Neki brodari ne mare za svoju odgovo-rnost prema posadama. To dovodi do

napuštanja brodova (prestanak vođenja brige o opskrbi broda gorivom, hranom vodom nakon što se mjesecima ne isplaćuju plaće) i posada u lukama daleko od njihovih kuća na brigu uglavnom ITF-a, lokalnog sindikata pomoraca, humanitar-nih organizacija, Apostolata mora i ljudi

dobre volje.Brodar napušta brod jer brodari imaju

financijskih problema (kriza na tržištu) ili ne može zaraditi dovoljno novca za plaćanje računa (loše vozarine) uključujući plaće pomoraca. Uglavnom se to događa sa starim brodovima koji su na kraju svog života na moru. Takvi se brodovi nakon dugotrajne procedure prodaju na suds-

kim dražbama po cijeni starog željeza, a dobiveni novac ne uspije pokriti niti troškove sudskog postupka, pa ostali vjerovnici, među su i pomorci, ostaju bez ikakve naknade.

U doba krize i velike nezaposlenosti, pomorci uglavnom ne provjeravaju brodara koji im nudi posao i sretni su što su se uspjeli ukrcati (to što od plaće neće vidjeti

niti centa saznaju tek kada je prekasno). Sindikati pomoraca i ITF preporučuju pomorcima da prije ukrcaja provjere broda-ra (eventualne žalbe, zapisani slučajevi neuredne isplate, plaće ispod mimimuma). Jedna od prvih provjera je: da li je brod pokriven prihvatljivim ITF ugovorom i zapisi o pregledima broda od strane ITF inspektora odnosno Port State Controla (česta zaustavljanja).

Ukoliko se pomorac ukrcava putem posrednika, treba se uvjeriti da taj posred-nik ima dopusnicu za rad i da ima sustav za provjeru stabilnosti brodara za kojeg nabavlja posadu. Važan alat mogu biti i društvene mreže na kojima pomorci objavljuju svoje žalbe na kompanije ili brodove...

br. 76 listopad 2013 godina 19Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Sekcija žena

Svaki član posade zaslužuje lijepu riječ

Nazovimo stvari pravim imenom: gruba riječ, uvreda, ponižavanje, spolno diskriminiranje, to je nepregledna sirova praznina u kojoj ste se izgubili. U želji da zaustavimo svaki oblik nasilja, dobivamo ga sve više. Nedavno me je mladić na brodu znatiželjnog pogleda pitao ...

> str.11

Zaboravljene priče

Odiseja riječkeposade broda Foscolo

Brod Foscolo potopljen je 15/5/1940. godine u napadu njemačkih Štuka, a osim što je to priča o brodu koji je potopljen prije početka Drugog svjetskog rata, zanimljiv je i po odiseji posade koja je bila uglavnom iz Rijeke. Bio je u vlasništvu Societa Anonima di Navigazione Tirrenia ...

> str.14

Plava vrpca

Kornati - u duhu tradicije

> str.12

Hrvatski brodari

“Priroritet su nam oduvijek hrvatski pomorci”

Razgovor s čelnikom brodarske kompanije Atlantska plovidba, Perom Kulašem, obavili smo protekloga tjedna u Dubrovniku. Predsjednik Uprave AP je iznio svoje mišljenje o trenutnoj situaciji u brodarstvu, ali i položaju hrvatskih pomoraca u svijetu ...

> str.5

> str.8-9

U posljednje vrijeme sve je češću

slučaj da brodari u financijskim

problemima napuštaju brodove i

posade svojim sudbinama...

NAPUŠTENI !Padna: moderni robovi

2

Philippe Alfonso, politički tajnik ETF-a za pomorski transport je istaknuo da se radi o

svojevrsnom nastavku projekta, koji je započet 2004. godine, koji nije polučio veće rezul-tate iz više razloga. Novi projekt, koji je pred završetkom (završna radionica biti će u Brux-ellesu 4. prosinca), financira svojim sredstvima EU, materijali će biti svima na raspolaganju besplatno i moći će se slobodno preuzimati (uz priručnik već je izrađen i video koji ima titlove na svim jezicima EU, uključujući i hrvatski). Problem uznemiravanja i zlostavljanja nije jednostavno riješiti: u rješavanje se predviđa uključivanje svih zainteresiranih - od obra-zovnih institucija, do brodara, posrednika, sindikata do IMO-a (npr. kroz tečajeve osobne sigurnosti i društvene odgovornosti prema STCW koncenciji). Christophe Tytgat, iz ECSA-e, je naglasio da ECSA okuplja udruge brodara iz EU zemalja, među kojima nema hrvatske udruge Mare Nostrum, pa je izrazio nadu da će i ona uskoro postati članom. Istaknuo je da ECSA, zajedno s ETF-om, usko surađuje s insti-tucijama EU, da je zajednički rad prepoznat i da se zajednički izražena mišljenja često prihvaćaju (npr. sati rada na brodu, Konvencija

o radu pomoraca itd).Što je uznemiravanje: neprimjereno,

nepoželjno, namjerno ili nenamjerno, ponašanje koje izaziva nelagodu, a zlostavljan-je je: osvetničko ponašanje, postavljanje nera-zumnih zahtjeva licem u lice ili u javnosti... Ideja projekta je da svaki brodar u konačnici potpiše izjavu kojom potvrđuje svoju namjeru da suzbija uznemiravanje i zlostavljanje na svojim brodovima, da se unaprijedi mogućnost prijave svakog takvog slučaja (sada je prijav-ljuje tek polovina slučajeva) te da se osigura pravičnost prema obje strane. Snježana Vasiljević, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ocrtala je hrvatski pravni okvir u procesiranju takvih djela i naglasila da ulaskom Hrvatske u EU, ukoliko je oštećeni nezadovoljan hrvats-kim propisima, može posegnuti za propisima EU. Ona je preporučila da zakonsko rješavanje (sudska tužba) slučaja bude posljednje za čime treba posegnuti te da veliki problem predstavlja samo prepoznavanje mobbinga (odnosi se samo na radno mjesto u odnosu prema diskriminaciju) odnosno njegovo dokazivanje. Politički tajnik ETF-a za pomorski Transport, Philippe Alfonso je u drugom dijelu

rada radionice zaključio da će snimljeni film, s primjerima uznemiravanja i zlostavljanja na brodu, biti značajan alat koji će se besplatno podijeliti svim mogućim kanalima kako bi brodari, sindikati, škole, fakulteti i pomorci bili upoznati s time što im se može događati na radnom mjestu.

Nakon što su sudionici radionice pogledali dvadesetminutni film (s glumljenim scenama uznemiravanja i zlostavljanja u realnim uvjeti-ma na brodu) rasprava je pokazala da je pogo-dio u srž problema. Istaknuto je da, ako nakon distribucije uslijedi veliki broj prijava takvih ponašanja, to će značiti da je film ispunio cilj. U raspravi su pomorci, a pogotovo članice SPH koje plove na brodovima za krstarenje, istaknuli da se prijave za mobbing u praksi često koriste na neprimjeren način: neradnik i neznalica poseže za prijavom kako bi se riješio pretpostavljenog koji traži da se odradi posao. To će biti jedan od najvećih zadataka u budućnosti: da se odredi (vrlo tanka) linija koja razdvaja stabla od šume. Preporučeno je da se film dostavlja u srednje pomorske škole, na pomorske fakultete, vježbenicima prije prvog ukrcaja, a pogotovo brodarima.

Na kraju je najavljen završni sastanak projekta koji će se održati 4. prosinca u Brux-ellesu, a istaknuto je da je opatijska radionica bila vrlo konkretna, jer je ukazala na neke aspekte problema koji na prethodne dvije radionice (u Italiji i Finskoj) nisu spomenuti (kulturološke razlike među članovima posade, zlostavljanje europskih članova na brodovima za krstarenje posade od strane rukovodećih kadrova iz Azije, drugačije poimanje seksu-alnog uznemiravanja, nedostatak zakonske regulative....). Projekt neće završiti završnom radionicom, već će se stalno evaluirati donijete preporuke. • (dp)

Zakon o radUIzmjenama se pokušavaju riješiti pitanja

nezaposlenosti, rada na crno, zaštite radni-ka te regulirati tržište rada u očekivanju radnika iz zemalja EU.

Kako se misli zaštititi radnike i jačati njihovu sigurnost ? Kroz osiguranje brže prilagodbe poslodavaca (sezonsko zapo-slenje), uvođenje fleksibilnih oblika rada, rada kod kuće, rada preko agencije na nepuno radno vrijeme, onemogućavanje jednostanog smanjenja plaće od strane

poslodavca (ako nema dogovora između poslodavca i radnika) i jasnije određivanje prava na godišnji odmor, štrajk ( u slučaju neisplate plaća, pokretanje štrajka bez mirenja... Te zakonskog uređenja prava na otpremnine . Analize pokazuju da se otpremnine ne isplaćuju u slučaju stečaja, uvela bi se zakonom zajamčena otpremnina svim radnicima nakon tri godine rada neovisno o poslodavcu te uspostavio fond na ime radnika (isplata otpremnine u svim slučajevima osim otkaza zbog vlastite krivnje). Sredstva bi se u fondu akumuli-rala iz plaća. Ukidaju se pravilnici o radu i promovira kolektivno pregovaranje i potpi-sivanje kolektivnih ugovora.

Zakon o mirovinskom osigUranjUPrijedlog izmjena ovog zakona sadrži:

odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina (nakon 2030., s primjenom samo na rođene 1963. i kasnije); uvođenje bonifikacije koja bi bila ovisna o mirovinskom stažu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu; korištenje dijela starosne mirovine uz rad i uvođenje starosne

mirovine za dugogodišnje osiguranike (41 godina mirovinskog staža i 60 godina života za muškarce odnosno 58 godina za žene).

U prijedlogu se navodi: voditi će se računa o mogućnostima kod pojedinih zanimanja (policija, vojska, vatrogasci ...).

I još: blaža odnosno stroža penalizacija mirovine ovisno o duljini mirovinskog staža; izjednačavanje oba spola u prijelaznom razdoblju uz produženje dobne granice sa 60 na 62 godine života nakon 2030.; uvođenje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja uz uvjet statusa nezaposlene osobe u trajanju od dvije godine.

Što se tiče invalidskih mirovina: stavljaju se u mirovanje upitne mirovine (potrebno dokazivanje) i osniva se Centar za invalidsko vještačenje – jedinstveno tijelo liječničkog vještačenja uz istovjetne uvjete invalidnosti.

Što bi se još mijenjalo: formula za određivanje osnovne mirovine, mini-malna mirovina zamjenjuje pojam najniže mirovine, mirovine bi se razdvojile na dio ostvaren prema posebnim propisima i ostvarena na temelju staža pokrivenog dopri-nosima.

Posebna rasprava o tzv. beneficiranom stažu zakazana je za slijedeću godinu. • (dp)

Što se valja iza brda?Izmjene zakona

spremaju se izmjene dva najbit-

nija zakona za radnike u rH:

Zakon o radu i Zakon o mirovin-

skom osiguranju. Prezentacije i

rasprave su u tijeku... Poslodavci

i sindikati su (ne)zadovoljni.

Uvodnik

Središnja tema ovog Pomorskog vjesnika su napuštene posade od strane brodara

koji su u financijskim teškoćama. Neki pomorci/posade se javljaju SPH, a druge se obraćaju medijima. Tako je Gibraltar Chronicle krajem srpnja objavio apel dviju posada jednog njemačkog brodara (objav-ljen je podatak da je na jednome zapovjed-nik iz Kraljevice) u Gibraltaru. Nisu dobili plaće od veljače (jedan član posade od prosinca prošle godine), a napušteni su od svibnja ove godine. Još dva broda istoga brodara su napuštena u Casablanci (Maroko) i Sousse (Tunis), a jedan još plovi.Zapovjednik tvrdi da pomorci na dva broda u Gibraltaru nisu osigurani (isteklo), da su bili devet dana bez vode, više dana bez hrane, a zahvaljujući brodskom agentu dobili su hranu po koju odlaze čamcem za spašavanje. Mogu izlaziti, ali većina nema dokumente za ulazak u Španjolsku. Posadi je istekao ugovor (na brodu su između 9 i 14 mjeseci).

No, sve je više slučajeva da posrednici (zakoniti i nezakoniti) šalju pomorce na brodove na kojima su uvjeti života i rada nemogući (suprotno Konvenciji o radu pomoraca). Najnoviji je primjer 12 članova posade koje je jedan riječki posrednik poslao na brod u Kanadu. Dolaskom su ustanovili da je brod bez posade, da mu je zabranjeno isplovljavanje, da je nagnut na jednu stranu i da su neke kabine pod vodom, da nema pogona... Snašli su se: pozvali kanadsku pomorsku adminis-traciju, predstavnika ITF-a te kontaktirali SPH. Pet njih, na čelu sa zapovjednikom je, nakon toga, potjerano s broda od strane predstavnika vlasnika, a sedam ih je ostalo. Možemo samo zamisliti kakav će biti njihov položaj u nadolazećoj kanadskoj zimi. Naime, vlasnik niti ne pomišlja da pošalje brod u brodogradilište na popra-vak, nego očekuje da brod osposobi za plovidbu – posada.

Putem društvenih mreža često kontak-tiramo s pomorcima- nečlanovima koji redovito kažu da nisu imali potrebe biti članovima jer nisu imali problema! Uvjera-vamo ih da SPH ne postoji samo u slučaju kad ih pomorac treba... Ne navodimo ime (znamo da je zapovjednik na offshore sektoru), ali ovo je jedan tipičan odgovor: Facebook stranice i web stranica su prilično ažurniji nego ranije, posebno vijestima iz pomorstva i tekućim problemima pomora-ca. U principu, stanje kakvo je, skroz je zadovoljavajuće i ljudi čitaju, to znam iz prve ruke. Što se tiče članstva, nažalost je tako. Iskreno, plovim već 16 godina i ne znam niti jednog kolegu koji je član SPH. Valjda, kako ste naveli, ljudi ne mare dok ne upadnu u probleme. S druge strane neki su već i dosegli nekakav status gdje nisu izloženi rizicima problematičnih poslo-davaca, pa su šanse za intervencijom sindi-kata i potrebom za članstvom minimalne. Članovi su i drugih sindikata (Nautilus) i udruga poput Nautical Instituta, IDPOA i sl. pa se nakupi godišnji račun za članarine drugih adresa. Opet, iako nisu članovi, priznaju ulogu SPH donekle i prate vijesti iz SPH. Među pomorcima je uobičajeno mišljenje da se sindikat većinom financira iz proračuna (?)

Nakon što je SPH u medijima iznio slučaj posada brodova Padna, istra i Lucky ned – počeli su se javljati supruge pomoraca ili sami pomorci (često nisu u mogućnosti) s novim slučajevima neplaćanja zarađenih plaća odnosno prepoznavanja situacije napuštenog broda. Tako je SPH saznao za slučaj jednog hrvatskog pomorca, jedinog na brodu, koji je usidren kod Malacce. Ugovor je istekao, dosad je primio samo minimlanu akontaciju plaće za prvi mjesec ugovora, a nakon toga ništa! Filipinska posada prijeti štrajkom, a brod je pri kraju sa zalihama goriva, hrane i vode. Drugi brod, ima samo ta dva broda, je na mrtvom vezu (sidrište) u Južnom kineskom moru, a posada – bez plaće. Posrednik je iz Rijeke... Oba broda viju zastavu Singapura.

U međuvremenu pojedine države strikt-no provode Konvenciju o radu pomoraca na korist posada brodova koje se zateknu u njihovim lukama. Na potezu su države zastave broda!

Uznemiravanjenije prihvatljivo

ETF

Uznemiravanje i zlostavljanje u

pomorstvu su problem koji se go-

dinama prati, o njima se provode

istraživanja i donose zaključci,

a on je sve veći pogotovo s po-

javom novih komunikacijskih

alata (društvene mreže) - rečeno

u opatiji na radionici koja je

održana 17. listopada u orga-

nizaciji ETF-a i ECsa-e.

J. Kanadić, P. Brazzoduro, P. Alfonso i C. Tytgat

br. 76 • listopad 2013 3

Projekt (Bridging the Gap between Education and

Employment through Modernized Maritime VET School Curricula) financijski je poduprla Europ-ska unija u sklopu višegodišnjeg operativnog programa Razvoj ljudskih potencijama u Hrvatskoj, Instrument pretpristupne pomoći, shema dodjele bespovratnih sred-stava. Ukupna vrijednost projekta je 211.220,17 Eura od kojih je EU

financirala 91,75 posto.Projekt je osmišljen kako bi se

povećala konkurentnost hrvatskih pomorskih kadrova na tržištu rada te pružila mogućnost cjeloživotnog obrazovanja koje bi pratilo razvoj novih tehnologija i međunarodnih konvencija, a pomoću LMS-a (Learning Management System- sustav učenja na daljinu).

Nositelj projekta je bila Pomor-ska škola Bakar, a partneri su bili Srednja škola Ambroza Haračića iz Malog Lošinja i Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji sa Sindi-katom pomoraca Hrvatske (D. Prestint). Projekt je podržala i Primorsko-Goranska županija te gradovi Bakar i Mali Lošinj.

Cilj je bio razvijanje novih mogućnosti strukovnog obra-zovanja u pomorskim školama te podizanje kapaciteta za pružanje praktičnih znanja koja učenicima omogućuju da s više praktičnih

vještina uspješnije konkuriraju na tržištu rada. Konkretno to znači povećanu zapošljivost pomoraca- bivših učenika škola partnera, kroz fakultativnu nastavu učenika završnih razreda i stjecanje dodat-nih svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca za programe izobrazbe Ro-RO i Passenger Ship Safety (D21-D26) te Tanker Safety (D13) kao i kroz razvoj i provjeru sustava za, upravljanje učenjem na daljinu (LMS), razvoj on-line obra-zovnih sadržaja za novi LMS te poboljšanu komunikaciju s region-alnim čimbenicima u pomorstvu.

Kao rezultat prvog dijela projek-ta nastavnici iz Bakra i Malog Lošinja pripremili su i na LMS postavili edukativne materijale ( bakar.e-pomorstvo.eu ; losinj.e-pomorstvo.eu). Npr. Aldina Burić, profesor iz M. Lošinja je izradila materijal o astronomskoj navigaciji, a Davor Oštrić, profe-sor engleskog jezika iz Bakra je obradio englesku gramatiku (šest glagolskih vremena, pravila za pretvorbu).

Uz to projektom je poboljšana kvaliteta nastave kroz informa-tizaciju dviju učionica, po jedne u svakoj školi ( dva prijenosna računala, poslužitelj s jedini-com za neprekidno napajanje električnom energijom, projek-tor s projekcijskim platnom, 14 računala all-in-one sa slušalicama/mikrofonom, sustav za audio i video-konferencije; laserski pisač/kopirka/skener te pripadajući software).

LMS će se stalno nadopunja-vati, a najavljeno je da će i SPH priprediti neke materijale. • (dp)

Naime, od uručivanja prijedloga teksta kolektivnog ugovora upravi Jadrolinije

proteklo je više od tri godine, stara uprava je otišla, nova došla - više od tri mjeseca na čelu uprave nalazi se Alen Klanac, a nikakva odgovora nema. Prijedlog kolektivnog ugovora izradila su oba sindikata koji djel-uju u Jadroliniji te, smatra povjereništvo, predstavlja dobar okvir za pregovore. Povjereništvo smatra da je nakon uspješno odrađene turističke sezone došlo vrijeme da

se uprava odazove pregovorima.U svezi izmjena i dopuna kolektivnog

ugovora za pomorce rečeno je da se pregovarački odbor sindikata više puta sastao, usaglasio izmjene, ali je problem nastao kod pregovaračkog odbora Jadrolin-ije. Naime, istupanjem Jadrolinije iz Udruge Mare Nostrum, pregovori nisu nastavljeni. Iako je predsjednik uprave bio pozvan na sjednicu povjereništva i potvrdio dolazak, on je to naknadno otkazao, pa je konstatira-

no da SPH mora biti spreman na drastičnije sindikalne akcije ukoliko predsjednik uprave nastavi izbjegavati dijalog.

Na istoj sjednici povjereništva zaključeno je da se žurno treba održati sastanak predstavnika SPH s predsjednikom uprave Jadrolinije kako bi se raspravl-jalo o rješavanju problema koji muče sve zaposlene: osim nastavka pregovora za kolektivni ugovor za radnike na kopnu i potpisivanje protokola o pregovaranju, treba riješiti i problem zapošljavanja i izmjena ugovora na određeno vrijeme, s određenog na neodređeno, za pomorce i radnike na kopnu. Naime postoji obećanje uprave o prijemu određenog broja radni-ka na kopnu u stalni radni odnos, ali i pomoraca. Problem je i visina plaća – zadnje povećanje plaća bilo je davne 2008. godine i to s zanemarivim postotkom. Predlaže se izjednačavanje minimalne plaće u Jadroliniji s minimalnom plaćom u Hrvatskoj – što bi bio značajan iskorak. Traži se u razgovor o plaćama pomoraca s osvrtom na predloženi pilot program plaća (plaća prema zvanju, liniji i brodu). Predlaže se i rješevanje problema isplate otpremnina za sve radnike, ali i o ostalim problemima ( sudbina međunarodnih i uzdužobalne linije, inter-netsko povezivanje, voda za piće, praćenje TV programa na svim brodovima...).

Prekinuta sjednica Radničkog vijeća Sjednici Radničkog vijeća, koja je sazvana

krajem rujna, prisustvovao je, u jednom dijelu, i predsjednik uprave A. Klanac koji je dao ocjenu poslovanja, najavio poteze za jačanje međunarodnih linija (nabavka

kvalitetnijeg broda) i očuvanja uzdužobalne linije na komercijalnoj osnovi te je najavio isplatu zarađenih sati iz preraspodjele koji nisu iskorišteni za 2012. godinu u siječnju 2014. Uz to najavio je izradu Pravilnika o radnoj i zaštitnoj odjeći i obući, namjeru povratka tzv. režijskih karata te ekipiranje Jadrolinije izvršnim direktorima.

Na upit o mogućnosti povećanja plaća, predsjednik uprave je rekao kako najprije mora vratiti plaće od deset posto vodećim ljudima društva koje su smanjene uredbom prije dvije godine. I – napustio sjednicu zbog ranije preuzetih obveza.

Nakon toga je predstavnik radnika u Nadzornom odboru G. Dujmović podnio izvješće o svom radu što je izazvalo prij-epore, jer je postavljeno pitanje (N. Predo-van) zašto članovi radničkog vijeća nisu nikada dobili pisano izvješće te je zatraženo da se svi zapisnici odnosno izvješća NO moraju dostavljati članovima RV.

Nakon toga došlo do verbalnog sukoba te prijetnji fizičkim obračunom, pa je predsjed-nik RV sjednica naprasno i neslavno završila bez dogovora o nastavku. •

Završnom konferencijom

za medije, u Pomorskoj

školi u Bakru, 16. rujna

obilježen je odvršetak

projekta „od obrazovanja

do zapošljavanja kroz

modernizaciju kurikulu-

ma pomorskih strukovnih

škola“.

Početkom listopada podružnica

sPH u jadroliniji održala je

sjednicu na kojoj su donijeti

zaključci da se od predsjed-

nika uprave zatraži pokretanje

kolektivnog pregovaranja za

radnike ne kopnu...

CILJ:CJELOŽIVOTNOOBRAZOVANJE

IPA projekt

Zahtjev: kolektivni ugovor za radnike na kopnu!

Podružnica JadrolinijaZbog EU

Novi hrvatski poslodavci

Ulaskom Hrvatske u EU nastali su problemi ukoliko hrvatski pomorac plovi na brodovima koji viju zastave država EU. Počela se primjenjivati Rezolucija 883 koja propisuje plaćanje doprinosa u zemljama države zastave bez obzira na sjedište poslodavca. No, da bi se osiguralo da hrvatski pomorci ne izgube radna mjesta (preskupi) u Hrvatskoj su osnovane tvrtke koje brodarima ustupaju pomorce, a pomorci nastavljaju plaćati doprinose u Hrvatskoj.

Prva takva tvrtka bila je Maritimae Regionis iz Splita koja dobavlja pomorce belgijskom brodaru Jan de Nul, a nakon toga utemeljene su još dvije tvrtke: Alicubi iz Splita koja dobavlja pomorce za nizozemskog brodara Feederlines BV te Company Maritime Adriatic iz Rijeke koja dobavlja pomorce za francuskog brodara CMA CGM. (dp)

Sudionici projekta

4

Za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na pomorce

postoje dva osnovna pravila:

A) ako pomorac obavlja djelat-nost kao zaposlena osoba ili kao samozaposlena osoba na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom države članice EU1, na njega se primjenjuje zakonodavst-vo te države članice EU

B) ako pomorac obavlja djelat-

nost kao zaposlena osoba na pomorskom brodu koji plovi pod zastavom jedne države članice EU, ali 1) prima naknadu za rad od os-obe ili poduzeća koje ima registri-rano sjedište ili mjesto poslovanja u drugoj državi članici EU i 2) ima prebivalište u toj drugoj državi članici EU,na njega se primjenjuje zakonodavstvo te druge države članice EU.

PRIMJER 1.

Hrvatski državljanin ima prebivalište u R Hrvatskoj. Radi kao pomorac na brodu koji plovi pod nizozemskom zastavom. Naknadu za rad isplaćuje mu poduzeće koje ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u R Hrvatskoj. Prema navedenim pravilima, budući da ima prebivalište u istoj državi u kojoj poduzeće koje mu isplaćuje naknadu za rad ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja, na njega se primjenjuje hrvatsko zako-nodavstvo.

Pojam države članice EU dalje se u tekstu odnosi i na države Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Lihtenštajn i Island) te na Švicarsku, od datuma od kojeg je to primjenjivo.

PRIMJER 2.

Hrvatski državljanin ima prebivalište u R Hrvatskoj. Radi kao pomorac na ribarskom brodu koji plovi pod talijanskom zastavom. Naknadu za rad isplaćuje mu poduzeće koje ima registrirano sjedište u Austriji. Prema nave-denim pravilima, budući da nema prebivalište u istoj državi u kojoj poduzeće koje mu isplaćuje nakna-du za rad ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja, na njega se primjenjuje zakonodavstvo države članice pod čijom je zastavom brod na kojem plovi. Dakle, talijansko zakonodavstvo.

Osoba ili poduzeće koje pomorcu isplaćuje naknadu za rad smatra se njegovim poslodavcem. Poslo-davac koji ima registrirano sjedište u jednoj državi članici EU, a ima zaposlenog pomorca na brodu koji plovi pod zastavom druge države članice, obvezan je, kad je god moguće, unaprijed, o tome obavijestiti nadležnu ustanovu države članice EU čije se zakono-davstvo primjenjuje. Navedena ustanova, bez odgode, obavještava nadležnu ustanovu države članice EU pod čijom zastavom je brod na kojem pomorac plovi o zakono-davstvu koje se na njega primjen-juje.

Jednako treba postupiti i hrvatski poslodavac koji zapošljava pomorca koji ima prebivalište u R Hrvatskoj i ukrcava ga na brod koji vije zastavu druge države članice EU – potrebno je da pošalje o tome obavijest Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

U dodatku treba priložiti sljedeće dokaze:

• popunjena tiskanica Zahtjeva za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje – pomorci,• ugovor o radu za pomorca.

S obzirom da se prema Zakonu o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (NN 54/2013) potvrda A1 smatra odlukom u upravnom postupku, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavljat će skupnu dostavu poslodavcu koji je zatražio izdavanje potvrde A1, uz jednu dostavnicu i popis naslovnika za svaku potvrdu A1, a dostavnicu potpisuje odgovorna osoba (osoba koja redovito preuzima poštu). Odstupanje od osnovnog pravila. Također, postoji mogućnost odstu-panja od osnovnog pravila. Moguće je da dvije ili više država članica, nadležna tijela tih država članica ili nadležne ustanove zajedničkim dogovorom predvide odstupanja od pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje.

Odstupanje od pravila moguće je dogovoriti za određenu osobu ili za kategoriju osoba i to samo ako je to u interesu te osobe ili osoba. U tom slučaju poslodavac ili pomorac ili osoba koja obavlja djelatnost kao samozaposlena osoba podnosi zahtjev za odstupanje nadležnoj ustanovi one države članice EU primjenu čijeg zakonodavstva traži, ako je moguće unaprijed. Navedena ustanova obavještava nadležnu ustanovu druge države članice i traži njenu suglasnost, te ako postoji dogovor obavještava osobu i izdaje joj potvrdu A1.

Uz zahtjev za odstupanje potrebno

je dostaviti sljedeće dokaze:• popunjena tiskanica Zahtjeva za odstupanje prema članku 16. Uredbe 883,• dopis inozemnog poslodavca.

Skupna dostava potvrda A1 agen-ciji ovlaštenoj za posredovanje pri zapošljavanju hrvatskih pomoraca na stranim brodovima, kada se radi o odstupanju prema članku 16. Uredbe 883/04, obavljat će se ako je ta agen-cija dostavila jedan ili više individual-nih zahtjeva pomoraca jedinstvenim dopisom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, uz napomenu da u tom slučaju treba biti priložen i dopis inozemnog poslodavca (na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom ili talijanskom jeziku) koji traži odstupanje i koji se u tom

smislu obraća agenciji da za njega kod nadležne ustanove u R Hrvatskoj obavi taj posao. Nadležnost za izda-vanje potvrde A1. Potvrda A1 zadani je obrazac koji vrijedi na čitavom području EU kao dokaz o zakono-davstvu koje se na osobu primjenjuje, da se doprinosi plaćaju u navede-noj državi članici i da ne postoji obveza plaćanja doprinosa u drugim državama članicama u kojima se obavlja djelatnost. U slučaju pomora-ca, obvezno ju je izdati u dva slučaja, i to ako se na pomorca primjenjuje zakonodavstvo države članice u kojoj ima prebivalište, ako u toj istoj državi poslodavac koji ga plaća ima registri-

rano sjedište ili mjesto poslovanja i u slučaju odstupanja od pravila koje se na pomorca primjenjuje, prema članku 16. Uredbe 883/2004. Nakon stupanja R Hrvatske u članstvo EU, za izdavanje potvrde A1 za pomorce u oba navedena slučaja nadležna je posebna ustrojstvena jedi-nica Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje, Ured za provedbu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i propisa Europske unije, A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb, a zahtjevi se mogu podnositi tom uredu ili svim područnim službama i područnim uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. •

· kontaktirao sam Lučku kapetaniju dubrovnik i nisu mi znali objasniti zašto brevete koji su standardni moram obnavljati (ističu 4/2014) ?

- Breveti se standardno obnav-ljaju svakih 5 godina. Ako nije u tom razdoblju bilo plovidbe od najmanje jednu godinu, onda obnova breveta se radi polag-anjem ispita koje odredi mini-starstvo.

· kompanija mi plaća 6 mjeseci bolovanja, no kako se radi o problemu s kičmom, gdje mi je potreban duži oporavak, zanima me zašto plaćam doprinose za mirovin-sko i zdravstveno, kada mi za ostatak bolovanja neće isplatiti nikakvu plaću?

- Kompanija plaća sukladno ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Kad se radi o bolesti, onda su obveze od kompanije obično kraće, a po ITF standardu to najduže 120 dana. Kad se radi o povredi, onda su naknade do izlječenja i nisu vremenski ograničene nego ovis eo lječničkoj dijagnozi ipreporuci. HZMO ne plaća bolovanje, on može biti involviran u plaćanje mirovine s osnova invalidnosti ( inva-lidska mirovina). HZZO plaća 30 dana po prekidu ugovora o radu, nakon tog vremena ne plaća naknadu za bolovanje, ali i dalje snosi troškove lječenja. Pomorac koji je prije odlaska na brod sklopio ugovor sa HZ za zapošljavanje, imao bi pravo na novčanu naknadu za nezaposlen-ost koja je ovisna o dužini trajan-ja ugovora i plaćanja hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Davna je propruka ovog sindikata da pomorci sklapaju ugovor sa zavo-dom i koriste beneficiju naknade u vrijeme nezaposlenosti.

· imam problema s matri-kulom, odnosno Zavodom za zapošljavanje. Ukrcavao sam se preko njih, ali još 73’ godine, oni naime imaju

sve moje podatke u doku-mentima, ali matrikula mi je prazna ili poluprazna.

- Prema informacijama koje dobivamo iz ministarstva, naputak je već trebao biti u lučkim kapetanijama da izdaju potvrdu o navigaciji sukladno dokuemntaciji koja se inače priznavala za upis u pomorsku knjižicu.

· kontaktiram vas u nadi da ćete mi pružiti informaciju vezanu za izdavanje sTCW certifikata za Electric Tech-nical officer. Po manilskoj konferenciji, usvojila su se neka određena pravila da će i EToi morati si napraviti taj certifikat za ukrcaj. Također čujem od svojih kolega da su i kompanije počele tražiti taj papir. istrijan sam i spadam pod pulsku kapetaniju, jos uvijek čekam njihov odgovor, stoga se obraćam vama. inače ukrcan sam kao ETo na brodovima za potporu ronjenja i vaš sam član. srdačan pozdrav iz malezije.

- Novi Pravilnik o zvanjima je u pripremi i predviđa svjedodžbu za ETO.

· Plovim kao prvi časnik stroja već dugi niz godina, ali sam jedan od mnogih koji nemam završenu višu školu, te ujedno ne mogu napredovati do pozicije Upravitelja stroja. Trenutno nisam u mogućnosti sebi platiti školovanje u Hrvats-koj po sistemu tzv brže više, ali mi se otvorila mogućnost da mi kompanija plati isto u WarsasHU u Uk. Cijena je manja i tečaj je kraći. Uk mCa prihvaća sve moje predmete iz srednje Pomorske skole, a čak imam pravo i polagati prvu klasu kod Uk mCa i dobiti njihov brevet. Zanima me što će Hrvatske kapetanije reći kada se pojavim sa diplomom da sam zavrsio za Upravi-telja stroja u Uk, u jednom od najpoznatijih pomorskih učilišta, tj da li će se pravit pametni i reći da oni to ne priznaju. drugim riječima da li će odbiti da mi izdaju Hrvatski brevet za Upravitelja stroja jer nisam završio isto u Hrvatskoj???? Hrvatska je sada u EU i koliko znam to se nebi smijelo dogoditi tj svi građani rH sada imaju opciju ići studirati i školovati se bilo gdje u EU po istim pravima kao i ostali građani EU. Zahvaljujem na odgovoru.

- Prema našim saznanjima jasno je da će vam kapetanija odbiti izdati brevet na osnovu položenog kursa u Velikoj Britaniji. No, vaš će stečeni certifikat uz uvjet da je priznat u Velikoj Britaniji, biti i priznat u Hrvatskoj, jer su zemlje članice EU.

Pitanja i odgovoriSindikat pomoraca Hrvatske

dnevno dobiva upite

(telefonom, elektronskom

poštom...) o najrazličitijim

pitanjima. Ovo su samo

neka pitanja s odgovorima

koja će zanimati veći broj

naših članova.

Obzirom da je zadnja plaća isplaćena polovicom ožujka

2013. godine, SPH je dobio od brodaraca zaposlenih u Dunavskom Lloydu zeleno svijetlo za početak akcija u svrhu naplate potraživanja, što uključuje i tužbu na sudu protiv same kompanije, ali i industrijske akcije (bojkot, štrajk itd.).

U utorak 24.rujna predstavnici SPH su održali sastanak sa poslo-vodstvom Dunavskog Lloyda, u kojemu je ukazano na neprihvatlji-vost trenutnog stanja, te smo kao predstavnici brodaraca zatražili da se poslodavac očituje o tome KADA ĆE IZVRŠITI OBVEZU PREMA ZAPOSLENICIMA.

Istoga dana, nekoliko sati kasnije, održan je i sastanak u Davoru na kojemu je prisustvovalo 32 brodarca te je dogovoreno da se prihvaća isplata 14 plaća u 2013. godini, čime bi se dug sveo na

3 mjeseca do 1.1.2014, te bi se dalje početkom 2014. godine isplata dovela na princip “mjesec za mjesec”, odnosno redovite isplate plaća.

Od poslovodstva tvrtke smo dobili pismenu obvezu s kojom nismo zadovoljni te smo im uputili odgovor u sljedećem dopisu:

Poštovani,

dužnost nam je upozoriti Vas da je strpljenje brodaraca i radnika Dunavskog Lloyda odavno iscrplje-no obećanjima koja se nikad nisu ostvarila. To je najvažnija poruka koju smo čuli na skupu u Davoru.

Kako bi mogli najbolje odgov-oriti našem poslu, zaštititi interese radnika, a usto i pomogli sačuvati „Dunavski lloyd“ molimo Vas da utvrdite točno vrijeme ispunjenja Vaših obveza u isplatama do kraja

godine.Na primjer: prva puna plaća koja

pokriva ½ ožujka do ½ travnja biti će isplaćena do 30.09.2013. jedna plaća koja pokriva drugu polovinu travnja i prvu polovinu svibnja biti će isplaćena do najkas-nije 15.10.2013.... i tako redom do kraja 12. mjeseca, te isto tako za prvo polugodište 2014. godine sve do pune isplate dugovanja.

Isto je nužno i za radnike koji su dobili otkaz Ugovora o radu uz otpremninu, a koja nije isplaćena.

Neophodno je da isplata zaostalih plaća napokon postane stvarni prior-itet Uprave i vlasnika. U protivnom će svi biti na gubitku, a najviše „Dunavski Lloyd D.D.“

Koristimo priliku da Vas pozovemo da ponovno raspravimo otkaze o radu koje ste dali brodarcima Šišić Vjekoslavu i Simić Davorinu, te predlažemo da iste povučete. Umjesto rigorozne mjere otkaza svrsishodnije je da iskoristimo priliku da nam to posluži za zajedničko obraćanje posadama u kojemu ćemo se odrediti prema radnom vremenu, slobodnom vremenu kao i alkoholu na brodu.

S poštovanjem.

Nadamo se da će odgovor stići ODMAH, u protivnom poduzimamo dogovorene mjere.•

Neven Melvan

Početak raspleta u Dunavskom Lloydu

Unutrašnja plovidba

OBAVIJEST ZA POMORCE POD ZASTAVAMA EU

EU

5br. 76 • listopad 2013

s 1.srpnjem ove godine vatili ste prethodno smanjene plaće iz 2012. godine - kakogledate na politiku plaća općenito, s obzi-rom da se može očekivati da će se i iTF minimumi povećati kroz pregovore u 2014. godini?

Točno je da smo od 1. srpnja ove godine vratili dio prethodno sman-jene plaće, točnije povećali smo postojeća primanja pomoraca 5%, a u pojedinim zvanjima (1. časnici palube i stroja) 10%. Obzirom na trenutni deficit kvalitetnog pomor-skog kadra mi također vjerujemo u da će se ITF minimumi u bliskoj budućnosti povećavati međutim, uzimajući u obzir činjenicu da su primanja pomoraca Atlantske plovidbe uvijek bila iznad propisan-ih minimuma ne očekujemo uskoro dodatni pritisak povećanja plaća.

drugo pitanje je vezano uz strukturu posade na atlan-tskoj plovidbi; naime kakav je plan za budućnost iste, s obzirom da smo mi mišljenja da Hrvatska ima dovoljan kapacitet za nižu posadu i časnike? možete li s nama podijeliti iskustva vezana uz filipinsku posadu?

Atlantska plovidba je uvijek isti-cala da su joj prioritet naši pomorci, osobito u časničkim zvanjima ali s naglaskom na kvalitetu kadra. Nažalost, uz deficit primjećen je i nagli i izniman pad kvalitete naših pomoraca. nisam nostalgičar za prošlim vremenima ali moram primjetiti da su prije naši ljudi odlučivali provesti u pomorskom zvanju cijeli svoj život i tome posvećivali cijeli svoj radni vijek. Uz takve stavove je u principu dolazila i odanost i neupitna posvećenost poslu, što je podizalo vrijednost i cijenu ne samo hrvatskog pomor-skog kadra već i vrijednosti naših kompanija. Danas smo svjedoci da se mladi ljudi vrlo teško odlučuju cijeli svoj život provesti na moru, vide u tome samo prolaznu stanicu koja će im trenutno omogućiti da dođu do većih materijalnih sredstava. U svemu tome bitan faktor je svakako i povećanje životnog standarda na kopnu. Za razliku od ovakvih stavova filipin-ski pomorci već godinama stalno ulažu u sebe kroz razne vidove obuka i školovanja značajno su napredovali te su trenutno neupitno

prva pomorska nacija na svijetu. Kad se takva želja uz to poveže sa iznimnim osjećajem za disciplinu i poštivanjem hijerarhije treba vam samo dobar lider na brodu u vidu zapovjednika, upravitelja ili prvih časnika i uspjeh neće izostati.

atlantska plovidba trenutno posjeduje 18 brodova. Pitanje je vezano uz vaše viđenje bulk tržišta, što ste poduzeli i plani-rate dalje poduzimati s ciljem prevladavanja krize? kakvi su planovi oko razvoja flote i gradnje, odnosno kupovine novih brodova?

Nažalost svjedoci smo, usudio bih se reći, do sada najdublje krize pomorske industrije u svim sektorima. Prošlo je pet godina od početka recesije i bankrota Lehman Brothersa, a pravi oporavak voza-rina još se ne događa. kompanije su iscrpile tijekom ovog dugog perioda svoje rezerve i poslovanje postaje vrlo teško. Ipak, vjerujemo da će posljednji kvartal ove godine i iduća godina biti prekretnica te da će vozarine ipak polako početi dobijati pozitivnije predznake. Moram naglasiti da ne treba očekivati visoke vozarine kakve smo imali tijekom 2006. i 2007. godine. Oporavak će biti spor i polagan.

Mi i dalje vjerujemo da je pravi put praćenje novih tehnologi-ja te ćemo i dalje, shodno mogućnostima, nastojati obnavljati flotu modernim i novim brodovima. U tom smjeru je i naša narudžba za 2+2 broda nosivosti 38.800 tona za isporuku u 2015. i 2016. godini. Radi se o brodovima ‘Green Dolphin’ tipa koji je razvio klasifi-kacijski zavod Det Norske Veritas (DNV) u suradnji sa proizvođačem motora Wärtsilä i institutom ‘SDARI’, najvećim kineskim zavo-dom za dizajniranje brodova.

sPH smatra da se mora ured-

iti sustav prigovora od strane pomoraca, tzv. procedura prig-ovaranja. naš prijedlog jest da

bude transparentan te da istu zajednički napravimo. kakvo je vaše mišljenje o istome?

Sustav prigovora, shodno konven-ciji o radu pomoraca, je već ugrađen u opći dio kolektivnog ugovora potpisanog sa Sindikatom pomoraca hrvatske. Što se tiče same proce-dure nemamo ništa protiv da se ista uskladi na razini udruge hrvatskih brodara ‘Mare Nostrum’ i SPH, uvijek s naglaskom na poštivanje svih odredbi konvencije.

Ukoliko je moguće, možete li s nama podijeliti statistiku broja nezgoda tijekom 2012. i 2013. godine, slučaja koji uključuju i bolest, koja je uvjetovala iskrcavanje i prekid ugovora. Što poduzimate da se unaprije-di siguran rad? kakva sredstva zaštite su uključena i kakva im je procedura?

U 2012 . godini imali smo 3 preki-da ugovora o radu nastalih zbog nezgoda i 17 prekida ugovora zbog odlazaka pomoraca na bolovanje. u nijednom slučaju predmetna bolovanja nisu uzrokovana ozljedom ili nezgodom na radu.

Nezgode klasificiramo kao ‘incidente’ i ‘accidente’. Incidenti su nezgode koje su rezultirale značajnom materijalnom štetom na brodu, teretu, štete trećima ili zagađenje okoliša. Accidenti su nezgode koje su prouzročile ozljedu i smrtni slučaj člana posade ili nekoga trećega. Nakon incidenta/accidenta poduzimaju se radnje od strane nadležnih na brodu i kompaniji da se istraže i okolnosti pod kojima se nezgoda dogodila kao i stvarni uzroci nezgode. Utvrđuju se inicijalne popravne radnje radi spriječavanja širenja nezgode kao i trajne popravne radnje koje će dovesti do smanjenja rizika da će se ista ili slična nezgoda dogoditi na tome ili drugom brodu kompanije. Te radnje mogu uključivati prom-jenu procedura, dodatnu obuku posade, ciljane treninge i seminare,

izvještavanje svih brodova kompani-je o pretrpljenoj nezgodi sa uputama kako spriječiti sličnu nezgodu na njihovom brodu, iznalaženje stručne pomoći od trećih ako je potrebno, podizanje svijesti kod posade na brodovima kompanije i nadležnih u kompaniji. Kompanija stalno prati broj i učestalost pretrpljenih nezgoda po brodu, vrsti, opsegu, težini i drugim parametrima te donosi potrebne mjere radi njiho-voga smanjenja.

Siguran rad na brodu je opisan je našem u AMS manualu ‘Safety and Environmental manual’, poglavlje br.4 ‘Safe working practice’. točka 4.2 navedenog poglavlja jasno opisuje osobnu zaštitu te je priložen i tablični prikaz o osobnoj zaštitnoj opremi koja se koristi na brodu i lokaciji i/ili operacijama kada su u primjeni. Osim navedenog, cirku-larom ADM 005 ‘Personal Protec-tive Equipment (PPE)’ propisana je količina pojedine osobne zaštitne opreme po članu posade.

vaš stav oko trenutne situaci-

je u državnoj administraciji, da li ste u kontaktu s predstavnic-ima mPPi u Zagrebu?

U kontaktu smo s predstavnic-ima MPPI po potrebi, a prvenst-veno kroz udrugu brodara ‘Mare Nostrum’. tijekom svih ovih godina u resornom ministarstvu je uvijek bilo sluha za probleme pomoraca i brodara te nemamo pravo sumnjati da tako neće ostati i dalje.

Posljednje pitanje je vezano

za politiku zapošljavanja mladih kadeta. naime, s obzirom da je i Tankerska plovidba uvodi sistem 2+2 (2 kadeta plaube i 2 kadeta stroja) uzimanja mladih pomoraca na brod, kakvu inicijativu spro-vodi atlantska plovidba?

Atlantska plovidba je oduvijek na svojim brodovima školovala mlade pripravnike palube i stroja. u pojedinim trenucima mi smo na našim brodovima znali imati i po 6 i više pripravnika. stoga nemamo nikakvu novu inicijativu i politiku zapošljavanja kadeta i asistenata, ona je u Atlantskoj plovidbi oduvi-jek prisutna. Nažalost, nama se događa da mi pripravnike primamo na brod, ulažemo u njih, školujemo ih i podučavamo da bi većina njih u konačnici otišla na strane kompani-je koje u principu ne zapošljavaju pripravnike u cilju izbjegavanja dodatnih troškova.•

Bojana Manojlović

s čelnikom brodarske

kompanije atlanstka

plovidba, Perom kulašem,

razgovarali smo u du-

brovniku. Predsjednik

Uprave aP je iznio svoje

mišljenje o trenutnoj

situaciji u brodarstvu,

ali i položaju hrvatskih

pomoraca u svijetu, te

odgovorio na naša pitanja

vezana uz budućnost

atlantske plovidbe...

“Priroritet su nam oduvijek hrvatski pomorci”

Hrvatski brodari

• U pulskom brodogradilištu Uljanik 3. listopada je na navoz položena kobilica za prvi od ukupno četiri ugovorena trajekta koje Uljanik gradi za hrvatskog nacionalnog brodara Jadroliniju. Predsjednik Uprave Jadro-

linije Alan Klanac na svečanosti je istaknuo značaj sinergije domaćih brodara i brodogradilišta napominjući kako će trajekti koji se grade u Uljaniku ploviti na najvažnijim linijama Jadrolinije. Riječ je o ro-ro putničkom

brodu predviđenom za plovidbu u oba smjera, kapaciteta 600 putnika ljeti, odnosno 320 zimi u zatvorenom salonu koji će uz to moći prevoziti 145 standardnih automobila ili 16 trailera svaki do 40 tona. Svi brodovi iz serije bit će dugi

99,8 te široki 17,5 metara, nosivo-sti 950 tona i brzine 12,5 čvorova. Porinuće prve novogradnje planirano je sredinom siječnja, a primopredaja u ožujku iduće godine.

• Atlantska plovidba d.d. je 12. rujna sklopila dva ugovora o prodaji svoja dva broda: oluja (IMO 9117624) i sveti nikola i (IMO 9102966). Istovremeno je s kupcem ta dva

broda sklopljen bareboat charter party na vrijeme od 5 godina tako da će spomenuta dva broda i dalje, kroz narednih 5 godina, ploviti u floti Atlantske plovidbe d.d.

• Jadroplov d.d. je prvog listo-pada 2013. godine u 16:35 sati po lokalnom vremenu u Singapuru preuzeo brod za prijevoz rasutih tereta koji će ploviti pod imenom Bene (IMO 9237204). Novonabavljeni brod ima 50.212

tona nosivosti, 27.993 GT ukupnu duljinu 189,80 metara i širinu 32,26 metara. Brod je izgrađen 2001. godine u

Japanu kao Futuro dos (nakon toga Jin kang, moonstar i Typhoon) plovit će u floti Jadro-plova pod hrvatskom zastavom.Brod je kupljen od brodara

Typhoon Shipping Ltd. (manager Mistral Shipping & Trading Co.) iz Istanbula Kupovinom ovog broda nosivost flote Jadroplova penje se na brojku 378.107 DWT, što pred-stavlja dobru osnovu za nastavak poslovanja na međunarodnom tržištu pomorskog prijevoza.

• U brodogradilištu Uljanik 28. listopada porinut je brod za prijevoz rasutog tereta valovine, koji Uljanikovo brodogradilište gradi za kompaniju “Uljanik financije”, društvo u sastavu Uljanik Grupe.To je društvo namijenjeno

izgradnji brodova za vlastitu flotu u vrijeme niskog intenziteta svjetskog tržišta te nižih cijena novogradnji. Gradnjom ovog broda Uljanik

zadržava kontinuitet zaposlenos-ti vlastitih proizvodnih kapac-iteta i radnika u vremenima kada se oporavak polako nazire, ali još uvijek nije došlo do značajnijeg pomaka na brodograđevnom tržištu, istaknuo je na svečanosti porinuća direktor grupe Uljanik brodogradilište Eduard Milovan. Brod valovine je nosivosti

52.000 tona, dug je 189,9 i širok 32,24 metra, a pokretat će ga Uljanikov MAN motor snage 8.600 kW, s kojim će brod postizati oko 15 čvorova brzine plovidbe. Ugovor za gradnju ovog broda

potpisan je u lipnju 2010. godine, a kobilica je položena krajem 2011. godine.

Vijesti

Pero Kulaš

6

molim vas da se predstavite: kada ste došli u Upravu Tankerske plovidbe i koje ciljeve imate kao predsjednik Uprave?

U Upravi Tankerske plovidbe sam od prvog srpnja ove godine. Prije toga šest godina radio sam u Londonu u podružnici Tankerske plovidbe Alan Shippingu, zadnje dvije godine kao direktor, prije toga kao broker. Karijeru sam počeo na Tankerskoj 1993. Godine kao kadet, s broda sam se iskrcao 2002. Godine kao prvi časnik palube. Od 2003. do odlaska u London 2007. Godine radio sam u komercijali Tankerske plovidbe. Kratkoročni i srednjoročni cilj nam je prevladati krizu i dočekati oporavak tržišta sa kvalitetnom flotom, a trajni cilj je stvoriti modernu kompaniju spremnu na brze i pravovremene reakcije.

nova Uprava je donijela nova pravila i mjere štednje. možete li nas uputiti u iste, da li ste si zacrtali cilj dolaskom u Tankersku plovidbu i na koji način planirate doći do njega?

Tankerska Plovidba kao i svaka druga brodarska kompanija ima veliki broj dobavljača. Otvorili smo pregovore doslovno sa svima njima. Ni za koga nema eksluziviteta. Isto vrijedi za agencije koje se vežu za poslovanje, registre, sevise, revizore, osiguranja, itd… Paralelno smo načeli pregovore s bankama radi refinanciranja postojećih kredita. Smanjili smo plaće Upravi i direktorima, uskladili plaće na

brodovima s konkurencijom gdje su se nekim zvanjima primanja povećala, a nekim smanjila. Sman-jili smo broj članova posade na tankerima tako da su ukinuta radna mjesta mladića sobe i kuhinje, broj kormilara smanjen je sa 4 na 3, te je ukinut dodatni drugi časnik palube. Strana konkurencija otprije je napravila isto ili slično, a za razliku od njih Tankerska će na brodove ukrcavati uvećan broj pripravnika. Sve poslovne procese optimiziramo. Vratili smo dio voznog parka leasing kući. Planiramo dodatno smanjenje plaća na kopnu. Najveći dio poslova londonske podružnice Alan Shipping prebačen u Zadar, te kroz određeno vrijeme planiramo zatvaranje ureda. Planski pristu-pamo sukcesiji kadra na kopnu bez zapošljavanja novih ljudi. Jasni cilj ovih mjera je osigurati likvidnost koja će nam omogućiti da oporavak tržišta dočekamo sa što većom flotom, a svo vrijeme uredno servisiramo obveze prema bankama, dobavljačima i naravno zaposlenima. ‘’Know how’’ koji ima Tankerska sa ovako stvorenom konkurentnošću, zasigurno će kreirati prilike koje treba prepoznati i realizirati.

koliko brodova je trenutno u floti Tankerske plovid-

be? kakvi su planovi za budućnost, okrenuti se tržištu bulkova ili tankera?

Flota trenutno broji 14 brodova, od čega sedam tankera i sedam bulk carriera. Jedan tanker naručen je za isporuku u 2015. godini. Ako u kratko vrijeme procjenimo da smo sposobni ići u rizik ulaganja, to će biti u tankerskom segmentu. Smatramo da će tijekom slijedeće godine biti idealno vrijeme za ulag-anje u nove brodove.

s obzirom da sPH predstavlja pomorce, u prvome redu nas zanima posada. nakon mjera štednje, veliki broj pomoraca je postao višak. U prvome redu tu je riječ o nižoj posadi. saznajemo da trenutno inten-

zivno radite na pronalaženju novih radnih mjesta za njih?

Istina, smanjenje broja članova posade u kombinaciji s prodajom dijela flote dovelo je do viška kadra. Intenzivno radimo na raznim modelima uključujući razvoj vlastite agencije kako bismo uposlili višak posade.

Planirate li u budućnosti hrvatsku posadu zamijeniti stranom?

Ispraviti ću svoj gornji navod da

ni za koga nema ekskluziviteta. Jedini ‘’ekskluzivitet’’ za koji ne tražimo substitut je hrvatska posa-da. Nemamo namjeru hrvatsku posadu mjenjati stranom.

s obzirom da je javnost upoznata s problemima

koji su zahvatili Tankersku plovidbu, možete li nam reći da li je u ovome trenutku presudna komunikacija s državnom administracijom, da li su i zagrebački činovnici jedna od karika u lancu spašavanja kompanije?

Bez obzira na krizu globalnih razmjera i teškoće koje imamo u poslovanju, ‘’spašavanje kompani-je’’ je preteški termin. Tankerska redovno isplaćuje plaće zapo-slenima na brodu i u službama na kopnu, a mjere štednje omogućiti će da tako i ostane. Svaka kriza kreira i povoljne prilike i ideje za nove projekte, te se nadamo da će u Zagrebu biti sluha za neke od njih. Dobili smo informaciju da će u prijedlog proračuna za 2014. Godinu ući subvencioni-ranje pripravnika na brodovima, što apsolutno podržavamo. Mladim ljudima u tom slučaju nastojati ćemo u što većem broju osigurati pripravnički staž. Čvrsto vjerujem da će Vlada prepoznati prijedlog. U svijetu je i dalje konstantan trend porasta broja brodova, pogotovo u tankerskom segmentu. To se na tržištu rada naravno reflektira kroz povećanu potražnju kadra. Hrvatski pomorski časnik je izvrstan brend koji se lako izvozi, a u proizvod-nji brenda Zagreb definitivno može pomoći. Nakon završenog pripravničkog staža gotov časnik ne ide na Zavod za zapošljavanje, već praktički odmah dobiva posao.

na koncu vas pozivam ukoliko želite uputiti poru-ku našim članovima, ali i pomorcima koji su zaposleni u Tankerskoj plovidbi, i hrvatskoj javnosti.

U Tankerskoj plovidbi rješenja problema ćemo radije tražiti u bolnim mjerama nego u prodaji brodova dok su njihove cijene niske. Koristim priliku zahvaliti pomorcima i ostalim zaposlenima na razumjevanju i podržavanju tih mjera. Svim hrvatskim pomorcima želim puno sreće i mirno more. •

Bojana Manojlović

Postavlja se pitanje da li je moguće da na platformi

(stupanjem na snagu Konvencije o radu pomoraca: i oni se smatraju pomorcima) rade ljudi koji redovito koriste psihofarma lijekove. Prema Pravilniku: alkoholizam i psihički problemi u potpunosti diskvalifici-raju za zvanje pomorac!

U pravilniku jasno piše (čl.15):Uvjete za obavljanje poslova i

dužnosti na brodu, brodici i jahti ne ispunjava osoba za koju se liječničkim pregledima utvrdi da boluje od boles-

ti, odnosno za koju se utvrde zdravst-vene zapreke: koje nepovoljno utječu na sposobnosti za uspješno obavljanje poslova i dužnosti na brodu; koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost

drugih osoba na brodu ili predstavl-jaju veći rizik za zdravlje same osobe, jer mogu dovesti do komplikcija koje bi zahtjevale žurnu kiruršku ili drugu medicinsku intervenciju tijekom plovidbe, i koje se zbog nemogućnosti dijetalne ishrane, štetnih čimbenika radne okoline ili drugih posebnosti rada i duljeg boravka na brodu mogu značajnije pogoršati.

Na koja se oboljenja to odnosi: epilepsija i druge bolesti koje mogu dovesti do privremenog gubitka

ili poremećaja svijesti, psihoze, alkoholizam, narkomanija, teže neuroze, poremećaji osobnosti, duševna zaostalost, intelektu-alna insuficijencija, smanjenje ili odsutnost pažnje i koncentracije, poremećaju percepcije, mišljenja i pamćenja, senzomotorna usporenost i nekoordiniranost, organske bolesti središnjeg živčanog sustava i perif-ernih živaca s poremećajima funkcije od važnosti za obavljanje poslova i dužnosti kao člana posade... i još mnogo toga (između ostaloga: vid, gluhoća, dijabates, kronične anemije, organske bolesti srca, preboljeli infarkt miokarda i nakon učinjene premosnice, astma, kronični bron-hitis, teži defekti zubala, kronične bolesti bubrega, prostate i mokraćnih puteva, psorijaza, teže deformacije kralježnice, zloćudne novotvorine...).

Treba napomenuti da naputci Međunarodne organizacije rada i Međunarodne pomorske orga-nizacije prema kojima će se uskoro mijenjati postojeći pravilnici daju nešto blaže formulacije, pa bi odgovor na postavljeno pitanje mogao biti: teoretski DA, osobe s takvim simptomima mogu na brod (platformu), ali se odmah postav-lja pitanje da li je onaj tko izdaje liječničku svjedodžbu spreman odgovarati za eventualne posljedice , a praktično NE, ne bi smjele na brod (platformu)! No, u našem sustavu (koji nije takav kakav bi trebao biti i kako bi trebao funk-cionirati) – sve je moguće! •

Postavlja se pitanje da li je

moguće da na platformi

(stupanjem na snagu kon-

vencije o radu pomoraca:

i oni se smatraju pomor-

cima) rade ljudi koji redo-

vito koriste psihofarma

lijekove. Prema Pravilniku:

alkoholizam i psihički

problemi u potpunosti

diskvalificiraju za zvanje

pomorac!

NA BROD ILI NE ?Alkohol i psihički problemi

mario Pavić, Predsjednik

Uprave Tankerske plovidbe

d. d. odgovorio je na naša

pitanja, u vrlo delikat-

nom trenutku za jedinog

hrvatskog tankerskog

brodara

Nećemo strane pomorce

Hrvatski brodariMario Pavić

7br. 76 • listopad 2013

Tankerskaplovidba

Usaglašene plaće

Činjenica je da je Tankerska plovidba promijenila Upravu, koja je najavila radikalne rezove unutar poslovanja TP i to uštedama na svim razinama i povećavanjem efikasnosti rada brodova i svih pratećih službi u kompaniji. Nažalost nova uprava je poslala SPH dopis, kao najavu za nove pregovore, i određeno reduciranje plaća posada brodova.

SPH je sa prijašnjom upravom zaključio 20.4.2013 Posebne dodatke NKU, koji su vrijedili do 31. ožujka 2014. godine, međutim nova uprava je pozvala SPH s ciljem da se pregovara o izmjenama istih, konkretno plaća. Pregovori su vođeni u dva navrata, 2. i 10. rujna u kojima je SPH zastupao stav da su pomorci zadnji kojima treba smanjiti plaću i predlagao da se učine svi drugi koraci prije nego što se pomoraca diraju. Međutim kompanija je izašla s planom aktivnosti gdje oni ne odustaju istovremeno zahvatiti sve segmente poslovanja i tražiti uštede.

Nakon pregovora koji su obavljeni u Zadru, usaglašene su nove plaće pomoraca na tankerima i brodovima za rasute terete. Dogovoreno jest da plaće ne mogu nikako ići ispod ITF-ovog minimuma za posade brodova pod FOC zastavama, što je i učinjeno: 3. časnici palube i stroja dovedeni su na iznos od 2946 dolara mjesečno, što je na tankerima 3100 dolara mjesečno, dok su kormilari na bulk carrierima plaćeni 1806 dolara mjesečno, a na tankerima 1860 dolara. Kompanija je napravila preraspodjelu ukupnog troška na plaće pomoraca, ali i preraspodjelu u korist tzv. top 4 časnika. Tankerska plovidba će kroz sustav bonusa posebno nagrađivati top 4 časnike, kao i druge članove posade broda. SPH je primarno branio stav da

NIKAKO ne dođe do zamjena članova posade s nekom drugom jeftinijom posadom, što je u ovom trenutku uspjeh jer je Tankerska zagarantirala isto, kao i osigura-vanje njihovog boravka i rada na brodu najmanje 183 dana kroz kalendarsku godinu te potvrdila i jasno iskazala da nema namjeru zamijeniti hrvatske pomorce.

Činjenica jest također da je Tankerska plovidba u početku odustala od sustava refundiranja obveznih doprinosa za pomorce, što je od početka činila, a u travn-ju je reducirano za 50%. Kroz pregovore se uspijelo zadržati da Tankerska refundira u cijelosti doprinose za zdravstveno osigu-ranje nižim članovima posade.

Zaključeno je također da će se ovakve izmijenjene plaće i novi sustav bonusa početi primjenji-vati od 1.listopada ove godine. Tankerska plovidba je prodala tri broda, a tom činjenicom je ostala na 14 brodova, od čega je sedam tankera i sedam bulk carirera. Svi osim broda Nin, koji je pod malteškom, su pod hrvatskom zastavom.

Došlo je i do redukcije članova posade; bulkovi imaju 19, a tankeri 20 članova posade. S Upravom je dogovoreno da se redovito ukrcava po 2 kadeta na svaki brod i na taj način pomogne mladim budućim pomorcima da steknu vježbenički staž. Nažalost Uprava nije prihvatila prijedlog SPH da se ugovori ne mijen-jaju pomorcima koji su otišli na ukrcanje na brod pod prijašnjim uvjetima.

Dogovoreno je da će se pred-stavnici SPH i Uprave kompanije zbog ozbiljnosti financijske situacije koja vlada u kompaniji i mjera refinanciranja i rada na uštedama, redovito sastajati s ciljem praćenja učinaka takvih mjera ušteda u kompaniji: primar-no jest u ovome trenutku da se Tankerska plovidba izvuče iz loše poslovne situacije i očuvaju radna mjesta za hrvatske pomorce.

SPH je podržao želju Tankerske plovidbe da stavi u funkciju svoj management i za operativan rad s brodovima drugih brodara, da uzmu brodove u svoj manage-ment kako bi zaposlili višak broja pomoraca, pogotovo nižeg časničkog kadra. (bm)

Novaaplikacija za smartphone

Najnovija aplikacija za smartphone ITF SEAFARERS APP kombinira prethodne dvije aplikacije (Potražite brod i inspektora / sindikat)

u jedan tzv. app koji nudi besplatnu podršku pomorcima u potrazi za informacijama vezanim za plovila, kontakt podatke za ITF inspektora i podružnice ITF-a. Informacije dolaze izravno iz ITF-ovog central-iziranog sustava.

Aplikacija donosi:• Kodirani sustav označen bojama na brodovima s ciljem utvrđivanja koji su pokriveni nacionalnim zastavama.

- Zelena boja - Brod pokriven kolektivnim ugovorom- Žuta boja - Brod je u postupku pregovaranja- Crvena - Brod pod Zastavom pogodnosti- Narančasta - Brod pod nacionalnom zastavom- Plava - Brod za kružna putovanja

Korisnik također može pronaći:• kontakt informacije sa sindikatom, potpisnikom kolektivnog

ugovora• ITF Helpline izravno telefonom ili putem e-maila• Linkovi na ITFglobal i ITFSeafarers internet stranice• Informacije o ITF-ovoj kampanji protiv Zastava pogodonosti.

Aplikacija je besplatna i dostupna je za Apple i Android uređaje.www.itfseafarers.org/seafarer-apps.cfm

Pomorski zakonik

Kome podnijeti prigovor?

Sukladno odredbi članka 133. a Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13) članovi posade broda koji smatraju da su povrijeđena njihova prava vezana za životne i radne uvjete na brodu imaju pravo podnos-iti usmene i pisane prigovore nadređenom časniku, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, odnosno kompaniji i Ministarstvu. Ako se takav prigovor podnosi na brodu, prigovor se unosi u brodski dnevnik a podnošenju prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda kao svjedok. Vlasnik broda, brodar i kompanija dužni su osigurati da je svakom članu posade broda pri ukrcaju na brod dana pres-lika postupaka koji se primjen-juju na tom brodu po prigovoru, uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod, te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć.

Ukoliko se prigovor podnosi Ministarstvu, isti se može dostaviti na slijedeće načine:

na adresu:Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureUprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobraPrisavlje 14, 10000 Zagreb

ili na adresu:Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureUprava sigurnosti plovidbePrisavlje 14, 10000 Zagreb

ili na e-mail adresu:pomorci@pomorstvo.hr(pb)

8kako znati da je brod odnosno posada napuštena?

Plaće kasne (svako zakašnjenje preko dva

mjeseca je znak da se nešto događa s brodarom bez obzira na njegova obećanja odnosno isprike/opravdanja, brod je bez tereta duže vrijeme u luci ili sidrištu, brodogradilište ne daje dozvolu za isplovljavanje, jer nisu plaćeni računi, nema opskrbe gorivom (zbog dugova prema dobavljačima), zalihe hrane i vode se ne obnavljaju, brodar ne odgo-vara na pozive odnosno pisane poruke, i - brodski agent sve rjeđe dolazi na brod. Situacija je znatno jasnija ukoliko brodar pismeno dostavi dokument da se odriče broda (što je rijetkost)...

Što činiti ? Kontaktirati najbližeg ITF inspe-

ktora kako bi vas savjetovao (svaka zemlja ima svoje zakonodavstvo). Ponekad će ITF inspektor pomoći posadi/pojedincu da zaustavi brod, zatraži isplatu zaostalih plaća te zatražiti repatrijaciju (obično pomorci podignu uzbunu na neisplaćene plaće kad ističe ugovor o radu). Ukoliko u luci nema ITF inspektora treba kontak-tirati sjedište ITF-a u Londonu. Ako država pomorca ima veleposlanst-vo ili konzularno predstavništvo u luci u kojoj je brod napušten treba zatražiti pomoć i vidjeti što mogu učiniti. Lokalni sindikat pomoraca, humanitarne organizacije, Apos-tolat mora, Stella Maris i lokalno stanovništvo mogu biti mogući izvori pomoći i podrške. Pomorac ima pravo na repatrijaciju prema Konvenciji o radu pomoraca, 2006 „u slučaju da brodovlasnik nije u mogućnosti nastaviti ispunjavati svoje zakonske ili ugovorne obaveze kao poslodavac pomoraca zbog svoje nesposobnosti za plaćanje...“.

Taj brodar upravlja s dva broda: Padna (IMO 9014298, izgrađen 1993. godine, 4.793 gt, 5.649 dwt, vlasnik Lubin Corp. Inc., manager Euroshipping d.o.o. iz Kopra, zastava St. Vincent and Grenadines) i Istra (IMO 8103389, izgrađen 1982. godine, 4.281 gt, 4.510 dwt,vlasnik i manager Euroshipping d.o.o., zastava Togo), a odgovorna osoba je Bogdan Glavina (predstavlja se kao vlasnik). Na brodovima su ukrcani časnici iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Ukrajine, a niži članovi posade su iz Gruzije i Rumunjske.

Padna je od 20. lipnja vezana u brodogradilištu u Kraljevici gdje čeka obnovu dokumenata koji su istekli, a na poziv članova posade brod je 15. srpnja posjetio ITF inspektor Milko Kronja. U trenutku posjete posada je zadnju plaću primila za veljaču, a nakon višekratnog urgiranja 30. srpnja je odgovorna osoba poslala 500 eura zapovjedniku za nabavku hrane (na brodu je 12 članova posade). Istra je nakon iskrcaja tereta drva u alžirskoj luci Bejaia, oko dva tjedna boravila na sidrištu ispred te luke s mini-malnim zalihama goriva, vode i hrane. Brodar je obećao brod opskrbiti hranom i gorivom, ali... Na tom brodu posada je zadnju plaću primila za siječanj.

Zanimljivo je da su pomorci potpisali ugovor o radu u kojem je jedna od klauzula da će se plaća isplaćivati sa zakašnjenjem od dva mjeseca – zbog krize! Većini pomoraca su istekli ugovori i trebali bi biti repatrirani. Deve-tog kolovoza ITF koordinator Predrag Brazzoduro (plus novi-nar Novog Lista) posjetio je brod Padna – zalihe hrane na kraju, brod pun žohara, a posada je napisala transparent: moderni robovi... Slijedećeg dana izlazi napis u riječkom dnevniku – istog dana na brod stiže hrana, donijeli su je volonteri riječke Socijalne samoposluge, ali i žene i ribari iz Kraljevice. Odgovorna osoba koja se predstavlja kao vlasnik broda se ne javlja... Na brodu pakleno vruće - klimatizacija ne radi, a ne može se niti popraviti: postojeća je koris-tila plin koji je sada zabranjen, a za preinake nema novaca... Na pramcu manjka jedno sidro (kažu da je izgubljeno)... Pramčani vijak – nema ga: otišao je na popravak, račun nije plaćen, pa je ostao u radionici... Osovinski generator: i on na popravku... Da li takav brod uopće može dobiti svjedodžbe?

Posada od SPH dobiva mogućnost javljanja mobitelom i računalom... Važna je veza s obitelji. Kako objasniti da se vraćaju kući nakon mjeseci plovid-be - bez novaca? SPH naručuje zalihe hrane koje stižu na brod...Nema straha od gladi, a krug brodogradilišta mogu napuštati samo Hrvati i Rumunj (motorman) – građani EU. Ostali ne smiju. Slijede sastanci s posadom: jedini prihvatljivi izlaz je repatrijacija uz zaštitu potraživanja (od 4.700 do čak 17.300 dolara). Neki se još nadaju da će vlasnik nešto platiti, a on tvrdi u slovenskim medijima da je u telepatskoj vezi s posadom. U slovenskim medijima vlasnik tvrdi i da je on organizirao dostavu hrane na brod.

U međuvremenu na brod dolaze novinarske i tv-ekipe... Novinar i snimatelj ljubljanske televizije donose cigarete i -pivo... Da li će vlasnik broda popustiti ? Tvrdi da su slučajevi brodova povezani i kako je riječ o administrativnom zapletu s bankama, a ne finan-cijskim problemima. Ako ne riješi taj problem morati će prodati oba broda, jer neće moći bankama vraćati kredite kojima ih je kupio...Tvrdnje kako su pomorci na njegovim brodovima ostali bez hrane nazvao je izmišljotinama... O plaćama kaže: dogovor je da se isplate u Kopru! U slovenskim medijima potvrđuje da je koparski sud odlučio da, zbog duga njegove tvrtke Novoj Ljubljanskoj banci i Porsche Leasingu, će u rujnu, na dražbi, biti prodan poslovni prostor Euroshippinga po početnoj cijeni od 58.000 eura.

Brod Padna je riječki Trgovački sud zaustavio na traženje opskrbljivača goriva – zbog neplaćenih računa. Posada potpisu-je punomoći odvjetniku, pa i oni zaustavljaju brod zbog neisplaćenih plaća. Koliko će vremena proći do isplate plaća? Hoće li uopće pomorci dobiti nešto od zarade?

Sud bi mogao objaviti prodaju broda (ako vlasnik ne podmiri dugovanja) brzo, ali i za tri-četiri godine, a tada (kao niti sada) brod star 20 godina neće imati nikakvu vrijednost. Izgrađen je u nekom argentinskom brodogradilištu i naknadno su mu ugrađene dvije dizalice na boku. Uz to prednost

pri isplati imaju sudski troškovi (uključujući eventualne čuvare broda), a plaća se i vez broda (po metru duljine na dan)... Upitno je da li će posada uopće dobiti nešto od svojih plaća...Svjesni su toga! Prihvaćaju prijedlog SPH da se iskrcaju i potraže novo zapo-slenje (od nečega trebaju živjeti).

nakon što je sPH pla-

tio repatrijaciju posade

trajekta slovenskog

brodara Transeuropa

shipping Lines Ltd. iz

belgijske luke ostende,

koji su mjesecima bili

na mrtvom vezu zbog

nemogućnosti tog

brodara da podmiruje

svoje obaveze, još jedan

koparski brodar našao se

u problemima –

Euroshipping d.o.o.

Zanimljivo: oba brodara

imaju u imenima euro...

Padna i istraNAPUŠTENI !

P. Brazzoduro u razgovoru s posadom

9br. 76 • listopad 2013

Prihvaćaju !Prvi s broda odlazi Rumunj -

Casian, njemu ne treba nikakva viza. SPH organizira prebacivanje automobilom do Trsta, plaća autobusnu kartu do Tulcee i daje džeparac za put. Kaže da mu nije prvi put da nema plaće, ali da je dosad uvijek uspijevao sve dobiti...Ovih dana njegova kćer prvi put ide u školu... Ostali čekaju hrvatske vize, Gruzijci ( Badri, Amiran, Beka, Mindia i Guram), jer Ukrajincima (Viktor, Fedir i Sergiy) ne trebaju... Od Zagreba

do Istanbula zajedno će letjeti . Odatle do Odese nastavljaju istog dana, dok Gruzijci moraju prespa-vati i letjeti slijedećeg dana za Batumi (Turkish Airlines osigurava spavanje). Dobili su vize i rano ujutro, kombijem se prebacuju u Zagreb ... Prijevoz organizira i plaća SPH! Dobivaju i džeparac. Zahvaljuju svima, a želja im je da se preostala hrana dade ljudima iz Socijalne samoposluge, nekome će dobro doći, a na brodu bi se pokvarila. Želja im je ispunjena! U međuvremenu brod Istra, nakon mnogih peripetija, dobiva gorivo, a alžirska obalna straža je upozo-rila posadu da čim dobiju gorivo moraju napustiti sidrište. Vlasnik zabranjuje brodu da isplovi! Istra je opasna, istekle su svjedodžbe i nema osiguranje... Uskoro je vezana u Valenciji. Pod paskom je tamošnjeg ITF inspektora. Država zastave broda pristaje da plati repatrijaciju (prvi efekti Konvencije o radu pomoraca). Na brodu Padna ostaju zapovjednik, upravitelj i drugi strojar... Ubrzo zapovjednik ostaje sam na brodu bez pogona... SPH brine o njemu, a brodogradilište traži premještaj broda tridesetak metara naprijed. Kao da je to samo tako – pismeno su, prilikom iskrcaja posade, dobili obavijest o odlasku. Sada se čude. Angažira se bivši upravitelj stroja, treba struju s kopna, treba pokrenuti pomoćni motor, dobiti struju, treba napuniti boce zraka i tek onda sigurno premjestiti brod.

Brod sretnog imena i nesretne sudbine: Lucky Ned (IMO 7917006, izgrađen 1983. godine, gt 4.610, dwt 7.578, vlasnik Ned Shipping SA, manager Nideir Maritime Inc. iz Pireja, zastava St. Vincent & Grenadini) iskrcao je teret u luci Ploče i otišao na sidrište. Brodar se više ne javlja nakon obavljene djelomične smjene posade. Stiže poziv upomoć ITF inspektoru Romanu Periću: nema zaliha hrane, vode i goriva, a zalihe tehničke vode su pri kraju. Kad se potroše – brod ostaje bez pogona! Građani Ploča, Crveni križ priskaču upomoć, ali i mnogi drugi (70 tona vode, prijevoz na sidrište) koji ne žele da ih se spomene. 16. listopada kiša pada kao iz kabla, ukrcavaju

se voda i hrana i plovi prema brodu... Nekih 4-5 milja... Pod jakom kišom ukrcava se hrana mrežama. Penjemo se na brod, dok se priprema prekrcaj vode... Posada je odahnula: kažu jedu samo tjesteninu danima i na sto načina... Ne smiju na kopno (Ukrajinci, Pakistanci, Rumunj).

Zapovjednik još uvijek vjeruje da će brod pronaći teret i da će plaće biti isplaćene... SPH pokušava s MPPI dogovoriti da se brod veže (ev. da se posada može repatri-rati)... Priča se ponavlja: pomorci vjeruju u čudo, a vrijeme prolazi, dugovi prema posadi se gomilaju, a brod ne zarađuje.

I dok se rješava sudbina posade i broda Lucky Ned, novi poziv upomoć iz Splita: brod My Rose (IMO 7639642, izgrađen 1978 godine, gt 2.361, dwt 3.481, vlas-nik Tower Shipping Ltd., manager Viramarine Denizcilik iz Istanbula, zastava Cook Islands) - nisu dobili plaće mjesecima... • (mk/rp/dp)

Lucky ned

Padna na mrtvom vezu u Kraljevici

Prazni brodski frižideri Zahvala

Lucky Ned na sidrištu ispre luke Ploče

Posada s inspektorom R. Perićem nakon ukrcaja hrane i vode

10

Konferenciju je pozdravnim govorom otvorio predsjednik

Sindikata željezničara Hrvatske Zoran Maršić, a upravo je taj sindikat suorganizator ovoga događaja u Zagrebu. Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro je također imao čast pozdraviti sve prisutne u ime našega sindikata i naših članova, hrvatskih pomoraca, govoreći o problemima s kojima se sindikati danas u Hrvatskoj, ali i Europi bore (bitka za postojeća i osvajanje novih radnih mjesta), te o statusu mladih, čije su ideje potrebne poslodavcima da bi se ozbiljno loša ekonomska situacija u Europi prevladala i okrenuo novi list za sve one koji danas plaćaju cijenu globalne krize.

Prvi radni dan na konferenciji je bio sažet u tri radne grupe, gdje su sudionici radili na završnim koracima u realizaciji projekata na tri teme: rodna ravnopravnost, kilmatske promjene i ekonomska

kriza u Europi. Na drugom i posljednjem danu

ETF-ove konferencije, mladi izas-lanici iz 27 zemalja usmjereni na raspravu o izazovima u radničkom pokretu u Europi, izabrali su skupinu od 12 članova koji će predstavljati mlade u ETF- u te raditi kroz tijelo Odbora mladih ETF-a. Marco Rafolt iz njemačkog transportnog sindikata EVG i Sara Tripodi iz talijanskog Filt CGIL-a izabrani su kao predsjedavajući novog tijela u Europskoj federaciji transportnih radnika.

Kao i druge regije u svijetu, Europa je i dalje proživljava utjecaj financijske krize i mjera štednje koje nameću financijske institucije, vlade i Europska komisija. Mladi aktivisti su u središtu promjena. Također, na dnevnom redu uz delegiranje 12 mladih sindikalista na Konferen-ciji mladih ETF-a, raspravljalo se i usvojio program rada za naredne četiri godine, koji će ratificirati odbor ETF-a na sjednici Izvršnog odbora koja se održava 14. i 15. studenog. Odbor će se fokusirati na rješavanje utjecaja europ-ske krize i klimatskih promjena na mlade radnike u transportu i promicanje ravnopravnosti spolova u sindikatima i promet-nom sektoru.

U novome tijelu, ETF Odbo-ru mladih, izabrana su dva predsejdavajuća člana i tri mlada sindikalista koji će biti predstavni-ci mladih u ETF-ovom Izvršnom i Upravnom odboru. Uključivanje mladih u rad ETF-a i u proces donošenja odluka je formalizirano kroz Statut ETF-a, usvojen na Kongresu u Berlinu u svibnju 2013. Time je ETF dokazao svoju namjeru da se usredotoči na mlade radnike u svojim prior-itetima rada.

Sindikat pomoraca Hrvatske ovoga puta predstavljali su Ivan Juričević, član Sekcije mladih SPH, Luka Mišić, voditelj Ureda SPH u Zadru te Bojana Manojlović, zamjenica voditelja informativne službe u Središnjem uredu u Rijeci. •

Bojana Manojlović

Čak 85 sudionika iz

cijele Europe je 14.listo-

pada bilo prisutno na

završnoj konferenciji

Transunion u Zagrebu,

koja je ujedno i zadnja, s

obzirom da su konačno

izabrani predstavnici za

novoustanovljeni odbor

mladih Europske feder-

acije transportnih rad-

nika (ETF) i međunarodne

federacije transportnih

radnika (iTF).

Nakon odlaska broda Sava Ocean iz Rijeke (vidi prošli

broj PV), na sidrištu se pojavio njegov blizanac Sava Lake (IMO 8719073, izgrađen 1990. godine, gt 2.030, dwt 3.050, vlasnik Sordic Shipping Co. Ltd., Manager Atrica-Marine Ltd. iz Tallina, zastava St. Vincent and Grenadini). Na brod, na poziv posade koja se žalila na uvjete rada i života te neisplatu plaća, zajedno s inspektorom ITF-a Milkom Kronjom odlaze i inspe-ktori Port State Controla iz Rijeke. Prvi zajednički pregled uvjeta života i rada prema Konvenciji o radu pomoraca.

I zaista: brodske svjedodžbe su istekle (zbog toga čeka odlazak u brodogradilište), zalihe goriva su pri kraju, nema dovoljnih količina pitke vode, higijenski uvjeti u kuhinji i kabinama su ispod dozvoljenih granica, rasvjeta u

prostorijama je problematična ...I dok PSC pregledava brod, ITF

inspektor razgovara s posadom koja pokazuje radnu odjeću koju

su dobili – veća je za barem četiri broja i neupotrebljiva. Dva člana posade žurno su trebala liječničku pomoć: jedan se ozlijedio još u prethodnoj luci i ima netečeno koljeno. Zapovjednik nije nesreću na radu zabilježio u brodski dnevnik i tvrdi da nema ozljede. Istovremeno mu daje lijekove protiv boli. Upozoren je da će snositi posljedice ako bude even-tualnih posljedica ozljede. Drugi član posade, prvi časnik, pokazuje nam potkoljenice s otvorenim ranama: kaže posljedica šećerne bolesti i nedostatka lijekova. U tijeku pregleda stigla je potvrda o isplati plaća za svibanj, ali ne svim članovima posade. Opet, nezadovoljstvo.

PSC brodskom agentu daje ultimatum: brod mora u brodogradilište u roku od 24 sata inače će biti protjeran iz hrvatskih voda, a bilo bi mu to treći put, pa ne bi mogao uploviti u nijednu drugu luku EU.

Brod je slijedećeg dana uplovio u brodogradilište u Kraljevici gdje je dokovan, članovi posade su otišli liječniku... Uskoro je brod promijenio vlasnika, posada je isplaćena i repatrirana. Krajem rujna brod s novom posadom je isplovio iz Kraljevice. •(mk/dp)

Iz dnevnika ITF inspektora

Sava Lake: posada isplaćena

Prije samog ulaska u nadgrađe broda, zbog rutinskog pregle-

da, Sabrina (IMO 9240471, izgrađen 2002. godine, gt 7.406, dwt 10.643, vlasnik Sabrina Conship Gmbh, manager Intersee Schiffahrtsges iz Harena/Ems, zastava A&B) u luci Ploče, ITF inspektor R. Perić je po običaju popričao s posadom u straži na krmi broda. Odmah je primijetio da je posada umorna i napaćena, ali razlog nisu htjeli reći. Prema iskustvu s brodovima tog brodara moglo se zaključiti da ima prob-lema s redovitom isplatom plaća – što su potvrdili.

Ulaskom u nadgrađe, inspektor je odmah primijetio da klima ne radi: procijenio je da je tempera-tura oko 35 stupnjeva i –zatražio

objašjenje od zapovjednika. Posada je živjela i radila bez klime oko 20 dana, o čemu je brodar redovito izvještavan, ali nikad nije došao odgovor. Temperatura na mostu, iznio je zapovjednik, zan dosegnuti do 37 stupnjeva.

Uz to, uočene su nepravilnosti i zaostaci u isplati plaća za lipanj i srpanj. Inspektor je odmah uputio protestno pismo brodaru i manageru o nemogućim uvjetima života i rada posade uz prijetnu

pozivanja PSC-a. Odgovor je stigao odmah: nemaju podatak da klima ne radi, ali su odmah odobrili sredstva za popravak. Brodski agent se uskoro pojavio na brodu sa ljudima iz servisa. Kvar je loci-ran u elektronici i – otklonjen.

Istog dana stigla je i potvrda o uplati plaća na račune pomoraca (21.000 eura) za lipanj uz obećanje da će slijedećeg tjedan biti isplaćena plaća za srpanj. • (rp/dp)

Vrućina, problem veći i od zaostalihplaća

Početak širenja vizije mladih u EU

Projekt Transunion

Brod Sabrina

Razgovor sa zapovjednikom

Inspektor M. Kronja

Evelin Toth i sudionici seminara

11br. 76 • listopad 2013

Nedavno me je mladić na brodu znatiželjnog pogleda pitao...

kako je vama kao ženi raditi na brodu? Pitanje me pomalo izne-nadilo, spontano sam odgovorila...veoma teško...ovo je muški svijet, brutalno grubi obrasci ponašanja, komuniciranja. Klimnuo je glavom...razumijem itekako, te nastavio: A što po vama žena treba

raditi? Iz vlastite želje rekla sam, želim bit kući, biti majka, žena....dodao je “kraljica” da doista, žena je u svakom slučaju hrabra kraljica....

Prolazi vrijeme a s tim i društvene promjene “na bolje” ..nekada davno plemenski vođa je okupio pleme i koristeći fizičku silu “slikovito” objasnio što želi da učinite. Tko je preživio, znači da je zadatak izvršio....Evoluirali smo, stigli u EU, no da li smo evoluirali u civiliziranog čovjeka? Jesmo li naučili u doba kompjuterizacije posl ovnu komunikaciju ili se obraćamo brdsko- planinskim

rječnikom po dijalektu poslovnih domorodaca? Težak je to pred-met komunikacija, hvala bogu nije i obavezan predmet jer bi sigurno mnogi još bili u klupi na popravnom.

Zabrinjavajuće je da sve više muških članova posade doživljava razne uvrede, bivaju psihički malt-retirani iz dana u dan od pojedi-naca koji prelaze okvire pristojnog komuniciranja, ali kad su muškarci u pitanju očekuje se držanje stare dobre narodne “veliki dečki ne plaču” ....pobogu!!!!

Mornari, mladići, makinisti, pomoćno osoblje, to su zdravi

ljudi koji tesko rade da bi zaradili plaću, mnogo puta nisu plaćeni za rad; nedovoljno i ispod prosjeka, mizernim plaćama koju šalju svojim obiteljima...Skromni su, tihi i ponizni u svojoj patnji, baš kao i žene koje su najčešće izložene seksualnoj fantaziji muških kolega pojedinaca, koji misle da su neodoljivi sa krezavim osmje-hom, zadahom septičke jame,i ucrvanim krastavcem u hlačama...ne znamo otkad su znak krokodila i rayban naočale predispozicija za pamet? Nasilnici sve više šire spektar djelovanja, osim što ulaze u prostor diskrecije, sustavno vrše pritisak na pojedince koji se ne žele povinovati suludim idejama nadređenog.

Kako bi nahranili svoj ego tjerati će ostale članove da timski slome pojedinca, podbadaju ga, omalovažavaju, podmeću u poslu, veoma složno vas izruguju. Brod je posebna sredina u kojoj ne postoje reakcije ponašanja kao na kopnu: brzo pada samopouzdanje, reakcije nisu predvidive, potiskuje se bijes te na koncu žrtva počinje preispitivati samu sebe - s ve s ciljem mira u poslovnoj sredini....vi trpite iz dana u dan mjesec dva i više. oslovljavaju vas pogrdnim imenima i otvoreno vam daju na znanje da odete jer ne igrate po pravilima bolesnog uma. Rezultati u poslu se jednostavno postižu, učinkovitost je100% samo ako umijete na kulturan način i pravim riječima izreći što je potrebno. Vjerujem da je na svakom brodu izvrstan tim pomoraca koji znaju posao, koji su tu da zarade, da ostanu i odrade svoje te odu kućama, međutim mnogi odlaze zbog jedinki, zbog psihičkog mučenja, uništeni i poniženi.

Odlazite, a inkvizitori su odnijeli

pobjedu za svoj egoistični i bešćutni um. Nitko ne preispituje “uzrok” odlaska, vjeruje se pljesn-jivoj receniči “nije zadovoljio”, samo uhodane igrače ne preis-pituje nitko.

Ima li žrtva pravo na ispriku i obrazloženje tko je “ pinokio” u priči,.Pravno je teško dokazati psihičko zlostavljanje, svjedoci neće svjedočiti iz straha da ne izgube to što imaju. To je bitka sa vjetrenjačama. Žrtva zlostavljanja je u društvenom sistemu osoba koja nije sposobna, osim mobinga je moguć i fizički obračun, gdje žrtva može ostati krivac, nasilnik.

Svakodnevno smo svjedoci psihofizičkog ponašanja, do kad će se tolerirati postupci istrošenih ljudi, koji naprosto gotovo da i ne koriste nikakav model komu-nikacije, potrebno ih je zamijeniti sukladno dobu u kojemu živimo, novim, učinovitijim modelima. Što je to u ljudima, da li u njima živi virus gadosti, bakterija zlobe, pohlepe, što nam daje za pravo vrijeđati, zlostavljati, ogovarati, pa i fizički pokazatj tko je alfa mužjak. Kako se osjeća žrtva koja samo radi pošteno svoj posao, a za nagradu ga optužujemo bez mogućnosti obrane. Svi smo samo ljudi, ljudski je griješiti.

Učenje nas oplemenjuje, otvara nove spoznaje, postižemo kao cjelina mnogo više, u konačnici sretni smo. Svaki član posade zaslužuje minimum, a to je lijepa riječ.

Posadi broda gdje god bili mirno more, miran radni dan i noć bez mobinga. •

Tatjana Božićpredsjednica Sekcije žena SPH

Pet sati smo proveli raspravljajući o budućnosti koja čeka pomorce

nakon 20. kolovoza, kada na snagu stupa dugo očekivana Konvencija o radu pomoraca, o problemima koje nosi zapovjednička odgovornost na brodu, ali i kampanji protiv zastava pogodnosti, koju je ITF pokrenuo unazad 60-ak godina.

Prvu edukaciju su popratili

mladi pomorci iz Zadra, Splita i Dubrovnika, a drugu koja je bila na rasporedu 29.kolovoza u Uredu SPH u Zadru, 15 članova Sekcije mladih iz gore navedenih gradova, ali ovoga puta i uz snage iz riječnog brodarstva. Gost predavač mladim članovima SPH je bio Petar Kragić, direktor pravnog sektora/osiguranja u Tankerskoj plovidbi.

Ovoga puta smo razgovarali o obveznim doprinosima, poreznom sustavu za pomorce, stažu s povećanim trajanjem, teme za koje je prethodno voditelj ureda Zadar, Luka Mišić pripremio Vodič kroz prava pomoraca u Hrvats-koj. Voditelj ureda Split, Neven Melvan je govorio o organizaciji mreže aktivista unutar sindikata sa posebnim osvrtom na SPH. Naglasio je važnost stalne kmunikacije s članstvom te slušanja i razum-jevanja radnika i njihovih problema čak i kada nisu direktno vezani uz sindikalni rad i mogućnosti. Upozo-rio je mlade o mogućim zamkama u sindikalnom radu pogotovo u komu-nikaciji s poslodavcem i Upravama.

Gosp. Kragić je na naš poziv pristao održati predavanje mladim pomorcima, koje je završilo nakon 2 powerpoint prezentacije i 2 sata razgovora s prisutnima, uz veliki pljesak :) Članovi Sekcije mladih bili su vidno zadovoljni dolaskom gosta iz Tankerske plovidbe, koji je

svojim prezentacijama prikazao situ-aciju u brodarstvu danas i unazad 5 godina, položaj pomorca danas, ali i empirijski pokušao prikazati blisku budućnost koja čeka pomor-ski sektor. Također je bilo riječi i o resornim ministarstvima, pregovo-rima brodara i sindikata s istima, kroz presjek u periodu od zadnjih 10 godina.

Oba sastanka su uvertira u prvu konferenciju Sekcije mladih SPH u jesen ove godine, kada ćemo formal-no izabrati članove na dogovorene funkcije, napraviti plan rada Sekcije za sljedeću godinu te uključiti mlade

pomorce u rad Središnjeg odbora SPH. Svi vi koji se želite pridružiti i sudjelovati u radu i druženju s mladim pomorcima u Sekciji mladih SPH, javite nam se na info@sph.hr ili popunite zahtjev kojega možete pronaći na našoj internetskoj stranici.

Također očekujemo vaše prijed-loge, ideje i mišljenja vezana za budući rad Sekcije mladih jer nam je cilj oformiti jak i aktivan ogranak SPH. S obzirom da je glas mladih budućnost, Sekcija mladih SPH jest budućnost Sindikata pomoraca Hrvatske. • (bm)

nazovimo stvari pravim

imenom: gruba riječ, uvre-

da, ponižavanje, spolno

diskriminiranje, to je

nepregledna sirova prazni-

na u kojoj ste se izgubili. U

želji da zaustavimo svaki

oblik nasilja, dobivamo ga

sve više.

Svaki član posade zaslužuje lijepu riječ

Sekcija žena

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

Ljeto koje je netom iza nas, obilježile su prve edukacije

organizirane za članove sekcije mladih sPH: prva je

održana 18.srpnja u središnjem uredu u rijeci, a teme

o kojima smo razgovarali sa glavnim tajnikom sPH

Predragom Brazzodurom i iTF inspektorom romanom

Perićem iz ureda dubrovnik su bile mLC 2006, Zastave

pogodnosti, iTF inspektorat i kriminalizacija pomoraca.

Uvertira u Prvukonferenciju zamlade SPH

Sekcija mladih

12

Približava se vrijeme za pripremu kandi-datura za dodjelu ovogodišnjih priznanja

Plava vrpca Vjesnika za humanitarne poth-vate na moru.

spašena 22 emigrantaUnatoč pozivu SPH da hrvatski brodari i

posrednici sudjeluju u kandidiranju svojih posada za humanitarne pothvate na moru, slučajno smo pročitali na web stranici Tank-erske plovidbe (objavljeno devetog kolo-voza) da je posada tankera Kornati spasila 22 emigranta.

Vijest glasi:

26. na 27. srpnja motorni tanker Kornati je sudjelovao u spašavanju emigranata s potonule brodice izvan libijskih teritorijalnih voda. U toj prilici 22 emigranta je spašeno i prebačeno na talijanski otok Lampedusu gdje ih je preuzela talijanska Obalna straža.

Iz izvješća zapovjednika kap. Gordana Baždarića:

26. srpnja 2013, brod je plovio prema La Coruni (Španjolska) kada je u 16:35 LT (14:35 UTC) primljen SAR distress poziv od MRCC Roma sa zahtjevom za pružanje pomoći brodici u nevolji na 33 25 56N/12 1914E. Zapovjednik je u 16:40 kontaktirao Office Emergency Team brodara. Te je prosli-jedio prema primljenoj poziciji.

16:51 zapovjednik kontaktira e-mailom MRCC Roma za daljnje instrukcije

17:02 obavještava najmitelja broda o situaciji

17:35 prima poruku preko Inmarsat C od MRCC ROMA – SAR Distress da bude u kontaktu s brodom Gaz United u potrazi i operacijama spašavanja

18:30 kontaktira Gaz United za SAR izvješće i instrukcije

18:36 Gaz United kontaktira Kornati s instrukcijom da proslijedi na 33 27 5N/12 17 7E i NE za SAR operacije

18:36 zapovjednik preuzima zapovjedništvo, uspostavljena dodatna straža

19:00 stižemo na SAR poziciju, 33 25,5N/ 12 17,7E i NE za SAR operacije.

19:15 nepoznati objekt/ i jedan ribar-ski brod uočen na 33 27 27N/ 12 18 45E, obaviješten Gaz United

19:30 telefonski poziv od MRCC ROMA o situaciji; pretpostavlja se da je 53 osoba u opasnosti.

20:35 primljen Inmarsat C poziv od MRCC Roma za sve brodove

22:54 primljen telefonski poziv s Gaz United da MRCC ROMA traži transfer 22 emigranta s Gaz United/Gaz Synergie na Kornat zbog prebacivanja na Lampedusa

27. srpanj 20139: 36 spuštena spasilačka brodica, operaci-

ja transfera 22 emigranta s Gaz United/Gaz Synergie na Kornat završena. Proslijeđuje se za otok Lampedusa.

17:24 kontaktiran MRCC ROMA tele-

fonom, SAR izvješće. Dobio položaj sastanka za transfer (22 emigranta), pozicija 25 Nm SW od Lampeduse.

18: 26 kontaktiran od talijanskog broda obalne straže CP322 na VHF CH 16/14 u svezi operacije transfera

18:45 talijanski brod obalne straće CP322 uz brod

19:00 počinje operacija tranfera emigrana-ta (22 osobe) na CP322

19:12 transfer završen19:18 nastavak plovidbe prema destinaciji19:45 informiran e-mailom MRCC Roma,

DPA/CSO, brodar, najmitelj Zapovjednik Kornati je 8. kolovoza dobio

pismo Ministarstva infrastrukture i trans-porta, gl. stožera talijanske Obalne straže kojega je potpisao viceadmiral Vincenzo De Luca, čelnik planskog i operativnog odjela u kojem stoji:

Dragi kapetane, talijanski Maritime Rescue Coordination Center želi da vam izrazi veliku zahvalnost za suradnju koju ste promptno ponudili u operaciji traganja i spašavanja koja je završila spašavanjem 22 emigranata na moru, uključujući 2 trudne žene, koji su preživjeli potonuće nesigurne brodice ako 29 milja sjeverno od libijske obale 26. srpnja 2013.

Osim toga, sljedećeg dana ste plovili prema Lampedusi i, oko 22 milje SE od tog otoka, prebacili ste migrante na brod talijanske Obalen straže.

Vaš dragocjeni napor spasio je mnogo ljud-skih života, pokazujući sposobnost, djelot-

vornost i veliku osjetljivost u humanitarnim slučajevima. Zahvaljujući intervenciji broda pod vašim zapovjedništvom bilo je moguće izbjeći dramatičan slučaj koji se, na nesreću, često događaju u moru između Libije i Sicilije.

Vaša raspoloživost potpuno se slaže ne samo s duhom pomorskog međunarodnog prava, već i s posebno dubokim smislom za nepisanu tradiciju koja temeljito karakterizira ljude s mora.

Zbog navedenih razloga, molimo vas da primite najveću zahvalnost od srca od talijan-skog Maritime Rescue Coordination Center i cijele talijanske Obalne straže.

spašeno 2.200 putnika?Najspornije, odnosno spašavanje s najman-

je podataka za kandidaturu je sudjelovanje hrvatskih pomoraca u spašavanju putnika sa zapaljenog broda za krstarenje Gran-deur of the Seas (IMO 9102978, izgrađen 1996. godine, gt 73.817, dwt 7.000, vlasnik Grandeur of the Seas Inc., manager Royal Caribbean Cruises Ltd., zastava Bahamas) oko 35 milja sjeverozapadno od West Enda (Bahami) u plovidbi prema CoCoCayu.

Vijest o spašavanju je objavila Slobodna Dalmacija drugog lipnja pod naslovom „Hrvatski pomorci spasili iz kruzera u plamenu 2.200 putnika“: Osamnaest hrvatskih pomoraca među najzaslužnijima su što u požaru koji je prošlog utorka izbio na kruzeru Grandeur of the Seas među 2.200 putnika nije bilo ozlijeđenih i što je „ploveći hotel“ u jednom komadu stigne iz američkog Baltimorea u Freeport na Bahamima.

Slobodnoj Dalmaciji je potvrđeno da je više od 70 posto časnika (?), koji su sudjelovali i rukovodili akcijom spašavanja, iz Hrvatske te da su oni najzaslužniji što se pomorska havarija nije pretvorila u tragediju. Jedan od njih, u rangu najviših oficira upravljao je evakuacijom, drugi je rukovodio pripremom čamaca za spašavanje, treći pazio na pogon broda, četvrti na sustav ventilacije, peti i šesti su predvodili grupe koji su smirivali goste... Časnici koji su bili na brodu nisu željeli da im se spominju imena, jer im nije do medijskog eksponiranja, ali kažu da im je bila želja da se dozna što se na brodu događalo i da je nakon gotovo četverosatne borbe s vatrom sve završilo bez ljudskih žrtava i s velikom materijalnom štetom.

Nakon objavljene vijesti stupili smo u vezu s autorom članka (Vinko Vuković), ali nismo uspjeli kontaktirati hrvatske

pomorce (vjerojatno je da su dobili zabra-nu od brodara), a ni brodar ni američka Obalna straža nisu odgovorili na naše upite. U stranom tisku nigdje nisu spomin-jani hrvatski časnici.

spašen veslač Nizozemski pustolov može biti sretan

što je živ nakon što je njegov čamac u noći udario tanker nasred Indijskog oceana. Ralph Tuijn je pokušavao preveslati razdaljinu od Australije do Afrike kada ga je udario tanker nekih 1.200 milja od Cocos island i oko 2.500 milja od austral-ske obale. Čamac se prevrnuo pet puta i napunio morem, pa je Ralph spas potražio na prevrnutom trupu čamca nakon što je bezuspješno pokušao napuhati svoj čamčić za spašavanje, a nije uspio niti navući pojas za spašavanje.

Nekih pet sati nakon sudara, uspio je aktivirati radio-plutaču pa je Austra-lian Maritime Safety Authority (AMSA) poslala poziv upomoć brodovima na tom području. Poziv je primio i LNG Sokoto (IMO 9216303, izgrađen 2002. godine, dwt 79.822, gt 114.354, vlasnik Bonny Gas Transport Ltd., manager NLNGSS, zastava Bermuda). Unatoč upitima nismo dobili nikakav odgovor, pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je na brodu bilo hrvatskih pomoraca (na tom tankeru je uobičajeno bilo nekoliko hrvatskih časnika). • (dp)

Kornati – u duhu tradicije

Plava vrpca

Posada tankera kornati:

Zapovjednik: Gordan Baždarić, Prvi časnik: Ivan Mijatović, drugi časnici: Joško Banov i Emil Krpić, Treći časnik: Mario Vlatković, vođa: Tomislav Crnjak, kormilari: Zoran Galić, Goran Rodić, Marinko Uzelac i Željko Kolega, mornari: Josip Matešić i Ivan Paleka, Upravitelj stroja: Igor Adžić, drugi strojar: Igor Sekula, Treći strojar: Ivan Panjičko, Četvrti strojar: Milan Vidaković, Elektročasnik: Alen Šarić, mehaničar: Novica Torić, Poslužitelj sisaljki: Dražen Grbas, Tesar: Ivica Vukić, Čistač: Ante Šango, mazač: Nikola Dušević, gl. konobar: Ivan Mustać, mladić: Eugen Glavan, gl. kuhar: Zoran Papić, mladić: Klaudijo Lovrić.

Pred ukrcaj na brod

Prebacivanje s broda na brod

Emigranti u čamcu

Emigranti

13br. 76 • listopad 2013

Kap. Christian Rørbeck ima 27 godina iskustva plovidbe

oceanim kao zaposlenik najvećih danskih brodara- posljednjih devet godina je zapovjednik. Preplovio je ekvivalent od 66 putovanja oko svijeta te je ticao 113 različitih luka u 38 zemalja tako da zna admin-istrativna traženja koje brodovi susreću diljem svijeta.

Na humorističan i provoka-tivan način on je izložio svoje osobno iskustvo s administrativnim opterećenjima s kojima se susreo. U fokusu prezentacije bili su FAL (Convention on Facilitation of Inter-national Maritime Traffic) doku-menti i bezbroj njihovih lokalnih inačica u svezi ulaska u luku u 17 slučajno odabranih svjetskih luka.

Prema njegovim riječima, problem nisu same luke i dokumenti potreb-ni prije dolaska u njih; problem leži u njihovoj količini i u činjenici da svaka luka ima svoje zahtjeve u svezi papirologije koju treba dostaviti prije dolaska i na dolasku. Prema njegovoj procjeni, potroši

80% svog rada na papirologiju.Mnoge luke imaju zahtjeve o

potrebnim informacijama prije dolaska. Vremenski limit za slanje tih informacija nije globalno jednak, što znači da neke luke žele infor-macije 24 sata unaprijed, druge 48, a neke čak 72 sata. Ima i primjera da luke traže neke informacije 48 sati ranije, a druge informacije 24 sata prije uplovljavanja. Kap. Rørbeck je iznio da neke lučke vlasti ne potvrđuju primitak tih dokume-nata.

I još – negdje se dokumenti šalju brodskim agentima koji ih proslijeđuju, a drugdje zapovjednik mora komunicirati izravno s lučkim vlastima.

Nakon dolaska, svaka luka ima vlastite zahtjeve u svezi dokume-nata koji se moraju dati. Neke od informacija se moraju slati elektron-ski, a onda dolaskom u luku moraju se ispisati, potpisati i pečatiti.

Prema riječima kap. Rørbecka: - Bez brodskog pečata, brodarstvo bi stalo...

U svojoj prezentaciji, kap. Rørbeck pokazao je koliko kopija istog doku-menta treba u 17 slučajno izabra-nih luka. 12 je onih od kojih luke zahtjevaju više kopija nego što je preporučeno u FAL konvenciji, a 11 je razvilo svoje vlastite nacionalne dokumente. Ti lokalni dokumenti su ponekad na jeziku zemlje u kojoj je luka što stvara probleme zapovjed-niku broda koji ne poznaje taj jezik.

Među najčudnijim dokumentima, kap. Rørbeck je naveo luku koja traži količinu vina u spremnicima ili bačvi koje se nalaze na brodu, ili pitanje broja deterdženata na brodu koji sadrže alkohol.

Primjer različitih traženja pojedi-nog dokumenta, kap. Rørbeck je prezentirao na primjeru popisa posade. U lukama koje je ticao

naišao je na mnogobrojne različite formate pisanja imena članova posade. Iako se misli da su imena svugdje ista, na nesreću nisu. Neke luke traže da se ime napiše kao na zrakoplovnoj karti: Rørbeck, Christian E. Ali kako zarez nije u putovnici, neke luke traže drugi format: Rørbeck Christian E. Druge traže obratno: Christian E. Rørbeck. Konačno, neke traže svako ime u posebnoj koloni.

I još, neke luke traže da se „Mr.“ piše u popis posade, negdje je se to apsolutno ne smije pisati u popisu posade. Sve promjene u popisu posade moraju se izvršiti ručno kada tičete luku, što je veliko trošenje vremena.

Neke europske zemlje su u tzv. Schengenskoj zoni. Nema graničnih kontrola kada prolazite iz jedne u drugu zemlju u tom režimu. Ipak, svaki put kad brod tiče luku, sva papirologija mora biti pripremljena i predana. Kap. Rørbeck poka-zao je da, brod koji plovi između šest država u Schengenu, treba pripremiti ukupno 80 dokume-nata, a 42 dokumenta mora poslati unaprijed.

Čak i kad brod tiče više luka u istoj državi ima primjera da neke države traže pripremu i davanje dokumenata u svakoj luci!

Nakon nabrajanja primjera administrativnih zahtjeva koje brod mora udovoljiti kada tiče neku luku diljem svijeta, kap. Rørbeck je predložio rješenja koja bi smanjila količinu papirologije za zapovjed-nike.

Prije svega, jedno jedino izvješće za svaku državu/regiju. To se može usporediti s putovanjem zrakoplo-vom gdje putnik može putovati slobodno bez granica jednom kad je ušao u državu. Drugo, države i luke bi trebale prihvatiti elektronske dokumente kako bi se brodovima olakšala njihova ponovna uporaba u slijedećoj luci. I konačno, broj doku-menata u lukama treba svesti na minimum, a međunarodne forme bi trebale biti prihvaćene umjesto da luke razvijaju svoje vlastite, lokalne dokumente.

Prema mišljenju kap. Rørbecka, ta rješenja su potrebna jer, s jedne strane, će smanjiti operativne troškove broda, a s druge strane smanjiti će administrativne zahtjeve prema zapovjedniku omogućujući mu da troši vrijeme na primarni cilj- da osigura sigurnu plovidbu svog broda kako bi zaštitio posadu, teret i okoliš. •

(IMO News, The Magazine of the International Maritime Organiza-tion, Issue 3, 2013 / dp)

Uljanik plovidba - Novi brod Punta

U flotu Uljanik Shipmanage-menta Inc. iz Pule je početkom listopada ušao novi bulk pod imenom Punta (IMO 9606118, gt 29.850, dwt 52.000, vlasnik Maritime Transport Pula Three). Izgrađen je u brodogradilištu Uljanik u Puli, a luka upisa je Pula (hrvatska zastava). Na brodu je u cijelosti hrvatska posada.

I za ovaj, najnoviji brod (u seriji od četiri, tek je porinut brod Valovine) brodar je potpis-ao posebne dodatke Naciona-lnom kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi sa SPH. (dp)

Nova agencija i novi KU

U Splitu je s radom započeo novi posrednik u zapošljavanju pomoraca, Scapha d.o.o . SPH je odmah dogovorio otvaranje pregovora za kolektivni ugovor za prvi brod na koji su poslani pomorci putem tog posred-nika. Tako su pomorci na tankeru Aurelia (IMO 9342621, izgrađen 2007 godine, gt 4.292, dwt 7.511, vlasnik Straits Shipping 2 Corp., manager Seawave Shipping Serv Pte.Ltd. iz Singapura, zastava Singapur) pokriveni hrvatskim kolektivnim ugovorom do kraja prosinca 2014. godine (bm)

Vijesti

Administracija opterećuje zapovjednika

Prenosimo

U tijeku sjednice FaL

komiteta u travnju, danski

kapetan Christian rørbeck

govorio je o administra-

tivnim opterećenjima

zapovjednika na dnevnoj

bazi u lukama diljem

svijeta.

14

Bio je u vlasništvu Societa Anonima di Navigazione

Tirrenia iz Rijeke kojoj je pripao 1937. godine. Prije toga brod je plovio u floti društva Adria Societa Anonima di Navigazione Marittima iz Rijeke. Izgrađen je u Scotstounu 1919. godine kao War Ripple, a pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije. Iste godine mijenja ime u Rogier (Cie Maritime Belge), 1926. godine plovi kao Maringa, a 1934. godine kupuje ga društvo Adria koje joj daje konačno ime – Foscolo (3.108 grt). Održavao je tzv. teretnu lijinu za sjevernu Europu. Posljednje putovanje: iz Rijeke je brod isplovio prema talijanskim lukama Catania, Reggio Calabria i Napoli. Slijedila je Barce-lona iz koje je isplovio 8/4/1940. godine prema Rotterdamu. Prema nekim najavama to je trebalo biti posljednje putovanje jednog broda pod talijanskom zastavom prema

lukama sjeverne Europe (zbog najave ulaska Italije u rat).

Isplovljavanjem iz Barce-lone počeli su događaji koji su nagovještavali ono što će doživjeti brod i posada. U noći devetog na deseti siječnja engleska obalna straža zaustavila je brod kod Gibraltara. Nakon što je brod identificiran, engleska patrola se popela na brod kako bi pregledala brodske dokumente. Ne zna se razlog, ali odmah je zapovjed-niku naređeno da skrene prema Gibraltaru. Došavši na sidrište, zapovjednik Dario Lucano je odbio prijedlog službenika Control Office da se pridruži konvoju kako bi mogao nastaviti putovanje. No, prihvatio je da potpiše obavezu da se zaustavi u Weimouthu u južnoj Engleskoj kako bi se pregledao teret. Nije imao izlaza - potpis je bio uvjet da može nastaviti putovanja bez da se pridruži konvoju, a dobro je znao da njemačke podmornice napadaju sve neutralne brodove u konvo-jima.

Daljnji događaji odvijali su se filmskom brzinom: 15/4. Foscolo je stigao u Weimouth gdje je izvršen cijeli niz pregleda, a njegovi dokumenti poslani su u London. Dokumenti su vraćeni tek 24/4. kada zapovjednik dobiva dozvolu za nastavak plovidbe s obavezom da plovi određenim rutama, a da noću plovi ugašenih svjetala. Tog dana, pri zalasku sunca, brod nastavlja plovidbu. Dva dana kasnije, 26/4. brod stiže u Dover gdje se provodi ponovni pregled dokumenata i tereta. Slijedećeg dana dobivena je dozvola za nastavak plovidbe. Brod plovi u gustoj magli, susreće konvoje i ratne brodove i umješnošću posade izbjegava mnogobrojne mine.

U Rotterdam stiže 28/4. Nizo-zemske vlasti su iznenađene njegovim dolaskom. U toj luci Foscolo boravi sve do 7/5. kada isplovljava za – Dordrecht. Iz te luke 8/5. isplovljava za Antwerpen. Dva dana kasnije njemačke snage okupiraju Nizozemsku. U Antwer-penu brod boravi od 12. do 15/5. Dozvolu za isplovljavanje dobiva 14/5. uz uvjet da, bez pristajanja u usputnim lukama, plovi za Genovu. Na brod se ukrcava osam talijan-

skih putnika.Foscolo isplovljava 15/5. u

zoru. Luka je prazna, oglašena je zračna opasnost. Osim njega luku napuštaju još dva broda pod talijanskom zastavom: Fidelitas i A. Locatelli. Nekoliko artiljeri-jskih projektila ispaljeno je s istočne obale rijeke Schelde prema Foscolu. Nekoliko gelera pada na brod. Zapovjednik je naredio radio šutnju ... u 12:00 brod stiže

u Flushing gdje je izvršena smjena pilota, a nastavlja se plovidba kroz minsko polje Vielingen. U 14:00 iznad broda prelijeći njemački lovci koji mitraljiraju brod. Nakon toga, slijede bombarderi koji izbacuju mnogobrojne bombe.

Odmah je pogođen brod A. Locatelli. Foscolo je teško oštećen, pa zapovjednik odlučuje prekinuti radio šutnju te emitira poziv upomoć bez označavanja svoje pozicije:... SOS de IBZR Italian S/s Foscolo bombed requires immediate assistance... Njemački zrakoplovi stalno nadlijeću brod koji se počinje naginjati. Kraj je blizu... Nema naznaka da bi ikakva pomoć mogla stići. Pada odluka o napuštanju broda. Spuštaju se čamci, evakuiraju se putnici i dio posade. Slijede svi drugi, pa se bez problema iskrcavaju na nedaleko kopno.

Slijedećih dana, s obzirom da je brod potonuo na plitko more pokušava se njegovo spašavanje. Ali sve je uzalud- nema adekvat-nih sredstava. Putnici i posada se privremeno smještaju u Hotel Casino. Generalni konzul Italije 16/5. preuzima osmoricu putnika i prebacuje ih u Bruxelles.

17/5. proglašen je policijski sat i nitko ne može izlaziti iz hotela. Dva dana kasnije predleže se ukrcaj na parobrod pod latvijskom zastavom Sigurd Faulbanus koji treba isploviti za Dunkerque, ali posjet brodu pokazuje da brod nije sposoban za plovidbu. Navečer, zbog sve teže situacije, u dvije zasebne grupe, posada pješice odlazi prema Dunkerqueu pod stalnim bombardiranjem. 20/4., negdje na pola puta, posada biva smještena u prostorije jedne škole, a četiri dana kasnije bivaju odatle izbačeni, jer je potrebna za smještaj francuskih vojnika. Njemačka ofenziva je u punom jeku, posada je bez hrane, ali nastavljaju put.

27/5. članovi posade broda Foscolo nalaze sklonište u podru-mu komunalne biblioteke, koja je ubrzo bombardirana i zapaljena te

posada bježi u polja. Nastavljaju se bombardiranja, a posada se nalazi između dvije linije fronte.

2/6. francuski vojnici napuštaju položaje i nastaje kaos. Posada odlučuje sačekati razvoj situacije, umorni su, od potonuća broda već je prošlo 17 dana. Slijedećeg dana stižu njemačke trupe, posada ne zna što da čini i na kraju se odlučuje javiti njemačkoj vojsci. Službeno su njihovi saveznici. Dobro su primljeni te su napokon dobro nahranjeni. Obavješteni su da će biti prebačeni u Bruxelles gdje stižu 4/6. preko Ghenta. Putovanje je obavljeno njemačkim kamionima.

Slijedećeg dana cijelu posadu prima talijanski generalni konzul u Belgiji – bit će repatrirani, polazak je zakazan za 8/6. Tog dana se posada ukrcava u autobus i preko Kolna kreću za domovinu. U Kolnu se ukrcavaju na vlak i, preko Munchena, u 23:00 stiže u Rijeku odakle je većina posade. Tako je sretno dovršeno ono što je nazvano odisejom posade broda Foscolo koji je potopljen manje od 18 sati prije ulaska Italije u rat...Zapovjed-nik Lucano odmah je ukrcan kao časnik za plovidbu na krstaricu Duca d’Aosta – preživio je rat. Nije poznata sudbina ostalih članova posade ... •

(priredio dp)

Brod Foscolo potopljen je

15/5/1940. godine u na-

padu njemačkih Štuka,

a osim što je to priča o

brodu koji je potopljen

prije početka drugog

svjetskog rata, zanimljiv

je i po odiseji posade

koja je bila uglavnom iz

rijeke.

Odiseja riječke posade broda Foscolo

Zaboravljene priče

Foscolo

izgrađen: 1919.Prvo ime: War ripplePrvi vlasnik: The Shipping Controller,LondonBrodogradilište: Lloyd Royal Belge, Scotstoungrt: 3.108dimenzije: 104,24x14,17 mPogon: triplexBrzina: 11,5 čv

1919rogier – Cie Maritime Belge, Antwerpen

1926maringa

1934Foscolo – Adria Societa Anoni-ma di Navigazione Marittima, Fiume (Rijeka)

Konačna sudbina15/5/1940 - Potopljen

Dokumentarni film “Modri kavez”

Ured Split Sindikata pomoraca Hrvatske zaprimio je neobičan poziv “upomoć”: naime, mlada redateljica Bruna Bajić kreće u realizaciju dokumentarnog filma posvećenog pomorcima i njihovom načinu života, a za što joj trebaju “arhivske snimke”, vas hrvatskih pomoraca, na radnome mjestu. Kako kaže, ovo je prvi dokumentarni film sa ovakvom tematikom, posvećen emotivnim prepreka-ma, zamkama i izazovima pomoraca, a ne o pomorskoj tehnologiji i industriji.

Kako je film u predproduk-ciji, potporu je dobio od Grada Splita, HAVC-a, Zagrebačke banke, kao i Kapetana Zorovića iz Rijeke, koji se prvi odazvao i prepoznao važnost pristupanja ovakvom projektu. Autorsku glazbu za film potpisuje Tonči Huljić.

Kako Bruna i njezina majka Žana nisu u prilici snimati po brodovima, niti financijski, a niti kao fizičke osobe, uputile su poziv svim pomorcima ukoliko imaju kakve materijale koji su snimani po brodovima, da ih ustupe za film.

Ukoliko ste spremni pomoći mladoj režiserki, posjedujete snimke svakodnevnog života na brodu, imate zanimljivu životnu priču vezanu uz navigaciju ili svoj privatni život, snimke nevremena, oluja ili intervent-nih situacija i svega ostalog što vam se učini zanimljivo, javite se gospođi Žani putem emaila: zana.bajic@gmail.com ili na broj mobitela: 091/544-3223

15br. 76 • listopad 2013

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr; jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: lmisic@sph.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: nmelvan@sph.hr, kseverdija@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: rperic@sph.hr

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr

SPH Adresar

www.sph.hr

Upravo je bilo prošlo osam sati ujutro. Kapetan,

nad velikim pisaćim stolom, upravo je proučavao popis brodova u Porto Margheri. Bio sam tih: svi u lučkoj kapetaniji znaju da je u to jutarnje doba, najbolje izbjegavati kapetana....

-Treba posjetiti taj brod !Da neće biti lagan posao

saznao sam čim sam stigao do broda. Zarđali trup izgled-ao je kao da je dobio vrtnjak gojzericama s čavlima. Na krmi ime: Omar, a matična luka Basseterre. Nikad čuo, a nikad nisam vidio zastavu koja je visjela s krmenog jarbola. Otvorio sam torbu: Saint Kitts & Nevis? Nikad čuo.

Zatvorio sam torbu i popeo se na brod, možda ću gore biti pametniji: pitati ću zapovjednika o imenu broda, vezi između brodara i zastave.

Na crew listi vidim da je zapovjednik – Hrvat, koji najvjerojatnije, kao niti ja, ne bi znao na karti poka-zati Saint Kitts & ono drugo. Ostatak posade: dva Crnogor-ca, tri Ukrajinca, tri Filipinca i kuhar – Grk. Miješano meso...

Hrvat je bio overweight: okruglo lice kao Louis XIV, brada od nekoliko dana. Melje nešto talijanskog. Počeo sam ispunjavati report. Do prije nekoliko mjeseci brod je vijao zastavu Liberije i nosio ime Sea Queen. Lijepo ime, ali neadekvatno. Pitam zapovjednika ime i adresu vlasnika/brodara. Njegov pogled odgovara:

- Baš lijepo pitanje. Odlazi i vraća se s papirićem

s kojega čita: - D&O Shipping Co.Ltd...

Republic of Panama...R.D. Street...Swiss Tower...Urban-izacion Obarrio...

Adresa nije značila ništa, bez okusa i mirisa, kao čaj bez limuna. Kako ući u labirint imena i mjesta koji je namjerno takav da se sakrije tko je vlasnik?

Zapovjednik se počeo znojiti, bio je nervozan: imao sam osjećaj da me gleda s nepovjerenjem. Bilo je jasno da sam mu pokvario dan. Njegov glavni cilj sada je bio kako sa što manje štete odraditi posjet Obalne straže... Panično je razmatrao odgovore na još nepostav-ljena pitanja...

- Zaustaviti ću ga, ionako ću pronaći dosta nedostataka: makar pokvareni motor na čamcu za spašavanje ili probušen protupožarni cjevovod...

Pojavio se neishranjeni grčki kuhar: na pladnju tetrapak soka od manga i dvije čaše - ne previše čiste... Taman sam upisivao ime tvrtke koja je preuzela odgovornost za brodsku sigurnost – i ona iz Grčke: SAMOS Company..., Piraeus,... Greece. Sumnjivo: Panama i Piraeus. Svijet je zaista mali za onoga tko plovi.

U reportu pišem adresu: Agyos Spyridonos Street... Za trenutak sam poželio s tim brodom u Grčku, ali našao sam se u strojarnici: zauljene santine, smrad nafte... Ovdje prijeti požar...

- Cheef!... Cheef! Oil leakage!- zovem Ukrajinca koji se

blesavo smijulji, a u ustima zlatni zub se sjaji. Pokazu-jem mu prema pomoćnim motorima s kojih se slijevaju ulje i gorivo. Ukrajinac ne zna

talijanski – sumnjam da bi mu engleski bio razumljiviji.

- Next step...master, idemo provjeriti emer-gency protupožarnu crpku i vidjeti da li baca do palube...

Sumnjam. Hrvat naređuje Filip-incima da spoje protupožarna crijeva. Iz dimnjaka crni dim, startala je crpka. Prolaze minute, ali voda ne dolazi. Zapovjednik viče na Filipince koji samo klimaju glavama. Ukrajinci ga očito izbjegavaju, gledaju me mrko, a kuhar puši pred kuhinjom naslonjen na čamac

za spašavanje u papučama i bijelim čarapama. Mora da je poludio, jer mu se ručak hladio!

- OK master... stop... kraj priče! U kabinu da popričamo ...

Pazuh mu se popišao, brada mokra, oči ... Čekao sam da nešto kaže, a on nudi hladnu Coca Colu u kantici iz frižidera iz sedamdesetih godina.

- Non va bene...captain, no good... la pompa non funziona... ship detained!

-Funziona!, odgovori kao da je našao zlato kopajući u rudniku.

- You see water ?- No, no..., ponavljao je

zapovjednik kao da je osuđen na strijeljanje. Vjerojatno mu je na pamet pao vlasnik. Znao sam da posada nije kriva, jer vlasnik ne šalje dijelove...

Vlasnik bi mu vjerojatno zamjerio:

- Govno jedno, nisi uspio prevariti Coast Guard... mogao si uputiti glavnu crpku, nitko ne bi primijetio, samo da ona p.... od upravi-telja stroja to zna!

Zapovjednik se pokazao tvrdom kosti: imao je svoju verziju o događaju:

- Crpka radi, brod je prazan i zbog toga ne usisava, usis nije ispod vode!

Moja verzija: - Manometar ne radi, nema

usisa, ne radi...no such! Njegova: - Such! Funziona! Probali

smo je prije tri dana u Kopru! Funziona! Such...

Moja verzija: - Crpka ili radi u svim

uvjetima ili... ne radi!Razmišljam da izvadim

računalo i otvorim konven-ciju gdje je propisano koliko je minimalna dužina mlaza, količina vode...Odjednom mi sine ideja: na njegovom stolu, među papirima bila je ilustrirana revija imena vrlo primjerenog našem slučaju: Hot Such. Na slici obilna plavuša koja slamčicom pije mlijeko iz čaše. Odustao sam od konvencija i propisa, uzeo sam reviju:

- Evo! Ovo je crpka koja radi! Vidi koji usis! Bomba!

Uslijedila je tišina. Zapovjednik je bio bez riječi, a onda je prasnuo u smijeh. Predao se argumentima, nije bilo više mjesta raspravi.

Zatvorio sam report te smo se rukovali. Otpratio me. Zahvalio sam mu:

- Thanks for your collabora-tion.

Na povratku, nakon predaje izvješća, kapetan je bio zadovoljan:

- Dobar posao! I dodao: - Je si li pregledao i glavnu

crpku? Odgovorih: - Druga ? Da, radila je,

odličan usis... Bomba! •(priredio dp)

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir Svalinaglavni i izvršni urednik: Danilo Prestintdizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 Rijekanaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

Pridružite nam se na društvenim mrežama:

SEDAM KORA

nova Internet TV emisija Sindikata Pomoraca Hrvatske

www.sph.hr

SEDAM KORA

nova Internet TV emisija Sindikata Pomoraca Hrvatske

www.sph.hr

Bombastična crpka

Malo smijeha

16

JEDAN ODTRAJEKATA

U FLOTI“JADRO-LINIJE”

BIZANTSKACARICA,

ŽENA JUSTI-NIJANA I.

EUGENKUMIČIĆ

TRAJEKTU FLOTI

BRODARA IZKRIŽALJKE

AUSTRIJA

VELIKITRAJEKTU FLOTI“JADRO-LINIJE”

GLUMICA IPJEVAČICANEWTON-

JOHN

PUTNIČKIBROD

U FLOTI“JADRO-LINIJE”

STRUČNJAKZA ARAPSKI

JEZIK IKNJIŽEVNOST

AUTOR:VALTER

JEDAN ODTRAJEKATABRODARA IZKRIŽALJKE

OLIVER(MLAKAR)OD MILJA

MUTAVACSILAZAK

GIMNASTI-ČARA SASPRAVE

KALIJ

GLEDATISVOJ POSAO

(FIG.)

HIDROBUSU FOLTI “JA-DROLINIJE”

GLUMACMATULA

PULA

TRAJEKT UFLOTI

BRODARA IZKRIŽALJKE

ŠVEDSKA

RASTAVNIVEZNIKIGOR

TUDOR

PRAŽITELJBALKANA

ŠPIJUN

GRAD BLIZUSPLITA

VLADANDESNICA

PRIPADNIKŽIDOVSKESLJEDBE

GLUMICAMIRANDA

APARATKOJI ŠTO

REGISTRIRA

TEŠKAKOVINA

(ZNAK TL)

AFRIČKASREDOZEM-NA DRŽAVA

NARODO-ZNANAC

RIMSKI BOGLJUBAVI

IRIDIJ

OMERA ODMILJA

BIVŠISPRINTERBOLDON

KATAMARANU FLOTI“JADRO-LINIJE”

IGORAOD MILJA

KOJI NEMAOSJETILO

SLUHASMRDLJIVA

ZVJERKA

“JADRO-LINIJIN”TRAJEKT

PJEVAČRAHIMOVSKI

ISTOČNJAČKEUDARALJKE

PUTNIČKIBROD NAŠEG

BRODARA

OTOK KODSUMATRE

SUDAC(ARAP.)

ABRAHAMOD MILJA

TRAJEKTBRODARA IZKRIŽALJKE

PJEVAČICAREDŽEPOVA

GLUMICAPROHASKA

SUDAC UGRČKOM

PODZEMLJU

LOŠA OCJENA,JEDINICA

(FIG.)

PTICA IZPORODICEDROZDOVA

“ČELIK”

PRILOG;UBRZO

“JADRO-LINIJIN”

KATAMARAN

“JADRO-LINIJIN”TRAJEKT

LIK OSOBE SRUKAMA

UZDIGNUTIMNA MOLITVU

VELIKAPOSUDA ZA

KUPANJE

OSOKOLITISTAROGRČKI

PJEVAČI

“RESEARCHGRANTS

OFFICER”

OPERASERGEJARAHMA-NJINOVA

ORESTIJAOD MILJA

PEPELJAST

KISIK

LJEČILIŠTEU SLOVENIJIKOD LAŠKOG

POKOJNIČELNIK

NK “RIJEKE”,ROBERT

BEZ TEŠKOĆA

GLUMICAWINSLET

URANOVSATELIT

STARAMJERA ZA

ZAPREMINU(MN.)

AKSENIJAOD MILJA

PROTIVNICI,SUPARNICI

RIMSKI: 5

REKVIZITZA IGRUI SPORT

ZAOBLJEN

“OTOK”

IME VIŠETURSKIHSULTANA

JEDAN ODTRAJEKATARIJE

BRODARA IZKRI

ČKOG

ŽALJKE

KOJE SEODNOSI NA

USTA

GLUMICAŠERBEDŽIJA

TRKALIŠTEFORMULE 1

KODMADRIDA

“JADRO-LINIJIN”TRAJEKT

NARODNIPLES BEZ

GLAZBENEPRATNJE

PISAC IZVOJVODINE,

MARKO

JOHNTRAVOLTA

LANABANELY

VELIKI“JADROLI-

NIJIN”TRAJEKTNA SLICI

ISPUPČENJENA STUPU(ARHIT.)

IZRAZ USMISLU: VI

NEMATEPROBLEMA

DOZNAKE ZARACIONIRANU

ROBU

PODVODNIULTRAZVUČNI

LOKATOR

UPRAVITELJSTROJA

VODENABILJKA

kuhinja

Morski kolačSASTOJCI: Biskvit: 4 jaja, 2 dcl šećera, 1 dcl

ulja, 2 dcl brašna, 1 dcl mlijeka, 2 žlice kakaa, vrećica praška za pecivo. Punjenje: 0,5 l mlijeka, 2 vrećice vanilin šećera, 6 žlica brašna, 200 gr margarina,6 žlica brašna,4 žumanjka

Ostalo: 2 vrećice šlag kreme od vanilije; 2,5 dcl mineralne vode

(koristiti umjesto mlijeka)

Priprema biskvita: pjenasto umuti-ti jaja sa šećerom, dodati mlijeko ručno miješajući, dodati prosijano brašno s kakaom i praškom za pecivo, dodati ulje. Peći u limu (25x35cm) na papiru za pečenje na 180 stupnjeva u pećnici. Ohlađeni biskvit presjeći napola ili podijeliti masu pa peći dva biskvita.

Punjenje: žumanjke umutiti s 3 žlice šećera i kuhati 3-4 minute na pari. Nakon kuhanja promiješati dok se hladi. U 3 dcl mlijeka umutiti brašno. Preostalo mlijeko zakuhati s vanilin šećerom i preostalim šećerom te u kipuće dodati smjesu s brašnom. Kuhati par minuta dok se ne zgusne. Ohladiti. Pjenasto izraditi margarin (ili maslac) te dodavati u kremu. Dodati ohlađene žumanjke.

Slaganje: preko prvog dijela biskvita premazati kremu pa preklopiti s drugim dijelom biskvita. Nanijeti umućeni šlag kremu od vanilije.

Posluživanje: ostaviti preko noći.

anegdote s mora

Pas Mrak, oluja, noć. Mornar je na

straži. Kapetan šeta psa. Nervozni mornar ga propisno salutira:

- Dobra večer, gospodine!

Kapetan željan razgovora, odvrati pozdrav:- Dobra večer, momče. Lijepa noć, zar ne?

Nije bila, ali mornar nije želio kačiti se s kapetanom:

- Da, gospodine!

Kapetan nastavi:- Baš lijepa noć za šetanje i

relaksaciju. Slažeš li se ?

Nije se slagao, ali odgovori:- Da, gospodine!

Kapetan, pokazujući psa, nastavi:- Ovo je zlatni retriver, lijepi pas!

Nije se baš složio, ali odgovori:- Da, gospodine!

A kapetan nastavi:- Dobio sam ga za moju ženu!

Mornar jednostavno odvrati:- Dobra trgovina, gospodine!

Parobrod Vido izgrađen je 1906. godine u brodogradilištu Howaldts-werke A.G. u Kielu kao Secalia za danskog brodara P.L. Fiskera. Četiri godine kasnije preimenovan je u Borgum, a novi vlasnik je C.K. Hansen. Godine 1928. postaje Aaro ( J.J. Petersen), a pred Drugi svjetski rat, 1939. godine, kupuje ga brodar Jugolevant i postaje Vido.Brod je imao 2.639 grt, dug je bio 86,6 i širok 12,8 metara, a pogonio ga je parni stroj trostruke ekspan-zije (triplex). Šestoga listopada 1940. godine udario je o minu 18 nautičkih milja istočno od Suline i potonuo.

Talijanski putnički liner Erida-nia (u njemačkim rukama) je 7.

listopada 1943. godine torpedirala i potopila poljska podmornica Sokol kod rta Kamenjak. Na brodu je bio teret municije. Izgrađen je kao Innsbruck (Lloyd Austriaco, Trst) 1915. godine u brodogradilištu Stabilimento Tecnico Triestino u Trstu. Od 1919. godine je u floti Lloyd Triestina, 1921. mijenja ime u Aquileia, 1924. je u floti Lloyd Sabaudo Soc. Anon. Per Azioni iz Genove, a 1931. vraća se u Lloyd Triestino. Godine 1933. mijenja ime u Amazzonia, 1935. je Palestina, a 1940. Eridania.

Parobrod Una torpediran je 11. listopada 1941. godine od britan-ske podmornice HMS Unruffled 4 nautičke milje od Caprija na

ruti Napoli-Trapani. Izgrađen je 1904. godine kao Luque (Robert MacAndrew & Co., London) u brodogradilištu Sir Raylton Dixon & Co. Ltd. u Middlesbroughu (novogradnja 509), imao je 1.391 grt ( dužina 75,7, širina 10,9 metara), pogon triplex, brzina 9,0 čvorova. Godine 1915. mijenja vlasnika (Moss Steamship Co.Ltd. iz Liverpoola), 1923. postaje Mexi-can Lady (Steele-Warriner Co. Ltd., London), 1925. postaje Žiga Kopajtić (Jadranska plovidba d.d.), a od 1938. je u vlasništvu Brodar-skog društva Oceania. Rekviriran je 31. ožujka 1941. od talijanske vlade na dolasku u Genovu kada je bio u najmu švicarske vlade.

Parobrod Orao (Jugoslavenska plovidba d.d., Sušak) torpedirala je talijanska podmornica Enrico Tazzoli 12. listopada 1940. godine u plovidbi iz Bahia Blanca za luke V. Britanije s teretom brašna. Izgrađen je kao War Cedar 1919. godine u brodogradilištu Greenock & Grangemouth Dockyard Co. Ltd. u Greenocku za The Shipping Controller, London, novogradnja broj 395. Imao je 5.135 grt (dužina 122, širina 15,9 metara). Godine 1919. postaje Beechpark ( J. & J. Denholm Ltd., Glasgow), 1937. godine mijenja ime u Ger-Y-Bryn (Brynmor SS Co., Swansea), a 1938. postaje Orao. Kao razlog potapanja navodi se da je brod radiom javio svoj položaj Gibraltaru (i podmorni-cama), čime je prekršio neutralnost. • (dp)

Stradali u listopaduObljetnica