Upload
historicus
View
32
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
UDK 94œ14/15Œ
RADMILO PEKI]
NEVESIWCI NA SLU@BI U DUBROVNIKU U HÇç I Hç VIJEKU
Apstrakt. Autor obra|uje samo jedan segment iz mnogo {ireg procesa u koji
je bio ukqu~en veliki dio dubrova~kog zale|a. U izlagawu se ograni~io na samo
jednu oblast dana{we Hercegovine. Na osnovu neobjavqenih i objavqenih dubro-
va~kih izvora utvr|uje koji je dio nevesiwskog stanovni{tva odlazio u Dubrovnik
i pod kojim uslovima su ti Nevesiwci slu`ili i u~ili zanate.
Kqu~ne re~i. Nevesiwe, Dubrovnik, zanati, posluga, nov~ani iznos, period
slu`ewa, miraz.
Istorijskim vezama Dubrovnika i wegovog zale|a tokom sredwovjekovnog pe-
rioda bile su pro`ete sve sfere `ivota. Prevashodno iz ekonomskih potreba sta-
novnici Dubrovnika i dubrova~kog zale|a bili su upu}eni jedni na druge i skoro
su svakodnevno odr`avali komunikaciju. Jedno od podru~ja koje je sa Dubrov~ani-
ma odr`avalo dinami~nu poslovnu aktivnost bilo je Nevesiwe.1 Pored razmjene
trgovinskih dobara, stanovni{tvo sredwovjekovnog Nevesiwa, kao i wemu susjed-
nih oblasti, gledalo je na Dubrovnik kao na obe}ani grad. Na teritoriju Dubrov-
nika i wegove okoline odlazio je veliki broj mladih qudi i tamo nalazio zaposle-
we. Na slu`bu su stupali i kod Dubrov~ana i kod stranaca koji su djelovali kako u
gradu, tako i van wega. O ovoj vrsti radne snage koja je dolazila u Dubrovnik pisa-
no je uop{teno, u djelima sinteti~kog karaktera.2 Neki istra`iva~i, poput akade-
mika Cvita Fiskovi}a i profesorice \ur|ice Petrovi}, istra`ivali su pojedi-
1 F. [i{i}, Qetopis popa Dukqanina, Beograd–Zagreb 1928, 327.
2 K. Jiri~ek, Istorija Srba II, Beograd 1952, 149–150; D. Roller, Dubrova~ki zanati u XV i XVI
stolje}u, Gra|a za gospodarsku povijest Hrvatske, knj. 2, Zagreb 1951; J. Lu~i}, Obrti i usluge u Dubrovniku
do po~etka XIV stolje}a, Zagreb 1979.
na zanatska zanimawa.3 O ovom problemu, odnosno o momcima iz Hercegovine i Bo-
sne, pisao je i profesor Bogumil Hrabak; wegov rad doneo je nekoliko stotina sig-
natura.4 Tako|e je ovaj problem, ali u mnogo {irem kontekstu, istra`ivala i upo-
kojena profesorica Du{anka Dini}-Kne`evi}.5 Me|utim, u ovom radu posveti}e-
mo pa`wu stanovni{tvu samo jedne oblasti zale|a — sredwovjekovnom Nevesiwu,
odakle su mladi qudi dolazili u Dubrovnik s ciqem da izu~e zanat, slu`e svoje
poslodavce i da na taj na~in obezbjede sopstvenu egzistenciju.
I. Zanati
Te{ke `ivotne prilike u sredwovjekovnom Nevesiwu, kao i u wegovom okru-
`ewu, a sa druge strane nedostatak radne snage na podru~ju Dubrovnika, uticale su
na to da veliki broj mladih qudi sa podru~ja Nevesiwa migrira u Dubrovnik i
obave`e se ugovorom da }e slu`iti svoje poslodavce koji }e ih ujedno u~iti odre-
|enim zanatskim vje{tinama.
Koliko nam je poznato, Nevesiwci su otpo~eli sa naukovawem zanatskih vje-
{tina u Dubrovniku po~etkom XIV vijeka.6 Broj mladi}a koji odlaze u Dubrovnik
kontinuirano raste, znatno se pove}av{i u drugoj polovini XIV vijeka, da bi se-
damdesetih godina XV wihov broj bio umnogostru~en.
Na izu~avawe jednog od najva`nijih zanata — zlatarskog u Dubrovnik je 4.
aprila 1395. godine do{ao Radisav Tolislavi} iz Nevesiwa. Ovaj Nevesiwac bio
je maloqetan, a kako je bio i bez oca, u wegovo ime ugovor je sa Kranislavom \ivoje-
vi}em7 sklopila wegova majka Dea (…Dea uxor quondam Brayani Tollislauich de Neu-
essigne…). Pored pomenutog Tolislavi}a, za izu~avawe zlatarskog zanata, koji ne-
ki istra`iva~i svrstavaju u red umjetni~kih vje{tina, 18. novembra 1404. godine
ugovor, kojim se obavezao da }e slu`iti i u~iti zanat u periodu od sedam godina, sa
zlatarom Sredanom Mil{i}em zakqu~io je Milan Radosaqi} (…Millan Radosa-
glich de Neuessignua…). Zlatar Mil{i} je Nevesiwcu obe}ao izdr`avawe tokom na-
ukovawa, a na kraju slu`be i diplomu svog zanata.8
90 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006
3 C. Fiskovi}, Dubrova~ki zlatari od XIII do XVII stolje}a, Hrvatska prosvjeta III, serija 1, Muzej hrvat-
skih starina JAZU, Zagreb 1947, 143–248; C. Fiskovi}, Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Her-
cegovini, Radovi sa simpozijuma œSrednjovjekovna Bosna i evropska kulturaŒ, Radovi III, Zenica 1973,
147–199; \. Petrovi}, Uloga Dubrovnika u snabdevanju srednjovekovne Bosne oru`jem, XIV–XV vek, Sred-
njovjekovna Bosna i evropska kultura, Radovi III, Zenica 1973, 68–77.
4 B. Hrabak, Momci iz Hercegovine i Bosne u dubrova~kom zanatstvu, trgovini i pomorstvu u
XIV, XV i XVI vijeku, Iz istorije Bosne i Hercegovine, kw. I, Beograd 2003, 144–180.
5 D. Dini}-Kne`evi}, Migracije stanovni{tva iz ju`noslovenskih zemaqa u Dubrovnik to-
kom sredweg veka, SANU, Novi Sad 1995; D. Dini}-Kne`evi}, Prilog prou~avawu migracija na{eg
stanovni{tva u Italiju tokom XIII i XIV veka, Godi{wak Filozofskog fakulteta XVI/1, Novi Sad
1973, 39–62.
6 Me|u prvim {egrtima bio je Medo{ Stawevi}. DAD, Div. Not. & I, f. 77' (8. II 1312).
7 DAD, Div. Canc. & XXXI, f. 60 (4. IV 1395); C. Fiskovi}, Dubrova~ki zlatari od XIII do XVII
stoqe}a, 164–166; M. Sivri}, Hercegovci — dubrova~ki zlatari u doba Republike, Hercegovina, Go-
di{wak za kulturno i povijesno naslije|e, br. 3 (11), Mostar 1999, 43.
8 DAD, Div. Not. & XI, f. 94' (18. XI 1404).
Pored zlatarstva, svojevrsni vid umije}a predstavqalo je i slikarstvo. U izu-
~avawe ove zanatske vje{tine, prema dubrova~kim izvorima, bio je ukqu~en, bar je ta-
ko evidentirano, jedan Nevesiwac, koji je u~io zanat i slu`io majstora. Wemu je na
kraju slu`be, pored diplome, poslodavac obe}ao i naknadu u iznosu od {est perpera.9
Zabiqe`ena su i tri ugovora u kojima se Nevesiwci pomiwu u vezi sa izu~a-
vawem obu}arskog zanata. U sva tri ugovora slu`ili su i izu~avali bez ikakve na-
knade, samo zarad izdr`avawa i alata koji su dobili na kraju slu`be, uz napomenu
da je vrijeme naukovawa u dva slu~aja iznosilo po {est, a u tre}em osam godina.10
Mladi Nevesiwci su se u najve}em broju opredjeqivali za izu~avawe zanata
koji je u vezi sa tekstilnom strukom. Svakako najprimamqiviji zanat za wih bio je
kroja~ki. Sa zavr{enim pomenutim zanatom mogli su na}i uposlewe i u svom rod-
nom mjestu, {to nije bio slu~aj sa nekim drugim zanatima. Jedan od takvih zanatli-
ja bio je i Stojak Ratkovi}, koji je trebalo da slu`i i naukuje kod majstora Bogoja
Dra{kovi}a u periodu od 12 godina.11 Na izu~avawu kroja~kog zanata bio je i Radi-
brat Dobrenovi}, koji je trebalo da izu~ava zanat {est godina kod kroja~a (sartor)
Radovinovi}a. Uz izdr`avawe, poslodavac se obavezao da }e mu dati jedan mantil,
jednu kapu i cipele.12
Mladi}i koji su izu~avali zanate naj~e{}e su bili maloqetni, pa je umjesto
wih ugovor sa poslodavcem sklapala najbli`a rodbina. U nekim ugovorima do-
slovno se navode godine starosti mladi}a koji je izu~avao zanat. Tako je 22. decem-
bra 1416. godine Budisav Vergo~evi} iz Nevesiwa najmio sina Vukosava, koji ima
deset godina, da slu`i i u~i zanat kod kroja~a Bogoja. Tokom slu`be od sedam i po
godina dobit }e izdr`avawe od strane majstora, a po isteku slu`be dodijelit }e mu
diplomu svoga zanata.13 Istog dana kad i prethodni, na zanat je stupio jedanaesto-
godi{wi Rada{in Bogunovi}.14
Pored kroja~kog zanata Nevesiwci se pomiwu i u drugim specijalizovanim
profilima koji se odnose na tekstilnu struku.
Godine 1453. Radowa Radovni} se, uz saglasnost majke Stanislave, ugovorom
obavezao da }e slu`iti tri godine tka~a Radosava Radojevi}a. Nevesiwac je imao
zadatak da tka i prodaje poslodav~evu robu. Za nazna~eni period Nevesiwac je u
razli~itim vremenskim intervalima trebalo da dobije naknadu u ukupnom iznosu
od 16,5 gro{eva.15
Radmilo Peki}: Nevesiwci na slu`bi u Dubrovniku u HÇç i Hç vijeku 91
9 Yuan Gruboeuich de Neuessigna confiteor… ad standum cum Radoe filus de Bisse pictore usque ad
sex anos… DAD, Div. Not. & VII, f. 154' (17. VII 1357).
10 Radovaü filus qondam Goyca de Neuesigna… DAD, Div. Not. & IX, f. 124' (26. X 1374); Dobras-
sin Radossaglich de Slatto slu`io je i u~io kod Radoslava Pribilovi}a. DAD, Div. Canc. & XLI, f. 89 (9.
III 1417); Vukosav Jovanovi} slu`io je i u~io kod Bo`itka Bogutinovi}a. DAD, Div. Not. & XXXVIII,
f. 117' (8. IX 1453);
11 DAD, Div. Not. & IX, f. 97' (6. XII 1373).
12 DAD, Div. Not. & XLIX, f. 2' (25. V 1465).
13 DAD, Div. Can. & XLI, f. 59 (22. XII 1416).
14 DAD, Div. Can. & XLI, f. 59 (22. XII 1416).
15 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 37' (31. III 1453).
Mlade zanatlije slu`ile su majstore koji su im obezbje|ivali hranu i stano-
vawe, eventualno i odre|enu nov~anu nagradu. Me|utim, ugovor koji je 25. maja
1425. sa Qubi{om Petkovi}em zvanim Jagodi} sklopio Boroje Milov~i} iz Neve-
siwa razlikovao se od ostalih. Nevesiwac je trebalo da stanuje u ku}i svoga maj-
stora, koji ga je istovremeno u~io tkawu, s tim da mu da tre}inu dobiti od sukna
koje izatka. Tako|e je imao obavezu da, prije nego {to ode od poslodavca, na ime iz-
u~avawa zanata isplati sedamnaest perpera, {to }e se odbiti od wegove zarade.16
Dvadestih godina XV vijeka u Dubrovniku je \enovqanin Teramo Galeti
otvorio radionicu za proizvodwu sukna. Kod \enovqanina Galetija je 16. februa-
ra 1422. godine na slu`bu stupio maloqetni Nevesiwac Milorad Radosali}. Kako
je vjerovatno bio bez roditeqa, saglasnost za ~etvorogodi{wu slu`bu i izu~avawe
zanata dala je wegova sestra Vladna. Suknar Galeti obavezao se da uz stanovawe i
hranu na kraju slu`be Nevesiwcu isplati deset perpera.17
Pored pomenutih zanata Nevesiwci su izu~avali i zanate koji su u vezi sa
obradom ko`e. Tako je Radi{a Bogdanovi} (Radissa Bogdanouich de Neuesigne…)
1404. godine sklopio ugovor sa majstorom œAntunus Dobrovoyevich peliparioŒ da ga
slu`i i da u~i zanat u periodu od {est godina.18 Na izu~avawe ko`arskog zanata je
7. marta 1418. godine stupio i Radowa Stojkovi}. Kako je bio u pitawu desetogodi-
{wi dje~ak, ugovor je sa Stjepanom œpelipariomŒ sklopio wegov otac Prib, na pe-
riod od osam godina.19 Neki koji su ranije oti{li i izu~ili zanate javqaju se kao
jamci u ugovorima. Tako je Vukosav œpelizariusŒ u ime ro|aka Radina Dobrenovi}a
iz Nevesiwa u novembru 1444. godine sklopio ugovor sa Radojem Rada{inovi}em
œcalafatorŒ. Pomenuti Radin Dobrenovi}, koji je imao ~etrnaest godina, trebalo je
da slu`i i u~i zanat u vremenskom trajawu od sedam godina. Uz izdr`avawe, poslo-
davac se obavezao da mu na kraju slu`be da diplomu svog zanata.20
Nevesiwski mladi}i pomiwu se i kod izu~avawa drvodjeqskog zanata. I u
ovom zanatu bilo je specijalizovanih profila. Oktobra 1376. godine Radovac
Milkovi} iz Nevesiwa sklopio je ugovor sa ba~varom œOsserchoŒ Stanojevi}em da
slu`i i u~i zanat sedam godina. Uz izdr`avawe na kraju slu`be dobija alat pome-
nutog zanata.21
Godine 1379. Mil{a Prip~i} iz Nevesiwa slu`io je i u~io zanat kod tesara
Radoja Klapovi}a {est godina, za izdr`avawe i diplomu.22
Pored pomenutih, Nevesiwci su izu~avali i zanate koji su u vezi sa gradi-
teqstvom. Radovac Dobrosali} iz Nevesiwa je kod œJohanaŒ slu`io i u~io za gra-
92 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006
16 D. Dini}-Kne`evi}, Tkanine u privredi sredwovekovnog Dubrovnika, SANU, Posebna izda-
wa, kw. DXL, Odeqewe istorijskih nauka kw. 8, Beograd 1982, 169.
17 DAD, Div. Canc. & XLII, f. 10' (16. II 1422); Upor. D. Dini}-Kne`evi}, Tkanine u privredi
sredwovekovnog Dubrovnika, 124, nap. 47.
18 DAD, Div. Not. & XI, f. 95' (23. XI 1404).
19 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 239 (7. III 1418).
20 DAD, Div. Not. & XXIX, f. 31 (31. XI 1444).
21 DAD, Div. Not. & IX, f. 165 (19. X 1376).
22 DAD, Div. Not. & IX, f. 210' (22. V 1378).
diteqa u periodu od osam godina, i to samo za izdr`avawe i diplomu.23 Kao i pret-
hodni, uz identi~nu cijenu rada, Radilo Stoj{i} iz Nevesiwa je, u ime sina Stan-
ca, 1436. godine sklopio ugovor sa Ratkom Brajkovi}em, klesarom, da ga de~ak slu-
`i i u~i zanat u periodu od deset godina, za izdr`avawe i diplomu.24 Sedamdese-
tih godina XIV vijeka evidentiran je Nevesiwac Ratko Klapenovi}, koji je izu~a-
vao kova~ki zanat kod majstora Pribila Obradovi}a. Za petogodi{wu slu`bu tre-
balo je da dobije izdr`avawe i na kraju diplomu naukovanog zanata.25 Na izu~ava-
wu pomenutog zanata u prvoj polovini XV vijeka bila su jo{ trojica Nevesiwaca,
i to: Dobra{in Velikovi}, Bogmil Pribi{i}-Kova~i} i Mioman Ra~i}. Period
izu~avawa zanata pomenutih Nevesiwaca razli~ito je trajao. Majstorima je bilo u
interesu da izu~avawe zanata traje {to du`e, jer su {egrti ujedno bili i sluge svo-
jih poslodavaca. Tako je kova~ Ostoja od Bogmila zahtijevao da zanat u~i ~etiri go-
dine,26 dok je Mioman Ra~i} morao kod nekog Nenkovi}a (…Michne Nenchouich…)
izu~avati kova~ki zanat {est godina.27 Godine 1404. Dobra{in Velikovi} iz Ne-
vesiwa ugovorom se obavezao da }e slu`iti i u~iti zanat kod Petka Radon~i}a u pe-
riodu od {est godina.28
Nevesiwci su, tako|e, izu~avali zanate koji se ti~u naoru`awa. Na primer,
Pribil Kranojevi} iz Nevesiwa stupio je na slu`bu kod @ivka oru`ara da ga slu-
`i i u~i zanat u periodu od osam godina. Uz izdr`avawe, na kraju slu`be dobija
diplomu nazna~enog zanata.29
Decembra 1416. godine Radovac Bogunovi} iz Nevesiwa dao je na slu`bu jeda-
naestogodi{weg sina Rada{ina da kod majstora Jakoba slu`i i izu~ava berberski
zanat u periodu od pet i po godina. Uz izdr`avawe, na kraju slu`be dobit }e diplo-
mu nazna~enog zanata.30
Nevesiwci se u izvorima pomiwu i kao u~enici apotekarskog zanata. Zbog nau-
kovawa pomenutog zanata 20. jula 1453. godine ugovor o slu`bi u trajawu od tri go-
dine sa apotekarom Markom Novakovi}em zakqu~io je Stislav Radi{i}. Za trogodi-
{wu slu`bu poslodavac se obavezao da mu isplati œypp. vigintaŒ i jedan mantil.31
II. Posluga
Jedan od oblika zanimawa na podru~ju Dubrovnika koji je bio u {irokoj pri-
mjeni bila je ku}na posluga. Posluga je anga`ovana u ku}ama dubrova~ke vlastele,
bogatih i sredwe imu}nih gra|ana, kao i na mjestima gdje je bilo potrebe za tom vr-
Radmilo Peki}: Nevesiwci na slu`bi u Dubrovniku u HÇç i Hç vijeku 93
23 DAD, Div. Not. & IX, f. 198 (4. IV 1378).
24 C. Fiskovi}, Dalmatinski majstori, 159.
25 DAD, Div. Not. & IX, f. 163 (6. X 1376).
26 DAD, Div. Canc. & XXXVI, f. 94 (7. IX 1406).
27 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 293 (4. IX 1418).
28 DAD, Div. Not. & XI, f. 116 (16. V 1404).
29 DAD, Div. Not. & IX, f. 40' (25.VII 1371).
30 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 59 (22. XII 1416).
31 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 88' (20. VII 1453).
stom radne snage. Me|utim, unajmqene osobe nisu slu`ile svoje gospodare samo u
ku}ama, vrtovima i wihovim drugim dobrima, ve} su se obavezivale da prate svoje
poslodavce u bilo koje mjesto gdje budu odlazili. Tako se osobe ovoga zanimawa po-
javquju pod razli~itim nazivima. Pomiwu se kao sluge (servientes), sluge pratioci
(serviens), sluge pod ugovorom (ad standum ad serviendum), slu`avke (servitales), dje-
~aci (pueri), djevoj~ice (puellae).32 Ovom poslu pristupale su kako maloqetne, tako
i odrasle osobe koje su mogle dati garanciju za svoje djelovawe, a pristizale su i sa
podru~ja Nevesiwa. Zastupqena je bila i mu{ka i `enska populacija. Na osnovu
ugovora koje su sklapali sa svojim poslodavcima nije te{ko primijetiti da su se
prihvatali svih zadatih poslova samo da bi obezbijedili hranu i stanovawe. Oni
sretniji uspijevali su da naplate svoj dugogodi{wi rad dobijaju}i odre|ene na-
knade kako u odjevnom materijalu, tako i u novcu.
Prije nego {to je stupila na snagu zabrana o trgovini qudima, u prvoj dece-
niji XIV vijeka u dubrova~kim spisima nailazimo na evidentirane Nevesiwce ko-
ji su sklopili ugovore kao slu`in~ad.33 Godine 1327. Wegosava, `ena pokojnog Bo-
rosava iz Nevesiwa, najmila je sina Radoslava u Dubrovnik na dvanaest godina.34
Detaqnijim konsultovawem notarskih kwiga od broja sedam do broja devet
(1352–1379), zakqu~ujemo da je u ovom poslu evidentiran ve}i broj Nevesiwaca.
Godine 1352. u ovaj posao ukqu~ile su se dvije Nevesiwke. Jedna je slu`ila u
Dubrovniku, u vremenskom intervalu od dvadeset godina, samo za hranu i stanova-
we, a druga na ostrvu Kolo~epu u periodu od sedam godina, s tim {to je trebalo da
dobije naknadu za slu`bu od pet perpera.35
Godine 1353. u najam je stupilo jo{ pet osoba, i to ~etiri `ene i jedan mu-
{karac. Dvije osobe su slu`ile samo za izdr`avawe, dok je visina nov~ane naknade
kod preostale tri bila razli~ita i iznosila je ~etiri, {est i osam perpera.36
Sqede}e godine, 1354, tri Nevesiwke su stupile u najam. Tako je P(ri)bna,
}erka Radoslavova, iz Nevesiwa slu`ila tri godine samo za izdr`avawe.37 Deset
94 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006
32 J. Lu~i}, Obrti i usluge u Dubrovniku do po~etka XIV stolje}a, 136.
33 Nevesiwske slu`avke su bile: }erka pokojnog Radi{e Pozop~i}a, Milosava Neqe{kova i
Bijahna, k}i pokojnog Dra`ihne. N. Mandi}, Srpske porodice vojvodstva Svetog Save, Gacko 2000,
211, 216, 242.
34 N. Mandi}, Srpske porodice vojvodstva Svetog Save, 226; pedesetih i {ezdesetih godina
XIV vijeka na slu`bu su stupili Stojana Bogdanovi} i Radoslav Radoslavi} iz Nevesiwa, S. Mi{i},
Humska zemaqa u sredwem veku, Beograd 1996, 35.
35 Radaüa de Neuesigna… cum Goyco usqe ad XX annos px. futuris…DAD, Div. Not. & VII, f. 19' (1.
VI 1353); Brajko Milogosti} najmio je sestru Milku. DAD, Div. Not. & VII, f. 40 (4. II 1352).
36 Rada Vel~ini} slu`ila je kod Xiva Gunduli}a {est godina, uz naknadu od {est perpera.
DAD, Div. Not. & VII, f. 42 (17. II 1353); Priboe je slu`io kod nekog Krusi}a, i to {est godina, uz na-
knadu od ~etiri perpera. DAD, Div. Not. & VII, f. 43' (23. II 1353); Radoslava je slu`ila nekog Jak{u
sedam godina uz naknadu od osam perpera. DAD, Div. Not. & VII, f. 44' (25. II 1353); u martu mjesecu na
~etvorogodi{wu slu`bu stupila je ponovo neka Radoslava, samo za hranu i smje{taj. DAD, Div. Not. &
VII, f. 46' (28. III 1353); jula mjeseca Stanislava je najmila }erku Qubicu na {estogodi{wu slu`bu.
DAD, Div. Not. & VII, f. 54' (8. VII 1353).
37 DAD, Div. Not. & VII, f. 66 (10. II 1354).
dana kasnije od pomenute Nevesiwke, povoqniji ugovor sklopila je Milica, }erka
Radoste iz Nevesiwa. Milica je trebalo da slu`i kod neke Nikolete u periodu od
{est godina, s tim {to je imala nov~anu naknadu u iznosu od osam perpera.38 Tako-
|e je za identi~an nov~ani iznos slu`ila i Nevesiwka Boleslava, koja je aprila
mjeseca pomenute godine sklopila ugovor obavezuju}i se da slu`i u periodu od
osam godina.39
Od sedamdesetih godina XIV vijeka ponovo je evidentiran znatan broj sluga
sa podru~ja Nevesiwa. Pored maloqetne djece, u ~ije ime ugovore sklapaju wihovi
najbli`i, u najam su stupale i `ene koje su ostale bez svojih mu`eva. Tako je `ena
pokojnog Pribila iz Nevesiwa stupila u najam kod Nala Markovi}a u vremenskom
trajawu od deset godina, samo za hranu i stanovawe.40 Ne{to kasnije povoqniji
ugovor sklopila je Prip~a, `ena pokojnog Petka iz Nevesiwa. Pored izdr`avawa
tokom dvanaestogodi{we slu`be, od Rade, `ene pokojnog Nikole Sorko~evi}a,
trebalo je da dobije nov~anu naknadu u iznosu od dvanaest perpera.41
I tokom 1373. godine iz Nevesiwa je u Dubrovnik pristizala radna snaga koja
je pod razli~itim uslovima sklapala ugovore o najmu. Nevesiwac Radanovi} je sklo-
pio ugovor sa Krvatinom Tvrtkovi}em da ga slu`i u periodu od pet godina. Posloda-
vac se obavezao da }e mu po isteku nazna~enog roka isplatiti deset perpera.42
Decembra 1373. godine Gojna, }erka Ratka Milenovi}a iz Nevesiwa, ugovo-
rom se obavezala da }e slu`iti Radovana Stani{i}a u periodu od dvanaest godi-
na bez ikakve nov~ane nagrade. Za Gojnine postupke jam~io je wen otac Ratko.43
^etiri dana nakon pomenute Gojne, ugovor o slu`bi sklopila je i Bogoslava, }er-
ka Pribega Slav~i}a iz Nevesiwa. Ona se obavezala da slu`i Iliju (Helia) Rado-
vanovog u periodu od sedam godina. Sa druge strane, poslodavac je imao obavezu
da joj za slu`bu isplati sedam perpera. Bogoslava je bila maloqetna, pa je za wene
postupke jam~io wen otac.44 I u ovom slu~aju, kao i u nizu drugih, za maloqetne
osobe jam~ili su wihovi starateqi. Poslodavci su prilikom sklapawa ugovora
tra`ili jamstvo sluga ili slu{kiwa da se obave`u da }e tokom stanovawa u wi-
hovom domu paziti stvari i wihova dobra, da ne}e krasti, lutati, ni svojevoqno
se udaqavati, te da od wih ne}e potajno oti}i. Svakako da su na ovakav stav poslo-
davci bili prinu|eni, jer su se nepunoqetne osobe œetatis non legitimeŒ neprimje-
reno i nedozrelo pona{ale, pa su znale i pokrasti svoje poslodavce, a potom se
vratiti u rodni kraj.
U martu odnosno aprilu 1374. godine najmile su se dvije Nevesiwke. Dok je
Stojna (…filia Stoyca de Neuesigna…) za {estogodi{wu slu`bu trebalo da dobije
Radmilo Peki}: Nevesiwci na slu`bi u Dubrovniku u HÇç i Hç vijeku 95
38 DAD, Div. Not. & VII, f. 67 (18. II 1354).
39 DAD, Div. Not. & VII, f. 71 (14. IV 1354).
40 DAD, Div. Not. & IX, f. 26 (13. I 1371).
41 DAD, Div. Not. & IX, f, 100' (28. XII 1372).
42 DAD, Div. Not. & IX, f. 80' (25. VII 1373).
43 DAD, Div. Not. & IX, f. 96 (1. XII 1373).
44 DAD, Div. Not. & IX, f. 97 (5. XII 1373).
nov~anu naknadu od Marina Krusi}a u iznosu od {est perpera,45 wena zemqakiwa
(œBolleslaua filia P(ri)baca Juanouicha de NeuessignaŒ) nije bila takve sre}e, pa je
slu`ila samo za hranu i stanovawe.46
Novembra 1377. godine Ratko Priboevi} obavezao se na osmogodi{wu slu-
`bu,47 a dvije godine kasnije Gojak Radosali} trebalo je da slu`i kod nekog Palka
~etiri godine, uz izdr`avawe i petnaest perpera.48
Godine 1396. Radoslav Radmilovi} iz Biograda kod Nevesiwa (Radoslaus
Radmillouich de Bielgrad de Neuessigna) obavezao se da slu`i mornara Jurka Petro-
vi}a u periodu od dvije godine. Uz odjevne predmete poput tunika, cipela, ko{uqa
i drugog, za slu`bu }e mu poslodavac isplatiti deset perpera, i to prve godine ~e-
tiri, a druge {est perpera. Za Nevesiwca je jam~io mornar Ostoja Markovi}.49
Iz navedenih podataka mo`e se primjetiti da je ve}inu slugu u ugovorima
sklopqenim u XIV vijeku ~inila `enska populacija. Me|utim, u XV vijeku stawe
se promijenilo.
Prema nekim istra`ivawima, od 1405. do 1406. godine najmilo se petnaest
nevesiwskih mladi}a.50 U avgustu mjesecu 1405. godine Boqa{in Milo~i} obave-
zao se da }e slu`iti kod nekog Nikole u periodu od tri godine, za naknadu od deset
perpera.51 Slede}e godine novembra mjeseca na slu`bu su stupila dvojica Nevesi-
waca, i to: Jurko Budislavi}, koji je slu`io kod Vlada Damjanovi}a u trajawu od
dvije godine za naknadu od devet perpera,52 i neki Boqa{in, koji je slu`io kod Ja-
koba Krusi}a tri godine, za naknadu od sedam perpera.53
Godine 1408. Nevesiwku Radoslavu kupio je kova~ Petko od Pokrajca, ~ovjeka
Grgura Radivojevi}a, za ~etrnaest dukata, a zatim je nakon pet mjeseci ustupio Ma-
rinu Kabu`i}u.54
Godine 1417. evidentirano je petoro Nevesiwaca. U svih pet ugovora u pita-
wu su osobe mu{kog pola. Januara mjeseca na slu`bu je stupio Radovac Milojevi}
kod œ…ser Johana de Goze…Œ na period od jedne godine, samo za hranu i stanova-
we.55 Na isti vremenski period kao i prethodni, Rado{ Radosaqi} iz Nevesiwa je,
uz saglasnost brata Radete, trebalo da slu`i Pavla Ivkovi}a, ali uz naknadu od
pet perpera.56 Tako|e je iste godine Pribil Milkovi} najmio brata Dobra{ina na
96 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006
45 DAD, Div. Not. & IX, f. 106 (4. III 1374).
46 DAD, Div. Not. & IX, f. 108 (15. IV 1374).
47 DAD, Div. Not. & IX, f. 188' (11. XI 1377).
48 DAD, Div. Not. & IX, f. 222' (9. I 1379).
49 DAD, Div. Canc. & XXXII, f. 26 (20. II 1396).
50 D. Dini}-Kne`evi}, Stanovni{tvo sa poseda Kosa~a u serdwovekovnom Dubrovniku, ]oro-
vi}evi susreti pisaca u Bile}i i nau~ni skup istori~ara u Gacku, 20–22. septembar 2000, Bile-
}a–Gacko–Beograd 2002, 484, 492.
51 DAD, Div. Canc. XXXV, f. 213' (14. VIII 1405).
52 Za Budisali}a jam~io je Pribigna Marojevi}. Div. Canc. XXXV, f. 237' (7. XI 1406).
53 Boqa{inov jamac bio je Radoslav Obradovi}. Div. Canc. XXXV, f. 242 (16. XI 1406).
54 D. Dini}-Kne`evi}, Stanovni{tvo sa poseda Kosa~a u sredwovekovnom Dubrovniku, 484.
55 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 76' (27. I 1417).
56 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 103' (7. IV 1417).
period od pet godina,57 dok je Mil{a Ra~i} trebalo da slu`i kod œser AntoniaŒ tri
godine.58 Novembra mjeseca 1417. godine œ…Radovaü Bogissich de Neuesigna…Œ oba-
vezao se da }e slu`iti dve i po godine kod Stojka Naleti}a. Kao naknadu za slu`bu
trebalo je da dobije: unam mantelum, unam gonella de rassa, caligarius, opanches i ~e-
tiri perpera.59
Godine 1418. u najam je stupila Tvrdislava iz Nevesiwa kod kova~a …Nenchi
Putisich hitator Ragusini… na period od tri godine. Za trogodi{wu slu`bu trebalo
je da dobije nov~anu naknadu i ne{to odjevnih predmeta.60
Godine 1419. Obrad Milov~i} ugovorom se obavezao da kod nekog Ilije u Du-
brovniku slu`i tri godine, samo za hranu i stanovawe.61
Tridesetih godina XV vijeka Radoslav Milo{evi} iz Nevesiwa obavezao se
da }e slu`iti u periodu od tri godine kod œser Paulo i ser Johanis de GozeŒ. Za wega
je jam~io Milovac Bogosali}.62 Radovan Radosali} iz Nevesiwa je 1445. godine
sklopio ugovor prema kome treba da slu`i kod Dukoja Pribisali}a na period od
~etiri godine, za nov~anu naknadu od ~etiri perpera.63 Iste godine, u oktobru i
novembru, na slu`bu su stupila jo{ dvojica Nevesiwaca. Tako je Radoslav Ve-
selkovi} slu`io dvije godine, uz materijalnu naknadu u haqinama i novcu u izno-
su od deset perpera,64 a neki Ratko, bez navedenog prezimena, trebalo je da slu`i
tri godine, s tim da dobije œIII para caligaria, III camisias, III gonellas de rassaŒ i
petnaest perpera.65
U periodu od 1453. do 1454. u slu`bu je stupilo {est Nevesiwaca. Aprila
1453. Milut Radujevi} se ugovorom obavezao da }e slu`iti kod nekog Mata u Du-
brovniku na period od dvije godine. Nakon isteka nazna~enog roka za slu`bu }e do-
biti {est perpera. Za Miluta je jam~io Radi~ Vukosali}.66
Radoje Radosali} œmarangonŒ sklopio je ugovor sa Vu~i}em iz Nevesiwa uz
saglasnost wegove bra}e œ…Vucassin et Miligla…Œ na period od osam godina. Za slu-
`bu }e mu, uz izdr`avawe, dati jedan mantil, jednu xubu i jedne cipele. Me|utim, u
slede}em ugovoru, koji se nalazio na istom listu, navedeni su identi~ni podaci
kao u pomenutom, s tim {to prema ovom Nevesiwac treba da slu`i sedam godina.67
Marta mjeseca pomenute godine Radoslav Radojevi}, tka~, unajmio je Radowu Rado-
vawi}a iz Nevesiwa, uz pristanak wegove majke Stanislave, na period od tri godi-
ne. Za prvu godinu slu`be dobit }e tri gro{a, druge godine {est gro{eva i tre}e
Radmilo Peki}: Nevesiwci na slu`bi u Dubrovniku u HÇç i Hç vijeku 97
57 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 77 (4. II 1417).
58 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 89 (9. III 1417).
59 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 188 (9. XI 1417).
60 DAD, Div. Canc. & XLI, f. 243 (3. VI 1418).
61 DAD, Div. Not. & XIII, f. 23' (20. X 1419).
62 DAD, Div. Canc. & XLVI, f. 216 (16. IX 1430).
63 DAD, Div. Not. & XXIX, f. 49' (13. I 1445).
64 DAD, Div. Not. & XXIX, f. 169 (31. XI 1445).
65 DAD, Div. Not. & XXIX, f. 153 (25. X 1445).
66 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 40 (9. IV 1453).
67 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 80' (8. VII 1453).
sedam gro{eva.68 Vukac Tverkovi} iz Nevesiwa jula mjeseca pomenute godine oba-
vezao se da }e slu`iti Mata Pripkovi}a u Dubrovniku u trajawu od dvije godine.
Za wega je jam~io tka~ Rada{inovi}.69
Iz istorijske literature poznato je da su sluge sa prostora dubrova~kog zale-
|a, osim u Dubrovnik, odlazile i na podru~je dana{we Italije i tamo slu`ile svo-
je poslodavce. Wihovi ugovori evidentirani su u dubrova~koj kancelariji i nota-
rijatu. Tako se maja mjeseca 1372. godine Quban Dobroslavi} iz Nevesiwa ugovo-
rom obavezao da }e slu`iti nekoga Johanisa iz Ankonitanske Marke samo za izdr-
`avawe.70 Me|utim, pomenuti Quban je dvadesetak dana kasnije evidentiran u no-
tarijatu, sklopiv{i novi ugovor.71
Na osmogodi{wu slu`bu 5. novembra 1393. godine stupila je Stana, }erka Ra-
da{ina iz Nevesiwa. Ona se obavezala da slu`i Margaritu, udovicu Mle~anina
Alojza Kornara, za platu od deset dukata i uobi~ajeno izdr`avawe.72
Ugovore o slu`ewu u Italiji sa dvojicom Italijana sklopile su 1395. godi-
ne tri Nevesiwke. Jedna od wih trebalo je da slu`i ~etiri godine kod Gau~a iz
Trana za hranu i stanovawe, dok su se sestre Stanislava i Stanica obavezale Anto-
niju Pavlu{kovom iz Ankone da }e u vremenskom intervalu od pet godina slu`iti
kako wega, tako i wegove sinove i ro|ake, ukoliko Antonije tako odlu~i. Uz godi-
{we izdr`avawe trebalo je da dobiju i po jednu tuniku, jedan fustan, po dvije ma-
rame za glavu, dvije ko{uqe i tri para obu}e, a nakon slu`be po jedan dukat.73
Pored Trana i Ankone, Nevesiwci su slu`ili i u Padovi. Aprila mjeseca
1399. godine kod apotekara Albertina iz Padove u slu`bu je stupila Mila iz Neve-
siwa. Ona je trebalo da slu`i Albertina {est godina, za izdr`avawe i deset per-
pera.74
Tokom prve polovine XV vijeka Nevesiwci nastavqaju sa ranijom praksom,
pa odlaze na slu`bu u Dubrovnik. Aprila mjeseca 1404. Radeqa Brajkovi} trebalo
je da slu`i nekog Italijana u periodu od devet godina uz prili~nu nov~anu nakna-
du, koja je iznosila ~etrdeset perpera.75
Godine 1414. evidentirano je troje Nevesiwaca koji su stupili u slu`bu kod
Italijana. Aprila mjeseca navedene godine pomiwe se Radoslava, }erka Radoja Ra-
~i}a iz kraqevstva Bosne. Ona se obavezala da }e slu`iti kod Tonka iz Manfredo-
nije u vremenskom trajawu od pet godina.76 Pored pomenute Radoslave, jo{ jedna
98 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006
68 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 38' (31. III 1453).
69 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 96' (28. VII 1453).
70 DAD, Div. Not. & IX, f. 50 (30.V 1372).
71 Liuban Dobroslauich de Neuessigna confiteor … ad standum cum ser Jacobo de Sorgo usque ad tres
annos px. futuris. DAD, Div. Not. & IX, f. 51' (24. VI 1372).
72 K. Jire~ek, Istorija Srba, kw. II, Beograd 1981, 150.
73 D. Dini}-Kne`evi}, Prilog prou~avawu migracija na{eg stanovni{tva u Italiju tokom
XIII i XIV veka, Godi{wak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kw. XVI/1, Novi Sad 1973, 59.
74 D. Dini}-Kne`evi}, Prilog prou~avawu migracija …, 60.
75 DAD, Div. Not. & XI, f. 114' (4. IV 1404).
76 DAD, Div. Not. & XII, f. 20 (4. IV 1414).
Nevesiwka sa identi~nim imenom se u junu mjesecu obavezala da }e slu`iti osam
godina. Da se ne radi o istoj osobi potvr|uje nam sam izvor, jer je evidentirana kao
œ…filia de Guzana de Neuesigna…Œ.77 Godine 1417. i Nevesiwac Brajan iz Bosan-
skog kraqevstva stupio je na {estogodi{wu slu`bu. Bio je maloqetan, pa je umje-
sto wega ugovor sklopila wegova majka.78 Nevesiwci su svoje poslodavce slu`ili
i na plovilima. Godine 1437. Vuka{in Jukovi} iz Nevesiwa, iz oblasti vojvode
Stefana, obavezao se da }e slu`iti ~etiri godine Mle~anina Andriju (…Andree
Luce de Venete patrona unis marciliane…).79
Nevesiwci su slu`ili i kod ~uvenog Italijana iz Pja}ence Petra Pantele,
za ~ije ime je vezan procvat dubrova~kog suknarstva. Oktobra 1453. godine Petar
Pantela unajmio je Nevesiwca Vita Vojni}a da ga slu`i ~etiri godine. Vito }e
stanovati kod Pantele, paze}i mu stvari i dobra kao svaki dobri sluga. Po isteku
slu`be Pantela se obavezao da mu isplati dvadeset perpera.80
O sudbini ove najamne radne snage nakon okon~awa slu`be te{ko je re}i bilo
{ta; sve ostaje u domenu hipoteti~kog. Ipak, izvornom gra|om mo`e se potkrijepiti
tvrdwa da je jedan dio uspijevao da se sna|e i ostane na podru~ju Dubrovnika. Slu-
{kiwe su se udavale sa skromnim mirazom koji su im obezbje|ivali wihovi poslo-
davci. U prilog pomenutoj teoriji govori podatak da je Rada, }erka Stanca iz Neve-
siwa, u Dubrovniku imala drvenu ku}u, pa je testamentom od 15. januara 1363. godine
polovinu ostavila svom mu`u Prip~u.81 Kao slu{kiwa na podru~ju Dubrovnika ra-
dila je i Nevesiwka Radoslava. Prilikom sklapawa ugovora 8. maja 1368. godine wen
poslodavac Marin Bene{i} obe}ao je da }e joj nakon okon~awa slu`be u svrhu miraza
isplatiti pedeset perpera.82 I Nevesiwki Stani (…Stanua de Neuesigne soror Bosi-
dara Radacouich…), koja je 12. marta 1454. godine stupila na desetogodi{wu slu-
`bu, poslodavac je obe}ao da }e od wega dobiti izdr`avawe i mjese~no ~etiri dina-
ra, a kada se bude udala, na ime miraza da}e joj ~etrdeset perpera.83
I mu{ka populacija je, tako|e, uspijevala da se kako-tako sna|e, pa su i oni
ulazili u bra~ne odnose ostaju}i na podru~ju Dubrovnika. Jedan od wih bio je
Stoj{a Obradovi} (Stoysa Obradouich olim de Neuesigna), koji se o`enio 25. jula
1381. godine. Nevesiwac je, sklopiv{i brak sa Dobroslavom, }erkom pokojnog Ob-
rada Klapovi}a, dobio u miraz, œpo dubrova~kom obi~ajuŒ, œsexsagintaŒ perpera.84
Boqeslav Prvojevi} iz Nevesiwa, koji je postao stanovnik Dubrovnika,
(…Boglieslaus P(r)uoeuich de Nevesigna nec habitator Ragusiis) stupio je u bra~ne od-
nose 8. maja 1393. godine. Za pomenutog Nevesiwca udala se Katarina, slu`avka
œser Pasque de RestiŒ, donijev{i mu u miraz ne{to srebrnine, odjevnog materijala
Radmilo Peki}: Nevesiwci na slu`bi u Dubrovniku u HÇç i Hç vijeku 99
77 DAD, Div. Not. & XII, f. 40 (25. VI 1414).
78 DAD, Div. Not. & XII, f. 54 (21. X 1414).
79 DAD, Div. Not. & XXI, f. 105 (25. II 1437).
80 DAD, Div. Not. & XXXVIII, f. 146 (30. X 1453).
81 D. Dini}-Kne`evi}, Migracije iz ju`noslovenskih zemaqa, 147, nap. 2.
82 D. Dini}-Kne`evi}, Migracije iz ju`noslovenskih zemaqa, 149.
83 DAD, Div. Not. & XXXIX, f. 120' (12. III 1454).
84 DAD, Liber Dotium Notariae (Lib. Dot.), & II, f. 93 (25. VII 1381).
i trideset perpera, po dubrova~kom obi~aju. Me|utim, u slu~aju da Katarina nema
naslednika iz legitimnog braka, du`na je bila vratiti miraz Pasku ili wegovim
nasqednicima.85
I u XV vijeku su u kwigama koje se odnose na miraz evidentirani Nevesiwci.
Tako se 3. maja 1407. godine o`enio Radoslav Slav~i} iz Nevesiwa. U dokumentu je
naveden kao gra|anin dubrova~ki. O`enio se Radoslavom, }erkom Ratka, koja je bi-
la nutrica (dojiqa) sina œser Laurentii de SorgoŒ. Po dubrova~kom obi~aju u miraz
mu je donijela œYpperperos qudragintaŒ.86
I Nikola Stojkovi} iz Nevesiwa, koji je imao status dubrova~kog stanovni-
ka (…Nicola Stoichouich de Neuesigna habitator Ragusiis… pro dote et perchivio Stanize
100 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006
85 DAD, Lib. dot. & II, f. 145' (8. V 1393).
86 DAD, Lib. dot. & III, f. 87 (3. V 1407).
DAD, Lib. Dot. & II, f. 93 (25. VII 1381)
DAD, Lib. dot. & II, f. 145' (8. V 1393)
filie condam…), tako|e je evidentiran u kwigama miraza. On se o`enio Stanom, }er-
kom pokojnog Petra, koja mu je, prema ugovoru od 3. januara 1420. donijela u miraz
ku}u nedaleko od crkve Sv. Nikole kod Pila.87
Nevesiwci su u Dubrovniku naj~e{}e bili stranci (forenses). Me|utim, na-
vedeni Nevesiwci, koji su stupili u bra~ne odnose, imali su status œhabitatoresŒ,
{to je ozna~avalo dubrova~kog stanovnika. Biti stanovnik Dubrovnika nije zna~i-
lo biti civis Ragusinus. Bilo je i takvih koji su dobijali status dubrova~kog gra|a-
nina. Uz uobi~ajene po~asti, u decembru 1367. godine za dubrova~kog gra|anina
primqen je i Utje{en Radoslavi} iz Biograda; me|utim, ne znamo koji je Biograd u
pitawu, da li na podru~ju Nevesiwa ili Trebiwa.88 Godine 1391. na zasjedawu Ma-
log vije}a, dubrova~ko gra|anstvo dobio je Nevesiwac Mihoje Ratkovi}. On je bio
du`an da u Malom vije}u polo`i zakletvu vjernosti op{tini dubrova~koj, a potom
bi knez s gradskim zvani~nicima izvr{io sve~anu inauguraciju.89
* * *
Proces iseqavawa sa podru~ja koje obuhvata dana{wa Hercegovina prisutan
je bio vjekovima. U sredwovjekovnom periodu usmjeren je bio ka Dubrovniku. Uzro-
ci tome bili su razli~iti. U na~elu, stanovni{tvo je bilo motivisano materijal-
nim potrebama i tragawem za boqom i prosperitetnijom egzistencijom. Svestran i
raznolik trgova~ki promet omogu}io je Dubrovniku privredni napredak, a naro~i-
to uspon trgovine i zanatstva. Uz druge privredne aktivnosti, to je uticalo na
stalni priliv qudi sa podru~ja van teritorije Dubrovnika, koji su bili potrebni
sve dinami~nijoj privredi. Radna snaga bila je potrebna dubrova~koj vlasteli, do-
ma}im i stranim trgovcima i zanatlijama. Ona je bila neophodna naro~ito poslije
zaraznih bolesti i ve}ih pomora, a ~inila ju je `enska i mu{ka ku}na i druga po-
sluga, zapravo nekvalifikovana radna snaga. Nevesiwe je bilo jedna od oblasti
odakle je regrutovana jeftina radna snaga koja je slu`ila svoje poslodavce u veli-
kom broju samo za izdr`avawe. Za dugogodi{wu slu`bu neki su dobijali i simbo-
li~ne nov~ane svote. Na ovakvo opredeqewe Nevesiwci su bili primorani zbog
te{kih `ivotnih prilika u svom kraju. Nevesiwski dje~aci, naj~e{}e nepunoqet-
ni, odlazili su izu~avati razne zanate. Naukovali su zanate poput zlatara, slika-
ra, obu}ara, suknara, ko`ara, oru`ara, berbera, apotekara i dr. Neki od wih uspije-
vali su da se sna|u i ostanu u gradu, `ene}i se tamo{wim slu`avkama koje su im
donosile skromne miraze. Wihov pravni polo`aj, pitawe dr`avqanstva i gra|an-
stva rje{avalo se na temeqima zakonskih odredaba dubrova~kog pravnog sistema.
Wihovim dolaskom obnavqalo se stanovni{tvo grada, a istovremeno smawivao
broj u wihovom rodnom kraju, koji nije mogao da prehrani sve svoje `iteqe.
Radmilo Peki}: Nevesiwci na slu`bi u Dubrovniku u HÇç i Hç vijeku 101
87 DAD, Lib. dot., & V, f. 1 (3. I 1420).
88 I. Manken, Dubrova~ki patricijat u XIV veku, SANU, Posebna izdawa, kw. CCCXL, Odeqe-
we dru{tvenih nauka, kw. 36, Beograd 1960, 94.
89 M. Sivri}, Dodjela Dubrova~kog gra|anstva osobama iz Huma i Bosne do 1410. godine, Herce-
govina, Godi{wak za kulturno i povijesno naslije|e, br. 18 (10), Mostar 2004, 17, 32.
RADMILO PEKI]
LES NEVESINJCI AU SERVICE A DUBROVNIK
AUX XIVe ET XVe SIECLES
R e s u m e
L’auteur traite un segment d’un processus beaucoup plus large, dans lequel a ete
incluse une grande partie du contrefort de Dubrovnik. Notre interet se limite a la region
de l’Herzegovine actuelle.
En se referant aux sources publiees et non-publiees, l’auteur determine le pourcen-
tage des habitants de Nevesinje qui se rendaient a Dubrovnik et les conditions sous
lesquelles ces Nevesinjci faisaient leur service et apprenaient le metier.
Mots-cles. Dubrovnik, metiers, Service, montant, periode de service, dot.
102 Zbornik radova Filozofskog fakulteta HHHçÇ / 2006