SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Nikola Perković

USPOREDNA ANALIZA RAZVOJNIH OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE

I ZEMALJA EUROZONE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

USPOREDNA ANALIZA RAZVOJNIH OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE

I ZEMALJA EUROZONE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijević

Student: Nikola Perković

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije

JMBAG: 0081123499

Rijeka, svibanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 3

2. POJAM I ZNAČAJKE EKONOMSKOG RAZVOJA ....................................................... 5

2.1. Pojam ekonomskog razvoja i ekonomskog rasta ......................................................... 5

2.2. Pokazatelji ekonomskoga razvoja ............................................................................... 8

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE ............................................................ 10

3.1. Ključna obilježja i povijesni razvoj Velike Britanije ................................................ 10

3.2. Demografska obilježja Velike britanije ..................................................................... 13

3.3. Makroekonomska obilježja Velike Britanije ............................................................. 22

4. RAZVOJNA OBILJEŽJA ZEMALJA EUROZONE....................................................... 31

4.1. Pojam zemalja eurozone, njihove značajke i povijesni razvoj .................................. 31

4.2. Demografska obilježja zemalja eurozone .................................................................. 33

4.3. Makroekonomska obilježja zemalja eurozone .......................................................... 41

5. MOGUĆE IMPLIKACIJE UVOĐENJA EURA NA RAZVOJ VELIKE BRITANIJE .. 50

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 53

LITERATURA ......................................................................................................................... 56

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 56

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 59

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 59

1

1. UVOD

Razvijenost neke zemlje najčešće se ocjenjuje isključivo prema ekonomskim kriterijima,

odnosno pokazateljima uspješnosti gospodarstva. Ipak, niz je drugih kriterija koje je potrebno

uzeti u obzir prilikom analize ekonomske razvijenosti određene zemlje. U diplomskome radu

je usporedno analizirana razvijenost Velike Britanije i zemalja eurozone kako bi se utvrdile

razlike u razvijenosti tih gospodarstava, s obzirom da Velika Britanija nije članica eurozone.

Naime, pri osnivanju eurozone, jedinstvenoga monetarnoga područja u Europskoj uniji,

Velika Britanija, odnosno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, izjasnila

se kako zadržava svoju nacionalnu valutu. Danas se razlike u razvijenosti eurozone i Velike

Britanije, kao i različito suočavanje s raznim kriznim razdobljima te potreban period za

stabilizaciju gospodarstva, objašnjava upravo britanskom izolacijom iz Eurozone. Kako bi se

ukazalo na različitosti u razvijenosti Velike Britanije i zemalja eurozone, potrebno je

analizirati razvojna obilježja zemlje, te na temelju komparacije ukazati na moguće implikacije

koje bi ulazak u eurozonu imao na britansko gospodarstvo i društvo.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Prethodni sažeti prikaz tematike diplomskoga rada ukazuje i na temeljni problem koji je

pokretač istraživanja provedenoga u radu, a koji se odnosi na nedovoljne spoznaje o

različitostima razvojnih obilježja Velike Britanije i zemalja eurozone. Naime, problem

istraživanja dodatno se može pojasniti nepoznavanjem učinaka koje bi ulazak u eurozonu

imao na britanski razvoj. Predmet je istraživanja stoga istražiti, analizirati i definirati temeljne

osobitosti ekonomskog razvoja te ukazati na ključne mjerodavne pokazatelje koji se koriste

pri analizi i ocjeni ekonomskog razvoja. Nadalje, predmet istraživanja obuhvaća i sustavnu

analizu razvojnih obilježja Velike Britanije i zemalja eurozone i to kroz slijedeće dimenzije:

demografska obilježja i makroekonomska obilježja. Objekt je istraživanja Velika Britanija i

eurozona.

2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Definirani problem istraživanja dovodi do sljedeće radne hipoteze: temeljem znanstvenih

spoznaja o specifičnostima i čimbenicima ekonomskoga razvoja, uz sustavnu analizu

razvojnih obilježja Velike Britanije i zemalja eurozone, moguće je ukazati da postoje

potencijalni nepoželjni učinci koje bi integracija u eurozonu izazvala britanskom društvu i

gospodarstvu.

Postavljena radna hipoteza dodatno se potkrijepljuje sljedećim pomoćnim hipotezama:

· Ekonomski razvoj nije isto što i ekonomski rast, te ga uvjetuje sustavno napredovanje

društva i gospodarstva.

· Sustavnom analizom razvojnih obilježja Velike Britanije, može se utvrditi da je Velika

Britanija zemlja visokog dohotka, koja ima povoljne pokazatelje društvenoga i

ekonomskoga razvoja u posljednjih nekoliko godina.

· Eurozona predstavlja područje jedinstvene valute, koje čini 18 zemalja članica EU-a, a

dio kojega nije Velika Britanija.

· Sustavnom analizom razvojnih obilježja zemalja eurozone, može se utvrditi da su

zemlje eurozone zemlje visokog dohotka, koje mjere relativno povoljne pokazatelje

društvenoga razvoja te povoljne pokazatelje ekonomskoga razvoja.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja provedenoga u diplomskome radu jest približiti i bolje objasniti pojam i

značaj ekonomskog razvoja te utvrditi različitosti u razvoju Velike Britanije i zemalja

eurozone.

Ciljevi istraživanja provedenoga u diplomskome radu jesu shvatiti pojam ekonomskog

razvoja i razliku između ekonomskoga razvoja i ekonomskoga rasta, naučiti sustavno

analizirati razvojna obilježja gospodarstva, te na temelju provedene analize dati zaključnu

ocjenu o razlikama između razvijenosti Velike Britanije i zemalja eurozone te predvidjeti

moguće učinke koje bi uključivanje u eurozonu imalo na britanski stupanj razvijenosti.

3

Kako bi se ispunila svrha i ciljevi istraživanja, dat će se odgovori na slijedeća pitanja:

· Što je ekonomski razvoj i kako se mjeri?

· Temeljem kojih se skupina pokazatelja ocjenjuje razvijenost zemalja?

· Kakav je stupanj razvijenosti Velike Britanije?

· Što je eurozona?

· Kakav je stupanj razvijenosti zemalja eurozone?

· Zašto Velika Britanija nije članica eurozone?

· Kako bi ulazak u eurozonu djelovao na britansko gospodarstvo i društvo?

1.4. Znanstvene metode

U radu je korišteno nekoliko metoda znanstveno-istraživačkoga rada, a to su: metoda analize i

sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda

komparacija, metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, povijesna metoda,

statistička metoda, matematička metoda te grafička metoda.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad:“Usporedna analiza razvojnih obilježja Velike Britanije i zemalja eurozone“ je

sastavljen od šest sadržajno povezanih dijelova.

Prvi dio rada je UVOD u kojemu su izneseni problem, predmet i objekt istraživanja, hipoteze

rada, svrha i ciljevi istraživanja, korištene znanstvene metode te sama struktura rada.

U drugome dijelu rada, POJAM I ZNAČAJKE EKONOMSKOGA RAZVOJA, definiran je

ekonomski razvoj, razlika ekonomskoga razvoja i ekonomskoga rasta te su prikazani

pokazatelji ekonomskoga razvoja.

4

RAZVOJNA OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE, je treći dio rada, sastavljen je od triju

podcjelina u kojima se iznose temeljne značajke i povijesni razvoj Velike Britanije te analize

demografskih i makroekonomskih obilježja Velike Britanije.

RAZVOJNA OBILJEŽJA ZEMALJA EUROZONE, je naslov četvrtoga dijela rada u kojemu

je definiran sam pojam eurozone, njegove temeljne značajke i povijesni razvoj te je sustavno

analizirana demografska razvijenost i makroekonomska razvijenost eurozone.

MOGUĆE IMPLIKACIJE UVOĐENJA EURA NA RAZVOJ VELIKE BRITANIJE je peti

dio rada u kojemu je iznesena perspektiva uvođenja eura u Velikoj Britaniji.

Rad završava ZAKLJUČKOM.

5

2. POJAM I ZNAČAJKE EKONOMSKOG RAZVOJA

U praksi su pojmovi ekonomskoga rasta i ekonomskoga razvoja često izjednačeni,a s obzirom

na to da oba pojma označavaju prosperitetnu fazu u gospodarstvu. Međutim, ekonomski rast

prvenstveno se odnosi na materijalni porast proizvodnje, dok ekonomski razvoj uključuje

promjenu gospodarske strukture društva, odnosno uz rast materijalne prizvodnje pretpostavlja

i poboljšanje općih uvjeta i kvalitete života većine ljudi. Stoga ekonomski rast i razvoj su dva

međusobno povezana pojma te će se u poglavlju detaljno analizirati i definirati njihov pojam

i međusobna povezanost te pokazatelji kojima se ekonomski razvoj, koji je promatrana

kategorija u ovome istraživanju, mjeri.

2.1. Pojam ekonomskog rasta i ekonomskog razvoja

Kako bi se razumjeli pojam i dimenzije ekonomskoga razvoja, potrebno je definirati njegove

temeljne značajke, u usporedbi s ekonomskim rastom. Polazna je točka u teoretskom

obuhvatu i definiciji ekonomskoga razvoja sama ekonomika razvoja, znanstvena disciplina

koja se bavi proučavanjem ekonomskoga razvoja.

Proučavanje ekonomskog razvoja predstavlja jednu od najnovijih i najizazovnijih grana širih

disciplina u ekonomiji. Može se reći da je Adam Smith bio prvi ekonomist razvoja, koji je

svojim djelom Bogatstvo naroda (1776.) započeo prve rasprave o ekonomskom razvoju,

sistematskom proučavanju problema i procesa ekonomskog razvoja u Africi, Aziji i Latinskoj

Americi. Mnogi su oni koji tvrde da ekonomija razvoja nije posebna grana ekonomije kao što

su recimo makroekonomija, ekonomija rada i slično, već smatraju da se radi o klasičnoj

ekonomiji koja poseban naglasak stavlja na proučavanje pojedinih ekonomija u raznim

zemljama poput Afrike, Azije, Latinske Amerike. Ekonomija razvoja ima širi opseg

djelovanja jer se bavi raspodjelom postojećih nedovoljno iskorištenih proizvodnih resursa i

njihovim postupnim održivim razvojem kao što se bavi i ekonomskim, socijalnim te

političkim i institucionalnim mehanizmima. (Todaro, Smith, 2006., str. 7)

Klasična (tradicionalna) ekonomija bavi se učinkovitom raspodjelom nedovoljnih

proizvodnih resursa te optimalnim rastom tih resursa tijekom vremena kako bi se proizvela

veća količina roba i usluga. (Todaro, Smith, 2006., str. 8) Za razliku od klasične, politička

ekonomija proučava društvene i institucionalne procese kojima određene grupe ekonomskih i

6

političkih elita utječu na raspodjelu nedovoljnih proizvodnih resursa i danas i u budućnosti.

Ekonomija razvoja ima mnogo širi opseg djelovanja jer osim što se bavi učinkovitom

raspodjelom postojećih nedovoljno iskorištenih proizvodnih resursa i njihovim postupnim

održivim razvojem, ona se bavi i ekonomskim, socijalnim, političkim i institucionalnim

mehanizmima, bilo javnim ili privatnim, koji su potrebni za donošenje brzih i opsežnih

poboljšanja razine života ljudi u Africi, Aziji, Latinskoj Americi te bivšim socijalističkim

tranzicijskim ekonomijama.

Stoga se ekonomija razvoja razlikuje od tradicionalne ili političke ekonomije te se mora

usmjeriti na one mehanizme koji će omogućiti razvoj najučinkovitijih strategija za postizanje

razvoja ekonomije. Rješavanje problema s ciljem postizanja razvoja mnogo je kompliciranije

jer dolazi do ubrzanog razvoja na svjetskim razinama te je prijeko potrebno razviti ekonomije

manje razvijenih zemalja kako bi se taj razvoj mogao pratiti.

Pojmovi ekonomski rast i razvoj, iako se često koriste kao sinonimi, ne predstavljaju istu

pojavu. Ekonomski rast je povećanje vrijednosti proizvodnje u nekoj društvenoj zajednici u

nekom vremenskom razdoblju, najčešće u godini dana, dok ekonomski razvoj, osim

ekonomskog rasta obuhvaća i složene strukturne promjene kao što su povećanje životnog

standarda, ravnomjerna raspodjela dohotka, zaštitu okoliša. Ekonomski je rast odrednica

ekonomskog razvoja i ključni čimbenik, ali on sam po sebi ne vodi ekonomskom razvoju pa

odtud proizlazi temeljna razlika između tih dvaju pojma. Ekonomski razvoj određene

zajednice (društva) osim povećanja obujma materijalne proizvodnje podrazumijeva i

promjene u gospodarskoj strukturi, što onda utječe i na promjene životnih stilova i kvalitete

života. Sastavni su elementi ekonomskoga razvoja: stanovništvo odnosno ljudski kapital,

prirodni i energetski resursi, kapital i tehnološke promjene ili progres.

Ekonomski razvoj, kako je već navedeno, ima mnogo ciljeva, a kao najvažnije moguće je

izdvojiti četiri: (http://www.slideshare.net/egfred/indicators-of-economic-development-

2908463)

· smanjenje siromaštva

· postizanje ujednačene raspodjele dohotka

· smanjenje nezaposlenosti

· poticanje razvoja ruralnih područja.

7

Smanjenje siromaštva kao mjera ekonomskog razvoja usmjerena je prije svega na to da bi se

omogućilo stanovništvu koje živi u siromašnim područjima dovoljna količina hrane, odjeće i

svega što je potrebno za osiguravanje egzistencijalnog minimuma. Danas je problem

siromaštva sve izraženiji, posebno u slabije razvijenim područjima u Africi gdje je BDP po

glavi stanovnika između 600 i 900 dolara.

Općenito se pod razvojem smatra sposobnost ekonomije jedne zemlje, čija je početna

ekonomska situacija dugo bila više ili manje, statična da generira i održi godišnji rast svog

BDP-a po stopi od 5% do 7% ili više. (Todaro, Smith, 2006., str. 14) Zajednički alternativni

ekonomski indeks razvoja koristi stope razvoja dohotka po glavi stanovnika kako bi se uzeli u

obzir i sposobnost zemlje da širi svoj output brže od stope porasta stanovnika. Razina i stopa

realnog BDP-a po glavi stanovnika koristi se za mjerenje općeg ekonomskog blagostanja

stanovništva kako bi se uvidjelo kolike su realne robe i usluge koje su dostupne prosječnom

građaninu za potrošnju i investicije. Smanjenje siromaštva izravno je povezano s raspodjelom

dohotka jer je ekonomski razvoj u nekim državama smanjio broj siromašnih, dok ih je u

drugim zemljama povećao pa to izravno utječe na raspodjelu dohotka.

Smanjenje nezaposlenosti također je povezano s ekonomskim rastom i razvojem jer, čim se

ekonomija razvija i smanjuje se siromaštvo, automatski se smanjuje nezaposlenost, što dovodi

do ujednačenja u raspodjeli dohotka koji korisnici mogu koristiti za racionalnu potrošnju.

Postizanje i održavanje ekonomskog razvoja važno je za svaku ekonomiju iz više razloga. Tri

su ključne vrijednosti ekonomskoga razvoja, ujedno i krajnje točke razvoja: (Todaro, Smith,

2006., str.19)

· egzistencija

· samopoštovanje

· sloboda.

Egzistencija (ekonomija opstanka) ima osnovni cilj koji mora postići, a to je zadovoljavanje

osnovnih potreba bez kojih bi život jednostavno bio nemoguć. To su osnovne životne potrebe

dovoljne za čovjekovu egzistenciju te uključuju hranu, stan ili kuću, zdravlje. Ako je bilo koja

od ovih funkcija u nedostatku, vlada stanje određene nerazvijenosti. Osnovna je funkcija svih

ekonomskih aktivnosti pružiti što većem broju stanovnika sredstva koja će im pomoći da

prevladaju bespomoćnost i bijedu koja nastaje kao posljedica nedostatka osnovnih

egzistencijalnih stvari. U tom smislu može se zaključiti da bez održivog i kontinuiranog

8

ekonomskog razvoja na individualnoj razini nema mogućnosti da se postigne zadovoljavanje

egzistencijalnih potreba koje se javljaju kao nužnost.

Samopoštovanje je druga komponenta ekonomskog razvoja. Svaki stanovnik neke države i

pojedinac općenito teži nekom osnovnom obliku samopoštovanja, a njegova priroda i oblik

razlikuje se od naroda do naroda te od pojedinca do pojedinca.

Sloboda je treća značajna vrijednost ekonomskog razvoja svake zemlje, a ona uključuje čitav

niz mogućnosti izbora za društvo. Bogatstvo nije prednost što povećava sreću, nego čovjeku

omogućava veći izbor, što dovodi do povećanja ekonomskog rasta.

2.2. Pokazatelji ekonomskoga razvoja

Da bi se uvidio razvoj neke ekonomije, potrebno je uzeti u obzir analizu određenih

pokazatelja kojima je moguće uvidjeti razvoj te ekonomije. Pokazatelji su ekonomskog

razvoja : (http://www.slideshare.net/egfred/indicators-of-economic-development-2908463)

· prirodno izraženi pokazatelji

· ekonomsko - socijalni pokazatelji

· tehnološki pokazatelji

· vrijednosno izraženi pokazatelji.

Prirodno izraženi pokazatelji služe da bi se uvidio razvoj ekonomije po pojedinim

gospodarskim granama i određenim vrstama proizvoda koji se iskazuju po glavi stanovnika.

Ekonomsko - socijalni pokazatelji smatraju se važnim pokazateljima dostignutog stupnja

razvoja određene ekonomije jer izravno i neizravno određuju razinu ostvarene dobiti koja

odražava kvalitetu života i blagostanja u nekoj ekonomiji. Tehnološki pokazatelji upućuju na

dostignuti razvoj tehnike i tehnologije u određenoj ekonomiji, što je danas u vrijeme

globalizacije posebno došlo do izražaja i taj razvoj izravno utječe na razvoj određene

ekonomije. Vrijednosno izraženi pokazatelji govore o dostignutom stupnju razvoja koji se

iskazuju makroekonomskim veličinama koje pokazuju dostignutu razinu ostvarene

proizvodnje mjerljivu u količini proizvedenog outputa.

Pri analizi i interpretaciji pokazatelja ekonomskoga razvoja pokazatelje se najčešće dijeli u

dvije skupine: kvantitativni pokazatelji i složeni pokazatelji. Kvantitativni pokazatelji

9

vrijednosno izražavaju ekonomski razvoj. U tu se skupinu uvrštava nekoliko pokazatelja, a

oni su: (http://www.slideshare.net/egfred/indicators-of-economic-development-2908463)

· BDP per capita

· Očekivano trajanje života

· Stopa pismenosti

· Mjere siromaštva

· Demografski pokazatelji ( urbano stanovništvo, starosna struktura stanovništva,

smrtnost novorođenčadi)

· Pokazatelji bolesti (slučajevi malarije, postotak populacije zaražene HIV-om, slučajevi

tuberkuloze, ...).

Za razliku od kvantitativnih jednostavnih pokazatelja, složeni pokazatelji spajaju nekoliko

kvantitativnih pokazatelja u jedan oblik te omogućuju realniji pogled na razvoj. Najčešće je

korišten HDI pokazatelj, odnosno indeks ljudskoga razvoja (Human Development Index).

Vrijednost indeksa se računa između 0 i 1 uzimajući u obzir najvažnija mjerenja: BDP per

capita, stopu pismenosti odraslih, stopu školskoga upisivanja i očekivanu dob. Prema HDI

indeksu zemlje se razvrstavaju u skupine prema razvijenosti.

U nastavku diplomskoga rada iznesena su osnovna obilježja i ključne značajke Velike

Britanije te su analizirana razvojna obilježja Velike Britanije, kako demografska tako i

makroekonomska.

10

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA VELIKE BRITANIJE

U trećem dijelu rada provedena je analiza razvojnih obilježja Velike Britanije, demografskih i

makroekonomskih, čemu prethodi uvodni dio u kojemu su iznesene osnovne značajke Velike

Britanije i njezin povijesni razvoj.

3.1. Ključna obilježja i povijesni razvoj Velike Britanije

U samome početku poglavlja potrebno je uvesti distinkciju između pojmova Ujedinjenoga

Kraljevstva i Velike Britanije, koji se stalno poistovjećuju, odnosno uzimaju kao sinonimi.

Sljedeći zemljovid donosi razliku između navedenih termina, a objašnjena je u nastavku.

Zemljovid 1. Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlje Ujedinjenoga Kraljevstva i Velika Britanija

Izvor: http://www.velikabritanija.net/2012/12/01/engleska-britanija-uk-infografika/

11

Britansko otočje, kao što zemljovid i prikazuje, pojam je koji obilježava otočje u Zapadnoj

Europi, čiji su najveći otoci Velika Britanija i Irska. Britansko otočje osim Velike Britanije

kao najvećeg otoka i otoka Irske uključuje i više od 6 tisuća manjih otoka od kojih je najveći

Isle of Man. Britansko otočje također uključuje brojne otočiće na sjeveru Škotske, kao što su

Hebridi (unutrašnji i vanjski), te Orkney i Shetland (daleko na sjeveru). I Kanalski otoci na

jugu tradicionalno se smatraju dijelom Britanskoga otočja premda striktno gledano nisu dio

ovoga arhipelaga jer su bliži Francuskoj no Velikoj Britaniji.

( http://www.velikabritanija.net/uk-info/ )

Ujedinjeno Kraljevstvo jest država koja obuhvaća Veliku Britaniju i sjeverni dio irskoga

otoka, Sjevernu Irsku, dok Velika Britanija uz naziv otoka označava i zajednicu triju zemalja,

koje se na tom otoku nalaze, a to su: Engleska, Škotska i Wales.

Velika Britanija jest dakle naziv za najveći otok u Britanskom otočju, koji obuhvaća tri

zemlje. Naziva se “Velikom” kako bi se terminološki razlikovala od druge, “Malene”

Britanije, pokrajine Bretagne u Francuskoj (engl. Brittany).

Povijest Velike Britanije kao otoka moguće je promatrati oko 6.000 godina prije Krista, kada

se Britanija posve odvojila od ostatka europskoga kontinenta. Prvobitni stanovnici Britanije

bili su nomadski lovci, koji su u potrazi za hranom selili s jednog mjesta na drugo. Oko 400.

godine prije Krista ljudi su se počeli naseljavati u selima, obrađivati zemlju i uzgajati

životinje, čineći tako prvo stanovništvo regije. Kompleksnost Britanske povijesti ne vezuje se

samo za brojne povijesne trenutke nego i za međusobnu sukobljenost naroda, Engleza, Škota,

Velšana i Iraca, što je uzrokovalo da se o jednom događaju čuju mnogobrojne verzije.

Britanija, odnosno tada britansko otočje, bila je i pod okupacijom Rimskih snaga kada se radi

obrane Gala od najezde kelta grade prvi gradovi na otoku, kao središta trgovine i regionalne

vlasti, među kojima su Londinium (London) i Aque Sulis (Bath).

Kraljevstvo Velike Britanije utemeljeno je 01.svibnja 1707.godine političkom unijom dviju

monarhija, Engleske kojoj se u danom trenutku već pridružio Wales te Škotske.

(http://www.velikabritanija.net/uk-info/) Tada je prihvaćen Zakon o uniji Škotske i Engleske,

a zajednička država dobila je ime Velika Britanija. Iako je tada javno prvi put objavljen kao

sinonim za državu/uniju, termin Velika Britanija koristio se i ranije, pa se javlja za vladavine

kralja Jakova I. Stuarta, koji je vladao Britanskim otocima. Personalna unija Engleske i

Škotske, tzv. “unija kruna” (Union of the Crowns) postojala je od ožujka 1603.

12

U 18.stoljeću Britaniju je zahvatila industrijalizacija, te urbanizacija stanovništva. Tijekom

20.stoljeća Britanija je prolazila brojne promjene, obilježene pokretima nezavisnosti,

gubljenjem vlasti u većem dijelu Irske te borbom protiv nazadovanja.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske nastalo je ujedinjenjem Velike Britanije i Irske

u jedno kraljevstvo, što se dogodilo 1800.godine. Od stvaranja jedinstvene države Irska je bila

stalno poprište sukoba i nemira, nakon čega je 1922.godine uslijedila podjela otoka, kojom je

formirana Irska slobodna država (Irish Free State). Konačno je 1927.godine ime kraljevstva

promijenjeno zbog odcjepljivanja novostvorene irske države tako da danas ono glasi

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. (http://www.velikabritanija.net/uk-

info/) Ujedinjeno Kraljevstvo članica je Europske unije od 01.siječnja 1973.godine, ali nije

članica eurozone, što je upravo i temelj za provođenje komparativne analize razvojnih

obilježja navedenih gospodarstava, Velike Britanije i eurozone. Prema brojnosti stanovništva

Ujedinjeno je Kraljevstvo treća zemlja u EU. Ukupno je u Ujedinjenom Kraljevstvu prema

popisu iz 2011.godine bilo 62,74 milijuna ljudi, dok je Velika Britanija (Škotska, Engleska i

Wales) brojila 61,36 milijuna stanovnika.

Velika je Britanija po državnom uređenju parlamentarna monarhija, što znači da je Kraljica

nominalni nositelj izvršne vlasti, dok je u stvarnosti to vlada, koja ovisi o većinskoj podršci u

Donjem domu. Donji dom je dio dvodomnoga parlamenta, sastavljenoga od Gornjeg i Donjeg

doma. Donji dom ima 659 članova, po jednoga iz svake izborne jedinice koje biraju na pet

godina na općim izborima po većinskom sustavu. Engleska ima 529 zastupnika, Škotska 72,

Wales 40, a Sjeverna Irska 18 zastupnika. Glavni je zadatak Donjeg doma donošenje zakona i

kontrola Vlade. Kraljica daje mandat za sastavljanje vlade onome tko ima većinu u Donjem

domu. Kraljica također imenuje i ministre, ali na prijedlog predsjednika Vlade. Ujedinjeno je

Kraljevstvo odigralo značajnu povijesnu ulogu u razvoju parlamentarne demokracije i

unapređivanju literature i znanosti.

Velika je Britanija otvoreno tržišno gospodarstvo koje se zalaže za liberalizirani svjetski

trgovinski sustav koji višestruko pogoduje britanskom gospodarstvu. Životni standard i

konkurentnost britanske industrije ovise o mogućnostima slobodne trgovine i investicija.

Gospodarstvo Velike Britanije karakterizira gospodarski rast, sigurnost i stabilnost. Poseban

naglasak usmjeren je na povećano izdanje sredstava za obrazovanje na svim razinama te u

znanost i istraživanje. Britansko se gospodarstvo temelji na privatnom poduzetništvu, koje

13

čini 48,5% proizvodnje i zaposlenosti. U cilju potpore konkurentnosti i ulaganja predstoji

daljnje pojednostavljenje poreznoga sustava kao i rast produktivnosti. (HGD, 2010.)

3.2. Demografska obilježja Velike Britanije

S obzirom na činjenicu da je Velika Britanija od davnina među vodećim zemljama svijeta, a i

danas jedna od najrazvijenijih zemalja, bila je odredište mnogobrojnih useljenika. To je

postupno dovelo do niza etničkih skupina u Velikoj Britaniji. Tako danas strukturu

stanovništva Velike Britanije čine: (https://www.cia.gov/library/publications/the-world-

factbook/geos/uk.html)

· Bijelci (87,2%)

· Crnci (3%)

· Azijati/indijci (2,3%)

· Azijati Pakistanci (1,9%)

· Mješani (2%)

· Ostali (3,7%).

Službeni jezik u Britaniji je engleski, dok se u pojedinim dijelovima zemlje (primjerice

Škotska, Wales...) govori engleski jezik na pripadajućem narječju. Tako se u zemlji susreće

škotski engleski, škotskogalski engleski, velški engleski, irski engleski...

Stanovništvo je u zemlji pretežno kršćansko (59,5%), dok se uz kršćanstvo javlja i

muslimanska vjera, hinduisti, te ostale vjere. U nastavku je prikazana analiza prirodnoga

kretanja stanovništva Velike Britanije. Općenito se pod kretanjem stanovništva

podrazumijeva promjena ukupnog broja stanovnika na određenom području u određenom

vremenskom razdoblju.

(http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%202%20dio.pdf)

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika u Velikoj Britaniji od 2004.-2013.godine (000

osoba)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Broj stanovnika 59.794 60.182 60.620 61.073 61.572 62.042 62.510 63.023 63.495 63.896

verižni indeksi - 100,65 100,73 100,75 100,82 100,76 100,75 100,82 100,75 100,63

Izvor: Eurostat

14

Tablica 1. prikazuje kretanje broja stanovnika Velike Britanije u razdoblju od 2004.godine do

2013.godine. Kretanje je osim brojem stanovnika prikazano i verižnim indeksima. Može se

zaključiti kako se tijekom promatranoga perioda broj stanovnika Velike Britanije povećava u

odnosu na prethodno razdoblje, što označava stalni rast. (Grafikon 1)

Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika u Velikoj Britaniji od 2004.-2013.godine (000

osoba)

Izvor: Eurostat

Broj stanovnika Velike Britanije tijekom cijeloga se promatranoga razdoblja povećava,

međutim, kako je na grafikonu moguće i primijetiti taj rast nije ujednačen ni jednak iz godine

u godinu. Sljedeći grafikon pokazuje kretanje godišnje stope rasta broja stanovnika u Velikoj

Britaniji u promatranom razdoblju.

15

Grafikon 2. Stope rasta broja stanovnika u Velikoj Britaniji u razdoblju od 2004.-

2012.godine (na 000 osoba)

Izvor: Eurostat

Kako se prema kretanju krivulje prikazane Grafikonom 2. može i zaključiti, najveći i

najintenzivniji rast ostvaren je od 2005. do 2006.godine. To potvrđuju i vrijednosti verižnih

indeksa prikazani u tablici 1. prema kojima je broj stanovnika od 2005. do 2006.godine bio

za 0,08 % veći u odnosu na godinu prije. Stope rasta potom su manje, što se vidi i po manjem

nagibu krivulje. Od 2011. do 2012.godine stopa rasta broja stanovnika manja je u odnosu na

prethodno razdoblje, što se prikazuje opadanjem krivulje.

Prirodno kretanje stanovnika prikazuje se natalitetom, mortalitetom i prirodnim prirastom.

Natalitet je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovništva koja, uz ostale iste uvjete,

djeluje na porast stanovništva. Mortalitet ili smrtnost je negativna komponeta prirodnog

kretanja stanovništva. Mortalitet pokazuje broj smrtnih slučajeva koje je stanovništvo imalo

tijekom određenoga vremenskoga razdoblja (najčešće godine dana). Prirodni prirast

predstavlja razliku između nataliteta (pozitivne) i mortaliteta (negativne) komponente.

(http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%202%20dio.pdf) U nastavku je

prikazano kretanje nataliteta, mortaliteta i prirodnoga prirasta u Velikoj Britaniji.

16

Tablica 2. Natalitet, mortalitet i prirodni prirast u Velikoj Britaniji ( 2004.-2012.)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

natalitet 715.996 722.549 748.563 772.245 794.383 790.204 807.271 807.776 812.970

mortalitet 583.082 582.663 572.224 574.687 579.697 559.617 561.666 552.232 569.024

prirodni prirast 132.914 139.886 176.339 197.558 214.686 230.587 245.605 255.544 243.946

Verižni indeks - 105,25 126,06 112,03 108,67 107,41 106,51 104,05 95,46

Izvor: Eurostat

Prema vrijednostima prirodnoga prirasta može se zaključiti kako je tijekom cijeloga

promatranoga razdoblja prirodni prirast pozitivan, odnosno natalitet je veći od mortaliteta.

Također, prema kretanjima indeksa može se zaključiti kako se tijekom cijeloga promatranoga

razdoblja prirodni prirast povećava u odnosu na godinu prije, osim 2012.godine kada je za

4,54 % smanjen u odnosu na prethodnu 2011.godinu. Kretanje prirodnoga prirasta, nataliteta

i mortaliteta prikazano je sljedećim grafikonom.

Grafikon 3. Natalitet, mortalitet i prirodni prirast u Velikoj Britaniji ( 2004.-2012.)

Izvor: Eurostat

Sve do 2011.godine prirodni se prirast povećava, odnosno vidljiv je kontinuirani rast, nakon

čega se 2012.godine smanjuje u odnosu na godinu prije. Takvo je kretanje rezultat većega

rasta mortaliteta nego rasta nataliteta u 2012.godini. Osim prirodnoga kretanja stanovništva

17

postoji i mehaničko kretanje stanovništva, koje također djeluje na broj stanovnika. Mehaničko

kretanje stanovništva podrazumijeva migracije stanovništva. Migracije se odnose na

preseljenje iz jedne administrativne jedinice u drugu i uključuju trajnu promjenu prebivališta,

što podrazumijeva promjenu mjesta boravka od godinu i više dana.

(http://www.geografija.hr/clanci/489/svjetski-dan-migracija )

Migracije se javljaju u dva temeljna oblika: imigracije i emigracije. Emigracije su u slučaju

Velike Britanije sve seobe iz Velike Britanije u druge zemlje, dok su imigracije useljavanja iz

drugih zemalja u Veliku Britaniju. Osim što djeluju na kretanje stanovništva, migracije se

posredno promatraju kao čimbenik djelovanja na razvoj određene zemlje, regije i slično. O

međuovisnosti migracija i razvoja svjedoči sljedeće: „Mobilni dio ljudske populacije

(migracijski kontingent) mehanički mijenja svoj geografski položaj napuštanjem regije

podrijetla i tako proporcionalno svojem demografskom obujmu »odnosi« u imigracijsku

regiju svoj humani potencijal (biološki, strukturalni, kulturni itd.) osiromašujući time regiju

svoga podrijetla u onoj mjeri u kojoj obogaćuje imigracijsku regiju.“ (Lajić, 2007,str. 209.)

Shodno tomu, može se zaključiti kako svako iseljavanje smanjuje bogatstvo države ljudskim

kapitalom, stoga je razumno zašto se toliki napori ulažu u sprečavanje migracija, poput

primjerice „odljeva mozgova“, i slično. U nastavku su prikazane migracije stanovništva

Velike Britanije.

Tablica 3. Prostorno kretanje stanovništva Velike Britanije (2004.-2012.)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Imigracije u V.Britaniju 518.097 496.470 529.008 526.714 590.242 566.514 590.950 566.044 498.040

verižni indeks - 95,83 106,55 99,57 112,06 95,98 104,31 95,79 87,99

Emigraciije iz V.Britanije 310.389 328.408 369.470 317.587 427.207 368.177 339.306 350.703 321.217

verižni indeks - 105,81 112,50 85,96 134,52 86,18 92,16 103,36 91,59

Migracijski saldo 207.708 168.062 159.538 209.127 163.035 198.337 251.644 215.341 176.823

Verižni indeks - 80,91 94,93 131,08 77,96 121,65 126,88 85,57 82,11

Izvor: Eurostat

18

Prema pokazateljima prikazanima u tablici može se zaključiti sljedeće:

· Imigracije u Veliku Britaniju tijekom vremenskoga razdoblja osciliraju. Najmanja je

vrijednost imigracija u promatranom razdoblju zabilježena 2012.godine, kada su

imigracije smanjene za 12,01 % u odnosu na godinu prije.

· Slično imigracijama, i emigracije tijekom promatranoga razdoblja osciliraju oko

srednjih vrijednosti. Najveće je smanjenje broja iseljenika zabilježeno u razdoblju od

2008. do 2009.godine kada je njihov broj smanjen za 48,34 %. To je smanjenje

povezano s gospodarskom krizom, koja je imala učinka na sva gospodarstva, pa tako i

na britansko, zbog čega se gubi stimulacija i poticaj na emigraciju.

· Takve su vrijednosti dovele do stalnoga smanjenja migracijskoga salda, osim 2009. i

2010.godine, kada je migracijski saldo povećavan. Migracijski saldo predstavlja

razliku između broja useljenih u zemlju i iseljenih iz zemlje. Ako je pozitivan,

povećava se broj stanovnika, ako je pak negativan broj stanovnika se smanjuje.

Tijekom cijeloga promatranog razdoblja vrijednost migracijskog salda je pozitivna, što

znači da se znatno veći broj ljudi uselio u Veliku Britaniju nego što se iz nje iselio.

Brojni su čimbenici iz okruženja koji su djelovali na ovakva mehanička kretanja stanovništva,

među kojima je svakako ekonomska razvijenost zemlje, o čemu je više riječi u nastavku

poglavlja. Sljedeći grafikon prikazuje analizirane migracije stanovništva Velike Britanije.

19

Grafikon 4. Migracije stanovništva Velike Britanije (2004.-2012.)

Izvor: Eurostat

Najmanji migracijski saldo zabilježen je 2006.godine. Najveći broj emigranata iz Velike

Britanije zabilježen je 2008.godine, kada je zabilježena najveća vrijednost migracijskoga

salda. Uz rast emigracija 2008.godine se povećao i broj imigracija.

Razdoblje od 2007. do 2008.godine razdoblje je u kojem je zabilježen najveći rast broja

emigranata ali i imigranata, dok je razdoblje od 2011. do 2012.godine razdoblje u kojemu je

zabilježeno najveće smanjenje imigracija u Veliku Britaniju.

Značajno demografsko obilježje stanovništva određene zemlje predstavljaju i njegova dobna i

spolna struktura. Dobno - spolna struktura stanovništva odraz je povijesnog razvoja

stanovništva, a izrazito je važna za daljnji razvoj. Naime, spolna struktura ukazuje na udio

muškaraca odnosno žena, što je značajan čimbenik za daljnji razvoj stanovništva (rađanje), te

za kvalitetu i strukturu radne snage. S druge strane, dobna struktura također djeluje na

strukturu radne snage, ali i na potrebe za školovanje... (Glamuzina, Glamuzina, 1996., 18-19)

Dobno - spolna struktura najčešće se prikazuje dobno - spolnom piramidom. U nastavku je

prikazana dobno - spolna piramida stanovništva Velike Britanije u 2001.godini i 2011.godini.

20

Grafikon 5. Dobno - spolna struktura stanovništva Velike Britanije (2001.godina i

2011.godina) 1

Izvor:

http://s3.amazonaws.com/zanran_storage/www.visionofhumanity.org/ContentPages/2582173

049.pdf#page=15

Grafikon pokazuje usporedbu dobno - spolne strukture stanovništva Velike Britanije u 2001. i

2011.godini. Na strani ženskoga roda, najveći je udio ženske populacije u 2001.godini u

starosti 30-39 godina. Za razliku od toga, 2011.godine je najveći udio žena u ukupnoj

populaciji bio u rasponu starosti 40-49 godina. Slična su kretanja i u muškoj populaciji, gdje

je jednako tako najveći udio muške populacije u 2001.godini bio starosti 30-39 godina, dok se

u 2011.godini taj prag pomiče, te većina muške populacije čini skupinu starosne dobi 40-49

godina. U nastavku je prikazana tablično i grafički dobno - spolna struktura stanovništva

Velike Britanije u 2013.godini.

1 Female ( Žene ), Male ( Muškarci )

21

Tablica 4. Dobno - spolna struktura stanovništva Velike Britanije 2013.godine

(procijenjeni podaci)

Udio Muškarci Žene Ukupno

0-14 17,30% 5.660.891 5.380.448 11.041.339

15-24 12,70% 4.116.859 3.945.146 8.062.005

25-54 41,10% 13.299.731 12.843.937 26.143.668

55-64 11,60% 3.621.110 3.702.717 7.323.827

65 i više 17,30% 4.990.024 6.182.114 11.172.138

UKUPNO 100,00& 31.688.615 32.054.362 63.742.977

Izvor: https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html

Najveći udio stanovništva u 2013.godini nalazi se u dobnoj skupini 25-54 godine, 41,10% od

ukupnoga stanovništva, od čega većinu čine muškarci. Jednak je udio radno neaktivnoga

stanovništva, odnosno stanovništva u dobi od 0-14 godina i starijega od 65 godina, a iznosi

17,3%. Stoga se može zaključiti kako je 34,6 % stanovništva radno neaktivno, što je više od

trećine ukupnoga stanovništva.

Grafikon 6. Dobno - spolna struktura stanovništva Velike Britanije (2013.godina)

Izvor: https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html

22

Grafikon pokazuje vrijednosti prikazane u tablici 4. Najveći je udio muške populacije u

Velikoj Britaniji u dobi 45-49 godina, a u istoj se dobnoj skupini nalazi i najveći broj žena.

Najmanje je stanovnika, i muškaraca i žena, u dobnim skupinama od 90 godina na više, s time

da se može zaključiti kako su žene u Velikoj Britaniji dugovječnije, s obzirom na to da je veći

udio žena u starosnoj skupini od 90 godina naviše.

Provedenom analizom demografskih obilježja stanovništva Velike Britanije, može se

zaključiti kako se broj stanovnika u zemlji kontinuirano povećava zahvaljujući prirodnom i

mehaničkom kretanju stanovništva. Stope prirodnoga priraštaja ali i mehaničkoga kretanja

stanovništva u posljednjih su nekoliko godina usporene. Dobno - spolna struktura

stanovništva promijenila se unatrag deset i više godina, temeljem čega se zaključuje kako

stanovništv Velike Britanije stari. Također, i dalje je muška populacija u nadmoći. Ovakvo

kretanje demografskih pokazatelja ukazuje na razvoj društva, odnosno na pozitivne

performanse razvoja u zemlji, što se opravdava nizom čimbenika, među kojima su i povoljno

makroekonomsko okruženje koje stimulira stvaranje i održavanje povoljnih uvjeta u

životnom, društvenom i gospodarskom okruženju.

3.3. Makroekonomska obilježja Velike Britanije

Kako ekonomski razvoj određene zemlje ne počiva samo na društvenoj komponenti, u

nastavku rada analizirat će se makroekonomski pokazatelji Velike Britanije. U najvažnije

pokazatelje ekonomskoga razvoja ubrajaju se kretanje BDP-a, struktura BNP-a prema

sektorima djelatnosti, kretanje zaposlenosti/nezaposlenosti, broj siromašnih i socijalno

isključenih te HDI indeks. U nastavku su analizirani pokazatelji za Veliku Britaniju.

Tablica 5. BDP, stope rasta BDP-a i verižni indeksi za Veliku Britaniju (2004.-2013.)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

BDP

(milijunima

EUR)

1.787.

298,5

1.867.

129,3

1.979.

497,7

2.086.

519,9

1.836.

125,5

1.590.

858,0

1.731.

809,0

1.770.

909,6

1.932.

701,9

1.908.

540,4

Verižni indeksi - 104,47 106,02 105,41 88,00 86,64 108,86 102,26 109,14 98,75

Stopa rasta

BDP-a 4,4 1,2 3,2 1,9 -11,3 -8,6 7,1 1,1 8,9 -2,8

Izvor: Eurostat

23

Tablica pokazuje kretanje BDP-a i stopa rasta BDP-a u razdoblju od 2004. do 2013.godine.

Prema vrijednostima indeksa prikazanih u tablici može se zaključiti o kretanju BDP-a. BDP

Velike Britanije se tijekom promatranog razdoblja povećava, osim 2008. i 2009.godine kada

je smanjen, a što je posljedica gospodarske krize, odnosno usporavanja ekonomske aktivnosti.

Godine 2013. BDP je također smanjen u odnosu na godinu prije, za 1,25 %, što nije značajno

smanjenje. Potrebno je naglasiti kako se razina BDP-a već u 2012.godini vratila na razine

kakve se bilježe u pretkriznom razdoblju. O kretanju BDP-a bolje svjedoči stopa rasta BDP-a

prema kojoj se može zaključiti kako je u 2008. i 2009.godini BDP smanjen, odnosno stopa je

negativna, što se ponovilo i u 2013.godini. Kretanje stope rasta BDP-a prikazano je sljedećim

grafikonom.

Grafikon 7. Stopa rasta BDP-a u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u %

Izvor: Eurostat

Najveće smanjenje stope rasta BDP-a javlja se u razdoblju od 2007. do 2008.godine, kada je

stopa negativna i iznosi -11, 3%. Blagi je oporavak BDP-a uslijedio već 2009.godine, ali su

stope i dalje negativne. U razdoblju od 2009. do 2010.godine stope rasta vraćaju se u

pozitivne vrijednosti, što označava oporavak gospodarstva.

Velika Britanija jedna je od zemalja koja se među prvima oporavila od gospodarske krize,

bilježeći pozitivne pokazatelje u gospodarstvu. Međutim, brzi oporavak od krize uslijedio je

ponovljenom recesijom u 2012.godini. Smatra se kako je navedena recesija izazvana

nestabilnostima u vanjskom razvoju. Tako se u analizu ostvarenoga BDP-a u 2012.godini

utvrđuje kako je potrošnja stanovništva i državna potrošnja najviše doprinijela ostvarenom

24

BDP-u, dok je najveće smanjenje ostvareno zbog smanjenja u trgovini i investicijama. Naime,

Velika je Britanija zemlja koja najveći dio svojega izvoza plasira na tržište EU te većih

zemalja koje nisu u sastavu EU-a. Stoga se smanjenje izvoza obrazlaže nepovoljnim

kretanjima na ključnim izvoznim tržištima. Jednako tako, u pogledu investicija, Velika

Britanija velik dio svojega rasta pa i razvoja temelji na stranim direktnim investicijama. Kako

se smanjuje sklonost investiranju u europskim zemljama smanjuje se i vrijednost pristiglih

investicija. Isto tako nepovoljna kretanja u gospodarstvu destimuliraju investitore da ulažu u

zemlju. ( Goodwin, 2013.) Jedan od vjerodostojnijih pokazatelja koji o tome svjedoče je BDP

i stopa rasta BDP-a, te BDP po stanovniku prikazan u nastavku rada.

Tablica 6. BDP p/c i verižni indeksi u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u eurima

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

BDP p/c 29.900 31.000 32.700 34.200 29.900 25.700 27.800 28.200 30.300 29.800

Verižni indeks - 103,68 105,48 104,59 87,43 85,95 108,17 101,44 107,45 98,35

Izvor: Eurostat

U 2008., 2009. i 2013.godini zabilježeno je smanjenje BDP p/c u Velikoj Britaniji. To je

rezultat, kako je već prije spomenuto krize iz 2008.godine te recesije koja je gospodarstvo

zahvatila 2013.godine. Kretanje BDP p/c prikazano je sljedećim grafikonom.

Grafikon 8. Kretanje BDP p/c u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u eurima

Izvor: Eurostat

25

Prema grafikonu može se zaključiti kako je BDP p/c do 2007.godine rastao nakon čega se

smanjuje sve do 2009.godine, kada se ponovno počinje oporavljati. U 2012.godini se BDP p/c

povećao ali nije dosegao vrijednosti ostvarene prije krize. BDP p/c je u 2013.godini nanovo

smanjen te ima tendenciju daljnjega smanjenja, što se smatra posljedicama nepovoljnih

gospodarskih uvjeta i nestabilnosti u ključnim povezanim gospodarstvima.

Jedan od značajnijih pokazatelja razvijenosti gospodarstva je struktura bruto nacionalnoga

proizvoda prema sektorima djelatnosti, što je prikazano u sljedećoj tablici.

Tablica 7. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u BNP-u Velike Britanije

(2005.-2012.) izraženo u %

2005 2007 2010 2012

Udio primarnoga sektora u BNP 0,5 0,7 0,9 0,7

Udio sekundarnoga sektora u BNP 23,7 23,4 22,1 21,1

Udio tercijarnog sektora u BNP 75,8 75,7 77,1 78,2

Izvor: http://www.nationmaster.com/country-info/stats/Economy/GDP/Composition-by-sector

Najveći udio britanskoga BNP-a ostvaruje se već duži niz godina u sektoru tercijarnih

djelatnosti, odnosno uslužnom sektoru. Tako je u 2012.godini 78,2% ukupnoga BNP-a

ostvareno u sektoru tercijarnih djelatnosti. Jedna od vodećih komparativnih prednosti Velike

Britanije je izvoz usluga i nekih visoko tehnoloških i visoko vrijednih dobara. (Booth,

Howart, 2012.,str. 15) Svega je manje od 1% od ukupnoga BNP-a ostvareno u primarnim

djelatnostima (poljoprivreda i slične djelatnosti). Ostatak BNP-a čine sekundarne djelatnosti.

U nastavku je grafički prikazana struktura BNP-a prema sektorima djelatnosti u 2005. i

2012.godini.

26

Grafikon 9. Usporedba strukture BNP-a Velike Britanije u 2005. i 2012.godini

Izvor: http://www.nationmaster.com/country-info/stats/Economy/GDP/Composition-by-sector

U periodu od 2005. do 2012.godine povećava se udio tercijarnih djelatnosti u ukupnom BNP-

u. To je povećanje prvenstveno rezultat smanjenja udjela sekundarnih djelatnosti u BNP-u,

koji je smanjen sa 23,7 % u 2005.godini na 21,1% u 2012.godini. Udio primarnih djelatnosti

se u BNP-u tijekom promatranog perioda povećao za neznatnih 0,2 postotna poena.

Ovakva struktura BNP-a svjedoči u korist visoko razvijenoga društva u Velikoj Britaniji.

Naime najveći dio djelatnosti koje doprinose stvaranju britanskoga BNP-a dolazi iz

tercijarnoga odnosno uslužnoga sektora, dok ostalo čine industrijska proizvodnja alkoholnih

pića i duhana.

Osim bruto domaćega proizvoda i s njime povezanih pokazatelja, vjerodostojan pokazatelj

koji se koristi u ocjeni razvoja zemalja jest kretanje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti.

27

Zaposlenost odnosno nezaposlenost stanje je koje se mjeri stopama zaposlenosti odnosno

nezaposlenosti, a pokazuje koliki je dio radno sposobnoga stanovništva aktivan, odnosno

koliko radno sposobnoga stanovništva nije aktivno. U nastavku su prikazane stope

nezaposlenosti i zaposlenosti za Veliku Britaniju.

Tablica 8. Stopa zaposlenosti i stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji (2004.-2013.)

izraženo u %

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Stopa zaposlenosti 71,7 71,7 71,6 71,5 71,5 69,9 69,5 69,5 70,1 70,8

Stopa nezaposlenosti 4,7 4,8 5,4 5,3 5,6 7,6 7,8 8,0 7,9 7,5

Izvor: Eurostat

Stopa zaposlenosti u Velikoj Britaniji tijekom promatranoga razdoblja oscilira, odnosno

smanjuje se tijekom kriznoga i postkriznoga razdoblja (2009. do 2011.godine), nakon čega se

ponovno povećava. Tijekom 2013.godine stope zaposlenosti nisu dostigle razine ostvarene u

2004.godini. Velika je Britanija među zemljama koje imaju najveće stope zaposlenosti, što je

povoljno i ukazuje na visok stupanj razvijenosti tržišta rada. Stopa nezaposlenosti prikazana je

u nastavku rada. (Grafikon 10)

Grafikon 10. Kretanje stope nezaposlenosti u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u

%

Izvor: Eurostat

28

Stopa nezaposlenosti s vremenom se pretežito povećava, odnosno od vrijednosti 4,7%

ostvarenoga u 2004.godini, što je manje nego prirodna stopa nezaposlenosti, povećava se do

7,5% što je ostvareno 2013.godine. Tijekom promatranoga razdoblja najveća je stopa

nezaposlenosti ostvarena 2011.godine, nakon čega se smanjuje do današnjih razina. O

povoljnim vrijednostima stope nezaposlenosti dovoljno kazuje činjenica da je stopa

nezaposlenosti u Hrvatskoj dosegnula razmjere od preko 20%. U skladu s time može se

zaključiti kako je Velika Britanija razvijena zemlja s relativno malim brojem nezaposlenih.

Čak i u vrijeme velike krize stope nezaposlenosti nisu se značajnije povećavale, odnosno

unatoč jenjavanju gospodarske aktivnosti i dalje se osiguravalo radno mjesto velikom broju

radnika.

Uz kretanje stopa zaposlenosti i nezaposlenosti, za detaljnu ocjenu razvijenosti zemlje,

potrebno je analizirati i kretanje broja siromašnih ljudi kao i ljudi koji žive na rubu

siromaštva. S obzirom da je Velika Britanija jedna od članica EU od samih početaka,

podložna je primjenjivanju strategije Europa 2020, koja između ostaloga promovira i

uključivi rast, odnosno socijalno uključivanje, smanjivanje siromaštva i jednake mogućnosti

za sve. Jedan od pet ciljeva strategije jest: „barem 20 milijuna ljudi manje živi u siromaštvu ili

u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti“. (http://ec.europa.eu/europe2020/europe-

2020-in-a-nutshell/targets/index_hr.htm) O kretanju broja ljudi koji žive na rubu siromaštva i

socijalne isključenosti više govori sljedeća tablica.

Tablica 9. Udio ljudi koji žive na granici siromaštva i socijalne isključenosti u Velikoj

Britaniji (2005.-2012.) izraženo u %

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Udio ljudi koji žive na granici siromaštva i socijalne isključenosti

24,8 23,7 22,6 23,2 22,0 23,2 22,7 24,1

Izvor: Eurostat

Tijekom promatranoga razdoblja smanjuje se udio ljudi koji žive na granici siromaštva i

socijalne isključenosti u Velikoj Britaniji. Tako je s 24,8% taj pokazatelj smanjen na čak 22%

u 2009.godini, dok je konačna vrijednost od 24,1% ostvarena 2012.godine. Velika Britanija

dakle intenzivno radi na smanjenju broja siromašnih i socijalno isključenih, ostvarujući na taj

način postavljene europske ciljeve.

29

Jedan od najčešće korištenih pokazatelja razvijenosti je HDI indeks. Navedeni indeks je

indeks ljudskoga razvoja. HDI indeks svakoj državi daje bodove u rasponu od 0.001 do 1.0

temeljene na očekivanoj životnoj dobi, obrazovanju i dohotku, a na temelju bodova rangiraju

se države. Prema UN-u države sa HDI-om većim od 0,8 smatraju se razvijenima.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/HDI) U nastavku je prikazan HDI indeks Velike Britanije.

Tablica 10. HDI indeks Velike Britanije (2005.-2012.)

2005 2007 2010 2011 2012

prosječni godišnji rast od 2000-2012

HDI indeks 0,865 0,867 0,874 0,875 0,875 0,33

Izvor: http://hdr.undp.org/sites/default/files/reports/14/hdr2013_en_complete.pdf

Tablica pokazuje kretanje HDI indeksa za Veliku Britaniju od 2005. do 2012.godine. Uzme li

se u obzir da je krajnja vrijednost 0,8 odnosno da se za svaku vrijednost iznad 0,8 država

smatra razvijenom, može se zaključiti kako je Britanija tijekom cijeloga razdoblja u skupini

visoko razvijenih zemalja. Prosječno je godišnji HDI indeks za Britaniju rastao za 0,33

postotna poena. Struktura HDI indeksa za Veliku Britaniju u 2012.godini dana je u nastavku.

Slika 2.Komponente HDI indeksa Velike Britanije za 2012.godinu

0,875

0,951

0,828

0,854

0,76

0,78

0,8

0,82

0,84

0,86

0,88

0,9

0,92

0,94

0,96

0,98

HDI Zdravlje Obrazovanje Dohodak

Izvor: http://hdr.undp.org/sites/default/files/reports/14/hdr2013_en_complete.pdf

30

HDI indeks Velike Britanije za 2012.godinu iznosio je 0,875, temeljem čega je Velika

Britanija svrstana u skupinu zemalja s visokom razvijenošću ljudskih potencijala, odnosno

nalazi se na 26.mjestu. Može se zaključiti, prema prikazanoj strukturi HDI indeksa, kako je

najbolji element pokazatelja ostvaren u dimenziji zdravlja, potom u dimenziji dohotka, dok se

u dimenziji obrazovanja ostvaruje nešto manje povoljan pokazatelj. Pokazatelj zdravlja i

očekivane životne dobi pri rođenju u Velikoj Britaniji iznosi 0,951, pokazatelj obrazovanja

koji obuhvaća prosječno razdoblje školovanja i očekivani broj završenih godina novoupisanih

učenika u osnovne škole iznosi 0,828, dok je pokazatelj dohotka odnosno standarda života

iznosio 0,854.

Na temelju provedene analize makroekonomskih pokazatelja Velike Britanije može se

zaključiti kako zemlja ne ostvaruje ekonomski rast tijekom cijeloga promatranoga razdoblja, s

obzirom na to da sam BDP, kao i stope njegova rasta, osciliraju. Struktura ostvarenoga

domaćega proizvoda prema sektorima djelatnosti ukazuje na visoku razvijenost gospodarstva,

odnosno na orijentaciju prema uslužnim i visokotehnološkim djelatnostima koje su ujedno i

konkurentska prednost zemlje. Prema kretanju zaposlenosti/ nezaposlenosti može se zaključiti

kako je tržište rada visoko razvijeno i da osigurava mogućnost zapošljavanja, na što ukazuje

niska stopa nezaposlenosti, iako je dosegla razmjere nezapaćene u posljednjih 17 godina. Broj

siromašnih se smanjuje, iako ga u posljednjih nekoliko godina prati trend neznatnoga

povećanja. Zaključno sam HDI pokazatelj svrstava zemlju u skupinu visoko razvijenih

zemalja. HDI pokazatelj se nije povećao od 2011.godine, što se povezuje s nepovoljnim

kretanjem promatranih pokazatelja, a navedeno je rezultat nestabilnosti gospodarstva

proizašlih iz nestabilnosti povezanih zemalja, smanjenoga izvoza, smanjenoga priljeva

investicija te rastuće državne potrošnje, samim time i deficita.

U nastavku rada analizirat će se razvojna obilježja zemalja eurozone te će se usporediti sa

razvojnim obilježjima Velike Britanije. Velika Britanija, iako osnivačica Europske unije, nije

kao i ostale zemlje osnivačice pristupila eurozoni, odnosno nije prihvatila euro kao nacionalnu

valutu. Upravo stoga se danas često uspoređuje britansko gospodarstvo i gospodarstvo

zemalja eurozone, to jest razlike u njihovoj razvijenosti.

31

4. RAZVOJNA OBILJEŽJA ZEMALJA EUROZONE

Velika Britanija članica je Europske unije, ali ne i eurozone. S obzirom na to da se pitanje

ulaska Velike Britanije u eurozonu, provlači kao jedno od najintrigantnijih pitanja vezanih za

europske integracije, zanimljivo je analizirati i međusobno usporediti razvojna obilježja

navedenih zemalja, odnosno Velike Britanije i zemalja eurozone. U ovome je dijelu rada

stoga pojašnjen sam pojam eurozone, njegov značaj te povijesni razvoj, a uz to su analizirana

demografska i makroekonomska obilježja zemalja eurozone.

4.1. Pojam zemalja eurozone, njihove značajke i povijesni razvoj

Ljudi često miješaju pojmove Europske unije i eurozone misleći kako su to isti pojmovi, što

nije slučaj. Eurozona je naziv za grupu država članica EU-a koje su kao domaću uvele

jedinstvenu europsku valutu – euro.

(http://www.dei.gov.ba/dokumenti/default.aspx?id=4603&langTag=bs-BA) Pojam eurozone

vezuje se dakle za vrhunac europske ekonomske i monetarne integracije. Vrhunac te

integracije predstavlja ekonomska i monetarna unija, odnosno ulazak na europsko unutarnje

tržište. Naime, sve zemlje koje postaju članice EU-a, postaju podložne određenim pravilima

koja se odnose na zadovoljavanje kriterija potrebnih za ulazak u europsku monetarnu uniju,

EMU, tj. za uvođenje jedinstvene europske valute (Eura).

Ideja o stvaranju EMU-a stara je koliko i ideja o stvaranju EU-a, ali je njezina realizacija bila

sporija. Prva faza stvaranja EMU-a (1990.-1993.) uključivala je ukidanje svih ograničenja

koja su se odnosila na kruženje kapitala među zemljama članicama. U toj fazi došlo je do

koordinacije ekonomskih politika članica te intenziviranju suradnje središnjih banaka.

Koncem 1991.godine definirani su kriteriji iz Maastrichta, takozvani kriteriji konvergencije,

koje zemlje članice moraju zadovoljiti da bi pristupile EMU-u. Ti su kriteriji slijedeći:

(http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C23/)

· Valute moraju ostati unutar granica koje je postavio ERM najmanje dvije godine.

· Dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od dva posto veće od onih u trima

zemljama članicama s najboljim gospodarskim rezultatima.

32

· Inflacija mora biti ispod referentne vrijednosti (u roku od tri godine cijene ne smiju

biti više od 1,5 posto od države s najboljim rezultatom).

· Dug vlade mora biti manji od 60 posto od BDP-a (ili se kretati ka ovom cilju).

· Deficit proračuna mora biti manji od 3 posto.

Druga faza počinje 1994.godine i traje do 1998.godine, a početak je obilježilo osnivanje

važne financijske institucije, Europskog monetarnog instituta (EMI). Navedena je institucija

prethodnik ECB-a, odnosno Europske središnje banke, a svrha mu je bila jačanje suradnje

središnjih banaka radi osiguravanja stabilnosti cijena i jačanja koordinacije monetarnih

politika. U toj fazi potrebno je bilo ojačati konvergenciju ekonomskih politika i monetarnih

politika članica. Tijekom druge faze odlučeno je da će treća faza, ujedno i uspostavljanje

EMU-a početi 1999.godine te se odlučivalo o zakonskom okviru konverzije nacionalnih

valuta u euro te odabiru dizajna novčanica i kovanica eura. U ovom je razdoblju usvojen

(1997.godine) i Pakt o stabilnosti i rastu, kojemu je cilj zadržavanje fiskalne discipline i

nakon ispunjenja uvjeta odnosno samoga ulaska u EMU. U ovoj je fazi odabrano 11 zemalja

koje će biti članice EMU-a, odnosno članice eurozone, a to su: Belgija, Njemačka,

Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska.

Treća faza podrazumijeva početak rada ECB-a, uvođenje eura prvo kao sredstvo plaćanja u

bezgotovinskim transakcijama (1999.godine), a potom i u platnom prometu (2002.godine).

Tijekom ove faze, odnosno prilikom uvođenja eura, tečajevi nacionalnih valuta prema euru

fiksirani su. Od 1. siječnja 2002. godine euro se uvodi u gotovinski promet, a ECB u suradnji

sa središnjim bankama zemalja članica dogovara tehničke detalje u svezi zamjene te definira

razdoblje dvojne cirkulacije eura i nacionalnih valuta. 2001. godine. Prethodno navedenim

jedanaest zemalja članica monetarne unije pridružuje se i dvanaesta Grčka, zatim 2007.

godine eurozoni se pridružuje i Slovenija (prva od deset novih zemalja članica koje su

pristupile Europskoj uniji 2004. godine), 2008. godine euro uvode Cipar i Malta, dok 1.

siječnja 2009.godine dio eurozone postaje Slovačka. Euro do danas nisu uvele tri stare države

članice: Velika Britanija i Danska koje koriste option-out klauzulu, tj. pravo izuzeća, te

Švedska koja je na referendumu 2003. godine odbila uvođenje eura kao zajedničke valute.

Danas su zemlje eurozone sljedeće: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska,

Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Malta, Portugal, Slovačka,

Slovenija, Španjolska.

33

Ono što danas obilježava eurozonu, uz jedinstvenu valutu euro i zajedničku monetarnu

politiku, zasigurno je i zajednička kriza, koja ugrožava stabilnost i egzistenciju eurozone, te

stavlja pod povećalo svrhu i učinak uvođenja EMU-a. Naime, kada se činilo da se europsko

gospodarstvo oporavlja od gospodarske krize (2008. i 2009.godine), ponovno je zapalo u

krizu, izazvanu prvenstveno problemima inozemnoga duga. Kriza najviše prijeti

najrazvijenijim zemljama, onima koje su prve i ušle u eurozonu, odnosno osnovale EU. Dok

se kriza iz 2008.godine povezuje sa insolventnosti i rizikom financiranja, nova se kriza

adresira na vladajuće strukture pojedinih zemalja, koje očigledno nisu u stanju efikasno

upravljati javnim dugom. Ozbiljnost problema potaknula je suradnju svih zemalja G-20 u cilju

suzbijanja aktualne krize. (Massa, Keane, Kennan, 2011., 1-3) Uzroci ove krize i dalje se

traže, dok se nizom mjera fiskalne konsolidacije pokušavaju stabilizirati krizom inozemnog

duga pogođena gospodarstva. S obzirom na to da eurozonu obilježavaju nepovoljni

financijski pokazatelji, njezin je razvoj potrebno analizirati kroz demografske i

makroekonomske pokazatelje što je prikazano u nastavku poglavlja.

4.2. Demografska obilježja zemalja eurozone

Demografska se obilježja odnose na stanovništvo, odnosno na kretanje stanovništva te

njegovu strukturu. Kako je prilikom analize demografskih obilježja Velike Britanije i rečeno,

kretanje stanovništva može biti prirodno i mehaničko. U nastavku je prikazano ukupno

kretanje stanovništva zemalja eurozone u promatranom razdoblju.

Tablica 11. Kretanje broja stanovnika u eurozoni (2004.-2013.) u tisućama osoba

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

EUROZONA 18 323.012 324.890 326.503 328.062 330.016 331.403 332.212 333.079 333.861 334.611

Verižni indeks - 100,58 100,50 100,48 100,60 100,42 100,24 100,26 100,23 100,22

EUROZONA 17 320.736 322.640 324.275 325.854 327.824 329.240 330.092 331.004 331.816 332.587

EUROZONA 16 319.370 321.281 322.924 324.511 326.486 327.904 328.759 329.674 330.491 331.267

Izvor: Eurostat

Tablica pokazuje kretanje broja stanovnika eurozone i to eurozone 16 zemalja, eurozone 17

zemalja i današnje eurozone. Prema kretanju verižnoga indeksa može se zaključiti kako se

34

tijekom cijeloga promatranoga razdoblja broj stanovnika u zemljama eurozone povećava. U

nastavku je prikazano kretanje stanovništva u zemljama eurozone od 2004.-2013.godine.

Tablica 12. Kretanje broja stanovnika u zemljama eurozone (2004.-2013.) u tisućama

osoba

2004 2006 2008 2010 2012 2013 Indeks 2013/2004

BELGIJA 10.396 10.511 10.667 10.840 11.095 11.162 107,37

NJEMAČKA 82.532 82.438 82.218 81.802 81.844 82.021 99,38

ESTONIJA 1.366 1.351 1.338 1.333 1.325 1.320 96,63

IRSKA 4.029 4.208 4.458 4.549 4.583 4.591 113,95

GRČKA 11.038 11.112 11.182 11.184 11.123 11.063 100,23

ŠPANJOLSKA 42.547 44.010 45.669 46.487 46.818 46.728 109,83

FRANCUSKA 62.292 63.230 64.007 64.659 65.288 65.579 105,28

ITALIJA 57.496 58.064 58.653 59.190 59.394 59.685 103,81

CIPAR 723 744 776 819 862 866 119,78

LATVIJA 2.277 2.228 2.192 2.121 2.045 2.024 88,89

LUKSEMBURG 455 469 484 502 525 537 118,02

MALTA 400 405 408 414 418 421 105,25

NIZOZEMSKA 16.258 16.334 16.405 16.575 16.730 16.780 103,21

AUSTRIJA 8.143 8.254 8.319 8.375 8.408 8.452 103,79

PORTUGAL 10.473 10.512 10.553 10.573 10.542 10.487 100,13

SLOVENIJA 1.996 2.003 2.010 2.047 2.055 2.059 103,16

SLOVAČKA 5.372 5.373 5.376 5.390 5.404 5.411 100,73

FINSKA 5.220 5.256 5.300 5.351 5.401 5.427 103,97

Izvor: Eurostat

Najveći broj stanovnika u eurozoni tijekom cijeloga promatranoga razdoblja ima Njemačka, u

kojoj broj stanovnika oscilira ne mijenjajući se značajno. Uz Njemačku veliki je broj

stanovnika eurozone u Francuskoj te Španjolskoj i Italiji. Najmanje je stanovnika

tradicionalno na Cipru, te je moguće zaključiti kako se broj stanovnika u toj zemlji tijekom

promatranog razdoblja povećava. Posljednji stupac prikazuje indeks broja stanovnika u

2013.godini u odnosu na broj stanovnika u 2004.godini. Može se zaključiti kako je u

Njemačkoj, Estoniji i Latviji broj stanovnika u 2013.godini smanjen u odnosu na broj

stanovnika u 2004.godini. Najveće smanjenje broja stanovnika u 2013.godini zabilježeno je u

Latviji, gdje je broj stanovnika u 2013.godini smanjen za 10,11 postotnih poena u odnosu na

broj stanovnika u 2004.godini. Broj stanovnika se najviše povećao u 2013.godini u odnosu na

broj stanovnika u 2004.godini na Cipru (19,78 postotnih poena), Luksemburgu (18,02

postotnih poena) te u Irskoj (13,95 postotnih poena).

35

Struktura stanovništva eurozone prema zemljama rezidentnosti prikazana je u nastavku.

Grafikon 11. Udio stanovništva zemalja eurozone u ukupnom stanovništvu eurozone

(2013.godina) izraženo u %

Izvor: Eurostat

Najveći udio u ukupnom broju stanovnika eurozone ima Njemačka, u kojoj boravi 24,51%

stanovništva eurozone. U Francuskoj živi 19,60% stanovnika eurozone, dok je u Italiji

17,84% ukupnog stanovništva eurozone. Na Cipru živi najmanje stanovnika, svega 0,26%, u

Estoniji 0,39%, a u Latviji 0,60% stanovnika eurozone. Kretanje stanovništva

najjednostavnije i najpreciznije opisuje se stopom rasta stanovništva koja je prikazana u

nastavku.

36

Grafikon 12. Stopa rasta stanovništva u zemljama eurozone (2004-2012.) izraženo u %

Izvor: Eurostat

Stopa rasta stanovništva eurozone smanjuje se s vremenom, te je od vrijednosti 1,2%

godišnjeg rasta u 2004.godini smanjena na 0,3% godišnjeg rasta u 2012.godini. Manje stope

rasta stanovništva u eurozoni javljaju se od 2008.godine. Kretanje stanovništva izazvano je

prirodnim kretanjem stanovništva i mehaničkim kretanjem stanovništva ili migracijama. U

nastavku je prikazano prirodno kretanje stanovništva, odnosno natalitet, mortalitet i prirodni

prirast.

Tablica 13. Natalitet, mortalitet i prirodni prirast stanovništva zemalja eurozone (2004.-

2012.) izraženo u tisućama

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Natalitet 3.370 3.360 3.394 3.418 3.493 3.435 3.442 3.364 3.320

Mortalitet 2.981 3.059 3.005 3.047 3.092 3.115 3.120 3.113 3.217

Prirodni prirast 389 302 389 371 400 320 322 250 103

Izvor: Eurostat

Prirodni je prirast tijekom cijeloga promatranoga razdoblja pozitivan, što znači da je natalitet

veći od mortaliteta. Iako je natalitet veći, rast mortaliteta s vremenom izaziva smanjenje

prirodnoga prirasta, odnosno manje povećanje broja stanovnika izazvano prirodnim kretanjem

stanovnika. U nastavku je kretanje prirodnoga prirasta i njegovih sastavnih elemenata

prikazano grafički.

37

Grafikon 13. Prirodno kretanje stanovništva u zemljama eurozone (2004.-2013.)

Izvor: Eurostat

Grafikon pokazuje prirodno kretanje stanovništva u zemljama eurozone. Vidljivo je iz

grafikona da se tijekom promatranoga razdoblja prirodni prirast stanovništva u zemljama

eurozone smanjuje te je u 2012.godini zabilježen najmanji prirodni prirast u povijesti.

Osim prirodnog kretanja stanovništva, broj stanovnika u zemljama eurozone ovisi i o

promjenama broja stanovnika uzrokovanim mehaničkim kretanjem stanovništva. U nastavku

je prikazana tablica kretanja broja stanovnika iz eurozone / u eurozonu te migracijski saldo u

razdoblju od 2004.-2012.godine.

Tablica 11. Migracije u eurozoni (2004.-2012.)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

imigracije u Eurozonu 2.460.809 2.336.017 2.714.751 3.121.003 2.730.163 1.868.051 2.165.832 2.218.228 1.637.676

Emigracije iz Eurozone 1.153.896 1.111.321 1.425.994 1.534.441 1.761.611 1.345.994 1.534.643 1.582.041 1.468.207

Migracijski saldo 1.306.913 1.224.696 1.288.757 1.586.562 968.552 522.057 631.189 636.187 169.469

Verižni indeks - 93,71 105,23 123,11 61,05 53,90 120,90 100,79 26,64

Izvor: Eurostat

Prema kretanju verižnoga indeksa može se ocijeniti mehaničko kretanje stanovništva u

zemljama eurozone. Tijekom promatranoga razdoblja migracijski saldo je pozitivan, što znači

da su tijekom cijeloga promatranoga razdoblja imigracije odnosno broj imigranata veće od

emigracija odnosno od broja emigranata. Kretanje imigracija i emigracija dovelo je do

38

promjena u migracijskom saldu, pa se tako temeljem verižnoga indeksa može zaključiti kako

je migracijski saldo oscilirao tijekom promatranog razdoblja. Rezultat je to najvećim dijelom

većega intervala kretanja imigracija, odnosno skokovitih promjena u broju useljenika u

zemlju. Najmanji je migracijski saldo zabilježen 2012.godine, a uzrokovalo ga je smanjenje

imigracija te gotovo neznatno smanjenje emigracija. U nastavku su migracijska kretanja

prikazana grafički.

Grafikon 14. Migracije u eurozoni (2004.-2012.)

Izvor: Eurostat

Kao što je prethodno navedeno, najveći migracijski saldo u promatranom je razdoblju

zabilježen 2007.godine, i uzrokovale su ga velike imigracije u zemlje eurozone, dok se

najmanji bilježi 2012.godine, a temelji se na malim imigracijama te ujedno i približavanju

vrijednosti imigracija i emigracija. Razlog je takvim kretanjima nepovoljno okruženje koje se

javlja u zemljama članicama eurozone, odnosno kriza, koja je pogoršala uvjete života.

U nastavku rada prikazana je dobno - spolna struktura stanovništva zemalja eurozone u 2008.

i 2013.godini.

39

Tablica 12. Dobna struktura stanovništva zemalja eurozone (2008.godina i 2013.godina)

2008 2013

0-14 16,1 15,68

15-24

67,64

1,76

25-54 42,68

55-64 12,62

65- 16,26 17,29

Izvor: http://www.nationmaster.com/country-info/groups/Eurozone/People/Age-structure

U 2008.godini je 67,64 % stanovništva u dobnoj skupini od 15-64 godine, odnosno radno

sposobnoga stanovništva. U 2013.godini radno je sposobno 57,06% stanovništva, od čega je

najviše u dobnoj skupini 25-54 godine, odnosno njih 42,68%. Smanjen je broj stanovnika u

dobnoj skupini 0-14, što se vezuje sa smanjivanjem nataliteta te se usporedo s time povećava

broj starijega stanovništva, od 65 godina na više, koje je u 2013.godini činilo 17,29% od

ukupnog stanovništva. U nastavku je prikazana spolna struktura stanovništva zemalja

eurozone.

Tablica 13. Spolna struktura stanovništva eurozone (2004.-2012.) izraženo u %

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Muškarci 48,75% 48,77% 48,78% 48,80% 48,81% 48,82% 48,81% 48,81% 48,81% 48,83%

Žene 51,25% 51,23% 51,22% 51,20% 51,19% 51,18% 51,19% 51,19% 51,19% 51,17%

Izvor: Eurostat

Veći dio populacije u zemljama eurozone čine žene, odnosno tijekom cijeloga promatranoga

razdoblja više od 50% ukupne populacije jesu žene. Moguće je zamijetiti kako se tijekom

promatranoga razdoblja značajnije ne mijenja spolna struktura stanovništva, odnosno žene

konstantno čine veći dio populacije. U nastavku je prikazana spolna struktura stanovništva.

40

Grafikon 15. Spolna struktura stanovništva zemalja eurozone (2004.-2012.)

Izvor: Eurostat

Kao što je tablicom i prikazano, žene tijekom cijeloga promatranoga razdoblja čine veći dio

populacije u zemljama eurozone. Moguće je zamijetiti kako se broj žena od 2004. do

2008.godine povećava po većim stopama, nakon čega se stope rasta smanjuju. Slično je i sa

rastom broja muškaraca u zemljama eurozone.

Temeljem provedene analize demografskih obilježja eurozone, kako se broj stanovnika

povećava, ali po znantno manjim stopama nego što je rastao prije posljednjih dviju kriza koje

su zemlje eurozone značajno pogodile, posebice one razvijenije ujedno i mnogoljudnije, u

kojima živi većina stanovništva eurozone. Usporavanje rasta stanovništva rezultat je manjega

prirodnoga priraštaja, ali i manjega migracijskoga salda, odnosno manjih imigracija uz

istodobno rastuće emigracije. Rezultati su ovakvoga kretanja starenje stanovništva te

smanjenje radno spososbnoga stanovništva, napose muškaraca. Demografska obilježja

eurozone, navedena u ovome dijelu rada, ukazuju na nepovoljno društveno okruženje koje je

rezultat nepovoljnih gospodarskih kretanja karakterističnih za zemlje eurozone u posljednjih

nekoliko godina.

41

4.3. Makroekonomska obilježja zemalja eurozone

S obzirom na to da se ekonomski razvoj eurozone ne temelji samo na društvenom razvoju,

nego da je njegovo značajno obilježje i ekonomski razvoj, potrebno je analizi razvoja

eurozone doprinijeti i makroekonomskim pokazateljima razvoja. U nastavku ovoga dijela

analizirano je kretanje BDP-a, zaposlenosti i nezaposlenosti, siromaštva i HDI indeksa.

Tablica 14. BDP zemalja eurozone (2005.-2013.) izraženo u milijunima EUR

2005 2007 2009 2011 2013 Indeks 2013/2005

EUROZONA 8.157.982,40 9.051.697,90 8.939.986,40 9.443.972,80 9.600.471,30 117,68

BELGIJA 303.435,00 335.815,00 340.669,00 369.259,00 381.401,00 125,69

NJEMAČKA 2.224.400,00 2.428.500,00 2.374.200,00 2.609.900,00 2.737.600,00 123,07

ESTONIJA 11.181,70 16.069,40 13.969,70 16.216,40 18.434,70 164,86

IRSKA 162.896,80 189.654,70 162.283,50 162.599,70 164.049,80 100,71

GRČKA 193.049,70 223.160,10 231.081,20 208.531,70 182.054,20 94,30

ŠPANJOLSKA 909.298,00 1.053.161,00 1.046.894,00 1.046.327,00 1.022.988,00 112,50

FRANCUSKA 1.718.047,00 1.886.792,10 1.885.761,90 2.001.398,00 2.059.852,00 119,89

ITALIJA 1.436.379,50 1.554.198,90 1.519.695,10 1.579.946,40 1.560.023,80 108,61

CIPAR 13.598,20 15.901,50 16.853,50 17.878,00 16.503,70 121,37

LATVIJA 12.927,80 21.026,50 18.521,30 20.211,30 23.372,10 180,79

LUKSEMBURG 30.269,50 37.496,80 35.575,20 41.729,70 45.478,20 150,24

MALTA 4.930,90 5.575,40 5.956,00 6.693,90 7.186,40 145,74

NIZOZEMSKA 513.407,00 571.773,00 573.235,00 599.047,00 602.658,00 117,38

AUSTRIJA 245.243,40 274.019,80 276.228,00 299.240,40 313.196,70 127,71

PORTUGAL 154.268,70 169.319,20 168.529,20 171.126,20 165.666,30 107,39

SLOVENIJA 28.730,90 34.593,60 35.420,20 36.150,00 35.274,90 122,78

SLOVAČKA 38.489,10 54.810,80 62.794,40 68.974,20 72.134,10 187,41

FINSKA 157.429,00 179.830,00 172.318,00 188.744,00 193.443,00 122,88

Izvor: Eurostat

Tablica pokazuje kretanje BDP-a u eurozoni i zemljama eurozone tijekom promatranoga

razdoblja od 2005. do 2013.godine. BDP je izražen u milijunima eura. Prema vrijednostima

BDP-a za cijelu eurozonu može se zaključiti kako isti ima tendeciju rasta, osim vrijednosti

ostvarene u 2009.godini kada je smanjen u odnosu na prethodnu godinu, a navedeno

smanjenje izazvano je gospodarskom krizom. Indeks 2013/2005 pokazuje kako se vrijednost

BDP-a u eurozoni povećala za 17,68 postotnih poena u odnosu na vrijednost BDP-a

2005.godine. BDP se u 2013.godini u odnosu na 2005.godinu smanjio jedino u Grčkoj za 5,70

postotnih poena. U ostalim zemljama BDP je u 2013.godini povećan u odnosu na

2005.godinu. BDP se u 2013.godini u odnosu na 2005.godinu najviše povećao u Slovačkoj i

42

to za 87,41 postotnih poena. Kretanje BDP-a i udio pojedinih zemalja u ukupnom BDP-u

eurozone prikazano je slijedećom tablicom.

Tablica 15. Struktura BDP-a prema zemljama eurozone (2004-2013.) izraženo u %

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

EUROZONA 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

BELGIJA 3,70% 3,72% 3,72% 3,71% 3,74% 3,81% 3,87% 3,91% 3,95% 3,97%

NJEMAČKA 27,90% 27,27% 26,97% 26,83% 26,70% 26,56% 27,16% 27,64% 28,05% 28,52%

ESTONIJA 0,12% 0,14% 0,16% 0,18% 0,18% 0,16% 0,16% 0,17% 0,18% 0,19%

IRSKA 1,91% 2,00% 2,07% 2,10% 1,95% 1,82% 1,72% 1,72% 1,72% 1,71%

GRČKA 2,35% 2,37% 2,43% 2,47% 2,52% 2,58% 2,42% 2,21% 2,03% 1,90%

ŠPANJOLSKA 10,69% 11,15% 11,49% 11,63% 11,74% 11,71% 11,38% 11,08% 10,83% 10,66%

FRANCUSKA 21,03% 21,06% 20,96% 20,84% 20,86% 21,09% 21,08% 21,19% 21,38% 21,46%

ITALIJA 17,76% 17,61% 17,40% 17,17% 17,00% 17,00% 16,89% 16,73% 16,48% 16,25%

CIPAR 0,16% 0,17% 0,17% 0,18% 0,19% 0,19% 0,19% 0,19% 0,19% 0,17%

LATVIJA 0,14% 0,16% 0,19% 0,23% 0,25% 0,21% 0,20% 0,21% 0,23% 0,24%

LUKSEMBURG 0,35% 0,37% 0,40% 0,41% 0,40% 0,40% 0,43% 0,44% 0,45% 0,47%

MALTA 0,06% 0,06% 0,06% 0,06% 0,06% 0,07% 0,07% 0,07% 0,07% 0,07%

NIZOZEMSKA 6,24% 6,29% 6,30% 6,32% 6,42% 6,41% 6,39% 6,34% 6,31% 6,28%

AUSTRIJA 2,98% 3,01% 3,02% 3,03% 3,05% 3,09% 3,10% 3,17% 3,23% 3,26%

PORTUGAL 1,90% 1,89% 1,87% 1,87% 1,86% 1,89% 1,88% 1,81% 1,74% 1,73%

SLOVENIJA 0,35% 0,35% 0,36% 0,38% 0,40% 0,40% 0,39% 0,38% 0,37% 0,37%

SLOVAČKA 0,43% 0,47% 0,52% 0,61% 0,70% 0,70% 0,72% 0,73% 0,75% 0,75%

FINSKA 1,93% 1,93% 1,93% 1,99% 2,00% 1,93% 1,95% 2,00% 2,02% 2,01%

Izvor: Eurostat

Najveći udio u ostvarenom BDP-u eurozone ima Njemačka. Udio BDP-a Njemačke u BDP-u

eurozone tijekom vremena oscilira, ali se ne smanjuje ispod 26%. Godine 2013. Njemačka

čini 28,52% ukupnog BDP-a eurozone. Njemačku slijedi Francuska čiji se udio kreće u

rasponu od 20-22% tijekom promatranoga razdoblja. Visoke udjele u ukupnom BDP-u

eurozone imaju i Italija i Španjolska. Ostale zemlje manjim dijelom sudjeluju u BDP-u

eurozone. Najveću pozitivnu promjenu udjela u BDP-u eurozone u 2013.godini u odnosu na

2004.godinu zabilježila je Slovačka, u kojoj se udio BDP-a povećao za 74,41%, Latvija sa

porastom udjela za 71,42% te Estonija sa porastom udjela za 58,33%. Najveće smanjenje

udjela BDP-a u ukupnom BDP-u eurozone bilježi Grčka u kojoj je udio BDP-a u 2013.godini

za 19,15% manji nego u 2004.godini te Irska u kojoj je udio BDP-a manji za 10,48% u

odnosu na udio BDP-a u 2004.godini.

Najvjerniji pokazatelj kretanja BDP-a je stopa rasta BDP-a koja je prikazana u nastavku.

43

Grafikon 16. Godišnja stopa rasta BDP-a u zemljama eurozone (2004.-2013.)

Izvor: Eurostat

Stopa rasta BDP-a u zemljama eurozone je tijekom cijeloga promatranoga razdoblja

pozitivna, odnosno ukazuje na stalni rast BDP-a. Sporiji rast BDP-a u zemljama eurozone

bilježi se od 2007. pa do 2009.godine, odnosno u vrijeme gospodarske krize. Od 2010.godine

stopa rasta BDP-a se povećava, odnosno BDP raste po većim stopama, to jest brže se

povećava. U skladu s time, može se zaključiti kako kriza eurozone ipak veći učinak ima na

pojedinačne ekonomije, posebice one razvijene, zaduženije, nego na cijelu eurozonu. U

nastavku je prikazano kretanje BDP p/c i pripadajući mu verižni indeks.

Tablica 16. BDP p/c i verižni indeks za zemlje eurozone (2004.-2013.) izraženo u eurima

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

BDP p/c 24.300 25.000 26.200 27.500 28.000 26.900 27.600 28.300 28.400 28.600

Verižni indeks - 102,88 104,80 104,96 101,82 96,07 102,60 102,54 100,35 100,70

Izvor: Eurostat

Kretanje BDP-a p/c u promatranom razdoblju opisuje se kretanjem verižnoga indeksa. U

skladu s njegovim vrijednostima, može se zaključiti kako je od 2004. do 2013.godine verižni

indeks oscilirao oko srednje vrijednosti. Smanjen je 2009. u odnosu na 2008.godinu, nakon

čega se oporavlja. Unatoč određenim nepovoljnim kretanjima, BDP p/c se povećao u

2013.godini u odnosu na vrijednost iz 2004.godine. U nastavku je prikazana struktura

nacionalnoga proizvoda prema sektorima djelatnosti.

44

Tablica 17. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u BNP- u eurozone

(2005.-2012.) izraženo u %

2005 2007 2010 2012

Udio primarnog sektora u BNP-u 2,86 2,59 2,35 2,44

Udio sekundarnog sektora u BNP-u 26,7 25,78 25,28 24,06

Udio tercijarnog sektora u BNP-u 70,38 71,61 72,73 72,48

Izvor: http://www.nationmaster.com/country-info/stats/Economy/GDP/Composition-by-sector

U tablici je prikazana struktura bruto nacionalnoga proizvoda prema sektorima djelatnosti

tijekom promatranoga razdoblja. Najveći dio BNP-a ostvaren je u tercijarnim djelatnostima te

se udio tercijarnih djelatnosti povećava s vremenom, odnosno 2012.godine je iznosio 72,48%.

Sekundarni sektor činio je 24,06% BNP-a u 2012.godini, te je njegov udio u BNP-u smanjen s

vremenom. Smanjen je i udio primarnih djelatnosti, te iznosi 2,44% u 2012.godini, što je veći

udio nego u Velikoj Britaniji. Ovakva struktura djelatnosti ukazuje na činjenicu kako je

eurozona razvijeno gospodarstvo utemeljeno prvenstveno na uslužnim i industrijskim

djelatnostima.

U nastavku je prikazana analiza zaposlenosti/nezapolenosti u zemljama eurozone tijekom

promatranoga vremenskoga razdoblja.

Tablica 18. Stopa zaposlenosti u zemljama eurozone (2004.-2013.) izraženo u %

2004 2006 2008 2010 2012 2013 Indeks 2013/2004

BELGIJA 60,3 61 62,4 62 61,8 61,8 + 2,49 p.p.

NJEMAČKA 65 67,2 70,1 71,1 72,8 73,3 + 12,77 p.p.

ESTONIJA 63 68,1 69,8 61 67,1 68,5 + 8,73 p.p.

IRSKA 66,3 68,7 67,6 59,6 58,8 60,5 -8.75 p.p.

GRČKA 59,4 61 61,9 59,6 51,3 49,3 -17.00 p.p.

ŠPANJOLSKA 61,1 64,8 64,3 58,6 55,4 54,4 -10,97 p.p.

FRANCUSKA 63,7 63,6 64,8 63,9 63,9 64,1 +0,63 p.p.

ITALIJA 57,6 58,4 58,7 56,9 56,8 55,6 -3,47 p.p.

CIPAR 68,9 69,6 70,9 68,9 64,6 61,7 -10,45 p.p.

LATVIJA 62,3 66,3 68,6 59,3 63 65 +4,33 p.p.

LUKSEMBURG 62,5 63,6 63,4 65,2 65,8 65,7 +5,12 p.p.

MALTA 54 53,6 55,3 56,1 59 60,6 +12,22 p.p.

NIZOZEMSKA 73,1 74,3 77,2 74,7 75,1 74,3 +1,64 p.p.

AUSTRIJA 67,8 70,2 72,1 71,7 72,5 72,3 +6,64 p.p.

PORTUGAL 67,8 67,9 68,2 65,6 61,8 61,1 -9,88 p.p.

SLOVENIJA 65,3 66,6 68,6 66,2 64,1 63,3 -3,06 p.p.

45

SLOVAČKA 57 59,4 62,3 58,8 59,7 59,9 +5,09 p.p.

FINSKA 67,6 69,3 71,1 68,1 69,4 68,9 +1,92 p.p.

Izvor: Eurostat

Tablica pokazuje kretanje stopa zaposlenosti tijekom promatranoga razdoblja za sve zemlje

članice eurozone. Stope zaposlenosti u zemljama eurozone kreću se prosječno u intervalima

60-70, s time da u nekim zemljama prelaze gornju granicu od 70% odnosno donju od 60%.

Najveće su stope zaposlenosti tijekom cijeloga promatranoga razdoblja zabilježene u

Nizozemskoj (od 73% na više), dok su najmanje stope zaposlenosti zabilježene na Malti, gdje

se od početne stope od 54% povećavaju na stopu od 60,6%. Najveći porast stope zaposlenosti

u 2013.godini u odnosu na stopu zaposlenosti u 2004.godini zabilježen je u Njemačkoj (rast

od 12,77%) te na Malti (rast od 12,22%), dok se stopa zaposlenosti najviše smanjila u

2013.godini u odnosu na 2004.godinu u Grčkoj (smanjenje za 17%), Španjolskoj (smanjenje

za 10,97%) te Cipru (smanjenje za 10,45%). U nastavku su prikazane stope nezaposlenosti za

zemlje eurozone.

Tablica 19. Stope nezaposlenosti u zemljama eurozone (2004.-2013.) izraženo u %

2004 2006 2008 2010 2012 2013 Indeks 2013/2004

BELGIJA 8,4 8,3 7 8,3 7,6 8,4 100,00

NJEMAČKA 10,5 10,3 7,5 7,1 5,5 5,3 -49,52 p.p.

ESTONIJA 9,7 5,9 5,5 16,7 10 8,6 -11,36 p.p

IRSKA 4,5 4,5 6,4 13,9 14,7 13,1 +191,11p.p.

GRČKA 10,5 8,9 7,7 12,6 24,3 27,3 +160,00 p.p.

ŠPANJOLSKA 10,9 8,5 11,3 20,1 25 26,4 +142,20 p.p.

FRANCUSKA 8,9 8,9 7,5 9,3 9,8 10,3 +15,73 p.p.

ITALIJA 8 6,8 6,7 8,4 10,7 12,2 +52,50 p.p.

CIPAR 4,6 4,6 3,7 6,3 11,9 15,9 +245,65 p.p.

LATVIJA 11,7 7 7,7 19,5 15 11,9 +1,71 p.p.

LUKSEMBURG 5 4,6 4,9 4,6 5,1 5,8 +16,00 p.p.

MALTA 7,2 6,9 6 6,9 6,4 6,5 -9,72 p.p.

NIZOZEMSKA 5,1 4,4 3,1 4,5 5,3 6,7 +31,37 p.p.

AUSTRIJA 4,9 4,8 3,8 4,4 4,3 4,9 100,00

PORTUGAL 7,5 8,6 8,5 12 15,9 16,5 +120,00 p.p.

SLOVENIJA 6,3 6 4,4 7,3 8,9 10,1 +60,32 p.p.

SLOVAČKA 18,4 13,5 9,6 14,5 14 14,2 -22,83 p.p.

FINSKA 8,8 7,7 6,4 8,4 7,7 8,2 -6,82 p.p.

Izvor: Eurostat

Može se zaključiti kako se stope nezaposlenosti u zemljama eurozone kreću u rasponu od 4-

27%. Najveće stope nezaposlenosti javljaju se u 2013.godini u Grčkoj i Španjolskoj,

46

zemljama koje su temeljni nositelji epiteta dužničke krize eurozone. Stopa nezaposlenosti u

Grčkoj kreće se od 10,5 % u 2004.godini do visokih 27,3% u 2013.godini. U Španjolskoj se

stopa nezaposlenosti povećava sa 10,9 % u 2004.godini do 26,4% u 2013.godini. Unatoč krizi

u Slovačkoj se stope nezaposlenosti smanjuju, kao i u Finskoj. U većini pak zemalja, zbog

krize gospodarstava, stope nezaposlenosti dostižu nezapamćene povijesne razine.

Stopa nezaposlenosti se najviše povećala u 2013.godini u odnosu na 2004.godinu na Cipru

(rast za 245,65%), Irskoj (rast za 191,11%), Grčkoj (rast za 160,00%), Španjolskoj (rast za

142,20%) te Portugalu (rast za 120,00%). Stopa nezaposlenosti se u 2013.godini u odnosu na

2004.godinu najviše smanjila u Njemačkoj (smanjenje za 49,52%), Slovačkoj (smanjenje za

22,83 %) te Estoniji (smanjenje za 11,36%).

U nastavku je prikazano usporedno kretanje stope zaposlenosti i nezaposlenosti za sve zemlje

članice eurozone.

Tablica 20. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti u eurozoni (2004.-2012.) izraženo u %

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Stopa zaposlenosti 63,0 63,6 64,6 65,5 65,9 64,5 64,1 64,2 63,8 63,5

Stopa nezaposlenosti 9,2 9,1 8,4 7,5 7,6 9,6 10,1 10,1 11,3 12,0

Izvor: Eurostat

Stope zaposlenosti povećavaju se u zemljama eurozone tijekom promatranoga razdoblja,

odnosno do 2008.godine, nakon čega se smanjuju. U 2013.godini prosječna je stopa

zaposlenosti za zemlje eurozone iznosila 63,5% što je više nego li 2004.godine. Stope

nezaposlenosti se tijekom vremena smanjuju, sve do 2008.godine. Od 2009.godine nastupa

rast stope nezaposlenosti sve do 2013.godine kada iznosi 12%.

Porast stope nezaposlenosti rezultat je petogodišnjega kriznoga razdoblja s kojim se suočava

urozona, a obilježava ga prvotna insolvenstnost, usporavanje gospodarske aktivnosti te

zapadanje u dužničko ropstvo s kojim se danas bori. U nastavku je prikazano kretanje broja

siromašnih u zemljama eurozone.

47

Tablica 21. Udio ljudi koji žive na granici siromaštva i socijalne isključenosti u

zemljama eurozone (2005.-2012.) izraženo u %

2005 2007 2009 2011 2012 Indeks 2012/2005

EUROZONA 21,7 21,8 21,4 22,9 23,3 +7,37 p.p.

BELGIJA 22,6 21,6 20,2 21 21,6 -4,42 p.p.

NJEMAČKA 18,4 20,6 20 19,9 19,6 +6,52 p.p.

ESTONIJA 25,9 22 23,4 23,1 23,4 -9,65 p.p.

IRSKA 25 23,1 25,7 29,4 : -

GRČKA 29,4 28,3 27,6 31 34,6 +17,69 p.p.

ŠPANJOLSKA 24,3 23,3 24,5 27,7 28,2 +16,05 p.p.

FRANCUSKA 18,9 19 18,5 19,3 19,1 +1,06 p.p.

ITALIJA 25 26 24,7 28,2 29,9 +19,60 p.p.

CIPAR 25,3 25,2 23,5 24,6 27,1 +7,11 p.p.

LATVIJA 46,3 35,1 37,9 40,1 36,2 -21,81 p.p.

LUKSEMBURG 17,3 15,9 17,8 16,8 18,4 +6,36 p.p.

MALTA 20,5 19,7 20,3 22,1 23,1 +12,68 p.p.

NIZOZEMSKA 16,7 15,7 15,1 15,7 15 -10,18 p.p.

AUSTRIJA 16,8 16,7 17 16,9 18,5 +10,12 p.p.

PORTUGAL 26,1 25 24,9 24,4 25,3 -3,07 p.p.

SLOVENIJA 18,5 17,1 17,1 19,3 19,6 +5,95 p.p.

SLOVAČKA 32 21,3 19,6 20,6 20,5 -35,94 p.p.

FINSKA 17,2 17,4 16,9 17,9 17,2 100,00

Izvor: Eurostat

Tablica pokazuje kretanje udjela broja osoba koje žive na rubu siromaštva i socijalne

isključenosti. Prosječan je udio za zemlje eurozone s vremenom porastao, odnosno sa 21,7 %

u 2005.godini povećao se na 23,3% u 2012.godini. Najveći je broj osoba koje žive na rubu

siromaštva i socijalne isključenosti u Latviji, iako se s vremenom taj udio smanjio za 10

postotnih poena. Najmanje je stanovništva koje živi na rubu siromaštva i socijalne

isključenosti u Nizozemskoj, što je i razumno, s obzirom na to da navedenu zemlju obilježava

najveća stopa zaposlenosti u zemljama eurozone.

Najveći rast udjela siromašnih osoba u ukupnom stanovništvu u 2012.godini u odnosu na

2005.godinu zabilježen je u Italiji (rast za 19,60%), Grčkoj (rast za 17,69%) te Španjolskoj

(rast za 16,05%). Udio siromašnoga stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2012.godini se u

odnosu na 2005.godini smanjio najviše u Slovačkoj (smanjenje za 35,92%).

48

Unatoč raznim naporima uloženima u smanjenje rizika od siromaštva, povođenima

prvenstveno ciljevima strategije Europa 2020, siromaštvo se povećava i zahvaća sve veći broj

zemalja. Ono što pogoduje širenju siromaštva svakako su nepovoljni uvjeti u društvenom i

gospodarskom okruženju. Takva su se kretanja odrazila na promjene u HDI indeksu, što je

prikazano u nastavku.

Tablica 22. HDI indeks zemalja eurozone (2005.-2012.)

2012 HDI RAZINA ZEMLJA 2005 2007 2010 2011 2012

4 NIZOZEMSKA 0,899 0,911 0,919 0,921 0,921

5 NJEMAČKA 0,901 0,907 0,916 0,919 0,92

7 IRSKA 0,907 0,918 0,916 0,915 0,916

17 BELGIJA 0,884 0,891 0,896 0,897 0,897

18 AUSTRIJA 0,867 0,879 0,892 0,894 0,895

20 FRANCUSKA 0,877 0,885 0,891 0,893 0,893

21 FINSKA 0,882 0,89 0,89 0,892 0,892

21 SLOVENIJA 0,876 0,888 0,892 0,892 0,892

23 ŠPANJOLSKA 0,865 0,874 0,884 0,885 0,885

25 ITALIJA 0,869 0,878 0,881 0,881 0,881

26 LUKSEMBURG 0,875 0,879 0,875 0,875 0,875

29 GRČKA 0,862 0,865 0,866 0,862 0,86

31 CIPAR 0,817 0,827 0,849 0,849 0,848

32 MALTA 0,827 0,829 0,844 0,846 0,847

33 ESTONIJA 0,83 0,841 0,839 0,844 0,846

35 SLOVAČKA 0,814 0,83 0,836 0,838 0,84

43 PORTUGAL 0,796 0,806 0,817 0,817 0,816

44 LATVIJA 0,792 0,808 0,805 0,809 0,814

Izvor: https://data.undp.org/dataset/Table-2-Human-Development-Index-trends/efc4-gjvq

Sve zemlje članice eurozone imaju HDI indekse veće od 0,8 čime ih se svrstava u skupinu

razvijenih zemalja. Najbolje je pozicionirana Nizozemska, koja se nalazi na 4 mjestu, a čiji se

HDI indeks s vremenom povećava, te doseže razine i iznad 0,92. Slijedi je Njemačka na

petom mjestu te Irska na sedmom mjestu. HDI indeks vidno se smanjio u Grčkoj i Italiji, koje

su najpogođenije gospodarskom krizom i aktualnom recesijom. Smanjenje HDI indeksa,

povezuje se s nepovoljnim kretanjima pokazatelja društvenoga i gospodarskoga razvoja,

odnosno ukazuje na pogoršanje uvjeta života i rada u zemljama.

Zaključno, može se reći kako su zemlje eurozone u posljednje dvije godine suočene sa

brojnim strukturnim poteškoćama. Naime, gospodarstva oštećena krizom iz 2008.godine

pogodila je nova kriza izazvana prvenstveno rastom zaduživanja. U takvim uvjetima

gospodarstva stagniraju, smanjuje se BDP, povećava nezaposlenost, raste siromaštvo te se

općenito smanjuje HDI indeks. Uz nepovoljna kretanja makroekonomskih pokazatelja

49

nepovoljni su uvjeti u zemljama doveli i do smanjenoga prirasta i smanjenoga useljavanja,

odnosno poticanja iseljavanja iz zemalja eurozone. Zbog ovakvih okolnosti sve je učestalije

pitanje čime je izazvana ova kriza, te se javlja sve veći broj inicijativa za izlazak određenih

zemalja iz eurozone, koja sad već nalikuje na začarani krug. Upravo su takva kretanja

izazvala i polemike oko odbijanja ulaska Velike Britanije u eurozonu. Usporedba bi kretanja

razvojnih obilježja Velike Britanije i zemalja eurozone svjedočila u korist Velike Britanije.

Tijekom 2013.godine u Velikoj Britaniji smanjio se broj stanovnika u odnosu na 2012.godinu,

što je predstavljalo prekid stalnoga rasta broja stanovnika. Istovremeno u zemljama eurozone

broj stanovnika se povećava i 2013.godine. BDP se u Velikoj Britaniji smanjio za 2,8% u

2013.godini, dok je u zemljama eurozone rastao prosječno za 17,68% u periodu od

2005.godine do 2013.godine, te i 2013.godine pokazuje tendenciju rasta. Slično je kretanje i

BDP p/c, koji se u Velikoj Britaniji smanjio za 1,65%, dok je u zemljama eurozone povećan

za 0,7%. Unatoč nepovoljnom kretanju BDP-a u Velikoj Britaniji u odnosu na kretanje BDP-a

u zemljama eurozone, Velika Britanija bilježi povoljnije pokazatelje zaposlenosti i

nezaposlenosti. Stopa zaposlenosti u Velikoj Britaniji je u 2013.godini iznosila 70,8%, dok je

u zemljama eurozone prosječno iznosila 63,5%. Stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji

iznosila je 7,5%, dok je u eurozoni iznosila 12% u 2013.godini. Također u Velikoj Britaniji se

povećava udio siromašnih u ukupnom stanovništvu u 2013.godini za 6,16%, dok je u istom

periodu u zemljama eurozone udio siromašnih u ukupnom stanovništvu povećan za 7,37%.

Velika Britanija ima tijekom cijeloga perioda povoljan HDI pokazatelj, koji se povećavao

godišnje za 0,33 postotna poena od 2000. do 2012.godine, dok je u najrazvijenijim zemljama

eurozone, Njemačkoj i Nizozemskoj HDI indeks iznosio 0,92 i 0,921. To pokazuje da su

pokazatelji i kretanja pokazatelja u Velikoj Britaniji, iako nisu u traženim i optimalnim

intervalima, u određenim područjima povoljniji od pokazatelja u eurozoni.

U nastavku rada analizirat će se mogući pozitivni i negativni učinci uvođenja eura na razvoj

gospodarstva Velike Britanije.

50

5. MOGUĆE IMPLIKACIJE UVOĐENJA EURA NA RAZVOJ VELIKE BRITANIJE

Velika je Britanija po ulasku u Europsku uniju, odnosno po osnivanju EMU-a, jasno izjasnila,

uz nekoliko drugih zemalja članica, kako ne želi uvesti euro kao nacionalnu valutu, tj. samim

time ne želi postati članicom zajedničkoga unutarnjeg tržišta EU-a. Posebice je danas izražena

analiza mogućih učinaka koje bi uključivanje u eurozonu imalo na britansko gospodarstvo, i

prednosti i nedostataka, s obzirom na to da je trenutno na sceni kriza eurozone. Iako se i

Velika Britanija suočava s kriznim razdobljem, koje u određenim pokazateljima doseže

razmjere kao nikad dosad, ipak se u određenim područjima nazire stabilnost gospodarstva,

odnosno bolji pokazatelji nego što su u zemljama eurozone.

Europska unija i zemlje eurozone vodeća su izvozna tržišta Velike Britanije. Unatoč tomu u

posljednjih nekoliko godina Velika se Britanija sve manje oslanja na europska tržišta,

odnosno veći dio robe i usluga izvozi na tržišta trećih zemalja. Razlozi su tome stanje na

europskom tržištu, odnosno nestabilnosti s kojima se suočava EU. Stoga se Velika Britanija

nastoji što manje vezivati za tržište EU, odnosno nastoji stvoriti alternativna tržišta koja bi

povukla veći dio robe te omogućila rast izvoza, unatoč smanjenoj potražnji iz EU. Na taj

način Velike Britanija stvara komparativne prednosti potičući izvoz na tržišta trećih zemalja,

koje su mahom zemlje u razvoju, koristeći tako u vlastite svrhe njihov potencijal rasta.

(Booth, Howarth, 2012.)

Nepovoljno djeluju i kretanja na europskom tržištu, u pogledu investicija koje Velike

Britanija privlači, a na kojima se temelji veliki dio britanskoga razvoja. S obzirom na to da je

EU najveći investitor, nepovoljna se kretanja odražavaju na smanjenje privučenih investicija.

(Booth, Howarth, 2012.)

S obzirom na toliku ovisnost britanskoga gospodarstva i europskoga gospodarstva, odnosno

gospodarstava zemalja eurozone, moguće je analizirati potencijalne učinke koje bi

uključivanje Britanije u eurozonu imalo na britansko gopodarstvo.

Temeljni su razlozi za ne uključivanje u eurozonu sljedeći:

(http://www.economicshelp.org/blog/771/euro/should-uk-join-the-euro/)

· Nema devalvacije, odnosno u eurozoni zemlje nemogu devalvirati ukoliko je

nacionalna valuta nekonkurentna. U biti to znači da je izvoz iz zemlje nekonkurentan,

što vodi smanjenju potražnje i smanjenju rasta. Međutim, Velika Britanija s obzirom

51

na konkurentnost valute ima mogućnost devalvacije i zadržava konkurentnost dajući

ekonomiji veću fleksibilnost.

· Nepostojanje nezavisne monetarne politike, što se posebice odražava na politiku

kamatnih stopa koju u eurozoni određuje ECB. Primjer je toga rezanje kamatnih stopa

koje je poduzela Bank of England kao odgovor na krizu. Na taj se način samostalno

reagiralo na udarac krize, kako bi se smanjili nepovoljni učinci. Realno je za očekivati

kako bi recesija od 2009.-2011.godine bila i dublja da Velika Britanija nije imala

neovisnu politiku. Ako se dogodi da se gospodarstvo zemalja eurozone oporavi brže

od britanskoga, moguće je da stope ECB-a rastu brže i tako oštete britansko

gospodarstvo.

· Britansko tržište nekretnina - zahvaljujući njemu Britanija je izrazito osjetljiva na

kretanje kamatnih stopa, s obzirom na to da je većina nekretnina pod visokim

varijabilnim hipotekama, stoga svaki porast u kamatnim stopama ima veliki učinak na

potrošnju.

· Trenutna euro kriza pokazala je kako su zemlje u eurozoni manje osjetljive na rast

stopa na obveznice. Zemlje u eurozoni nemaju središnje banke koja bi igrala ulogu

zajmodavca u krajnjoj nuždi, odnosno ako vlada odluči prodati dovoljno obveznica

investitori će u panici prodati obveznice. U Velikoj Britaniji tu će ulogu odigrati Bank

of England.

· ECB ima za vodeći cilj nisku inflaciju. Nedvojbeno je da to šteti promicanju

gospodarskog rasta i inflacije. U odgovoru na malu promjenu troška pod pritiskom

inflacije ECB podiže kamatne stope, što pokazuje da su bili spremni riskirati jezgru i

pad inflacije ispod ciljane, unatoč niskom rastu ili recesiji u dijelovima eurozone.

Bank of England, naprotiv, tolerira višu stopu inflacije, jer smatra da je važnije izbjeći

recesiju s dvostrukim dnom.

· Nepovratnost odluke - odnosno kada zemlja jednom uđe u eurozonu, teško je i vrlo

skupo iz nje izaći.

Osim navedenih razloga brojni su drugi, koji svjedoče protiv ulaska u eurozonu. S druge,

strane postoje i razlozi koji taj ulazak potiču, a oni su:

(http://www.economicshelp.org/blog/771/euro/should-uk-join-the-euro/)

52

· Manji troškovi transakcije turista i tvrtki. Međutim, relativno mali postotak troškova

poslovanja

· Izolacija od promjene tečaja. Pomaže izvoznicima predvidjeti troškove i prihode.

· Pomaže Velikoj Britaniji da bude u središtu eurozone i da samim time ima i veći

utjecaj na politiku.

Može se zaključiti kako je sam ulazak u eurozonu velik izazov za Veliku Britaniju, koji u

prvome pogledu određuje gubljenje neovisnosti u vođenju monetarne politike, koje je zajedno

s fiskalnom vodeća ekonomska politika u upravljanju gospodarstvom. S obzirom na prirodu

djelatnosti (uslužne djelatnosti, trgovina i financije) i veliki značaj koji izvoz ima za

gospodarstvo zemlje, može se zaključiti kako bi gubljenje neovisnosti u donošenju monetarne

politike nepovoljno djelovalo na Britaniju. S druge strane, ulazak u eurozonu, i jedinstvenost

sa svim zemljama, koje su ujedno i vodeća izvozna tržišta, odražava se pozitivno na rast

britanskog izvoza. Ali o nepoželjnosti povezivanja dvaju gospodarstava kazuje i činjenica

kako je Britanija s ciljem stvaranja novih tržišta koja bi osigurala stalni rast trgovine svoj

izvoz preorijentirala na treće zemlje.

53

6. ZAKLJUČAK

Ekonomski razvoj određene ekonomije često se tumači onime što je zapravo ekonomski rast,

a to je prvenstveno rast BDP-a. Međutim, ekonomski je razvoj daleko šira kategorija, koja

obuhvaća niz drugih dimenzija uz pokazatelj kretanja ekonomskoga rasta, zbog čega se može

zaključiti kako je ekonomski rast ovisan o ekonomskom razvoju, ali da sam ekonomski razvoj

ne ovisi o ekonomskom rastu. Ekonomski razvoj u biti predstavlja dugoročno povećanje

blagostanja. Određuje ga niz pokazatelja, i makroekonomskih i demografskih, odnosno

karakterizira ga razvoj društva i razvoj gospodarstva. Ekonomski se razvoj mjeri primjenom

velikoga broja ciljeva, koji su međusobno povezani, a svi označavaju neko poboljšanje ili

prosperitet. U ovome je radu ekonomski razvoj analiziran kroz demografska i

makroekonomska obilježja, odnosno kretanjem broja stanovnika, strukturom stanovništva,

kretanjem BDP-a, kretanjem strukture BNP-a, kretanjem zaposlenosti i nezaposlenosti,

kretanjem broja siromašnih te kretanjem HDI pokazatelja.

Usporedna analiza razvojnih obilježja Velike Britanije i zemalja eurozone polazi od činjenice

da Velika Britanija prilikom priključivanja Europskoj uniji nije odlučila postati članicom

eurozone, odnosno odlučila je zadržati vlastitu valutu. Odbijanje članstva u eurozoni

objašnjavano je nizom činjenica, ali nije sputalo tijesno povezivanje spomenutih

gospodarstava, Velike Britanije i eurozone. Danas su zemlje eurozone vodeći trgovinski

partneri Velike Britanije, vodeći investitori u Veliku Britaniju. Stoga se može zaključiti kako

se unatoč činjenici da nisu dosegnuli vrhunac integracije, ova dva gospodarstva tijesno

povezana te međuovisna, što znači da kretanja u jednom gospodarstvu djeluju na drugo.

Analizom razvojnih obilježja Velike Britanije utvrđeno je kako se broj stanovnika u zemlji

povećava, iako po opadajućim stopama rasta. Razlozi su tome dvojaki: s jedne strane rast

izaziva prirodno kretanje stanovništva, koje s vremenom raste (osim 2013.godine), dok s

druge strane mehaničko kretanje stanovništva, odnosno veći broj imigracija u odnosu na

prethodno razdoblje, što je usporedo s rastom imigracija dovelo do smanjenoga prirodnoga

prirasta. Dobno - spolna struktura stanovništva nije se značajnije mijenjala, ali je moguće

zaključiti kako stanovništvo stari, čime se može dovesti do narušavanja potencijala radno

sposobnog kontingenta. Prema kretanju makroekonomskih pokazatelja može se zaključiti

kako Velika Britanija bilježi rast BDP-a, ali po opadajućim stopama, što je posebice izraženo

u 2012.godini. Jednako tako mijenja se BDP p/c, koji nakon prvotnoga rasta dovodi do

stagnacije, a potom i do smanjenja BDP p/c. Struktura BNP-a prema sektorima mijenja se u

54

korist trećega sektora, odnosno s vremenom se povećava njegov udio, čime Velika Britanija

gradi svoju konkurentsku prednost. Stopa zaposlenosti u Velikoj Britaniji se generalno

gledano povećava, iako to povećanje nastupa tek nakon prvotnoga smanjenja od 2008.godine.

Povećanje jednako tako nije značajnije. Stope nezaposlenosti u Velikoj Britaniji dosegnule su

2013.godine neviđene razmjere, odnosno gotovo su se udvostručile u odnosu na početnu

2004. godinu. Ipak stope nezaposlenosti od oko 7% nisu toliko velike, ali na razvoj

nepovoljno djeluje njihov stalni rast. S vremenom se u Velikoj Britaniji smanjuje broj osoba

koje žive na rubu siromaštva i socijalne isključenosti, što povoljno djeluje na razvoj zemlje,

ali i na kretanje HDI pokazatelja, prema kojemu je zemlja na 26.mjestu u svijetu, odnosno

rangirana je kao visoko razvijena.

U usporedbi s Velikom Britanijom, zemlje eurozone suočavaju se s velikom krizom. Kriza u

gospodarstvu i u društvu urodila je nepovoljnim pokazateljima, a generalno gledano i

smanjenjem razvoja. Kretanje stanovništva u zemljama eurozone pozitivno je, odnosno broj

stanovnika raste, ali po smanjenim stopama. Takva su kretanja posebice obilježila razdoblje

od 2012.godine do danas. U tome razdoblju dolazi do smanjenja prirodnoga priraštaja i

smanjenja migracijskog salda, odnosno do rasta emigracija i smanjenja imigracija. Unatoč

takvim kretanjima migracijski je saldo i dalje pozitivan. Dobno - spolna struktura stanovnika

nije se značajnije promijenila tijekom godina te i dalje najveći broj stanovnika čine žene. Ono

što je negativno jest činjenica da stanovništvo stari. U pogledu makroekonomskih kretanja

može se zaključiti kako se nakon prvobitnoga smanjenja stopa rasta BDP-a u zemljama

eurozone oporavlja. Povoljan je pokazatelj i rast BDP p/c, za gotovo 4.000 eura po

stanovniku. Struktura GNP-a se ne mijenja drastičnije te najveći udio u ukupnom BNP-u čine

usluge. Najveći udio u BDP-u zemalja eurozone ima njemački BDP, a slijede ga Francuska i

Italija. Stope zaposlenosti u zemljama eurozone s vremenom se povećavaju, a kreću se u

intervalima od 60-70, pri čemu je najveća stopa zaposlenosti u Nizozemskoj, gdje je cijelo

vrijeme veća od 70%. Stope nezaposlenosti u zemljama rastu te u nekima dostižu vrijednosti i

do 27%, što je za gotovo 10 postotnih poena više nego u početnoj 2004.godini. U zemljama

eurozone povećava se broj siromašnih s vremenom, što se nepovoljno odražava na razvoj

zemlje. HDI indeks je za sve zemlje eurozone povoljan, veći od 0,8 i svrstava ih u skupinu

visoko razvijenih zemalja, posebice Nizozemsku koja je najrazvijenija od svih zemalja

eurozone. Može se dakle zaključiti kako se pokazatelji razvijenosti u posljednjih nekoliko

godina pogoršavaju u zemljama eurozone, osobito u onima koje obilježava kriza inozemnoga

duga. U 2012.godini određene pak zemlje eurozone bilježe stalni gospodarski prosperitet.

55

Brojne su poztivne i negativne implikacije koje bi ulazak Britanije u eurozonu imao na

britansko gospodarstvo. Unatoč njihovoj razlici, i dalje stoji mišljenje kako je Velikoj

Britaniji bolje samostalno, odnosno izvan eurozone. Jače povezivanje s eurozonom izazvalo

bi dodatno narušavanje stabilnosti u Britaniji.

56

LITERATURA

1. Todaro, M.; Smith, S.: Ekonomski razvoj, Sarajevo, 2006.

2. Goodwin, A., The UK economic outlook, The IFS Green Budget: February 2013.,

Institut for Fiscal Studies, 2013.

3. Booth, S., Howarth, C., Is EU membership still the best option for UK trade, June

2012., Open Europe, 2012.

4. Mix, D.E., The United Kingdom and U.S.- UK Relations, April 15, 2013.

Congresional Research Service, 2013.

5. The Mayor Economic Development Strategy for London, May 2010., Greater London

Authority, 2010.

6. Massa, I., Keane, J., Kennan, J., Backgruond Note- The euro zone crisis: Risks for

developin countries , Overseas Development Institute, October 2011., 2011.

7. http://www.slideshare.net/egfred/indicators-of-economic-development-2908463

8. Rutherford, T., Population ageing: statistics, House of commons, Library, 2012.

9. http://www.nationmaster.com/country-info/groups/Eurozone/People/Age-structure

10. http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_hr.htm

11. http://www.indexmundi.com/united_kingdom/age_structure.html

12. http://s3.amazonaws.com/zanran_storage/www.visionofhumanity.org/ContentPages/2

582173049.pdf#page=15

13. http://www.velikabritanija.net/uk-info/

14. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html

15. http://www.velikabritanija.net/2010/01/14/timeline-britanske-povijesti-bbc-british-

history-timeline/

16. http://www.velikabritanija.net/2012/12/01/engleska-britanija-uk-infografika/

17. UK Peace Index, Institute for Economic & Peace, 2013.

18. http://proleksis.lzmk.hr/50041/

19. http://www.docstoc.com/docs/123309492/Strategije-ekonomskog-razvoja#

20. Benić, Đ, Ekonomska kriza u Europi i hrvatsko gospodarstvo, Ekonomska misao i praksa, 20, 2, 847-854, 2012.

21. Lajić, I., Mehaničko kretanje stanovništva i regionalni razvoj, Stanovništvo, migracije i razvoj, Migracijske i etničke teme, 23, 3, 209-223, 2007.

57

22. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Promjene u biološkoj i ekonomskoj strukturi stanovništva Južne Hrvatske (Dalmacije) od 1948.-1991.godine, Geoadria, 1, 17-34,

Zadar, 1996.

23. http://www.geografija.hr/clanci/489/svjetski-dan-migracija

24. http://oliver.efri.hr/~statist/Statistika%20stanovnistva%202%20dio.pdf

25. http://hr.wikipedia.org/wiki/HDI

26. http://www.nationmaster.com/country-info/stats/Economy/GDP/Composition-by-

sector

27. http://www.eu4journalists.eu/index.php/dossiers/croatian/C23/

28. http://www.dei.gov.ba/dokumenti/default.aspx?id=4603&langTag=bs-BA

29. http://hdr.undp.org/sites/default/files/reports/14/hdr2013_en_complete.pdf

30. https://data.undp.org/dataset/Table-2-Human-Development-Index-trends/efc4-gjvq

31. http://www.economicshelp.org/blog/771/euro/should-uk-join-the-euro/

32. http://www.historylearningsite.co.uk/euro.htm

58

POPIS TABLICA

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika u Velikoj Britaniji od 2004.-2013.godine (000 osoba) . 13

Tablica 2.Natalitet, mortalitet i prirodni prirast u Velikoj Britaniji ( 2004.-2012.) ................. 16

Tablica 3. Prostorno kretanje stanovništva Velike Britanije (2004.-2012.) ............................. 17

Tablica 4. Dobno spolna struktura stanovništva Velike Britanije (2013.godine/procijenjeni

podaci) .................................................................................................................................... 211

Tablica 5. BDP, stope rasta BDP-a i verižni indeksi za Veliku Britaniju (2004.-2013.) ......... 22

Tablica 6. BDP p/c i verižni indeksi u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u eurima ..... 24

Tablica 7. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u BNP-u Velike Britanije

(2005.-2012.) izraženo u % ...................................................................................................... 25

Tablica 8. Stopa zaposlenosti i stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u % ............................................................................................................................................ 27

Tablica 9. Udio ljudi koji žive na granici siromaštva i socijalne isključenosti u Velikoj Britaniji (2005.-2012.) izraženo u % ........................................................................................ 28

Tablica 10. HDI indeks Velike Britanije (2005.-2012.) ........................................................... 29

Tablica 11. Kretanje broja stanovnika u eurozoni (2004.-2013.) u tisućama osoba ................ 33

Tablica 12. Kretanje broja stanovnika u zemljama eurozone (2004.-2013.) u tisućama osoba34

Tablica 13. Natalitet, mortalitet i prirodni prirast stanovništva zemalja eurozone (2004-2013.)

izraženo u tisućama .................................................................................................................. 36

Tablica 14. Migracije u eurozoni (2004.-2012.) ...................................................................... 37

Tablica 15. Dobna struktura stanovništva zemalja eurozone (2008.godina i 2013.godina) .... 39

Tablica 16. Spolna struktura stanovništva eurozone (2004.-2012.) izraženo u % .................. 39

Tablica 17. BDP zemalja eurozone (2005.-2013.) izraženo u milijunima EUR ...................... 41

Tablica 18. Struktura BDP-a eurozone (2004-2013.) izraženo u % ......................................... 42

Tablica 19. BDP p/c i verižni indeks za zemlje eurozone (2004.-2013.) izraženo u eurima ... 43

Tablica 20. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora u BNP- u eurozone (2005.-

2012.) izraženo u % .................................................................................................................. 44

Tablica 21. Stopa zaposlenosti u zemljama eurozone (2004.-2013.) izraženo u % ................. 44

Tablica 22. Stope nezaposlenosti u zemljama eurozone (2004.-2013.) izraženo u % ............. 45

Tablica 23. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti u eurozoni (2004.-2012.) izraženo u %........ 46

Tablica 24. Udio ljudi koji žive na granici siromaštva i socijalne isključenosti u zemljama eurozone (2004-2012.) izraženo u % ....................................................................................... 47

59

Tablica 25. HDI indeks zemalja eurozone (2005.-2012.) ........................................................ 48

POPIS SLIKA

Slika 1. Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlje Ujedinjenoga Kraljevstva i Velika Britanija ............ 10

Slika 2.Komponente HDI indeks Velike Britanije za 2012.godinuError! Bookmark not

defined.

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika u Velikoj Britaniji od 2004.-2013.godine (000 osoba)

.................................................................................................................................................. 14

Grafikon 2.Stope rasta broja stanovnika u Velikoj Britaniji u razdoblju od 2004.-2012.godine

(na 000 osoba) .......................................................................................................................... 15

Grafikon 3. Natalitet, mortalitet i prirodni prirast u Velikoj Britaniji ( 2004.-2012.) .............. 16

Grafikon 4. Migracije stanovništva Velike Britanije (2004.-2012.) ........................................ 19

Grafikon 5. Dobno - spolna struktura stanovništva Velike Britanije (2001.godina i 2011.godina) ............................................................................................................................. 20

Grafikon 6. Dobno - spolna struktura stanovništva Velike Britanije (2013.godina) ............... 21

Grafikon 7. Stopa rasta BDP-a u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u % ..................... 23

Grafikon 8. Kretanje BDP p/c u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u eurima ............... 24

Grafikon 9. Usporedba strukture BNP-a Velike Britanije u 2005.godini i 2012.godini .......... 26

Grafikon 10. Kretanje stope nezaposlenosti u Velikoj Britaniji (2004.-2013.) izraženo u %. 27

Grafikon 11. Udio stanovništva zemalja eurozone u ukupnom stanovništvu eurozone

(2013.godina) izraženo u %...................................................................................................... 35

Grafikon 12. Stopa rasta stanovništva u zemljama eurozone (2004-2012.) izraženo u % ....... 36

Grafikon 13. Prirodno kretanje stanovništva u zemljama eurozone (2004.-2013.) ................. 37

Grafikon 14. Migracije u eurozoni (2004.-2012.) .................................................................... 38

Grafikon 15. Spolna struktura stanovništva zemalja eurozone (2004.-2012.) ......................... 40

Grafikon 16. Godišnja stopa rasta BDP-a u zemljama eurozone (2004.-2013.) ...................... 43

60