atipine migrenske aure9? >um%alna punkcija $ menigoencefalitis) SAI negativan 1(!) %enigna intrakranijska .ipertenzija=? >a%oratorijski nalazi , SK) 14S)(rc) urea) kreatinin) 1a)(SI)1P) reumatoidni faktor) ANA)

antitijela na %oreliozu) I*/ test

4lasifikacija migrene7? Migrena %ez aure7?8? Migrena s aurom7?8?7? (ipina aura s migrenom7?8?8? (ipina aura s ne$migrenskom glavo%oljom7?8?:? (ipina aura %ez glavo%olje7?8?9? &%iteljska .emiplegina migrena IM!7?8?;? +azilarni $tip migren7?:? Periodini sindromi u djetinjstvu $ prekursori migrene

7?9? etinalna migrena7?=? 4omplikacije migrene7?=?7? 4ronina migrena7?=?8? Migrenski status


20/29

7?=?:? Perzistentna aura %ez infarkta7?=?9? Migrenozni infarkt7?=?=? Migrenom uzrokovani epileptiki napadaj7?;? /jerojatna migrena

&igrena bez aureana faza , %lagog intenziteta) %ez munine) fotofo%ija

(rajanje' minute , dani) prosjeno 89 sata) 0estalost' 7$8 mj[ varijacije X ; $ R 7QQ godinjeMoe pro-i spontano) 8 T oso%a s migrenom ima %lagu %ol4asna faza7? traje 9 $ U8 sata ne lijeena!8? ukljuuje %arem 8 od' $ unilateralna lokalizacija $ pulsiraju-e kvalitete $ umjerena do jaka smanjujeFonemogu-uje dnevne aktivnosti! $ pogorava se fizikom aktivno-u:? +arem jedno od'$ munina 8F:! iFili povra-anje :=$=Q T! $ fotofo%ija R ;= T! i fonofo%ija ;Q$UQ T!

&igrena s aurom 1klasina migrena25 okalni potpuno reverzi%ilini neuroloki simptomi koji neposredno pret.ode glavo%olji5 4od 7Q$8= T svi. migrenski. napadaja5 simptom aure traju do ;Q min?5 simptomi aure su potpuno reverzi%ilni5 glavo%olja$prije) istodo%no) nakon aure interval ne R ;Q min!

(ipina aura' $.omonimni ispadi vidnog poljaunilateralne parestezije

unilateralna sla%ost ekstremitetaafazija ili poreme-aj govora

Komplika-ije migrene'Kronina migrena

R7= danaFmjeseno) R : mjeseca$ kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika $

vjerojatan uzrok kronini. simptoma

Migrenski status

tipina kao pret.odne ali traje R U8 sata i jakog je intenziteta

5 rekvencija i intenzitet s godinama pada5 Moe se pojaviti u srednjoj i starijoj do%i5 MA , s do%i mogu imati vie epizoda aure , %ez popratne glavo%olje5 \transformirana] migrena , promjena lokalizacije) jaine)

uestalosti) karaktera) simptoma

&igrena i 4ormoni0 djetinjstvu djevojice i djeaci , podjednako) S nastupom menar.e , prevalencija kod djevojica/ezano uz mjesenicu , oscilacija nivoa .ormona) (rudnice , uglavnom nemaju migrene

4ontraceptivi $ mogu pogorati migrenu) nisu kontraindicirani kod M&

Dijagnostika: Klinika dijagnozaBBB !namneza najva0nija BBBBB+nevnik glavobolja

(erapija' akutni napadaj


21/29

7? Analgetici) NSA $ Acetilsalicilna kiselina) Paracetamol

$ NSA*D $ i%uprofen) diklofenak)napro@en) ketoprofen) indometacin) ketorolac) piro@icam) fenil%utazon8? Antiemetici $ metoklopramidKrgotaminski preparati

(riptani U na svjetskom tritu!' sumatriptan) zolmitriptan) eletriptan) almotriptan) rizatriptan?naratriptan) frovatriptan5 0inkoviti , tre%a uzeti NA P&K(40 NAPADAJA M*#KNK WWW5 Malo nuspojava) do%ro se podnose5 Naje-a nuspojava , \oamu-enost]) pospanost

Na recept se u Irvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa' Sumatriptan *migran nazalni sprej$*migran t%l =Q mg) 6olmitriptan 6omig t%l 8?= mg plo-ice za otapanje) izatriptan Ma@alt 7Q mg plo-icaza otapanje

)rofilaksa :$9 napadaja Fmjesec

napadaj R 9< sati napadaj opisan kao Onepodnoljiv migrena udruena s komplikacijama

Terapija - medikamentozna

%eta $%lokatori $ propranolol) metoprolol) atenololantidepresivi $ tricikliki) SS*antiepileptici $ valproat) ga%apentin) topiramatantagonisti serotonina $ pizotifenantagonisti 1a kanala , flunarizine

Komplementarna terapija: (anacetum part.enium o%itelj suncokreta!, magnezij, ri%oflavin vitamin+8!, ^ 7Q koenzim,%otulinum toksin +oto@!, Melatonin, akupunktura, .omeopatijaDijeta) autogeni trening) anti stres program) %i.evioralna terapija) promjena stila ivota

%enzijska glavoboljaKpizodijska X 7


22/29

$ jaka umilateralna or%italna) supraor%italna i Fili temporalna %ol$ traje 7=$7


23/29

DijagnostikaKMN#7? %rzina2 udaljenost izme"u 8 toke F vrijeme8? potencijal motorne jedinice $ uzorak+iopsija $ n? Suralis) $ IMSN) $ vasculitis) amiloidoza) sarkoidoza>a%oratorij , 1P4) >DI) razina vitamina) #04 toksikologija) .omoni (:)(9!

0zroci ote-enja' 0zrok me.aniki pritisak) nagnjeenje) istezanje) sistemski , toksini , metali) avitaminoze , +)

endokrini , dija%etes) .ipertireoza Akutno ili kronino' primarno akutno!) sekundarno kasno! $ kalus istezanje radi oiljka

$ tunelarni sindrom Jatrogeno neodgovaraju-i poloaj) imo%ilizacija! 4linika slika' ispadi u inervacijskom podruju odre"enog ivca

+ellova paraliza$ Ktiologija nepoznata) trauma %aze lu%anje) otitis) mastoiditis) neoplazme %aze lu%anje

poliradikuloneuritis) tumori parotide maligni!) dija%etes) trudno-a4linika slika( kljenut mii-a koji su inervirani od N /**( .iposekrecija suza pro@ od ganglion geniculi!( .iperakuzija pro@ od n?stapedius!( poreme-aj okusa prednje 8F: jezika( smanjeno luenje sline n?intermedius!(erapija' /irostatici) 4ortikosteroidi) /itamini) izikalna terapija

)olineuropatije Sustavne %olesti perifernog ivevlja Mogu se javiti u okviru

) sistemski. i maligni. %olesti) avitaminoza) posljedica toksikog djelovanje lijekova i alko.ola) posljedica autoimuni. %olesti

simptomi'mlo.ave pareze) osjetni ispadi) vegetativne smetnje) *spadi najprije poinju na distalnimdijelovima ekstremiteta zato jer su najprije za.va-ena najdua ivana vlakna) &sjetni poreme-aji u

o%liku arapa i rukavica) Samo neki o%lici) za.va-enost proksimalni. dijelova) 4roninoprogredijentan tok(erapija' otkrivanje otklanjanje) lijeenje uzroka) Stoga vano prepoznavanje uzroka) .igijena noge!)

polivitamina) analgetici NSA) antiepileptici , kar%amazepin) ga%apentin

?ereditarna motorno senzorna neuropatija > ?&SN (ip * neuralni tip! M% 1.arcot$Marie$(oot. $ poetak izme"u ;? i 7:? godine ivota (ip ** neuronalni tip! Dejerine Sottasova %olest) poetak u 8? desetlje-u ili kasnije Nasljedna %olest &sjetni podraaji' %olni no-ni krampovi) %olovi) parestezije

&sjetni ispadi' ote-enje osjeta za sve kvalitete podraaja u vidu arapa ili rukavica Simetrine periferne pareze s fascikulacijama) Atrofije mii-a) deformiteti stopala) Opijetlov .od)

O.od poput glaanja) ugasli A.ilov) kasnije patelarni refleks (rofike promjen'edemi) ulceracije) &ni simptomi' atrofija optikusa) pareze pokretanja oiju(ijek %olesti , do%ro-udan) radno sposo%ni do du%oke starosti


24/29

)oliradikuloneuritis tipa *uillain>:arre akutni uzrok) najvjerojatnije autoimuna reakcija koja ote-uje periferno ivevlje 8 F 7QQ QQQ godinje : tj nakon pre%oljelog virusnog infekta respiratorni) #*! vr.unac %olesti : tj nakon poetka oporavak poinje 8$9 tj nakon prestanka progresije

Klinika slika

( parestezije nogu) ruku( %ol u >S kraljenici , ponekad inicijalni simptom( relativno! simetrine kljenuti$jae na nogama nego na rukama ascendentno! $ za.va-eni proksimalni dijelovi ekstremiteta $ >andrGeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep? insuficijencijemii-i trupa , respiracija) u 8Q T respirator) tra.eostoma Mogu %iti za.va-eni kranijski ivci' n? facialis) n? trigeminus) n? vagus) n? accesorius i n?

IGpoglosus) %ul%arni simptomi) mii-i lica u =Q T Manje izraeni osjetni ispadi

/egetativni ispadi' poreme-aj znojenja) poreme-aj sranog ritma) regulacije tlaka) kontrolesfinktera i irine zjenica

gu%itak refleksa( = , 7Q T letalan is.od) 7Q , 7= T trajni neuroloki deficit( opravak sporiji kod R ;Q g) %rzoprogresivnog toka X U dana) potre%an respirator( nakon 8 g nema po%oljanja %ijagnoza:povieni proteini u likvoru Q?U , 8?Q gF> 8$9 tj %olesti! KMN#' usporenje %rzine provodljivosti imunoloka o%rada' anti #M 7 antitijela kod 9Q T na spinalnim korijenovima &ijeenje:plazmafereza $ poeti to prije) unutar 8 tj$ = puta) SDD) imunoglo%ulini , 9QQ mgFkg

iv kroz = dana) citostatici) simptomatsko , monitoring ) puls) disanje) gutanje) peristaltika)antikoagulantna , .eparin) fizikalna terapija) kortikosteroidi , samo kod kroninog o%lika 1*DP

+ijabetika polineuropatija* :Q T svi. polineuropatija* moe se pojaviti ve- u juvenilnom dija%etesu)naje-e iza =Q g* :Q T neuroloke smetnje i prije nego se dg dija%etes* UQ$7 kraljeka , ote-enje modine i ivaca

ispod $ ote-enje samo ivaca

4linika


25/29

( razina korijena , jaka) otra) pale-a%ol iradira u kutanu distri%uciju mii-ne skupine koju ivacinervira

( segmentalna razina , kontinuirana) du%oka %ol iradira u cijelu nogu ili pola tijela( kost , kontinuirana) tupa %ol) lokalna osjetljivost

&I!S%?#NI! *$!IS Neuromuskularni poreme-aj koji karakterizira sla%ost i zamorljivost mii-a

Sla%ost se pogorava tijekom fizike aktivnosti) oporavlja za vrijeme odmora i spavanja Smanjen %roj Ac. na neuromii-noj spojnici z%og autoimunog procesa? Smanjenje neuromii-ne provodljivosti) nema dostatne depolarizacije) sla%ija kontrakcija Prevalencija 7F7QQQQ stanovnika Naje-e u u 8Q$:Q tim godinama i u M u =Q$;Q tim godinama ene'mukarci:'8 /arija%ilan tijek *nfekcije i sistemske %olesti dovode do pogroanja sla%osti mii-a F krize selektivno za.va-anje grupa mii-a

4linika podjela'

7? Samo oni mii-i' dvoslike) ptoze 7=$8Q T!8? +lagi generalizirani o%lik


26/29

Simptomi izme"u 9$; godine sla%ost mii-a ramena i zdjelice (ranje i skakanje poreme-eno Mii-i listova nogu jaki , pseudo.ipertrofija' mii-i zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom 0 estoj godini kontrakture petni. i zdjelino$potkoljenii. veza uz .od na palcima nogu i

.iperlordotino dranje Noge jaa za.va-ene od ruku


27/29

Subduralni hematom

, vensko krvarenje iz mosni. vena, klinika slika sporije napreduje sat) dani) tjedni, nema slo%odnog intervala, glavo%olja) poreme-aji svijesti) smetenost) arini neuroloki ispadi

4A>JKN*1A

, Komo-ija, nema strukturalni. ote-enja) prolazni poreme-aji osjeta) asimetrija refleksa) smetnjemokrenja, Kontuzija, strukturalna ote-enja) neuroloki ispadi potpuni ili djelomini ispad svi. funkcija

kraljenine modine!, Kompresija, epiduralni spinalni .ematom, raktura vratne kraljenice' razdor kraljenine modine) prekid silazni. i uzlazni. puteva)

kvadruplegija $ tetraplegija, raktura gornji. vratni. kraljeaka' poreme-aji vitalni. funkcija , disanje , smrt) oprez pri

transportu ozlije"eni. sa sumnjom na ozljedu vratne kraljenice

U)!"NI )$C#SI SS Meningitis$upala modani. ovojnica Kncefalitis$upala paren.ima mozga Mijelitis$upala paren.ima modine Meningoencefalomijelitis Apsces 0zronici'%akterije t%c) lues!) virusi) gljivice) rikecije) paraziti) prioni

Meningitis gnojni , %akterije piogene!) gljivice) protozoa serozni , virusi) tu%erkuloza) lues .emoragini , virusi) karcinomatozni

0zronici' meningokoki) pneumokoki) streptokoki) stafilokoki) gram$negativne %akterije.emofilus) pseudomonas) entero%akterije itd?!

Patogeneza .ematogenim putem iz primarnog arita! per continuitatem sinuitis) otitis itd?! izravna inokulacija otvorena trauma) lum%alna punkcija) neurokirurki za.vati!

Meningealni sindrom'glavo%olja povien intrakranijski tlak!) povra-anje) ukoena ija nadraajmeninga! , opistotonus) &stali simptomi) nagli poetak) visoka temperatura) pomu-enje svijesti)fotofo%ija) .iperalgezija) psi.omotorni nemir) u%rzano disanje(erapija'anti%iotici prema anti%iogramu likvora) simptomatska terapija

Serozni meningitis 0zronici' virusi) tu%erkuloza)lues

Kncefalitis primarni encefalitisi

, virusi ulaze putem ivaca ili .ematogeno, izravno ote-uju sivu tvar neurone!

sekundarni postinfekcijski i postvakcinalni! encefalitisi , posljedica imunoloki.) alergijski.reakcija

, demijelinizacija) perivenske infiltracije u %ijeloj tvari4linika slika' glavo%olja) povra-anje) poviena temperatura) op-a sla%ost) malaksalost) psi.omotorni nemir)

poreme-aji svijesti) arini neuroloki znaci esto su za.va-ene i modane ovojnice

, meningoencefalitis


28/29

esto za.va-ena modina, meningo!encefalomijelitis

Apsces mozga ograniena inkapsulirana gnojna upala mozga

, per continuitatem) .ematogeno) otvorena trauma, solitatrni ili multipli, op-i infektivni sindrom) fokalni neuroloki znaci

, porast intrakranisjkog tlaka

%U&$I &9*! (umori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskuju-i ostala tkiva za razliku od od lezija

koje razaraju tkivo npr?' infarkt) apsces! Ktiologija tumora mozga'

nepoznata Podjela'

prema lokalizaciji'infraterntorijalni) supratentorijalni prema vrsti' %enigni) maligni) primarni) sekundarni

&p-i simptomi' simptomi povienog intrakranijskog tlaka glavo%olja) munina) povra-anje) papila

stagnans! epileptiki napadaji psi.iki poreme-aji poreme-aji svijesti poreme-aji pulsa i disanja

>okalni simptomi arini neuroloki ispadi ovisno o lokalizaciji pret.ode op-im simptomima

lani arini simptomi , z%og prate-eg edema Astrocitomi' *$*/ stupanj )porast malignosti) kronini progresivan rast) naje-i u srednjoj

ivotnoj do%i) u velikom mozgu) epileptiki napadi #lio%lastoma multiforme' */ stupanj astrocitoma) naje-i od svi. glioma) rijetko X :Q godina)

vrlo maligan) smrt nastupi godinu dana nakon dg) iri se %rzo razaraju-i okolno tkivo &ligodendrogliom' dijelom kalcificirani tumori velikog mozga) inicijalni simptomi' epilepsija) u

do%i :=? , 9=? godina) polagana rasta)esta krvarenja Kpendimom? kod djece) naje-e u okolini */ komore) ometa cirkulaciju likvora Medulo%lastom' cere%elarni tumor djece i u mla"oj ivotnoj do%i) vrlo maligan) metastazira

likvorom

Meningeomi' %enigni tumori) rijetki maligni sarkomi) 7:$7


29/29

tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora

Documents

Neurologija