Embed Size (px)
Citation preview
����������
��� ��������
����
NEXE NOVOSTI, List Nexe grupe d.o.o. Na{iceGlavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVI]
Ure|iva~ki odbor: KRE[IMIR KNE@EVI], @ELJKO NEKI] I VESNA VRBOŠIÆAdresa uredni{tva: Bra}e Radi}a 200, 31500 Na{ice
Telefon uredni{tva: 031/227-372Web stranica: www.nexe.hr
E-mail: [email protected] se besplatno dostavlja
zaposlenima u Nexe Grupi i poslovnim partnerimaPriprema i tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek
3 TVORNICA OPEKE SARAJEVOInvesticije uz potporu EBRD-a
4 NEXE d.o.o. SARAJEVOMirsad Seferagi} direktor prodaje
5 DILJZajedni{tvo i timski rad
8 JELEN DONa Sajmu zapo{ljavanja mladih uNi{u
8 SLAVONIJA IGMZavr{ni radovi za termo program
8 DIVIZIJA ZA CIGLU I CRIJEPSTROJKO 2005 u Sofiji
9 POLETKupcima predstavljene novosti
10 DIVIZIJA ZA CIGLU I CRIJEPKontrola i ocjena kvalitete crijepa ikerami~kih plo~ica
12 NEXE GRUPASinergijski u~inci u nabavi
13 LUKA TRANZITUlaganja u opremu i ljude
14 NA[ICECEMENTNajva`nije usmjerenje – usmjerenjeprema kupcu
15 NA[ICECEMENTNa{icecement i osnovne {kole
16 LJUDSKI RESURSI2005. u brojkama
17 NEXE GRUPAVia Vita u posjeti Nexe grupiIstarske ~ari
18 NATJE^AJ ZA DONACIJE 2005.Zdravlje i ekologijaKako napreduju ekolo{ki projekti?!
Bli`i se kraj jo{ jedne poslovne go-dine. Sezona polako jenjava, rade se
planovi za slijede}u godinu, zavr{ava-ju se zapo~eti poslovi... Sa snijegom
koji nas uvodi u blagdansko raspolo`en-je, u tvrtki je vrijeme zbrajanja i rekapitu-
liranja – {to smo napravili, {to nismo, {tosmo mogli bolje – ali i planiranja. Ovih dana
u Nexe grupi odr`an je niz radionica s ci-ljem finaliziranja planova za 2006. godinu.
Zavr{avaju}i planirano u 2005., s optimiz-mom se okre}emo ka 2006. godini.
Upravo se i Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo spuno optimizma okre}e ka 2006. godini. Povje-
renje kreditnim aran`manom ukazala joj je Europ-ska banka za obnovu i razvoj, pa }e se tako zahvalju-
ju}i ovim sredstvima mo}i zaokru`iti i ostale fazeovog vrijednog investicijskog ciklusa. A u plasmanu
novih TOS-ovih proizvoda zasigurno }e glavnu uloguodigrati na{e novo kadrovsko oja~anje – s radom je za-
po~eo novi direktor prodaje Mirsad Seferagi}.
U ovom broju Nexe novosti mo`ete pro~itati i sve oMetodologiji «20 klju~eva» koja se vrlo uspje{no provodi u
Dilju d.d. Vinkovci. Uklju~ivanjem svih zaposlenika u njenoprovo|enje, posti`u se zna~ajni ekonomski u~inci, ali {to je
jo{ i va`nije, ja~a timski duh i zajedni{tvo. O efektima proved-be jednog od ovih klju~eva najbolje }e posvjedo~iti fotografije.
Stru~nim ~lankom na temu kontrole kvalitete crijepa i kera-mi~kih plo~ica dipl. ing. Marije Vrebalov iz Poleta, nastavljamo niz
stru~nih ~lanaka zapo~etog na temu cementa u pro{lom broju.
Tako|er, pro~itajte i koji su planovi novog direktora Sektora naba-ve Bo`e Ljulja, a kako se navr{ava godinu dana od kada je Luka Tran-
zit d.o.o. Osijek u sastavu Nexe grupe, bio je to idealan povod da po-razgovaramo s direktorom na{e osje~ke tvrtke Ivicom \erijem.
Razgovarali smo i s Ljiljanom Mifka, direktoricom Sektora prodaje ce-menta i Namala u Na{icecementu, a od ostalih tema iz na{e najve}e ~lani-
ce pro~itajte kako se nastavlja projekt suradnje s lokalnom zajednicom. Tusu jo{ i projekti odabrani putem Natje~aja za donacije 2005. iz kategorije
Zdravlje i ekologija, crtica s putovanja na{ih zaposlenica u Istru, posjetDru{tva VIA VITA na{oj Grupi i jo{ puno toga...
Vjerujemo kako }e Vas zainteresirati i tema o na{im zaposlenicima. Na{astru~na suradnica u Sektoru ljudskih resursa Mirjana Tomi} na grafi~ki zanimljiv
na~in poku{ala nam je do~arati stanje u ovom iznimno va`nom segmentu na{egposlovanja.
Po{tovani poslovni partneri, prijatelji i zaposlenici Nexe grupe, na kraju posljednjeguvodnika posljednjih Nexe novosti u ovoj godini, `elimo Vam se zahvaliti na suradnji ti-
jekom godine koja izmi~e, te za`eljeti puno poslovnog i osobnog uspjeha u 2006. godini.
@elimo Vam sretne bo`i}ne i novogodi{nje blagdane!
U Sarajevu je 29. rujna 2005. godine, naprigodnoj sve~anosti, potpisan ugovor ozajmu ukupne vrijednosti 6,2 milijunaEURA izme|u Europske banke za obnovui razvoj, Tvornice opeke d.o.o. Sarajevokao primatelja zajma, te Nexe grupe izNa{ica kao jamca predmetnog ugovora.Namjena ovog Ugovora je financiranje in-vesticije u proizvodnu opremu za Tvorni-cu opeke d.o.o. Sarajevo. Ugovor jesklopljen na rok od 2 godine grace perio-da i 6 godina otplate.
Ugovor su potpisali direktor EBRD-a zaAlbaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoni-
ju i Kosovo gospodin Claudio Viezzoli, di-rektor Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo go-spodin Osman Ba{}elija i predsjednikUprave Nexe grupe gospodin Ivan Ergo-vi}.
Nexe grupa jedan je od vode}ih proiz-vo|a~a gra|evinskih materijala u regiji. Usastavu Nexe grupe nalazi se 20 samostal-nih tvrtki, me|u kojima i ~etiri s podru~jaBosne i Hercegovine. Naime, od 2002. go-dine od kada je tvrtka GP Put u{la u sastavNexe grupe, proveden je niz investicijskihi organizacijskih zahvata. Tako su iz okviraGP Puta izdvojene kao zasebne tvrtke
Agregati i betoni d.o.o. Sarajevo i Tvornicaopeke d.o.o. Sarajevo, a osnovana je itvrtka Nexe d.o.o. Sarajevo.
U Tvornicu opeke d.o.o. Sarajevo u po-sljednjih je ne{to vi{e od godinu dana pro-veden investicijski zahvat u instaliranje pot-puno novog i visoko moderniziranog po-strojenja za proizvodnju opeke. Zahvalju-ju}i ukazanom povjerenju Europske ban-ke za obnovu i razvoj, investicija u Tvorni-cu opeke Sarajevo uskoro }e se privestikraju, a Bosna i Hercegovina postat }e bo-gatija za novu tvornicu opeke koja }e za-po{ljavati do 60 radnika.
Ukupni kapacitet ove tvornice je110.000.000 JNF. U TOS je ugra|ena mo-derna automatizirana oprema renomiranihdobavlja~a opreme za opekarsku industriju– Bedeschi i Sabo, {to je svrstava me|u naj-modernije u ovoj regiji. U gra|evinskom,pak, dijelu projekta glavninu posla odradilisu doma}i BH-izvo|a~i.
Do kraja ove godine bit }e zaokru`enaprva faza investicijskog projekta, ~ime }ebiti uspostavljena neophodna tehnolo{kacjelina za kompletan proizvodni program.Ostale faze investicijskog projekta (radovina dodatku glavne hale, zavr{etak platoavanjske deponije, vanjsko ure|enje) bit }eizvr{ene tijekom 2006. godine.
Ukupna vrijednost ove investicije je 14,5milijuna EURA, a financiraju je djelomi~noRaiffeisen bank d.d. Bosna i Hercegovina,te Europska banka za obnovu i razvoj pu-tem, ve} spomenutog, Ugovora o zajmuukupne vrijednosti 6,2 milijuna EURA.
Ina~e, ovo nije prvi puta da je Europskabanka za obnovu i razvoj odlu~ila podr`atineku od ~lanica Nexe grupe u provedbinjenih strate{kih ili investicijskih projekata.Naime, ovakav tip suradnje sa Europskombankom za obnovu i razvoj i Zagreba~kombankom d.d. Zagreb koja je tako|er bilakreditor uz EBRD, datira jo{ iz 2000. godi-ne kada je na{a tvornica cementa Na{ice-
cement d.d. postala korisnik kredita u vri-jednosti 20 milijuna �. Ta su sredstva isko-ri{tena za daljnja ulaganja u modernizacijuproizvodnih procesa i za{titu okoli{a u sa-moj Tvornici cementa, ali i za financiranjeakvizicijskog {irenja Grupe izvan granicaRepublike Hrvatske.
Isto tako, 2003. godine, ponovno su potpi-sana dva Ugovora o zajmu po 20 milijuna �
s Europskom bankom za obnovu i razvoj,
te Zagreba~kom bankom d.d. Zagreb. Tasu sredstva bila iskori{tena za nastavak in-vesticijskog ciklusa u tvornici cementa, alii te godine akviziranim dru{tvima s po-dru~ja Srbije.
Ovaj najnoviji Ugovor o zajmu dobar je po-kazatelj zadovoljstva suradnje svih strana,ali isto tako i potvrda kako je Nexe grupaposlovni sustav u koji bankarske institucijeimaju veliko povjerenje.
Kadrovski oja~ana prodaja u Bosni i HercegoviniNexe d.o.o. Sarajevo
Mirsad Seferagi} ro|en je 1968. godi-ne. Zavr{io je srednju graditeljsku tehni~ku{kolu u Biha}u, a potom upisao studij gradi-teljstva u Sarajevu koji je napustio zbog osob-nih razloga i oti{ao u Njema~ku 1991. godi-ne. Tamo je stekao 11-godi{nje radno isku-stvo u graditeljskim tvrtkama koje se bavekrovnim konstrukcijama, a od toga je 6 godi-na bio na rukovode}im pozicijama.
2002. godine vratio se u Bosnu i Hercegovi-nu, gdje je, zahvaljuju}i vi{egodi{njem rad-nom iskustvu, dobio funkciju direktora pro-daje za tr`i{te BiH u njema~koj tvrtkiCREATON, koja se bavi proizvodnjom i pro-dajom glinenog krovnog crijepa. Tu funkcijuje obna{ao do prelaska u na{ poslovni sustav17. listopada 2005. godine, od kada obavljafunkciju direktora prodaje u NEXE d.o.o. Sa-rajevo.
Mirsad Seferagi} njeguje profesionalanodnos prema radu, komunikativan je,ustrajan, fleksibilan i snala`ljiv, {to poka-zuju i rezultati koje je do sada postigao usvojoj karijeri vezanoj uz prodaju natr`i{tu BiH.
Mi{ljenja sam da odgovorno, savjesno iu~inkovito mogu predstavljati Nexe gru-pu u Bosni i Hercegovini. Moja du`nost jepra}enje tr`i{ta u BiH, {to podrazumijeva:istra`ivanje i pra}enje trenda proizvodnjei potro{nje cigle i crijepa na tr`i{tu BiH,analiza konkurencije u svezi s cijenama ikvalitetom, priprema i izrada plana proda-je za sve klju~ne kupce na tr`i{tu BiH. Ta-ko|er trebam odr`avati dobru suradnju spostoje}im i potencijalnim kupcima, po-stavljati mjese~ne ciljeve prodajnim pred-stavnicima i dr.- ka`e Mirsad Seferagi}.
Moj glavni cilj je unaprijediti dosa-da{nju razinu ispunjenja planovaprodaje – isti~e Mirsad Seferagi}.
Odlukom Uprave Nexe grupe d.o.o.Na{ice od 06. prosinca 2004. godine islu`beno je odobreno provo|enje svjetskipoznate metodologije «20 klju~eva» u Di-lju d.d. Vinkovci.
O ~emu je zapravo rije~ i {to ona donosi,razgovarali smo s gospo|om Ru`icomMaru{i}, konzultanticom koju je an-ga`irao Deloitte d.o.o. Zagreb, koji jeujedno i nositelj licence za RepublikuHrvatsku. Razgovarali smo i s voditeljemcjelokupnog projekta u Dilju gospodinomIlijom Bi~ani}em, te voditeljima klju~evaMirjanom @upan, Marijom Jovi} i Ada-mom Tisuckim. Zbog obveza, na na{emsusretu nisu bili prisutni jo{ dva voditeljaklju~eva Dra`en Ivezi} i Ivan Bari}.
Metodologiju «20 klju~eva» razvio je ja-panski profesor Iwao Kobayashi. Sustav jeuspje{no proveden u vi{e od 20 zemalja{irom svijeta. Radi se o za{ti}enom i licen-ciranom sustavu za kontinuirano po-bolj{anje poslovnih procesa odre|enetvrtke i to koriste}i benchmarking (uspo-redbu), te znanje i motivaciju svih zapo-slenih.
U Republici Hrvatskoj metoda 20 klju~evaprovodi se od prolje}a 2004. godine i toza sada u 29 tvrtki, a 40% tro{kova pro-jekta sufinancira Ministarstvo gospodar-stva. Ovaj projekt traje 2 godine, a imple-mentira ga konzultantska ku}a Deloitte.Po isteku dvije godine, tvrtka }e imatiuspostavljen sustav prijenosa znanja i kon-tinuiranog pobolj{anja, nakon ~ega samo-stalno donosi odluku o nastavku aktivno-sti po segmentima poslovanja.
Sustav se sastoji od 20 metoda jedinstve-nog cilja – pobolj{anja konkurentnosti po-slovanja na na~in da se proizvodi i uslugepru`aju bolje, br`e i jeftinije. Mogu sesvrstati u 5 grupa, odnosno podciljeva.
Konkretno, na primjeru Dilja d.d. sve jezapo~elo edukativnim treninzima i obu-~avanjem zaposlenika za primjenu ove
Cilj 20 klju~evaAktiviranjeradnog mjesta/EnergiseWorkplace
1 ^i{}enje i organizacija
2 Racionalizacija sustava / Uskla|ivanje ciljeva
3 Aktivnosti u radnim grupama
10 Radna disciplina
Pobolj{anjekvalitete
7 Proizvodnja bez nadgledanja(Zero Monitor Manufacturing)
9 Odr`avanje strojeva i opreme
11 Osiguranje kvalitete
12 Razvoj dobavlja~a
15 Svestranost vje{tina i unakrsna obuka
Smanjenjetro{kova(Pobolj{anjeproduktivnosti)
13 Eliminiranje gubitaka i rasipnosti (waste)
14 Ovla{tenje zaposlenika za identifikaciju i provo|enjepobolj{anja
6 Kaizen proizvodnje
17 Kontrola efikasnosti
19 [tednja energije i materijala
Pobolj{anjetijeka procesa /smanjenje WIP /Br`a isporuka
5 Brza promjena/prilagodba alata u proizvodnji(Quick Changeover Technology)
4 Smanjenje koli~ina na skladi{tima (Reducing inventory)
16 Planiranje proizvodnje
8 Spajanje (vezanje) proizvodnje (CoupledManufacturing)
Razvojtehnologije
18 Upotreba Informacijske Tehnologije
20 Vode}a tehnologija / Iskoristiva tehnologija
»INVALIDI«
1. Ivan Pervan –voditelj grupe
2. Ladislav Ki{
3. GordanaKruhoberac
4. Ivan Mati}
5. Rudolf Maras
6. Dragan Gomer~i}
7. Zdravko Ivankovi}
8. Pejo Petru{i}
»MORSKI VAL«
1. Mirjana Jerkovi}–voditelj grupe
2. Branka Vukovi}
3. Gordana Doli}
4. Danica Salopek
5. DobrilaMatan~evi}
6. Neda Te{i}
»DUGA«
1. Slavica Stojak –voditelj grupe
2. \uro Kne`evi}
2. Damir Stojak
3. Mata Grgi}
4. Vedran \elatovi}
5. Ivan Galovi}
6. Ivan Nikoli}
NAJBOLJIPOJEDINAC
MIRKOBELJAN
NAJBOLJE GRUPE PO KLJU^U 1metodologije. S prvim eduka-cijama krenulo se u velja~i ovegodine, a uslijedila je podjelasvih zaposlenika u male grupeod 5 do 15 ljudi, jer je jednaod glavnih poruka metodolo-gije da svi zaposleni moraju bi-ti uklju~eni u proces.
Prvi klju~ s kojim se krenulo uDilju je Klju~ 1: ^i{}enje i or-ganizacija, a koji je polu~io iz-vanredne efekte. VoditeljKlju~a je Mirjana @upan, vodi-telj Odjela za proizvodnju cri-jepa Pogon II – Slavonka. Pro-ces se odvijao kroz tzv. 5S fa-za:
– sortiranje i otklanjanje ne-potrebnih predmeta
– organiziranje predmeta ko-je upotrebljavamo
– ~i{}enje
– odr`avanje reda i ~isto}e
– odr`avanje samodiscipline
Klju~ je iznimno dobro prih-va}en, a polu~io je efekte pre-ma kojima je radno mjestobolje organizirano, ljudi seugodnije osje}aju na svomradnom mjestu, sve je nadoh-vat ruke i vidljivo je u svakomtrenutku rada, pove}an je stu-panj za{tite na radu, smanjenje gubitak vremena koji je ra-nije bio usmjeren na tra`enjepotrebnih alata i ostalih resur-sa nu`nih za rad. Osim toga,to~no su odre|ena mjesta zasve vrste otpada u tvornici, pametoda daje naglasak i naekolo{ki aspekt poslovanja.
Upravo je na dan na{eg razgo-vora provedeno i ocjenjivanjeu~inaka grupa i pojedinaca uprovedbi zadataka iz klju~a 1.A najbolje grupe i pojedinci su:
1. Najbolje grupe po pogo-nima: Invalidi, Morski val iDuga
2. Najve}i pomaci po pogo-nima: Elektro, [kovacini iGipsaona
3. Najbolji pojedinac je go-spodin Mirko Beljan iz po-gona II – Slavonka
Bitno je za ista}i kako se ocje-njivanje vr{i po istim kriteriji-
GRUPE KOJE SU OSTVARILE NAJVE]I POMAK
»ELEKTRO«1. Vladimir Zdep -
voditelj grupe2. Josip Han`ek3. Branko Radmanovi}4. Damir Jovi}5. Slavko Petrove}ki6. Dragan Juri}7. Sini{a Petrove~ki8. An|elko Miljak9. Dane Bi~ani}10. Daniel Radmanovi}11. Zlatko Musi}12. Andrija Komarec
»[KOVACINI«1. Marin Jovi} -
voditelj grupe
2. Josip Rap~an
3. Ivan Cindri}
4. Zlatko Starinec
5. Dane Ga{ljevi}
»GIPSAONA«1. Ivan Ba~i} - voditelj
grupe2. Milan Begovi}3. Tomislav Jakovljevi}4. Zoran [tefanovski5. Adam Ga{parovi}6. Ivan Dogan7. Ivica Andrik8. Bo{ko Grabov~i}
Vilu{i}9. Ilija Radi}10. Ivan Sebastijan11. Stevo Gr|an12. Nikola Bari}
ma za bilo koju tvrtku, koji suusporedivi s bilo kojomtvrtkom na svijetu u kojoj seprovodi metodologija 20 klju-~eva, a sustav je jednostavan –ocjenjuje se po kriteriju da/ne.Takav na~in omogu}ava uspo-redbu unutar same tvrtke, ali is drugim tvrtkama.
Trenutno u Dilju postoji30-ak grupa. Svaka grupa imasvoju oglasnu plo~u koja jesvakodnevno mjesto susreta.Naime, svaki se dan prijepo~etka rada grupe sastajuispred oglasnih plo~a i razgo-varaju o ciljevima koje morajuposti}i ili o problemima koji semoraju rije{iti.
Kako isti~e voditeljica klju~a 3:Aktivnosti u radnim grupamaMarija Jovi}, cilj je svega gene-riranje mikro odluka – {to tre-ba popraviti, koji dio opremetreba pomaknuti..., i da sviradnici sudjeluju u rje{avanjuproblema i kreiranju ideja zapobolj{anje. Time se stvaraatmosfera zajedni{tva. Dakle,kona~ni je u~inak dvostran:ekonomska korist za tvrtkujer se ne{to radi na bolji na~in,pa se stvaraju u{tede u energi-ji, odr`avanju, smanjuje se{kart..., a s druge strane po-ve}ava se zadovoljstvo zapo-slenika, jer se uva`avaju njihoviprijedlozi i ja~a timski rad.
Od trenutnih aktivnosti, sugo-vornici su istaknuli rad na defi-niranju Pravilnika o sustavuvrednovanja i nagra|ivanjaideja, jer – najbolji moraju bitii nagra|eni!
Zaklju~no, gospo|a Maru{i}isti~e da je za primjenu ovemetodologije u nekoj tvrtkiprije svega nu`na posve}enosttop managementa i potpunopoznavanje klju~eva od stranevoditelja. A nakon {to se, kao{to je to slu~aj u Dilju, svi za-posleni predano posvete pro-vedbi ove metode, ista posta-je i kulturom tvrtke i sastavnidio svakodnevnog posla. Zazaposlenike to tada nije osje}ajobveze u vidu dodatnog rada,ve} osje}aj zajedni{tva, tim-skog rada i me|usobnog uva-`avanja.
Fotografijaprikazuje kakoizgleda oglasnaplo~a na kojoj sea`urno unose svepromjene ipomaci kojepojedina grupaostvariprovedbomaktivnosti naodre|enomklju~u.
U Slavoniji IGM d.d. Na{ice u tijeku su zavr{niradovi u sklopu investicije u postrojenje zaproizvodnju termo bloka, odnosno nakotlovnici, kao i monta`a transporterapiljevine, a kamioni koji dopremajupiljevinu u Slavoniju IGM polako punedeponiju. Ova }e investicija Slavoniji IGMd.d. Na{ice donijeti zna~ajnu konkurentnuprednost. Naime, radi se o termo bloku –proizvodu koji u sebi sadr`i lako sagorivutvar – piljevinu, a koja u proizvodu ostavljamikropore, pa je posljedi~no tome, ovajproizvod izvrstan termoizolator.
� Na Sajmu u Ni{uNa prvom regionalnom sajmu zapo{ljavanja mladih ju`ne i jugoi-sto~ne Srbije, odr`anom 17. studenog u Ni{u, Jelen Do a.d.uspje{no je predstavio Nexe grupu i njene ~lanice.
Dobrom organizacijom sajma, Centar za razvoj gra|anskogdru{tva «Milenijum» iz Ni{a, kroz partnerski projekt sa Ame-ri~kom ambasadom i Privrednom komorom Srbije, povezao je 36poslodavaca, me|u kojima Coca Cola-u, Procter&Gamble, So-ciete Generale Yugoslav Bank, Delta M, Simpo i druga zvu~naimena sa mladima u potrazi za poslom, te omogu}io poslodavci-ma da promoviraju svoje poslovanje.
[tand Nexe grupe – Jelen Dola bio je izuzetno posje}en, pa smo«ubrali» blizu 200 CV-ja, a Sajam je bio prilika da se prezentirajupromotivni materijali Nexe grupe, pa je tra`en «katalog vi{e».
Uz predstavljeni imageuspje{ne kompanije ko-ja ula`e u ljudske resur-se, posjetitelje je poseb-no fascinirao podatak daje u toku prethodne go-dine u Nexe grupi kari-jeru zapo~elo izme|u50 i 70 visoko obrazova-nih mladih ljudi.
� STROJKO 2005 u SofijiU cilju {irenja na nova tr`i{ta, Nexe grupa je u listopadu u suradnjis partnerom iz Ni{a izlagala na sajmu Strojko 2005 u Sofiji.Izlo`eni su ciglarski proizvodi IGM Stra`ilova a.d. Sremski Karlov-ci, kao i crijep Poleta a.d. Novi Be~ej, za koje su posjetitelji poka-zali izniman interes.
Naime, potencijal tr`i{ta zemalja pristupnica EU posebno se ogle-da u sna`nom rastu investicija, a time i znatnom pove}anju obuj-ma gra|evinskih radova. Kako je val investicija zahvatio i Bugar-sku, posebice njen obalni dio – interes za gra|evinskim materijali-ma bio je velik od prvog dana sajma.
Ono {to predstavlja poseban izazov je ~injenica u razli~itosti stila ina~ina gra|enja. Primjerice, bugarsko tr`i{te ne poznaje “fert”sustav gradnje, kao ni klasi~ni blok 25/29.
Samim time, osim pro-dajnih i marketin{kihaktivnosti, naglasak }ebiti na edukaciji i su-stavnom radu sa pro-jektantima i investitori-ma, kako bi se postup-no usvojili resursimaprihvatljiviji na~ini grad-nje.
U svijetu se, pak, u proizvodnji termo bloka koriste isuncokretove ljuskice iz uljara, ko{tano bra{no, no
u IGM-u su se odlu~ili na piljevinu, kaonusproizvoda drvne industrije i malih pilana kojih
ima dosta u Slavoniji.
Termo blok pravi je europski proizvod – na{a uzdanica zaEuropu. Proizvod je to cjenovno vi{e kategorije, pa kao takav
trpi ve}a optere}enja kod prijevoza. Time nam se otvarajuizvozne mogu}nosti na tr`i{tima Ma|arske, Rumunjske i
Bugarske.
Slavonija IGM d.d. Na{ice
� Zavr{ni radovi za termo program
Jelen Do a.d. Jelen Do Divizija za ciglu i crijep
2005. godina u Poletu a.d. Novi Be~ej obilje`ena je dvjemazna~ajnim investicijama. Polet je tako bogatiji za dvije visoko mo-dernizirane proizvodne linije; linija za proizvodnju specijalnog i bi-ber crijepa (investicija je vrijedna 9 milijuna USD) i linija za proiz-vodnju kerami~kih podnih plo~ica (investicija je vrijedna 10 miliju-na USD). Kako bi kupce upoznali s najnovijim proizvodnim mo-gu}nostima ovih rekonstruiranih pogona, 28. listopada 2005. go-dine uprili~en je susret s kupcima.
U izlo`benom salonu upravne zgrade dobrodo{licu gostima iz 20poduze}a po`eljeli su doma}ini iz Poleta. Nakon kratkog uvod-nog govora direktora za prodaju kerami~kih plo~ica Branka Ma-jinskog, gosti su obi{li rekonstruirani pogon Lingl, gdje su s proiz-vodnih linija upravo “silazili” prvi komadi biber crijepa.
Mogu}nosti opreme za proizvodnju specijalnog i biber crijepa re-nomiranih proizvo|a~a Rieter Werke, Keller iz Njema~ke i Teplo-techna Prumyslove Pece iz ^e{ke, kupcima je objasnio dr. ZoranBa~akli}, direktor proizvodnje crijepa i kerami~kih plo~ica. U ovompogonu proizvodit }e se 22 vrste specijalnih crijepova za komplet-no formiranje krova, kapaciteta 3.000.000 komada godi{nje ili pro-izvodnja 11.000.000 komada godi{nje biber crijepa izuzetnotra`enog na tr`i{tu. Investicija je vrijedna 9.000.000 USD.
Kupci su potom obi{li pogon za proizvodnju kerami~kih plo~ica.Pored postoje}e linije za zidne kerami~ke plo~ice, gosti su spa`njom pratili rad nove suvremeno opremljene linije za proiz-vodnju podnih kerami~kih plo~ica. S mogu}nostima te linije upoz-nala ih je Dragica Neborovski, dipl.ing. tehnologije, {ef proizvod-nje kerami~kih plo~ica.
Nova linija ima kapacitet 4.000 m2 na dan osnovnog formata33cm x 33 cm, odnosno 1.400.000 m2 godi{nje. Osim osnovnogformata, na liniji je omogu}ena proizvodnja podne kerami~keplo~ice od formata 20cm x 20cm do formata 40cm x 40cm po
standardima JUS EN 176, GRUPA BI. Plo~ice se proizvode potehnologiji jednostrukog brzog paljenja – “monocutura”, na tem-peraturi pe~enja oko 1190°C.
Instalirana je oprema vode}ih talijanskih proizvo|a~a Sacmi, Bar-bieri&Tarozzi, Sistem, OMS, odnosno trenutno najsuvremenijana svjetskom tr`i{tu, a njene glavne odlike su maksimalni stupanjiskori{tenja s minimalnom potro{njom energije. Nova linija zaproizvodnju podnih kerami~kih plo~ica povezana je s postoje}omlinijom zidnih kerami~kih plo~ica i to automatskim transportom ililaserski navo|enim vozilom. Vrijednost investicije je 10.000.000USD.
Kupci su se uvjerili da }e sada imati zaokru`eni proizvodni pro-gram kerami~kih plo~ica “Standard plus” i usugla{enost dizajnazidnih i podnih plo~ica kao i proizvodnju specijalno dekoriranihplo~ica (bordure, inserti, paneli).
Dru`enje je nastavljeno u hotelu “Tiski cvet” uz hranom i pi}embogat stol, te pjesmu do kasnih ve~ernjih sati. U Poletu ne krijuzadovoljstvo velikom zainteresirano{}u kupaca i jo{ jednom sesvima zahvaljuju na ukazanom povjerenju.
Susret s kupcima u Poletu a.d.Novi Be~ej
KONTROLA I OCJENA KVALITETE CRIJEPA I KERAMI^KI
Kontrola i ocjena kvalitete crijepa u Srbiji iCrnoj Gori i Hrvatskoj vr{i se na osnovunacionalnih standarda. U Srbiji i Crnoj Gorito su standardi sljede}ih oznaka: JUSB.D1.010 koji propisuje tehni~ke uvjete zapre{ani crijep od gline i JUS B.D8.010 ko-jim su propisane metode ispitivanja crije-
pova od gline. U Hrvatskoj je situacija iden-ti~na, {to zna~i da tako|er postoje dva na-cionalna standarda: HRN B.D1.010 – pro-pisuje tehni~ke uvjete za pre{ani crijep odgline i HRN B.D8.010 – propisuje metodeispitivanja crijepa.
Standardima JUS B.D1.010 i HRNB.D1.010 definirani su tehni~ki propisi kojiobuhva}aju :
� Oblik i mjere proizvoda,
� Klasifikaciju proizvoda,
� Karakteristike kvalitete, kao {to su:
– Izgled,– Vodonepropustljivost,– Postojanost na mrazu,– Nosivost,– Sadr`aj vapna i soli,
� Provjeravanje kvalitete proizvoda,
� Ozna~avanje i na~in isporuke proizvo-da.
Zanimljivo je napomenuti da crijep i uSrbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj podlije`ecertifikaciji kao postupku u kom se izda-vanjem certifikata od strane ovla{tene in-stitucije potvr|uje da je odre|eni proces,proizvod ili usluga, usugla{en s tehni~kim idrugim propisom, odnosno standardom ilitehni~kom specifikacijom. Certifikat zacrijep izdan od strane ovla{tene institucijeva`i godinu dana od dana izdavanja, pri~emu se nakon {est mjeseci vr{i kontrolausugla{enosti.
U svibnju ove godine, Komisija za standar-de Saveznog zavoda za standardizaciju u
oblasti glinenih proizvoda Srbije i Crne Go-re, dala je nacrte novih nacionalnih stan-darda koji su usugla{eni sa europskim stan-dardima za crijep i to:
� JUS EN 1304 – Crijepovi od gline za prek-lopno polaganje – Definicije i specifikacijeproizvoda – Identi~an europskom stan-dardu EN 1304: 1998/A1:1999,
� JUS EN 1024 - Crijepovi od gline za prek-lopno polaganje – Odre|ivanje geometrij-skih karakteristika – Identi~an europ-skom standardu EN 1024: 1997,
� JUS EN 538 - Crijepovi od gline za prek-lopno polaganje – Ispitivanje otpornostipri savijanju – Identi~an europskomstandardu EN 538: 1994,
� JUS EN 539-1 - Crijepovi od gline zapreklopno polaganje – Odre|ivanje fi-
zi~kih karakteristika – Dio 1: Ispitivanjevodonepropustljivosti – Identi~an europ-skom standardu EN 539-1: 1994,
� JUS EN 539-2 - Crijepovi od gline zapreklopno polaganje - Odre|ivanje fi-zi~kih karakteristika – Dio 2: Ispitivanjeotpornosti na mraz - Identi~an europ-skom standardu EN 539-2: 1998.
O~ekuje se da }e do kraja 2005. godine na-vedeni standardi biti i slu`beno objavljeni,te da }e po~eti njihova primjena u Srbiji iCrnoj Gori.
Na usvajanju europskih standarda za crijepintenzivno se radi i u Hrvatskoj, tako da }eisti biti objavljeni u bliskoj budu}nosti.
Objavljivanje europskih standarda za crijepu Srbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj, zahtije-vat }e usugla{avanje prate}ih propisa.Pretpostavka je da }e certifikacija crijepabiti ukinuta i da }e postojati samo zahtjevza tipsko ispitivanje proizvoda od straneakreditiranog laboratorija, odnosno izjavaproizvo|a~a o uskla|enosti kvalitete pro-izvoda sa standardom na osnovu kojeg jeproizvod deklariran.
STRU^NI ^LANAK
H PLO^ICA
U prosincu 2004. godine u Srbiji i Crnoj Go-ri objavljen je PRAVILNIK o tehni~kim i dru-gim zahtjevima za kerami~ke plo~ice. Na-vedenim pravilnikom propisani su tehni~ki idrugi zahtjevi koje moraju ispunjavati kera-mi~ke plo~ice koje se koriste za oblaganjezidova, podova i fasada i koje se stavljaju upromet na doma}em tr`i{tu.
Tip kerami~kih plo~ica, u navedenom pra-vilniku, odre|en je slijede}im elementima:
� Klasom kvalitete (1,2,3 klasa kvalitete);
� Grupom, s obzirom na upijanje vode;
� Oblikovanjem, s obzirom na na~in pro-izvodnje;
� Mjestom ugradnje (podne i zidne) i
� Prirodom povr{ine (glazirane, neglazira-ne ili engobirane).
Definicije i klasifikacija plo~ica utvr|ene sunacionalnim standardima JUS EN 87 i JUSB.D1.330.
U Poletu a.d. Novi Be~ej proizvode seZIDNE PRE[ANE KERAMI^KE PLO^ICE SVELIKIM UPIJANJEM VODE E>10%, kojepripadaju Grupi B III, i od nedavno, proizvo-de se i PODNE PRE[ANE KERAMI^KEPLO^ICE S MALIM UPIJANJEM VODEE<ili=3%, koje pripadaju Grupi B I.
Kontrola i ocjena kvalitete navedenih kera-mi~kih plo~ica vr{i se na osnovu odgovara-ju}ih nacionalnih standarda, a to su:
1. JUS EN 159 – Pre{ane kerami~ke plo~ices upijanjem vode E>10% (Grupa B III)-Tehni~ki uvjeti – Identi~an europskomstandardu EN 159: 1984;
2. JUS EN 176 – Pre{ane kerami~ke plo~ices malim upijanjem vode E<ili=3% (Gru-pa B I) – Identi~an europskom standar-du EN 176: 1984.
Pravilnik o tehni~kim i drugim zahtjevima zakerami~ke plo~ice nala`e provjeru kvaliteteod strane akreditiranog laboratorija jednomgodi{nje.
Kontrola kvalitete kerami~kih plo~ica uproizvodnji, definirana je nacionalnim stan-dardom JUS B.D8.098 1994. i obavlja se uzupotrebu odgovaraju}ih metoda ispitivanjakoje su tako|er propisane nacionalnimstandardima.
Tijekom 2005. godine, Komisija za standar-de Saveznog zavoda za standardizaciju uoblasti kerami~kih plo~ica Srbije i Crne Go-re, dala je nacrte novih nacionalnih standar-da koji su usugla{eni s aktualnim europskimstandardima za kerami~ke plo~ice. Osnovnistandard nosi oznaku :
1. JUS EN 14411 2004 – Kerami~keplo~ice - Definicije, klasifikacija, karak-teristike i ozna~avanje – Identi~an s EN14411: 2003, ISO 13006: 1998, modi-ficiran.Kontrola kvalitete kerami~kih plo~icavr{it }e se na osnovu novih nacionalnihstandarda koji su usugla{eni s odgova-raju}im ISO standardima, a kojima supropisane metode ispitivanja;
2. JUS ISO 10545-1: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 1: Uzimanje uzoraka iosnove za prihva}anje – Identi~an saISO 10545-1: 1995;
3. JUS ISO 10545-2: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 2: Odre|ivanje mjera i kva-litete vidne povr{ine – Identi~an sa ISO10545-2: 1995;
4. JUS ISO 10545-3: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 3: Odre|ivanje upijanja vo-de, prividne poroznosti, prividne relativnezapreminske mase i zapreminske mase –Identi~an sa ISO 10545-3: 1995;
5. JUS ISO 10545-4: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 4: Odre|ivanje ~vrsto}e prisavijanju i ja~ine pri lomu – Identi~an saISO 10545-4: 1994;
6. JUS ISO 10545-5: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 5: Odre|ivanje otpornostina udar mjerenjem koeficijenta restitu-cije – Identi~an sa ISO 10545-5: 1996;
7. JUS ISO 10545-6: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 6: Odre|ivanje otpornostineglaziranih plo~ica prema dubokom ha-banju – Identi~an sa ISO 10545-6:1995;
8. JUS ISO 10545-7: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 7: Odre|ivanje otpornosti
glaziranih plo~ica prema povr{inskomhabanju – Identi~an sa ISO 10545-7:1996;
9. JUS ISO 10545-8: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 8: Odre|ivanje linearnogtermi~kog {irenja – Identi~an sa ISO10545-8: 1994;
10. JUS ISO 10545-9: 2002 – Kerami~keplo~ice – Dio 9: Odre|ivanje otpornostiprema temperaturnom {oku – Iden-ti~an sa ISO 10545-9: 1994;
11. JUS ISO 10545-10: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 10: Odre|ivanje{irenja vla`enjem – Identi~an sa ISO10545-10: 1995;
12. JUS ISO 10545-11: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 11: Odre|ivanje ot-pornosti prema pucanju glazure plo~ica– Identi~an sa ISO 10545-11: 1994;
13. JUS ISO 10545-12: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 12: Odre|ivanje ot-pornosti prema mrazu – Identi~an saISO 10545-12: 1995;
14. JUS ISO 10545-13: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 13: Odre|ivanje ot-pornosti prema kemikalijama – Iden-ti~an sa ISO 10545-13: 1995;
15. JUS ISO 10545-14: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 14: Odre|ivanje ot-pornosti prema stvaranju mrlja – Iden-ti~an sa ISO 10545-14: 1995;
16. JUS ISO 10545-15: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 15: Odre|ivanjeolova i kadmija koje ispu{taju glaziraneplo~ice – Identi~an sa ISO 10545-15:1995;
17. JUS ISO 10545-16: 2002 – Kera-mi~ke plo~ice – Dio 16: Odre|ivanjemalih razlika u boji – Identi~an sa ISO10545-16: 1999;
O~ekuje se da }e navedeni standardi u Srbijii Crnoj Gori biti objavljeni do kraja 2005.godine, a njihova primjena po~ela bi najka-snije po~etkom 2006. godine.
Objavljivanje spomenutih standarda za ke-rami~ke plo~ice zahtijevat }e usugla{avanjeprate}ih propisa. Pretpostavka je da }e,sli~no kao i za crijep, postojati samo zahtjevza tipsko ispitivanje proizvoda od strane ak-reditiranog laboratorija, odnosno izjavaproizvo|a~a o uskla|enosti kvalitete pro-izvoda sa standardom na osnovu kojeg jeproizvod deklariran.
Pripremila:Marija Vrebalov, dipl. ing. tehn.
Voditelj Odjela centralnog laboratorijaPolet a.d. Novi Be~ej
U NABAVI S NOVIM DIREKTOROMI NOVA ORGANIZACIJSKA SHEMA
Od 01. rujna 2005. godine, Bo`o Ljulj novije direktor Sektora nabave u Nexe grupi.1982. godine do{ao je u Na{icecement d.d.Na{ice, obavljao je poslove referenta naba-ve, te potom i {efa nabave. Kratko vrijemebio je direktor Na{i~kog interijera d.o.o.Na{ice, da bi se potom «vratio» u Na{icece-ment na radno mjesto direktora marketin-ga. Obavljao je i funkciju direktora Divizijeza betone i agregate. U na{em poslovnomsustavu, proveo je ukupno 24 godine. O no-vom izazovu u poslovnoj karijeri, planovimai trenutnim aktivnostima u Sektoru nabave,razgovarali smo nekoliko dana nakon {to jeUprava Dru{tva pozitivnim ocijenila noviorganizacijski prijedlog nabave Nexe grupe.
- Prvo sam, sa svojim suradnicima, pristupiosnimci stanja nabave u ~lanicama u svimzemljama, kako bismo stekli sliku o zaposle-nicima i njihovim kvalifikacijama, radnojsposobnosti, kao i o problematici s kojomse susre}u u samom radu. Nakon toga pri-stupilo se rje{avanju organizacijske proble-matike s ciljem objedinjavanja nabavnihprocesa i formiranjem zajedni~ke nabave nanivou Nexe grupe, odnosno centralizacijaprocesa nabave u nabavu Nexe grupe – po-ja{njava novi direktor nabave.
Nastavlja kako je nakon snimke stanja usli-jedila konkretizacija prijedloga organizacijenabave i izrada prijedloga organizacijskesheme za Upravu Dru{tva. Ista je jednogla-sno usvojena, tako da je sada organizacijanabave koncipirana kroz 6 odjela, a ~ini jeukupno 35 zaposlenika.
- Svaki odjel vodi voditelj odjela koji je u`especijaliziran za odre|eno nabavno po-dru~je, a istovremeno smo uva`avali i ~inje-nicu o struci pojedinog voditelja. Tako jenpr. voditelj jednog odjela dipl. ing. strojar-stva, drugog gra|evinarstva, tre}eg elektro-tehnike, zatim diplomirani ekonomist, ovi-sno o grupi proizvoda ili usluga koje se na-bavljaju. Dakle, zastupljena je ve}ina profilain`enjera – isti~e Bo`o Ljulj.
Odjel ~ine referenti i suradnici iz svih ze-malja u kojima imamo ~lanice, a njihov je za-datak da nabavljaju robu ili usluge za sve ~la-nice unutar zemlje u kojoj rade, bez obzirana njihovo fizi~ko radno mjesto.
Ovakvom organizacijom i radom nabaveNexe grupe, cilj je ostvariti sinergiju tj. be-nefite kroz objedinjavanje potreba istihvrsta roba ili usluga, te vr{iti zajedni~ko jed-nogodi{nje ugovaranje strate{kih proizvoda
kako bi se osigurale ni`e nabavne cijene ~la-nicama, a u kona~nici i ni`i tro{kovi proiz-vodnje.
Za Republiku Hrvatsku, planirani jepo~etak primjene nove organizacije od 01.sije~nja 2006. godine, a u Bosni i Hercego-vini i Srbiji i Crnoj Gori najkasnije odpo~etka drugog kvartala 2006. godine, od-nosno kad se ispune svi tehni~ki preduvjeti– informati~ka i komunikacijska poveza-nost u prvom redu, ali i kadrovska ekipira-nost.
U svim je ~lanicama implementiran PIS –poslovni informacijski sustav koji omo-gu}uje potpuno automatiziran rad nabaveod ispostavljanja zahtjeva za nabavu, slanjaupita, izdavanja narud`benica dobavlja~i-ma, te zaprimanja robe.
- Na{e trenutne aktivnosti, osim po~etkaimplementacije usvojene organizacije, u-glavnom se odnose na ugovaranje stra-te{kih proizvoda za 2006. godinu, a ugova-raju se i energenti i odre|eni rezervni di-jelovi za predstoje}e remonte na{ih proi-zvodnih postrojenja – zaklju~uje Bo`o Ljulj.
LUKA TRANZIT Prvih godinu dana u sastavu Nexe grupe
Krajem 2005. godine navr{it }e se godinu dana od kada je LukaTranzit d.o.o. Osijek u sastavu Nexe grupe. O tome {to se promi-jenilo i kakvi su planovi u budu}nosti razgovarali smo s Ivicom\erijem, dipl. oec., direktorom Luke Tranzit d.o.o. Osijek.
- Ulaskom Nexe grupe u vlasni~ku strukturu Luke Tranzit nastalesu brojne promjene. No, tijekom privatizacijskog postupkaosje}alo se pozitivno ozra~je kod svih zaposlenika. Naime, goto-vo su svi zaposlenici znali tko je Nexe grupa, jer je to bio jedan odna{ih najzna~ajnijih poslovnih partnera, poznata tvrtka koja je uvi-jek ispunjavala sve svoje obveze. Zaposlenici su to prepoznali, paod samog po~etka nije bilo nikakvih pote{ko}a – isti~e Ivica \eri.- Po~etkom 2005. godine zapo~ela je realizacija najavljenih ula-ganja, a prije svega realizacija investicije u novo postrojenje zaproizvodnju betona. Na`alost, ista investicija kasni zbog admini-strativnih pote{ko}a, jer smo gra|evinsku dozvolu dobili tek kra-jem studenoga. Bez obzira na to, svi mikseri i oprema stigli su navrijeme. Nadamo se da }emo u rano prolje}e mo}i zapo~eti mon-ta`u postrojenja – napominje direktor Luke Tranzit.
Nakon vlasni~kog restrukturiranja, Luku Tranzit zahvatio je i pro-ces reorganizacije, kako ljudi tako i procesa – kako je sam naziva:faza prilagodbe i ~i{}enja ostataka «socijalisti~kih ostataka i rad-ni~kog samoupravljanja». Posebno va`nim u procesu restrukturi-ranja isti~e primjer transformacije kratkoro~nih obveza Dru{tva udugoro~ni kredit, {to je dalo krila za o`ivljavanje i pove}anjeodre|enih poslovnih aktivnosti.
U drugoj polovini 2005. godine krenulo se i s izradom nove orga-nizacije Dru{tva koja je definirana na 123 neodre|eno zaposlena.Ranije je Tranzit zapo{ljavao 158 ljudi. Od toga je 35 prihvatiloprijedlog dobrovoljnog odlaska uz otpremnine, a taj je postupakjo{ uvijek u tijeku. Sindikat je pozitivnim ocijenio ovaj proces i no-ve akte (dru{tveni akti, kolektivni ugovor) i cijeli je proces usu-gla{en na obostrano zadovoljstvo. Rezultat, pak, nove organizaci-je je pove}anje radne discipline, a pove}ana je i efikasnost.
Suradnja sa sektorima potpore u Nexe grupi vrlo je dobra. Napo~etku je, naravno, unijela malu zbrku i nesnala`enje, jer je takavna~in rada za zaposlene Luci Tranzit potpuna novost. Me|utim,nakon edukacija i radionica, stanje se pobolj{alo i uhodanost radana relaciji sektori potpore – Luka Tranzit sve je bolja.
Na kraju, Ivica \eri dodaje kako se u tvrtki, nakon dolaska Nexegrupe, osje}a profesionalan i ljudski pristup, vidljiva je razvojnaperspektiva kroz nova ulaganja u opremu i ljude.
Pretovar – uzdanica daljnjeg rasta tvrtke
Glavna djelatnost Luke Tranzit je pretovar. Tako }e do kraja ovegodine, prema sada{njim procjenama, biti ostvaren pretovar ukoli~ini od 500.000 t, {to je gotovo 10% vi{e u odnosu na plan, aza ~ak 50% vi{e u odnosu na 2004. godinu. Ovom rastu pridonije-la je pove}ana aktivnost na tim poslovima unutar tvrtke, ali i ok-ru`enje koje pove}ava svoju poslovnu aktivnost, gdje prije svegamislimo na izvozne mogu}nosti za sirovinsku osnovu iz Bosne iHercegovine, ali i kroz uvoz odre|enih roba za doma}e tr`i{te. I ubudu}nosti, u Luci Tranzit daju veliki zna~aj tom segmentu kaoosnovnoj djelatnosti. Tako je strategijom Dru{tva za razdoblje
2006. - 2010. godina planirano 15%-tno godi{nje pove}anje pre-tovara (2006. godine 920.000 t).
- Mo`da bi ovi pokazatelji bili i ve}i da je plovnost rijeke Drave nadobrom nivou. Drava je, me|utim, hirovita i podlo`na propadan-ju, pa se doga|a da je nivo Drave na nekim mjestima prenizak zaplovidbu stranih brodova koji su skloniji ostavljati bar`e na u{}uDrave, {to zna~i pove}anje tro{kova za guranje bar`i u luku. Kakobi se ovaj problem {to prije i bolje rije{io, u ra{~i{}avanje plovnogputa Drave trebale bi se uklju~iti odre|ene institucije npr. Lu~kauprava, Centar za razvoj unutarnje plovidbe i Agencija zaodr`avanje plovnih putova, pri Ministarstvu mora, turizma, pro-meta i razvitka RH – dodaje Ivica \eri.
Druga djelatnost Luke Tranzit je proizvodnja i prodaja pijeska. Dosada je Luka Tranzit u tomu bila gotovo bez konkurencije, no uposljednje vrijeme pojavila se jaka konkurencija koja utje~e i naprodaju Tranzitovih koli~ina koje su ove godine smanjen je u od-nosu na proteklo razdoblje.
Od ostalih aktivnosti, Ivica \eri najavljuje da bi se uskoro trebaorealizirati projekt preseljenja stare luke na prostor nove luke, {tobi zna~ilo izgradnju terminala za rasute terete ~ije bi se financira-nje trebalo vr{iti iz prora~una (radi se o kapitalnim ulaganjima), ato bi zasigurno pove}alo prekrcaj rije~nog tereta. U tijeku je izra-da idejnog projekta, isho|enje dokumentacije za lokacijsku doz-volu, a u narednih {est mjeseci taj bi projekt mogao za`ivjeti.
Intermodalni Promotivni Centar
Luka Tranzit jedan je od osniva~a Intermodalnog PromotivnogCentra na nivou RH, a koji udru`uje sve luke u RH, velike {pedite-re i cestovne prijevozni~ke tvrtke, dakle sve vrste transporta uRH. Osnovna je zna~ajka IPC-a povezivanje Dunava s Jadranom.Na nedavno odr`anoj me|unarodnoj konferenciji u Opatiji, istak-nut je veliki zna~aj ulaganja EU u cijeli plovni tok Dunava i njegovihsastavnica (Drave npr.) i zasigurno }e se u budu}nosti ra~unati nave}e u~e{}e rije~nog transporta u ukupnom transportu. Njegovo jetrenutno u~e{}e u ukupnom transportu samo 1%?!
Dipl. oec. Ljiljana Mifka, direktorica sektora prodaje cementa i Namala
Ljiljana Mifka, dipl. oec., u Na{icecementu d.d. Na{ice provela je svojukupni dosada{nji radni sta`. Naime, 1984. godine kao diplomirani ekono-mist do{la je u Na{icecement d.d. Na{ice. Nakon odra|enog pripravni~kogradnog sta`a, njen je nastavak karijere jedino i samo vezan uz prodaju ce-menta i Namala. Dugo godina obavljala je rukovode}e funkcije u prodaji, aod 01.09.2005. godine njen je naziv radnog mjesta promijenjen u direktori-cu Sektora prodaje cementa i Namala.
Vedra, dobro raspolo`ena i komunikativna direktorica, isti~e kako u svomposlu najvi{e voli kontakte s kupcima, dinami~nost, komunikaciju. Kako nijeosoba koja pretjerano voli uredski posao, slu`bena putovanja ne predstav-ljaju joj teret. S obzirom na dugogodi{nje radno iskustvo u prodaji, sve}inom je kupaca ostvarila kvalitetne i korektne poslovne odnose, a to paksmatra najvrjednijim postignu}em svog rada.
� Planovi, planovi..
Na{icecement d.d. Na{ice }e u 2005. godiniostvariti prodaju cementa i Namala u koli~ini odpreko 900.000 t, a za 2006. godinu planirana jeprodaja od gotovo 1 milijun t. Velike nade po-la`u se u otvaranje novih tr`i{ta (Ma|arska, Slo-venija), te tradicionalno nastavak izvoznih aktiv-nosti na tr`i{tu Bosne i Hercegovine.
Prodaja cementa i Namala, organizacija i koordinacija radaSektora prodaje cementa, definiranje politike prodaje i strate-gije, glavne su nadle`nosti direktorice Sektora prodaje cemen-ta i Namala u Na{icecementu d.d. Na{ice dipl. oec. LjiljaneMifka.
- Na`alost, glavnina se aktivnosti prodajnog osoblja, pa i menesame, odnosi na naplatu potra`ivanja. Uobi~ajeno, krajem go-dine u gra|evini je smanjen obim djelatnosti, pa s kupcima na-stojimo izna}i najbolji na~in rje{avanja nastalih obveza — isti~eLjiljana Mifka. Od ostalih aktivnosti isti~e da je u tijeku prikup-ljanje upitnika za mjerenje zadovoljstva kupaca. Naime, svakegodine Na{icecement d.d. provodi anketiranje kupaca, a naosnovu tako dobivenih rezultata i nakon njihove analize dono-se se zaklju~ci {to }e se promijeniti, novo uvesti ili se vi{e ne}eprovoditi. Na primjer, jedan od zaklju~aka temeljenih na prije-dlozima kupaca je odluka da se tijekom 2006. godine u asorti-manu Na{icecementa na|u i pakiranja cementa u vre}ama od25 kg. Kako bi jo{ vi{e istakli va`nost usmjerenja prema kupcu,kao i pove}anju njegova zadovoljstva, osnovano je i radno mje-sto savjetnika za primjenu proizvoda, pa tako kupci iz prve ru-
ke od stru~ne osobe mogu dobiti poja{njenja na sva pitanja izovog segmenta.
- Sektor prodaje cementa i Namala ~ini 17 zaposlenih: 3 refe-rentice prodaje kojima je glavna aktivnost zaprimanje na-rud`bi, 3 fakturistice, 5 referenata otpreme, te 3 samostalnareferenta prodaje, a na zagreba~kom podru~ju imamo i vodi-telja klju~nih kupaca. U Sektoru imamo i mladu suradnicu kojase uglavnom bavi analitikom prodaje, a trenutno je tu i jedanpripravnik. Na{a otprema na usluzi je kupcima od 06-22 sata, anije rijedak slu~aj da u jeku sezone iza|emo kupcima u susretprema njihovoj potrebi i zahtjevu i izvan redovnog radnog vre-mena — sa zadovoljstvom govori Ljiljana Mifka.
- Ove godine zapo~eli smo organiziranje susreta s kupcimauvre}anog i rasutog cementa, a s obzirom da je ta ideja odstrane na{ih kupaca izvrsno prihva}ena i ocijenjena, tu }emotradiciju nastaviti i u 2006. godini. Njegovanje odnosa s kupci-ma ogleda se i kroz redovite posjete, pa tako upravo krajemposlovne godine nastojimo obi}i sve na{e kupce kako bismoim se zahvalili na suradnji tijekom godine — zaklju~uje LjiljanaMifka.
Nakon burnog prolje}a, u prve dane jeseni smo u{li jednako `ivo.^etvrti razredi osnovnih {kola grada Na{ica O[ Dore Peja~evi} iO[ Kralja Tomislava nau~ili su {to je cement, kako se proizvodi ikoja je njegova primjena. Tvornicu je posjetilo oko 80 u~enika, aotprilike isto toliko ih je sudjelovalo i na radionici. Kakva je bila at-mosfera na radionicama najbolje govore na{e fotografije.
Obilasci su protekli bu~no, kao i ina~e, i uz potpuno odu{evljenjemehanizacijom tvornice i upravlja~kim centrom. Na kraju su se inastavnici i pratitelji zajedno s djecom malo zasladili slasticama una{em restoranu.
Niti posjet {kolama od strane na{ih «stru~njaka za radionice» nijepro{ao manje `ivopisno. Djeca su sama mije{ala beton, te ga puni-la u svoje modle. Voditelji su izgubili glasove poku{avaju}i nad-ja~ati dje~ju graju, dok su se nastavnice slatko smijale – one to ipakrade svaki dan!!!
Ekipa zaslu`na za realizaciju ovog dijela programa je bila: Damir[ulc, Renata Bunjevac-Turalija, Marija \urokovi}, Ksenija Papa,Mihael Lustig i Nenad Cili.
Ovo, naravno, nije kraj, jer je upravo zavr{en natje~aj likovnih i li-terarnih radova za {kolarce 4. razreda osnovnih {kola. Natje~aj jebio otvoren do 01. prosinca, a nakon toga nas je ~ekao te`ak oda-bir najboljih radova. S obzirom na pristigle radove, moramo re}ida su sve to prekrasni mali umjetni~ki radovi!
Naravno, i mi nastavljamo s na{im planom aktivnosti. Trenutnoprovodimo predavanja i obilaske sa starijim «{kolarcima»: u~enici-ma 8. razreda osnovnih {kola i 4. razreda srednjih {kola, ali o to-me puno vi{e u sljede}em broju, kada }e se i u~enici oku{ati u pi-sanju priloga za na{e Novosti.
Pripremila: Ksenija PapaSamostalni referent za kvalitetu i okoli{
Na{icecement d.d. Na{ice
Na po~etku }emo prikazati kako se kretao broj radnika po ~la-nicama iz godine u godinu.
USPOREDNI BROJ RADNIKA PO ^LANICAMA
NAZIV TVRTKE31.12.2003.
31.12.2004.
31.10.2005.
NEXE GRUPA d.o.o. 29 44 46
NA[ICECEMENT d.d. 391 392 388
SLAVONIJA IGM d.d. 142 140 141
DILJ d.d. 387 398 390
NA[I^KI INTERIJER d.o.o. 150 169 147
FERAVINO d.o.o. 66 70 66
OSILOVAC d.o.o. 53 42 46
NA[I^KI AUTO-CENTARd.o.o.
16 17 18
CEMENT MARKET d.o.o. 5 7 7
GASTRO-MARKET d.o.o. 27 28 28
NEXE BETON d.o.o. 10 13 21
NC BETON PROIZVOD d.o.o. 37 42 44
LUKA TRANZIT d.o.o. - - 134
POLET 667 599 553
JELEN DO 343 303 278
STRA@ILOVO 152 106 78
GP PUT d.d. 256 234 265
TOS d.o.o. - 28 56
AGREGATI I BETONI d.o.o. - 17 29
NEXE SARAJEVO d.o.o. - 6 7
UKUPNO: 2.731 2.655 2.742
NAPOMENA: Nisu uklju~eni radnici iz pogona GP Put-a -Kenija, Pakistan i Uganda (oko 753 radnika)
U sljede}e tri tablice prikazujemo Vam starosnu, kvalifikacij-sku i spolnu strukturu Nexe grupe na dan 31.10.2005. godine.Napominjemo da se postoci prikazani u tablicama odnose naukupan broj zaposlenih na navedeni datum, odnosno 2.742.
SPOLNA STRUKTURA
NAZIV TVRTKE MU[KARCI @ENE
NEXE GRUPA d.o.o. 27 19
NA[ICECEMENT 345 43
SLAVONIJA IGM 126 15
LUKA TRANZIT 115 19
NA[I^KI INTERIJER 136 11
FERAVINO 46 20
OSILOVAC 39 7
DILJ 334 56
NC BETON PROIZVOD 38 6
NEXE BETON 19 2
NAC 13 5
GASTRO-MARKET 7 21
CE-MA 5 2
JELEN DO 245 33
POLET 386 167
STRA@ILOVO 63 15
AB SARAJEVO 27 2
TOS 53 3
GP PUT 242 23
NEXE SARAJEVO 2 5
UKUPNO 2.268 474
% 83 17
Krajem godine obi~no zbrajamo rezultate poslovanja u protekloj godini, pravimo usporedbe, analize iraznorazne statistike, te planove i ciljeve za sljede}u godinu.
Zbog toga smo i mi, za ovaj zadnji broj Nexe novosti u ovoj godini, odlu~ili prikazati na{u Grupu u 2005.godini kroz brojke u okviru aktivnosti Sektora za ljudske resurse.
STAROSNA
STRUKTURA
Godinestarosti
%
20 - 25 5
26 - 30 8
31 - 35 8
36 - 40 12
41 - 45 21
46 - 50 25
51 - 55 15
56 - 60 6
60 i vi{e 0,6
UKUPNO 100
KVALIFIKACIJSKA
STRUKTURA
Stru~nasprema
%
VIII (dr.) 0,03
VII/2 (mr.) 0,2
VII/1, VSS 9
VI, V[S 3
V, VKV 3
IV, SSS 27
III, KV 30
II, PKV 4
I, NKV, NSS 24
UKUPNO 100
21. listopada 2005. godine Nexegrupu posjetilo je Dru{tvo za cesteVia Vita iz Vara`dina. Oko 50-ak po-sjetitelja tom je prigodom obi{lona{u vinariju FeraVino u Feri~anci-ma, tvornicu cementa Na{icece-ment d.d. Na{ice i tvornicu opekeSlavoniju IGM d.d. Na{ice.
U ranim poslijepodnevnim satimagosti su posjetili Zavi~ajni muzejGrada Na{ica, gdje ih je ravnateljicaMuzeja gospo|a Silvija Lu~evnjakupoznala s povije{}u Grada, posebi-ce povijesnim ~injenicama vezanimuz obitelj Peja~evi}, po kojima suNa{ice poznate.
Potom je uslijedio «malo ozbiljniji»dio posjete. Naime, gostima su pre-zentirane novosti iz Divizije za ciglu icrijep, a posebno iz Divizije za ce-ment. Prezentatori su bili direktorprodaje crijepa za RH Hrvoje Milano-vi}, stru~ni suradnik za primjenu pro-izvoda u Na{icecementu d.d. Na{iceRenata Bunjevac Turalija i {eficaSlu`be upravljanja kvalitetom proi-zvoda u Na{icecementu d.d. Na{iceMarija \urokovi}.
Dru`enje je nastavljeno uz ru~ak –izvrsne kulinarske uratke osoblja Ho-tela Park, te zvonke zvuke slavonsketamburice....
Od sredine studenoga 2005. godine, sektori ri-znice, ra~unovodstva, strate{kog planiranja ikontrolinga, te informatike na novoj su lokaciji.Naime, njihova je nova «baza» zgrada Na{i~kogautocentra d.o.o. Na{ice, Vinogradska 6.
Osim navedenih sektora, na ovoj je lokaciji odstudenoga i ~lan Uprave mr. Kre{imir Dundovi}.
Centrala +385 31 616 500Tajnica +385 31 616 501Fax +385 31 616 555
U organizaciji Sindikata graditeljstva – ogranak Na{icecementa i uz financij-sku potporu Na{icecementa d.d. Na{ice, 37 zaposlenica Na{icecementad.d. Na{ice, Slavonije IGM d.d. Na{ice, Na{i~kog interijera d.o.o. Na{ice iGastromarketa d.o.o. Na{ice od 30. rujna do 2. listopada 2005. godine po-sjetilo je Istru i tako «pobjeglo» od svakodnevice.
Tijekom boravka uIstri, na{e su zapo-slenice posjetile Na-cionalni park Brijuni,Pulu, Pore~, naj-manji grad na svijetu– Hum, Motovun, ana povratku i Nacio-nalni park Risnjak.
Iako je to bio napo-ran put, napor seisplatio. Jer, Istra jezaista – ~arobna.
� Dru{tvo za {portsku rekreaciju branitelja Zagreb –projekt hipoterapijskog i terapijskog jahanja za HRVI,branitelje, dragovoljce i djecu – invalide s posebnim po-trebama; ciljevi projekta su vi{estruki – od fizi~kih postignu}a(razvoj ravnote`e i osje}aja za simetriju), psiholo{kih postignu}a(pobolj{anje samopouzdanja, osje}aja za vanjski svijet, za vlastiti`ivot, pobolj{anje emocionalne kontrole i samodiscipline), dosocijalnih postignu}a (stvaranje prijateljstva, razvoj po{tovanjaprema `ivotinjama, u`itak);
� ECES – Europski edukacijski centar slijepih iz Zagreba– «Dan za danom do zdravlja» – projekt prevencije, za{ti-te i pobolj{anja zdravlja osoba s invaliditetom; projekt sesastoji od niza edukativnih radionica s ciljem prevencije irje{avanja psihofizi~kih zdravstvenih problema uklju~uju}i dije-tetiku, zdravstveni odgoj, psihologiju komunikacije, ekologiju,njegu tijela i tjelesnu i zdravstvenu kulturu;
� Eko centar Zlatna Greda – centar za za{titu prirodnihi kulturnih vrijednosti Kopa~kog rita i Baranje – projektobnove mosta u Eko centru Zlatna Greda; Eko centar bavise aktivnostima edukacije u~enika, studenata i lokalnog stanov-ni{tva, za{titi Kopa~kog rita i mo~varnih ekosustava, o~uvanju irevitalizaciji tradicionalnih i kulturnih vje{tina Kopa~kog rita iBaranje; svrha projekta je vra}anje u funkciju tradicijskog objek-ta koji je nekada bio upravna zgrada pustare Zlatna Greda;
� Javna ustanova Park prirode Papuk, Vo}in – projektturisti~ke afirmacije park {ume Jankovac – pou~na stazaJankovac; zbog brojnih prirodnih fenomena, park {uma ima vi-soku obrazovnu i turisti~ku vrijednost; u cilju iskori{tenja i afir-macije tih potencijala, Nexe grupa dala je doprinos realizacijiPlana namjene povr{ina, sheme prometnih povr{ina, oplo~enja,parkirali{nog prostora, suvenirnice i drugih infrastrukturnih ele-menata i turisti~kih popratnih sadr`aja (pou~na staza, lo`i{ta, in-fo table, prostor za kamping, amfiteatar ljetne {kole, podest za~amce i ribolov);
� Udruga invalidne djece Valpov{tine Zvono, Beli{}e –projekt ure|enja kabineta za fizikalnu terapiju i pro-vo|enje te~aja Vojta fizikalne terapije; projekt je namije-njen roditeljima invalidne djece koji bi trebali usvojena znanjaVojta terapije primijeniti u svakodnevnoj terapiji s invalidnomdjecom; Nexe grupa projekt je poduprla kupovinom opreme(stol za vje`banje, nabavka i postavljanje ogledala, strunja~e,lopte, valjci);
� Dru{tvo za pomo} mentalno retardiranim osobamaOsijek – projekt ure|enja zgrade i prostora Dru{tva zapomo} mentalno retardiranim osobama; Nexe grupa dje-lomi~no je potpomogla ovaj projekt kako bi se stvorili bolji i hu-maniji uvjeti za rad Dru{tva i bolje pru`anje pomo}i svojim ~la-novima;
� Udruga za organsko-biolo{ku proizvodnju BIOPA,Osijek – projekt «Unapre|enje kvalitete `ivota kroz edu-kaciju o o~uvanju okoli{a i ekolo{koj poljoprivredi»; ciljovog projekta je upoznavanje stanovni{tva – mogu}ih proiz-vo|a~a, prera|iva~a, trgovaca i potro{a~a – o odlikama, koristi ibudu}nosti ekolo{ke proizvodnje, osposobljavanje {to ve}egbroja ljudi za rad u ekolo{koj poljoprivrednoj proizvodnji, te osi-guranje raznih oblika pomo}i ~lanovima koji se bave ovakvim vi-dom poljoprivredne proizvodnje;
� Udruga «Prijatelji okoli{a» Osijek – projekt «Postu-panje s otpadom – ekolo{ke edukativno-prakti~ne radio-nice recikliranja papirnog otpada u vrti}ima i osnovnim{kolama»; djeca uklju~ena u ovaj projekt skupljala su papirniotpad i odvajala ga u zasebne spremnike, usitnila i pripremila zarad u radionici; Nexe grupa u potpunosti je poduprla ovaj pro-jekt sa svoje strane; vjerujemo kako }e ovakav projekt podi}isvijest o za{titi okoli{a na{ih mali{ana;
� Udruga Centar za kompost Osijek – projekt novog iz-danja «Malog priru~nika o kompostiranju»; cilj priru~nikaje na jednostavan i sa`et na~in, slikom i rije~ima, ~itatelja uvestiu tehnologiju kompostiranja; priru~nik }e biti podijeljen {kola-ma, dje~jim vrti}ima, ~lanovima raznih ekolo{kih udruga i insti-tucija;
� [portsko udi~arsko dru{tvo «[aran» Na{ice – projekture|enja velikog na{i~kog parka; Dru{tvo svake godineodradi 8.000 do 10.000 radnih sati na ure|enju ove prirodneoaze centra Na{ica; Dru{tvo se brine i o perivoju obitelji Pe-ja~evi}, a 2003. godine u akciji «Uredimo Hrvatsku» dobili supriznanje Zeleni cvijet kao tre}i najbolji ure|eni park u RH;
� Osnovna {kola Dore Peja~evi} Na{ice – projekt «Ekosustav osiguranja prava u~enika na jednako obrazova-nje, ~ist okoli{ i o~uvanje zdravlja»; ciljevi projekta su po-ve}anje stupnja zdravstvene sigurnosti u~enika, ekolo{ko zbri-njavanje otpada i osiguranje uvjeta za nastavu pod kro{njama(o`ivljavanje betonskog dvori{ta, ~i{}enje parka oko {kole iure|enje okoli{a, postava klupa i stolova, izrada prilaznih staza iograde vrta);
Predstavljamo odabrane projekte u kategoriji: Zdravlje i ekologija
� Kako napredujuekolo{ki projekti?!
Rezultati natje~aja za donaciju projekata su po~eli pristiza-ti, neki financirani projekti su ve} zavr{eni, dok je ve}inajo{ uvijek u tijeku.
Projekt koji zaslu`uje posebnu pa`nju, ne samo zbog svogsadr`aja i u~inka, ve} i zbog izuzetne spremnosti na surad-nju, je projekt Javne ustanove Parka prirode Papuk: Pro-jekt turisti~ke afirmacije park {ume Jankovac – pou~nastaza Jankovac. Namjena dodijeljene donacije bilo je po-krivanje tro{kova projektne dokumentacije i idejno rje{e-nje projekta pou~ne staze Jankovac. Kako je Ustanovauspjela ugovoriti tro{kove po manjoj cijeni, od iznosa do-nacije su provedene i izrade mostova. Kako su radili i {toje napravljeno, uvjerite se sami!
Ostali projekti koje je bitno istaknuti, je projekt osje~keudruge «Prijatelji okoli{a» proiza{le iz osje~kog Centra zakompost, ~ije aktivnosti gotovo svakodnevno mo`emopratiti preko tiska, te Ekolo{kog dru{tva «Zeleni» Osijek.
