SVEU ILI TE/UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

BOJAN LJUBI I

FINANCIJSKA KRIZA EUROZONESEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2012.

SVEU ILI TE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ

FINANCIJSKA KRIZA EUROZONESEMINARSKI RAD

Predmet: Makroekonomske strategije Mentor: Prof. dr. Kadrija Hod i Magistrand : Bojan Ljubi i Broj indeksa: 063-11 / MPM Studijski smjer: Poduzetni ki menad ment

Travnik, Februar 2011.g

SADR AJ:1. UVOD ....................................................................................................................2 2. TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH (VALUTNIH) KRIZA...5 3. UTJECAJ FINANCIJSKE KRIZE NA ZEMLJE DRUGOG REDA EUROPSKE MONETARNE UNIJE.........7 3.1. Uzroci krize u Gr koj8 3.1.1. Mogu e irenje krize.........10 3.1.2. Program pomo i Gr koj........10 3.1.3. Izgledi za uspjeh programa pomo i Gr koj......11 3.1.4. Smanjenje duga.12 3.2. Irska.....13 3.2.1. Nastanak irske krize.....13 3.2.2. Irski put od Keltskog tigra do financijske krize.......14 3.2.3. Fiskalna konsolidacija......15 3.3. Uzroci panjolske krize..16 3.4. Ugro eni rejtinzi........17 4. NJEMA KA I FRANCUSKA IZNAD SVIH..19 4.1. Britanci nude rje enje krize u tri koraka...19 4.2. Njema ka ne eli manju eurozonu?............................................................20 4.3. JOSEPH STIGLITZ - Rezovi u eurozoni su problem, a ne rje enje...21 4.4. MMF - Lagarde protiv tednje.....22 5. KRIZA EURA...23 5.1. Izlazak iz eurozone....25 5.2. Keynesova dilema................25 5.2. Korist iz krize u europi.........26 5.3. Izlazak iz krize: prvi korak prema 2020. ............27 ZAKLJU AK....28 LITERATURA...29 POPIS GRAFIKONA....31

1

1. UVODSituacija u Eurozoni ozbiljno je naru ena. Gospodarstvo je do lo u stanje za koje smatramo da se mo e nazvati recesijom i da e samo pove ati prora unske manjkove i dodatno oslabiti kvalitetu imovine banaka. Ekonomski podaci su slabiji od o ekivanih, raste nezaposlenost, a industrijska proizvodnja se usporava. Slabost u Eurozoni mo e se odraziti na ostatak svijeta kroz brojne kanale, kao to su na primjer: smanjenje BDP-a Eurozone, slabljenje bankarskog sektora, te pove anje prora unskih manjkova. Smatra se da su zbog du ni ke krize ugro eni kreditni rejtinzi svih lanica Eurozone, te da su u opasnosti i kreditni rejtinzi zemalja koje nisu lanice Eurozone. Njema ka, kao najja a lanica mora osigurati da euro funkcionira. Treba dopustiti zemljama lanicama da refinanciraju svoj dug po prihvatljivim uvjetima. Ne odr i li se euro, te ako se raspadne nastala bi bankovna kriza. Njema ka je spremna pomo i, ali za uzvrat tra i ve i nadzor nad gospodarstvima du ni kih zemalja, a takav zahtjev tim zemljama zna i kao poziv na uzbunu. U Gr koj i Poljskoj to smatraju kao da Njema ka ima osvaja ke ambicije. Francuska je tako er jedna od vode ih zemalja u Europi. Njema ka se smatra industrijskim divom, a Francuska se zala e za politiku. Te dvije zemlje strahuju da bi sada nja Eurozona bila preslaba da podnese jo jednu krizu, ako Italija do e u poziciju kao to je Gr ka, te razmi ljaju o smanjivanju Eurozone. Zala u se za kompaktniju i vr e povezanu Eurozonu. Recesija je zahvatila i Portugal, Irsku i Ma arsku. Trenutno stanje u Italiji govori da se situacija u Eurozoni pogor ava i da se propast eura spominje kao mogu i ishod. Me utim, mnogi smatraju da do toga ne e do i jer je Italija bila u sli nim situacijama koje je pre ivjela i iz kojih se izvukla. Gr ka predvi a rezanje tro kova kroz otpu tanje zaposlenih u dr avnim slu bama, osnovnim i srednjim kolama, te kroz smanjenje pla a i slanje zaposlenika u mirovinu koji bi tijekom dvije godine trebali i i u mirovinu. Cijena kamata na panjolske obveznice je dostigla rekordnu razinu od oko 7% pa je smanjena potra nja za njima. Sada su sve o i uperene u Njema ku i Francusku. Do pove ane nestabilnosti su doveli i izbori u panjolskoj, a nova Vlada ne eli govoriti o kona nim rezultatima, ali ne isklju uje mogu nost da zatra i pomo od MMF-a i od nekih drugih institucija. Portugal bilje i pad gospodarskih aktivnosti uslijed neizvjesnog politi kog i ekonomskog okru enja. Ma arska je u novu godinu u la sa PDV-om od 27% i najavila je da treba pomo MMF-a, to je znak da je to jo jedna zemlja koja je u la u duboku krizu jer uvodi najve i PDV u Europi. Svi ovi pokazatelji govore da je Eurozona u velikoj krizi i da se stanje pogor ava, te da su potrebni veliki koraci i novci da bi se situacija stabilizirala. Ova kriza e imati znatne posljedice za sve zemlje. Smatra se usporavanje napretka gospodarstva u Njema koj i Francuskoj ako se stanje u Europi ne popravi. Dolaze upozorenja da bi dr ave u Eurozoni mogle u i u recesiju polovinom godine. Predvi a se da bi se rast ekonomije u Eurozoni mogao smanjiti za oko 0,4% po etkom 2012. godine.

2

Problem i predmet istra ivanja Financijska kriza koja je 2007. godine po ela u Sjedinjenim Ameri kim Dr avama krizom tr i ta sekundarnih hipotekarnih kredita, razli itim se intenzitetom odrazila i na zemlje eurozone, to je uvjetovano nizom makroekonomskih, povijesnih i strukturnih faktora zemalja koje su u sastavu ove zajednice. U tom kontekstu, zna ajan dio ovog rada usmjeren je na analizu zemalja Europske unije, koje je financijska kriza zatekla s relativno niskom razinom pripremljenosti. Time je i njihova mogu nost da se odupru ekonomskoj recesiji koja je uslijedila bila manja. Kriza koja ve par godina uzrokuje probleme ve ini svjetskih gospodarstava, iako pokazuje tendenciju slabljenja, posebno u sna nijim svjetskim gospodarstvima koja imaju znatno vi e raspolo ivih mehanizama i instrumenata za suzbijanje silaznog trenda konjunkturnog ciklusa, jo je uvijek prisutna u zna ajnoj mjeri. Posebno se to odnosi na gospodarstva Sjedinjenih Ameri kih Dr ava (SAD) i Velike Britanije. Gra evinski sektor u SAD-u, koji je uz automobilsku industriju bio jedna od najte e pogo enih grana gospodarstva, jo uvijek ne pokazuje znakove zna ajnijeg oporavka, a dionice najve ih industrijskih kompanija u toj zemlji u posljednje vrijeme dodatno padaju zbog smanjenog optimizma u skoriji ubrzani gospodarski uzlet. etiri godine nakon po etka krize broj prodanih nekretnina za stanovanje je najni i u posljednjih deset godina, dok se stopa nezaposlenosti ak i nakon stotina milijardi dolara ubrizganih u gospodarstvo u SAD ponovo primaknula razini od 10%. 1 S obzirom da za razliku od SAD-a i Velike Britanije zemlje kontinentalne Europe isprva nisu bile sna no pogo ene slomom sustava sekundarnih hipotekarnih kredita, me utim zbog globalnog usporavanja sektora realne ekonomije do lo je do pogor anja i njihove ekonomske pozicije. Posebno su u ovom kontekstu zanimljive posljedice krize na europsku monetarnu uniju, zbog kompleksnosti njenog ure enja i razli itih stupnjeva razvoja izme u pojedinih lanica. Tijekom prethodnog razdoblja, posebno unutar eurozone, pove avala se neravnote a izme u bogatijih i siroma nijih lanica koja je, u vremenu umjetno stvorenog blagostanja na globalnom tr i tu, zamagljivana vanjskim zadu ivanjem manje konkurentnih zemalja. Posljedice takve politike pojavile su se krahom svjetskog financijskog sustava, to je dovelo do zao travanja uvjeta zadu ivanja na financijskom tr i tu, nepovjerenja investitora i ostalih u inaka iznenadnog prestanka priljeva kapitala. Probleme su ubrzo po ele osje ati zemlje koje su se oslanjale na vanjsko zadu ivanje ili su, poput Islanda, gospodarski razvoj zasnivale na potpunoj deregulaciji financijskog sustava. Svrha i ciljevi istra ivanja Pozornost je u ovom radu usmjerena na zemlje manje i siroma nije lanice. Rije je o zemljama drugog reda, panjolskoj, Gr koj i Irskoj. Navedene su zemlje zbog manje konkurentnosti u odnosu na ve e i sna nije lanice, orijentiranosti na netrgovinske sektore i vanjsko zadu ivanje te, na koncu, nemogu nosti utjecaja na vlastitu monetarnu politiku i neurednu fiskalnu poziciju, bile osobito izlo ene utjecaju financijske krize.1

Kordi , G., Grgi , D., Analogija krize zemalja s margine eurozone s krizom u bosni i hercegovini i hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/69713, [31.01.2012.]

3

Analiza u ovom radu ograni ava se na pomenute zemlje, a s obzirom da se kriza nesmetano pro irila po europskom financijskom sektoru, pozornost je posve ena i zemljama najja im lanicama, Njema koj i Francuskoj i nakon toga krizi eura. Analizom ekonomske pozicije zemalja eurozone ukazuje se kako na strukturalne probleme manjih i siroma nijih (slabije konkurentnih) lanica Europske unije, tako i na potencijalne uzroke njihovih problema, to je prvi cilj ovog rada. U okviru navedenog analizirane su i uspore ene trenutne makroekonomske pozicije u odnosu na parametre konkurentnosti, te monetarnog sustava i javnog sektora, to je drugi cilj rada. Struktura rada Rad je strukturiran u pet me usobno povezanih poglavlja koja ine zasebne cjeline. Nakon uvodnog poglavlja u kojem se prikazuje op i okvir problema te se preciziraju ciljevi istra ivanja i pisanja rada, slijedi prikaz teorijskog okvira ekonomskih (valutnih) kriza. Utjecaj financijske krize na odabrane lanice Europske monetarne unije obra en je u tre em poglavlju te se, kao to je ranije u tekstu navedeno, posebna pozornost posve uje krizama u Gr koj panjolskoj i Irskoj. Njema ka, kao zemlja sa najboljim kreditnom rejtingom i najve im vi kovima i Francuska, tako er jedna od vode ih zemalja u Europi, zajedno sa mogu im posljedicama koje bi kriza mogla ostaviti i krizom eura, obra ene su u etvrtom, odnosno petom poglavlju. Slijedi zaklju ak koji predstavlja sintezu rada te daje preporuke za budu nost. S obzirom da se analiziraju zemlje koje su me usobno prili no razli ite po nizu kriterija, za svaku se od njih prikazuju parametri za koje smatramo kako na najbolji na in potkrjepljuju teze iznesene u radu. Znanstvene metode Istra iva ke metode u ovom radu koje obuhvataju teorijski pristup su izvori kori teni sa interneta i iz novinskih lanaka. Istra ivali smo raspolo ivu literaturu, novinske lanke i web stranice koje obra uju predmetnu temu ovog rada. Prikupljanje sekundarnih podataka vr ili smo putem: interneta, asopisa i nau nih radova.

4

2.

TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH (VALUTNIH) KRIZA

Bez obzira je li rije o ekonomskim, financijskim ili trgovinskim, krize koje izazivaju nestabilnost gospodarskog sustava uvijek su izazivale veliku pozornost i bile predmetom istra ivanja. Me utim, tijekom 60-ih godina pro log stolje a smatralo se kako su ozbiljnije ekonomske krize stvar pro losti te e se, zahvaljuju i liberalizaciji tr i ta kapitala i prilago avanjima te ajne politike, tr i ta uvijek vratiti u ravnote u. Me utim, vrlo je skoro postalo jasno kako krize ne samo da nisu stvar pro losti, nego se razdoblje izme u njih sve vi e skra uje, a tro kovi postaju sve ve i.2 Nakon niza kriza, koje su uglavnom ostale vezane za sektor i/ili regiju, od 2007. godine svijet potresa kriza koja se po svom intenzitetu i posljedicama uspore uje s Velikom depresijom koja je vladala 30-ih godina pro log stolje a. Ekonomska se teorija dugo vremena bavila prou avanjem ekonomskih kriza, posebnu pozornost pridaju i financijskim i valutnim krizama3. Prou avanje financijskih kriza rezultiralo je s tri generacije modela kojima se nastoje objasniti uzroci kriza te, sukladno tome, na i odgovaraju a rje enja. Poseban problem predstavlja definiranje modela i sustava ranog otkrivanja kriza, kako bi se na taj na in moglo preventivno djelovati u njihovu suzbijanju. Rana istra ivanja obilje ena su Krugmanovim modelom (1979.)4 koji je krize objasnio nekonzistentnim monetarnim i fiskalnim politikama. U pozadini krize nalazi se kreditna ekspanzija koja je ujedno i ubla avala prora unske (a nerijetko i politi ke) nestabilnosti, ali i u inila zemlju osjetljivijom na pekulativne napade iz okru enja koji rezultiraju devalvacijama nacionalne valute i tro enjem deviznih rezervi kako bi se odr ala stabilnost sustava. Nakon to vi e nema rezervi kojima bi mogla braniti te aj (i stabilnost nacionalne politike), dolazi do sloma ekonomskog sustava i de facto bankrota zemlje. Iako su ovim modelom obja njene krize u Meksiku (1973.-1982.) i Argentini (1972.-1981.), kao njegov nedostatak navodi se pretjerano pojednostavljenje problema. Krize koje su se javile tijekom 90-ih godina pro log solje a [prije svega kriza Europskog monetarnog sustava 1992. te tequilla (meksi ka) kriza)] pripadaju tzv. drugoj generaciji modela koji pro iruje postoje a obja njenja te kaouzro nike kriza navodi niz faktora koji su primarno vezani uz o ekivanja te analizu tro kova i koristi zadr avanja postoje eg modela. Azijska kriza iz druge polovice 90-ih godina pro log solje a u razmatranjima financijskih kriza donijela je tre u generaciju modela koji krize obja njava efektom zaraze te prijenosom krize kroz negativne okove na nacionalne ekonomije te, posljedi no, pogor avanjem uvjeta kreditiranja. Globalna ekonomska kriza koja traje od 2007. godine otvorila je niz pitanja i problema. U prvom redu postavlja se pitanje stabilnosti pojedinih valuta, uklju uju i i najzna ajnije svjetske valute kao to su dolar i euro, te njihove uloge na svjetskoj sceni. Ponovno ja aju strahovi od valutnih ratova i politika konkurentskih devalvacija, dok se u okviru globalne ekonomije preslaguju odnosi me u velikim2

Pobli e o tome u Baleti , Z., Kriza i antikrizna politika, Kriza i ekonomska politika: politika i ekonomija razvoja Hrvatske (ur. D. Rado evi ), naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. 3 Za detaljan prikaz valutnih kriza pogledati: Reinhardt, C., Rogoff, K.: This Time Is Different, Princeton University Press 2009.; kao i Krznar, I., Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku, Istra ivanja Hrvatske narodne banke, I 13, 2004. 4 Krugman, P., A Model of Balance-of-Payments Crisis, Journal of Money, Credit and Banking, Vol 11, No. 3 (Aug 1979.), pp 311. 325

5

silama i uspostavljaju novi odnosi mo i. U tom kontekstu postavlja se pitanje odr ivosti postoje ih koncepata, uklju uju i i prednosti i nedostatke lanstva u monetarnoj uniji. Ne smije se tako er zanemariti ni ire okru enje te politi ka nestabilnost, rast cijena nafte i hrane koji mogu dodatno produbiti postoje e nestabilnosti.

6

3. UTJECAJ FINANCIJSKE KRIZE NA ZEMLJE DRUGOG REDA EUROPSKE MONETARNE UNIJE U uvodu ovog rada nagla eno je kako je ve ina istra ivanja orijentirana prema zemljama eurozone koje su i u godinama prije financijske krize prema makroekonomskim pokazateljima ipak zaostajale prema gospodarski vode im zemljama Europske unije. To se prije svega odnosi na Gr ku i panjolsku koje su se nakon 2008. godine po ele suo avati s posljedicama dugogodi njih strukturnih problema, a koji su bili potiskivani u drugi plan zbog rasta globalnog tr i ta i dostupnosti me unarodnih izvora financiranja. Va no je naglasiti i injenicu kako je panjolska prije 2008. godine (iako jo uvijek znatno iza gospodarski najsna nijih zemalja Europske unije), ostvarivala stalne i zna ajne stope rasta te je slovila za nositelja razvoja. Me utim, po etak krize nagovijestio je ozbiljne gospodarske probleme iji su uzroci prikazani u nastavku. Naravno, panjolska i Gr ka nisu jedine zemlje u Europi koje se te ko nose s financijskom krizom. Primjerice, na Islandu je deregulacija financijskog sektora, koja nije bila utemeljena na realnim postavkama, dovela ne samo do sloma bankarskog sustava, nego je ugrozila i stabilnost cjelokupnog gospodarstva. Iako problemi u financijskom sustavu Islanda nisu primarna tema ovog rada, neophodno je primijetiti da je slu aj Islanda navijestio pote ko e u zemljama koje se ovdje detaljnije analiziraju. Tako er, obrazac po kojem je kriza eskalirala na Islandu, sli an je promatranim zemljama. Su tina le i u iskori tavanju blagodati deregulacijskih tendencija u svijetu, to je kasnije do lo na naplatu. Rezultat je bio o it. Problemi pojedinih sektora nacionalnih ekonomija ubrzo su postali te ak teret za gospodarstva u cjelini. Grafikon 1. pokazuje kako se nakon po etka financijske krize 2008. godine stope pada BDP-a nisu zna ajno razlikovale izme u pojedinih zemalja EU, me utim, kako se kriza razvijala, do lo je do nesklada u mogu nostima promatranih zemalja da se odupru posljedicama krize, a time i sna nijeg pada BDP-a. To se u prvom redu odnosi na visoki udio javnog sektora, nisku konkurentnost u usporedbi s najzna ajnijim trgovinskim partnerima, ograni enja u vo enju vlastite monetarne politike i dr..

7

Grafikon 1. Promjene stope BDP-a u pojedinim zemljama Europske unije od 2005. do 2009. Godine

Izvor: Eurostat, 2010. 3.1. UZROCI KRIZE U GR KOJ Gr ka je tro ila iznad svojih mogu nosti pa je njezina potro nja bila ve a od njezine proizvodnje. Sklonost potro nje u Gr koj bila je velika. A sukladno tome sklonost tednji gotovo jednaka nuli. Dakle, obrazac koji je doveo do te ke ekonomske pozicije Gr ke mo e se objasniti kao posljedica pogor avanja uvjeta zadu ivanja na tr i tima kapitala i nekontrolirano tro enje i zadu ivanje u vrijeme obilja na svjetskom financijskom tr i tu. U razdoblju izme u 2001. i 2007. godine Gr ka je kr ila sporazum iz Maastrichta kojim je definirana maksimalna razina vanjskog duga u odnosu na BDP, kao i gornja granica prora unskog deficita unutar zemalja eurozone. Prora unski i deficit platne bilance smatraju se najva nijim uzrocima porasta vanjskog duga Gr ke. Naime, nakon to je Gr ka postala sastavni dio gospodarstva eurozone, konstantno je imala nisku konkurentnost ekonomije u odnosu na trgovinske partnere, uglavnom zbog niske produktivnosti i previsokih nadnica, naro ito u javnom sektoru: .. nadnice su u Gr koj rasle po stopi od 5% otkad je dr ava uvela euro. U istom razdoblju, izvoz u najva nije trgovinske partnere rastao je po stopi od 3,8% to je duplo manje od uvoza tih zemalja od drugih trgovinskih partnera.5 Op enito, kriza u Gr koj rezultat je otvaranja tr i ta i deregulacije koja je u Gr koj uslijedila nakon ulaska u EU. U inak integracije zemlje u me unarodno tr i te bio je i rastu i jaz izme u privilegiranih elita, koje su profitirale od neoliberalne globalizacije, i ostatka populacije koja trpi uslijed nezaposlenosti, nesigurnosti radnog mjesta i siroma tva.

5

Cf. Oxford Economics: Is Greece headed to default?, January 29, 2010. Dostupno na http://www.oxfordeconomics.com/free/pdfs/greece_default(feb10).pdf, na dan 1. lipnja 2011. godine.

8

Istovremeno, deficit teku eg ra una gr ke platne bilance od 53 milijarde $ ili 15% BDP-a, bio je najvi i u eurozoni.6 Osim toga, Gr ka je u posljednjem desetlje u poduzela niz kapitalnih projekata u infrastrukturi, obrazovanju i drugim sektorima koji su dodatno pove ali javnu potro nju.7 Uglavnom zbog injenice kako je kao lanica eurozone u ivala povla teni kreditni rejting me u investitorima na razini AAA, Gr ka je godinama imala pristup me unarodnim financijskim sredstvima. To je omogu ilo relativno jeftino i neometano zadu ivanje. Me utim, nakon sloma financijskog tr i ta 2008. godine, koji se prenio i na realni sektor, pogor ali su se i uvjeti za odvijanje ekonomskih aktivnosti u Gr koj. Negativne tendencije pra ene su padom poreznih prihoda i porastom porezne evazije, uz kontinuirano visoku razinu potro nje prora unskih sredstava na skupu i glomaznu administraciju i javni sektor te mirovinski i zdravstveni sustav. Ovisnost o financijskim sredstvima s me unarodnog tr i ta kapitala u inila je Gr ku osjetljivom na promjene u povjerenju investitora. Upravo je to povjerenje zna ajno uzdrmano krajem 2009. godine kada je novoizabrana gr ka vlada revidirala procijenjeni deficit prora una sa 6,7% BDP-a na 12,7%, kao to je prikazano na grafikonu 2. ( uta linija na grafikonu ozna ava kriterij iz Maastrichta). Grafikon 2. Prora unski deficit Gr ke od 1970. do 2010. godine.

Izvor: OECD Economic Outlook, 2010.

Investitori su postali nepovjerljivi prema mogu nostima Gr ke da otplati dospjele obveze po osnovi vanjskog duga koji je samo za tu godinu iznosio 72 milijarde $.8 Unutar Europske unije javili su se i prijedlozi da Gr ka, uz financijsku pomo ostalih lanica eurozone i restriktivne fiskalne mjere, napusti eurozonu kako bi mogla financirati prora unski deficit i pove ati svoju izvoznu konkurentnost kroz povratak vlastitoj valuti te njezinu eventualnu devalvaciju radi uravnote enja gospodarstva mjerama monetarne politike.9 Me utim, zaboravljaju se negativni6

Fotopoulos,T., A systemic crisis in Greece, The International Journal of Inclusive Democracy, Vol.5., No.2, 2009. 7 Tako er treba spomenuti i zna ajna sredstva ulo ena u izgradnju objekata za Olimpijske igre 2004. godine koji se tro kovno pokazali vrlo neisplativima. 8 Cf. Nelson, R. M., Belkin, P.,Mix, D. E., Greece's Debt Crisis: Overview, Policy, Responses, and Implications, Congressional research service,Washington D.C., 2010 9 Ibid, str. 7.

9

aspekti takve odluke. Devalvacijom bi se mogla dodatno potkopati makroekonomska stabilnost zemlje, pove ati razina inflacije kao izravna posljedica klizanja doma eg te aja, a mogle bi se pove ati i kamatne stope i ugroziti ekonomska aktivnost te smanjiti ionako vrlo lo a kreditna pozicija zemlje. Naime, s obzirom je Gr ka dulje vrijeme ostvarivala trgovinski deficit sa zemljama Europske unije, ponovno uvo enje nacionalne valute i njena devalvacija u inile bi gr ku robu jeftinijom za druge zemlje, ali istovremeno bi relativno poskupjela inozemna roba za gr ko tr i te, to bi pokrenulo lan ani slijed negativnih doga aja, uklju uju i i inflaciju. Nadalje, ne smiju se zanemariti ni negativne posljedice na stabilnost i povjerenje u euro te u novu/staru gr ku valutu, koje bi svakako imale utjecaja na kretanja na svjetskim tr i tima. tovi e, bio bi to prvi slu aj nakon krize EMS-a da jedna valuta izlazi iz sustava. Iako postoje suprotstavljeni stavovi oko pitanja treba li Gr ka ostati ili iza i iz monetarne unije, za monetarne autoritete unutar same zemlje takve su dvojbe suvi ne, uzev i u obzir niz prednosti lanstva u zajednici. Me utim, neosporna je injenica kako Gr ka u okviru monetarne unije, s nekonkurentnom i neproduktivnijom industrijom ne mo e kvalitetno parirati ve ini gospodarstava Zapadne Europe, to je jedan od glavnih razloga visokog deficita platne bilance. 3.1.1. Mogu e irenje krize Iako je Gr ka relativno mala zemlja, s udjelom od oko 1 % u eurozonskom BDPu njezina du ni ka kriza ( to e se kasnije ispostavit) prijeti irenjem i na ostale zemlje eurozone. Kandidati su Portugal, panjolska, Italija i Irska. Kad bi se to dogodilo dovelo bi u pitanje opstanak eura, ali i mo da mnogo vi e. Gr ka ima kreditni rejting BB+, dok Portugal ima A-, a Spanjolska AA. Udio duga u BDP-u u Gr koj je 117 %, u Portugalu 77%, a u panjolskoj 53%. Udio deficita u BDP-u u Portugalu je 9,3%, dok je u Gr koj 13,6%. Naravno, obje su zemlje prema ile granicu od 3 % koju im postavljaju mastrihtski kriteriji. Da bi se sa uvala stabilnost eura, ali i njegova opstojnost, ministri financija eurozone dogovorili su osnivanje stabilizacijskog fonda - European Financial Stability Facility (EFSF) u iznosu od 720 milijardi eura. Od toga dvije tre ine osigurale bi lanice eurozone, a jednu tre inu bi osigurao MMF. Naravno da nije bilo jednostavno podijeliti teret me u zemljama lanicama, pa je rasprava ministara financija o raspodjeli tereta pomo i trajala dugo. No zavr ena je i sporazum je postignut. 3.1.2. Program pomo i Gr koj Da bi se pomoglo Gr koj, dogovoren je program pomo i od 110 milijardi eura uz kamatnjak od oko 5 %, daleko povoljniji nego bi Gr ka mogla posti i na finacijskom tr i tu. Tako se Gr koj nastoji smanjiti teret kamata. Me utim, da bi se osigurao povrat tih sredstava, bilo je potrebno Gr koj nametnuti odre ene uvjete. Nakon toga je nastao problem: kako jednoj jednakopravnoj lanici druge lanice mogu diktirati mjere fiskalne politike i politike dohodaka? Izlaz je bio da se u pomo pozove MMF, koji kao to je op e poznata stvar, za svoje sudjelovanje uvijek postavlja odre ene uvjete koji su vec odavno dobro definirani i standardizirani. Naime, to je odmah otvorilo pitanje: zna i li pozivanje MMF-a u pomo nesposobnost eurozone da sama rije ava svoje probleme? Zar to ne bi bila pljuska 10

ugledu najelitnijeg kluba zemalja EU? Izme u dva zla izabrano je manje. Pozvan je MMF da u zajmu od 110 milijardi eura sudjeluje s 30 milijardi eura svojih sredstava. MMF je ponudu prihvatio i odmah postavio svoje standardne uvjete, koje je Gr ka morala prihvatiti, to je i u inila. Prvi uvjet je uravnote ivanje doma e proizvodnje i potro nje, to se posti e pove avanjem proizvodnje ili smanjivanjem doma e potro nje. Uvijek je bolje pove ati proizvodnju, nego smanjiti potro nju, jer smanjivanje potro nje uvjetuje smanjivanje ne ijih ste enih prava, to mo e uvjetovati politi ke i socijalne probleme. Me utim, po to je pove anje proizvodnje dugoro ni proces, kratkoro no uravnote enje proizvodnje i potro nje vr i se smanjivanjem doma e potro nje. Budu i da je osobna potro nja funkcija raspolo ivog dohotka, raspolo ivi se dohodak smanjuje pove avanjem poreza ili smanjivanjem transfera (mirovina) ili nihovom kombinacijom. Uravnote enje bud eta ili fiskalna konsolidacija jedan je od va nih uvjeta kojim se Gr ka obavezala da do 2014 smanji primarni bud etski deficit od 13,6 % na 2,7 % BDP-a. Smanjivanje bud etskog deficita vr i se smanjivanjem bud etne potro nje i transfera stanovni tvu ili pove anjem poreza. Samnjivanje bud etnih rashoda vr i se uglavnom smanjivanjem broja zaposlenih i njihovih plata u javnom sektoru i mirovina. Gr ka se obvezala da do 2013 smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za 100 000. Pove avanje bud etskih prihoda vr i se pove avanjem poreza, prije svega poreza na dohodak i dodanu vrijednost i Gr ka je sve ove mjere prihvatila. Da bi se smanjio deficit vanjskotrgovinske bilance i bilance pla anja, Gr ka mora smanjiti jedini ne tro kove rada, a to zna i smanjiti plate i pove ati produktivnost. Sve ove mjere mogu imati pozitivne rezultate u dugom roku, ali u kratkom roku fiskalna konsolidacija zna i i smanjivanje doma e potra nje. Ako se ona ne kompenzira pove anjem inozemne potra nje za doma im proizvodima, pove anjem izvoza, onda to mo e smanjiti potra nju za doma im proizvodima, a preko nje i proizvodnju i zaposlenost. A smanjivanje proizvodnje i zaposlenosti mo e uzrokovati i smanjivanje poreznih prihoda, pa se mo e dogoditi da se prihodna strana bud eta ne pove a onoliko koliko se o ekivalo. Zato vrijeme recesije nije dobro za provo enje programa fiskalne konsolidacije10. 3.1.3. Izgledi za uspjeh programa pomo i Gr koj Ako se ne uklone uzroci krize, velika je vjerojatnost da e se ona ponoviti. Kakva je vjerojatnost da se uzroci krize u Gr koj ponove i uz veliku pomo EU, pitanje je? Me u ekonomistima je bilo puno rasprave o izgledima za uspjeh ovog programa pomo i Gr koj. Mnogi isti u velike pote ko e s kojima e se Gr ka suo iti na ekonomskom, politi kom i socijalnom planu. Gr ka treba hitno smanjiti svoj deficit za oko 12% BDP-a. Da bi to postigla vidjeli smo da treba smanjiti broj zaposlenih za oko 100 000 te pla e i mirovine. Osim politi kih problema, to mo e smanjiti izglede i za oporavak gr koga gospodarstva. Produbljivanje recesije smanjit e porezne prihode i pove ati socijalne transfere, to bitno ote ava fiskalnu konsolidaciju. Ako Gr ka ne bude ispunjavala uvjete MMF-a, on mo e suspendirati cijeli program. To e natjerati dr ave eurozone da pove aju svoje izdatkeza pomo Gr koj ili e je pustiti da ode u ste aj, odsn ogluhu, kako se to ljep e ka e11. S obzirom na10

Babi , M., Kriza eura, stru ni lanak, Zagreb 2010, p.258. dostupno na: < http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101489>[02.02.2012.] 11 Ibidem., p. 260.

11

raspolo enje bira a, posebno u Njema koj, malo je vjerojatno da bi dr ave i le u jo ve e izdatke za pomo gr koj. Osim toga, takvo to je protivno lanku 125 Europskog ugovora, kojim se izri ito zabranjuje da se nekoj lanici daju garancije. Ostaje dakle da Gr ka ipak ide u ste aj (default). U tom slu aju vjerovnici e morati smanjiti svoja potra ivanja. Kamate na Gr ke obveznice e rasti, a Gr ka je lanica eurozone koja ima zajedni ku valutu, zajedni ku monetarnu politiku i jedinstvene kamatne stope. Zato M. Feldstein s Harvarda ka e da e Gr ka ipak morati uz pom o MMF-a restruktuirati postoje i dug, Pla aju i dospjele obveznice novima manje nominalne vrijednosti ili da e dobiti smanjenje kamatnjaka za svoje zajmove. Stoga je BDP u Gr koj nakon uvo enja stand by aran mana smanjen, a nezaposlenost je porasla sa 7% na 12, 6 %. Smanjivanje BDP-a smanjuje poreznu osnovicu, a uz nepromjenjene kamatne stope i iznos poreza. To smanjuje i bud etne prihode. Na taj na in restriktivna ekonomska politika, uvedena na temelju stand-by aran mana, kojom se eljelo posti i izvjesnije otpla ivanje dospjelih dugova, mo e pove ati pote ko e u toj otplati. Tako Gr ka, kao i svaka zadu ena zemlja, upada u zamku visoke zadu enosti. Zbog toga to visoki udio duga u BDP-u zna i veliki kreditni rizik, ali i rizik suverenosti za investitore. Strani kapital ne dolazi, osim pekulativnog, koji dolazi uz vrlo visoku cijenu (jer je i rizik velik). Doma a tednja nije dovoljna za urednu otplatu dospjelih obaveza i zato nema investicija ni razvoja. Nezaposlenost se pove ava. Raspolo ivi dohodak se smanjuje, agregatna potra nja se smanjuje, pa se smanjuje i doma i proizvod. Smanjuje se porezna osnovica, pa se smanjuju i porezni prihodi. A to uz iste bud etne rashode (iako se oni pove avaju zbog pove anih naknada za nezaposlene), utje e na pove avanje bud etskog deficita, to jo vi e pove ava zadu enost. Dakle rezultat sasvim suprotan onome koji se eli posti i. 3.1.4. Smanjenje duga Zemlje vjerovnici Gr ke trebale bi odustati od potra ivanja dijela dugova te zemlje, poru io je u razgovoru za austrijski tisak Jean-Claude Juncker, elnik eurogrupe ministara financija eurozone12. Dok Gr ka nastavlja pregovore s bankama i osiguravateljima s ciljem postizanja dogovora o golemom otpisu duga kako bi izbjegla bankrot, Juncker je u razgovoru za be ki dnevnik Der Standard izjavio da bi se dr ave trebale zapitati je li mo da potrebna i dr avna pomo . Luksembur ki premijer je ustvrdio da ciljano smanjenje gr kog duga na 120 posto bruto doma eg proizvoda (BDP), razine koju pri eljkuju u Me unarodnom monetarnom fondu (MMF) i postavljaju kao uvjet za isplatu daljnje tran e pomo i, ne mo e biti u potpunosti ostvarivo ako bi od dijela potra ivanja odustali samo vjerovnici u privatnom sektoru. Tre i krug pregovora Atene i privatnih vjerovnika ima za cilj dogovor o dobrovoljnoj zamjeni obveznica, ime bi se dug posrnule lanice eurozone smanjio za 100 milijardi eura, s ukupno 350 milijardi eura. Sporazum o sudjelovanju privatnog sektora, trenutno na razmatranju, predvi a da oni u najmanju ruku prepolove svoja potra ivanja prema Gr koj u odnosu na 200 milijardi eura duga koji je trenutno u njihovim rukama. Prija nji krug razgovora zapeo je oko iznosa kamate koja bi se pla ala na preostali dug. Europska sredi nja banka (ECB), koja dr i oko 4512

http://www.poslovni-savjetnik.com/svijet/juncker-smatra-da-bi-grckoj-trebalo-otpisati-dio-dugainace-joj-nema-spasa

12

milijardi eura vrijedne gr ke obveznice, dosad je zanemarivala pozive kojima se i na nju apeliralo da preuzme dio gubitaka temeljem otpisa dijela potra ivanja. Me utim, najnovije informacije govore da nakon to je uspjela srezati potro nju za dodatnih 325 milijuna eura, odobren je dugo o ekivani paket toj zemlji i ona e do 20-og marta dobiti pomo od 130 milijardi eura. Tako e Gr ka po drugi put izbje i bankrot. Potaknute tim vijestima burze su osna ile, a euro oja ao. 3.2. IRSKA 3.2.1. Nastanak irske krize U novembru 2010. pojavila se kriza likvidnosti i u Irskoj. Ministri financija eurozone sastali su se zajedno s Europskom komisijom, ECB-eom i MMF-om radi pronala enja najboljeg na ina pomo i Irskoj da spasi svoje banke od propadanja. Prinos na irske desetogodi nje obveznice dosegnuo je skoro 9%, dakle 6,5 postotaka vi e od njema kih obveznica istog roka dospije a, koje se ina e uzimaju kao referentna veli ina. To je predstavljalo opasnosta da se nepovjerenje pro iri i na obveznice ostalih zemalja eurozone, prije svega Portugala i panjolske. Vlade eurozone opet su intervenirale na isti na in kao u slu aju Gr ke, s iznosom od 85 milijardi eura iz ESM-a 28. novembra 2010. Kamate na ovaj irski paket bio je znatno iznad onoga na sredstva odobrena Gr koj, i iznosio je 5,8 %. Namjera je bila upozoriti ostale zemlje da e se paket pomo i ubudu e odobravati uz stro ije uvjete. Zanimljivo je tako er da su vlade velikih europskih zemalja molile Irsku da zatra i me unarodnu pomo za spas svojih banaka, to je udno, jer se za pomo obra a zemlja u nevolji. Razlog je jednostavan. Najve u izlo enost u irskim bankama imaju banke Velike Britanije, Francuske, i Njema ke. I u cjelokupnoj zadu enosti zemalja PIIGS-a ( Portugal, Irska, Italija, Gr ka i panjolska) od preko 2 trilijuna ( 2000 milijardi) dolara, izlo enost njema kih, britanskih, francuskih, panjolskih i nizozemskih banaka bila je oko 1,5 trilijuna dolara. Konsolidirana potra ivanja francuskih banaka od banaka i vlada PIIGS-zemalja iznosila su 16% BDP-a Francuske, a njema kih 15%. To je najvjerojatniji razlog za to su te zemlje uvjeravale Irsku da zatra i pomo 13. Ta je izlo enost bila uglavnom na tr i tu derivata, dakle na pekulacijskom tr i tu financijskih izvedenica. Njema ka vlada je kao i u slu aju gre ke krize tra ila da i inozemne banke koje su kreditirale irske banke snose dio tereta za sanacije, ali i op enito da u svakom budu em slu aju krize u bilo kojoj zemlji i kreditori snose dio tereta restrukturiranja duga, prije svega smanjivanjem svoga potra ivanja. Takav program optere ivanja banaka koje su se pekulativnim akcijama jako izlo ile u spekulativnim transakcijama s bankama i vladama (ponekad je u trgovini dr avnim obveznicama poluga iznosila 40:1) mogao bi se temeljiti na planu sli nom Bradyevu planu iz kraja osamdesetih, kad je komercijalnim bankama ponu eno da smanje glavnicu potra ivanja od prezadu enih zemalja za oko 40%, pa da potra ivanja zamijene novim obveznicama koje bi garantirale me unarodne financijske organizacije MMF, Svjetska banka i druge. Me utim, veliki udio izlo enosti njema kih i francuskih banaka u BDP-ima tih zemalja ote ava prebacivanje rizika na banke vjerovnike kako bi se teret restrukturiranja ravnomjernije rasporedio na du nika i na vjerovnike. Zato13

Ibidem., p.261

13

Njema ka predla e novi europski zakon o bankrotu suverenih du nika, kojim bi se teret restrukturiranja duga ravnomjernije rasporedio, pa bi teret istog snosili ne samo porezni obveznici zemlje du nika nego i vjerovnici koji su u utrci za profitom esto zanemarivali veliki rizik. Za razliku od Gr ke, ije su te ko e proizi le prije svega iz nekonkurentnosti njezinih proizvoda na europskom tr i tu, irske pote ko e rezultat su prije svega nesolventnosti njezinih banaka. I irska privreda je u dubokoj krizi. Bruto nacionalni proizvod BNP ( koji je za irsku bolji pokazatelj od ukupnog dohotka zbog relativno velikog udjela bilance teku ih transfera i dohodaka u teku oj bilanci pla anja) opadao je ve devet kvartala za redom. Nezaposlenost je porasla od 4% na 14%. Deficit u bud etu 12% BDP-a, ali bi zbog potrebnih injekcija kapitala bankarski sustav od oko 50 milijardi eura (od ega samo na Anglo Irish Bank otpada dvije tre ine toga iznosa) mogao dosegnuti oko 32% BDP-a. Irske banke su tako er jako izlo ene spekulacijama na tr i tu nekretnina i kad je balon nekretnina i hipoteka puknuo, banke su postale ne samo nelikvidne nego i nesolventne. Strani depozitari su po eli povla iti svoje depozite, iako je irska vlada ve 2008. garantirala sve depozite u svojim bankama. Irska vlada raspola e rezervama izdvojenim za sanaciju banaka od oko 20 milijardi eura. Osim toga irske banke imaju mogu nost zadu ivanja kod ECB-a kao i banke drugih zemalja eurozone. 3.2.2. Irski put od Keltskog tigra do financijske krize Zanimljivo je pratiti kako je Irska do la u ovu situaciju. U kasnim osamdesetim godinama pro log stolje a irska privreda bila je u vrlo te kom stanju. Javni dug iznosio je oko 120% BDP-a. Porezne stope bile su vrlo visoke, to je utjecalo na relativnu nekonkurentnost irskih proizvoda na europskom tr i tu. Kamatne stope bile su visoke, pa su investicije bile male. Zato je i stopa rasta bila niska. Tre ina stanovni tva (oko 1 milijun) ivjela je ispod granice siroma tva. Iz ovog te kog stanja irska privreda se u devedesetim godinama prometnula u keltskog tigra radikalnom promjenom ekonomske politike. 14 Prvo je zapo ela fiskalna konsolidacija smanjivanjem javnih rashoda u kojoj su se radnici i poslodavci sporazumjeli o trogodi njem ograni avanju plata. Smanjivanje javnih rashoda omogu ilo je smanjivanje poreznih stopa i stopa inflacije pa je tako Irska postala atraktivna za inozemne investicije. Posebno mjesto u privla enju stranih investicija zauzimalo je i smanjivanje poreza na dobit poduze a na svega 12,5 % ime je irska postala najprivla nija zemlja za strane investicije u Europi. Strane investicije bile su usmjeravane u nove investicije, u proizvodni sektor. Nezaposlenost je opadala i mnogi Irci koji su bili emigrirali po eli su da se vra aju, tako da je do lo do uvoza radne snage iz ostalih europskih zemalja. Npr. u Irskoj je u 2006 radilo oko 250 000 Poljaka. Raspolo ivi dohodak i potro nja su vrlo brzo rasli, pa je tako od najsiroma nijih zemalja osamdesetih godina Irska postala jedna od najbogatijih. Me utim, ovaj zdravi ekonomski rast prekinut prekinut je po etkom novog tisu lje a kad je motor rast postala stanogradnja. Broj zaposlenih u gra evinarstvu dosegnuo je 2007. godine 272 000, to je od 20% radne snage. Visoki rast raspolo ivog dohotka potaknut visokim stopama rasta BDP-a u prethodnom razdoblju stvorio je optimisti na o ekivanja. To je potaknulo rast potro nje trajnih14

Ibidem., p. 262.

14

potro nih dobara. Potra nja za stanovima je rasla, ali su rasle i njihove cijene. Banke su se kao i u SAD-u upu tale u sve ve e pekulacije sa drugorazrednim hipotekama. Strane banke posu ivale su novac irskim bankama i me ubankarski zajmovi su se pove ali. Kamatne stope su se smanjivala i tako se do tada zdravi irski ekonomski rast prometnuo u spekulacijski. Zarade u financijskom sektoru su rasle, pla e su rasle, ali se zaboravljalo da raste i rizik. Deficit se pove ao, zadu enost je rasla. Smanjivao se irski izvoz zbog opadanja njegove konkurentnosti. Rasli su deficiti u bilanci pla anja. Povjerenje u sustav je opadalo. No, kad je balon cijena hipotaka prsnuo, mnoge su banke postale nelikvidne. Zato se smanjilo kreditiranje realnog sektora, smanjila se nezaposlenost, smanjivali su se raspolo ivi dohotci, a opadao je BDP. Smanjili su se bud etni prihodi i rastao bud etni deficit, koji je po etkom 2011. dosegnuo udio od 32% u BDP-u. Irska je vlada bitno pove ala mogu i bud etni deficit i garancijom svih depozita u irskim bankama u septembru 2008. Garantirala je ne samo sve depozite nego i obveznice. Garantiranje depozita bilo je opravdano zbog uvanja od problema likvidnosti banaka, zbog toga to se depoziti mogu brzo podi i iz banaka, ali obveznice ne. Na taj je na in na teret irskih poreznih obveznika palo jo oko 80 milijardi eura obveznica koje su imali strani investitori, uglavnom banke. Na taj se na in smanjila mogu nost da banke koje su bile nesolventne ( ak i Anglo Irish Bank iji su gubici, kao to smo ranije spomenuli, bili dvostruko ve i od kapitala) odu u ste aj. To je pove alo mogu nost porasta bud etnog deficita i smanjenje povjerenja u irske dr avne obveznice, to je za posljedicu imalo opadanje njihove cijene i pove anje prinosa na te obveznice pa je s tim i zadu ivanje postalo skuplje. Zbog opadanja BDP-a opali su i porezni prihodi: od 47 milijardi eura u 2007.na 33 milijarde u 2009. Bud etski deficit se sve vi e pove avao. Financijska kriza uzrokovala je fiskalnu krizu. 3.2.3. Fiskalna konsolidacija I Irska je kao i ostale zemlje eurozone poduzela fiskalnu konsolidaciju. Me utim, u stanju recesije provo enje fiskalne konsolidacije mo e imati vrlo nepovoljne posljedice. Ona zna i restriktivnu fiskalnu politiku, a to u recesiji zna i dalje opadanje BDP-a i opadanje poreznih prihoda. Iz svega toga rezultat mo e biti pove avanje bud etskog deficita i javnog duga, to je suprotno od cilja fiskalne konsolidacije. Tako je i Irska upala u zamku visoke zadu enosti. Osim toga, porast plata u doba ekonomskog booma15, naro ito rasta temeljenog na spekulacijama, zna io je relativno opadanje konkurentnosti irskih proizvoda na stranom tr i tu, pa se smanjivala proizvodnja i zbog smanjivanja neto izvoza. To je jo vi e doprinijelo smanjivanju poreznih prihoda. Budu i da je lanica eirozone, Irska nije mogla devalvacijom svoje valute posti i porast konkurentnosti svojih proizvoda i preostalo joj je da to postigne smanjivanjem plata ili pove anjem produktivnosti, dakle deflacijom doma ih cijena, to se ina e u teoriji zove interna devalvacija

15

Ibidem., p. 263.

15

3.3. UZROCI PANJOLSKE KRIZE Problemi panjolske tako er imaju du u povijest, s obzirom da je zemlja, osobito nakon uvo enja eura, imala znatno ni u konkurentnost gospodarstva u odnosu na zemlje utemeljiteljice Europske unije, pa je i stalno prisutni deficit teku eg ra una platne bilance razumljiv. Na grafikonu 3. prikazano je kretanje deficita teku eg ra una platne bilance panjolske u posljednjih deset godina.

Grafikon 3. Deficit teku eg ra una platne bilance panjolske u milijardama eura

Izvor: Bank of Spain, 2011. U uvjetima zajedni ke valute i odricanja od vlastite monetarne politike, jedna od mogu nosti pove anja konkurentnosti gospodarstva vidi se u rezanju pla a i tro kova kako bi se pobolj ala produktivnost, dok bi to s druge strane uzrokovalo niz drugih negativnih tendencija, uklju uju i i deflacijske. Nadalje, dodatni je problem panjolske prevladavaju i udio ne trgovinskog sektora koji je za ti en od me unarodne konkurencije, poput stambene izgradnje, uslu nog sektora i sl. Zbog toga je uru avanje gra evinskog sektora posebno zabrinjavaju e jer je zna aj ovog sektora po ivao na temeljima doma e potra nje, koja je tako er zna ajno uzdrmana ekonomskom krizom. Gra evinski je sektor u panjolskoj neposredno prije po etka krize obuhva ao 16% BDP-a, dok je u njemu bilo zaposleno 12% ukupnog broja radnika. Zbog toga se, nakon to je kriza dovela do njegove propasti, postavlja pitanje o mogu nostima oporavka gospodarstva, a koje ne bi vodilo dodatnom zadu ivanju zemlje. Dakle, rast ekonomske snage panjolske zna ajnim je dijelom u rukama inozemnih kreditora, ije je vi enje financijskog kredibiliteta ove ju noeuropske dr ave u najmanju ruku upitno. panjolska nema zabrinjavaju e visok vanjski dug u odnosu na BDP, s obzirom da je 2009. godine iznosio oko 50% BDP-a. Me utim, problem panjolske je u ubrzanom pove avanju duga te procjene govore kako e ve ove godine iznositi 67%

16

BDP-a.16 Tako er, panjolska ima i najvi i kombinirani prora unski i deficit platne bilance od svih ranije spomenutih zemalja (osim Islanda). Ukoliko se uzme u obzir kako je ovo gospodarstvo etiri puta ve e od gr kog, kao i injenica da je samo Lani je na naplatu stiglo 225 milijardi eura duga to je vi e od cjelokupnoga gr koga dru tvenoga brutoproizvoda, od kojih je 45% prema stranim investitorima, onda ne treba uditi opasnost koju pad investitorskog povjerenja mo e izazvati za panjolsku ekonomiju. 17 S druge strane, ono to razlikuje panjolsku od drugih dr ava pogo enih krizom, dobra je kapitaliziranost doma ih banaka koja osigurava stabilnost bankarskog sektora. Razlog tome vrlo su konzervativni zakoni i propisi, pogotovo u svezi stope obveznog dr anja kapitala. Na taj su na in doma e banke bile u poziciji ne samo uspje no prebroditi krizu, nego i sudjelovati u kupovini udjela u krizom pogo enim bankama drugih zemalja. Me utim, ostali financijski pokazatelji ne govore pretjerano u prilog doma oj ekonomiji, pogotovo nakon to je kriza pogodila najve i segment gospodarstva, gra evinarstvo, i doprinijela rastu nezaposlenosti na rekordnih 23% to je dvostruko vi e od prosjeka Europske unije. Kenedy, S. i Keene, T. R. (2010.) citiraju Nuriela Roubinija koji je upravo panjolsku ozna io kao najve u prijetnju budu nosti monetarne unije. Rast prora unskog deficita u panjolskoj i Irskoj, kao i nemogu nost Gr ke da smanji isti, osnovni je razlog navedenog stava18. 3.4. UGRO ENI REJTINZI Sni avanje rejtinga do lo je upravo u trenutku kada Gr ka, kolijevka sada nje europske krize, o ajno treba podr ku. Pregovori izme u Gr ke i skupine vjerovnika oko restrukturiranja duga jo nemaju rezultata. Ukoliko se dogovor ne postigne, Gr ka e trebati milijarde eura dodatne pomo i. Agencija Moody's upozorila je da su zbog du ni ke krize ugro eni kreditni rejtinzi svih lanica eurozone pa i onih koji trenutno imaju savr eni rejting - zemalja poput Njema ke i Francuske. U opasnosti su i rejtinzi europskih dr ava koje nisu lanice eurozone. Nakon to je u pro lom mjesecu smanjenjem kreditnog rejtinga Ma arska degradirana na status 'sme a' ('junk'), a Belgija pala s AA+ na AA, agencija Moody's upozorila je da su zbog du ni ke krize ugro eni kreditni rejtinzi svima. "Stalna eskalacija kreditne i du ni ke krize u eurozoni prijeti rejtingu svih europskih dr ava", navodi agencija u priop enju. U upozorenju koje je odaslano iz Londona navodi se da su ugro eni i rejtinzi zemalja poput Njema ke, Francuske, Austrije i Nizozemska, koje imaju savr eni AAA rejting. Taj rejting trenutno ima est lanica eurozone. U kratkom roku se ispostavilo da su zaista ugro eni, pa su kreditni rejtinzi zni eni skoro svim zemljama Unije. I to ovim redoslijedom: Agencija za financijsko ocijenjivanje Standard & Poor's snizila je kreditne rejtinge devet zemalja eurozone koje su suo ene s te kom du ni kom16

Kordi , G., Grgi , D.: op. cit., p 211., prema: Wolverson, R., The risk of Greek Contagion, Council on foreign relations, 2010., dopstupno na http://www.relooney.info/SI_FAOsia/Crisis_66.pdf, [01.02.2012.] 17 Ibidem, p. 212. 18 Loc. cit ., prema: Kenedy, S., Keene, T, R., Roubini pessimistic on euro area, calls Spain at risk, Bloomberg, 2010., dostupno na www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aVW11LBGT.08&pos= 5, [01.02.2012.]

17

krizom: Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slova koj, Malti, Italiji, panjolskoj, Portugalu i Cipru. Nakon toga bonitetna agencija Fitch snizila je kreditni rejting Belgiji, panjolskoj Sloveniji, Italiji i Cipru, to je izazvalo vrlo burne reakcije u tim zemljama, ali i u Bruxellesu. Slovenija i panjolska s AA- degradirani su na A, Italija je s A+ sru ena na A-, a Cipar je s BBB do ao na BBB-, samo razinu iznad "sme a"19. Fitch je u obja njenju, kako javlja AP, naveo da su dr ave kojima je srezan rejting suo ene s financijskim i ekonomskim pote ko ama, koje su uzrokovane du ni kom krizom eurozone. Procijenjeno je da je zbog toga porastao rizik od nemogu nosti vra anja kredita. Ovaj potez Fitcha nije neo ekivan, s obzirom da je kreditna agencija ve ranije najavila da radi novu procjenu rejtinga zemalja eurozone. No, ipak se radi o novom velikom oku za europsku ekonomiju i to samo dva tjedna nakon to je S&P smanjio rejtinge devet zemalja eurozone. Ukoliko europski lideri uskoro ne prona u na in da zauzdaju du ni ku krizu, strahuje se da bi jo neke zemlje uskoro mogle krenuti stazom koju su utabale Gr ka, Irska i Portugal, koje su odsje ene od financijskih tr i ta i zajmove moraju uzimati od MMF-a i ostalih lanica eurozone. Posebno bi problemati an za Europu bio kolaps talijanskog gospodarstva, za ije spa avanje bi bila potrebna ogromna koli ina novca. Kojeg Europa trenutno nema. Sni avanje kreditnog rejtinga Francuske, drugog gospodarstva eurozone po veli ini, u init e rje avanje krize te im i potencijalno skupljim. Smanjenje rejtinga tako er govori i o tome da je zabrinutost zbog zemalja na periferiji eurozone pre la u njezino sredi te. Sni avanje francuskog rejtinga nije povijesno. Dubina krize eura je to to je ovdje povijesno', kazao je Dominique Barbet, ekonomist u BNP Paribas, pi e Wall Street Journal. Sni avanjem rejtinga Francuskoj, najavljivali su analiti ari, moglo bi do i i do sni enja rejtinga Europskom stabilizacijskom fondu (EFSF), jer je Francuska jedna od glavnih oslonaca tog fonda. Me utim, europski du nosnici okrivljuju tri ameri ke agencije za odre ivanje kreditnog rejtinga da ga namjerno ru e europskim zemljama kako bi dodatno produbile krizu i odvratile investitore od ulaganja u europske zemlje. Agencije su tako er optu ene da zastupaju isklju ivo ameri ke financijske interese, da nisu neovisne u svome poslu kao to to tvrde. Europski povjerenik za gospodarstvo i financije Olli Rehn tri je ameri ke agencije (Standard&Poor, Fitch i Moodys) optu io da ganjaju vlastite interese, djeluju u interesu ameri kog financijskog kapitalizma i ne uzimaju u obzir vrlo o tre i ozbiljne mjere za izlazak iz krize koje su poduzele gotovo sve lanice EU. Iz agencije S&P svoju odluku obja njavaju procjenom da inicijative koje se poduzimaju irom eurozone posljednjih tjedana ne e biti dovoljne da se ulove u ko tac s problemima. Ka u kako je plan o kojem trenutno raspravljaju elnici eurozone, da se ograni i budu e zadu ivanje vlada, zapravo zasnovan na pogre noj "dijagnozi" uzroka krize. U S&P's-u smatraju kako uzrok krize ima manje veze s prekomjernim zadu ivanjem dr ava, a vi e s trgovinskim deficitima i gubitku konkurentnosti dr ava s geografskog ruba eurozone, poput Italije i panjolske. Upravo je nedostatak reformi i neodlu nost europskih elnika jedan od razloga koje Fitch navodi kao osnovu za smanjenje rejtinga. "Kriza u eurozoni ne mo e se rije iti sve dok se ne potakne iri gospodarski oporavak. Evidentno je da su potrebne reforme upravljanja eurozonom, ina e ne e biti mogu e osigurati ekonomsku i financijsku stabilnost", poru uje Fitch, te kao jednu od mjera koje je potrebno uvesti preporu uje vr u fiskalnu integraciju.19

Manager.ba / Hina ., 14. sije anj 2012., dostupno na : http://www.manager.ba/clanak/?i=6887> [03.02.2012.]

18

4. NJEMA KA I FRANCUSKA IZNAD SVIHNjema ka i Francuska do sada se nisu mogle slo iti kako da rekapitaliziraju europske banke kojima je potrebno izme u 100 i 200 milijardi eura ime bi se izbjegla jo nova duboka kriza. Nakon sna nog pritiska iz cijelog svijeta na Europsku uniju da se stabilizira situacija u eurozoni, koja prijeti da cijeli svijet uvu e u jo jednu duboku krizu, njema ka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy objavili su kako e predlo iti "va ne promjene" u na inu na koji funkcionira eurozona. Njih su se dvoje sastali u Berlinu kako bi kao vo e dvije najja e lanice eurozone poku ali dogovoriti rje enje. Cilj promjena koje e predlo iti jest bli a i ja a me usobna ekonomska i financijska suradnja izme u zemalja lanica eurozone. Obje su zemlje odlu ne da "u ine sve to je nu no" kako bi se rekapitalizirale europske banke, kazala je Anglea Merkel. Me utim, elnicima zemalja eurozone stiglo je pregr t kritika. 'Njema ka ponovno u ratu s Europom - njena politika ima za cilj pod injavanje drugih naroda i prekrajanje granica!', pi e britanski Times, zbog Merkeli inog stava prema euroobveznicama. Ona se, pak, dosjetila na ina za spa avanje eura, zbog kojega npr. Hrvatska ne e u i u Uniju s kakvom je pregovarala. Europska unija preuredit e se, a sve zemlje lanice imat e zajedni ku fiskalnu politiku! Ovaj, gotovo nezamisliv scenarij, dogovorili su elnici triju najmo nijih zemalja EU, Njema ke, Francuske i Italije, na hitnom sastanku koji je u odr an u Strasbourgu. Pritisnuti kolapsom eurozone, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti prona li su rje enje koje bi moglo smiriti krizu u razjedinjenoj eurozoni. Cilj je da se zemlje lanice EU moraju politi ki pribli e i da se stvori zajedni ka fiskalna Unija. "Njema ka tra i da lanice EU budu puno odgovornije prema prora unskom deficitu. Prora unski prijestupnici trebali bi biti automatski ka njeni", kazao je Monti. A o kolikim je sukobima i razli itostima unutar EU rije , najbolje svjedo i napad na njema ku politiku uglednog britanskog lista The Times. "Iako je tvrdila da e poduzeti sve radnje da spasi euro, Merkel tvrdoglavo odbija poduzeti odgovaraju e mjere za njegov spas. Naime, jo je pozvala i europske institucije da ne poduzimaju akciju", pi e Times. Londonski dnevnik optu uje njema ku kancelarku Angelu Merkel da je povela ekonomski rat protiv eurozone jer ne eli ni uti za uvo enje euroobveznica. 4.1. BRITANCI NUDE RJE ENJE KRIZE U TRI KORAKA Prvi korak britanskog rje enja je da Europska sredi nja banka kupi dr avne obveznice, to bi vratilo financijsku stabilnost na tr i tima. Drugi korak je vratiti dugoro nu solventnost izdavanjem novih obveznica, za koje e zajedni ki jam iti cijela eurozona euroobveznice. Zadnji, tre i korak bio bi da se pobolj a koordinacija ekonomskih politika u svim zemljama eurozone, to bi dovelo do ponovnog gospodarskog rasta, a dugovi u prezadu enim zemljama tad bi se lako mogli restrukturirati. To bi osiguralo da se sada nja kriza ne ponovi. "Blokiranjem prvih dvaju koraka, Njema ka tvrdi da ne e uspjeti ni tre i". Naime, dok su Britanci itali estoke napade na Njema ku, kancelarka Merkel jo jednom je istaknula da ne eli ni uti za zajedni ke euroobveznice i upozorila da 19

one nisu ni ta drugo nego "udru ivanje duga". A klimava financijska tr i ta, ionako potresena du ni kim krizama u Gr koj, Italiji, panjolskoj, Portugalu, Irskoj... dodatno je uzdrmao i ok iz Njema ke. Naime, investitori su u srijedu pokazali gdje su granice i najve eg europskog gospodarstva. Prvi put od izbijanja du ni ke krize u eurozoni, Njema ka na dra bi obveznica s dospije em od deset godina nije uspjela izdati sve vrijednosne papire. Od ponu enih est milijardi eura obveznica, prodano ih je samo za 3,89 milijardi eura, dakle vi e od jedne tre ine njema kih obveznica nije prona lo novoga vlasnika. U asno slaba prodaja njema kih obveznica i strah od utjecaja du ni ke krize na Njema ku i drugo najve e europsko gospodarstvo, ono francusko, gurnulo je euro u najni u razinu. 4.2. NJEMA KA NE ELI MANJU EUROZONU? Njema ka vlada ne zauzima se za manju eurozonu i njezine politike fokusirane su na njezinu stabilizaciju kao cjeline, rekao je glasnogovornik njema ke kancelarke Angele Merkel. Priop enje glasnogovornika Steffena Seiberta odgovor je na izvje e Reutersa u kojem se navodi da su neki njema ki i francuski du nosnici razgovarali o daljnjem ja anju gospodarske integracije, ali s manjom skupinom zemalja. "Njema ka vlada definitivno nema takve planove. Naprotiv, na e politike imaju za cilj stabilizaciju eurozone u njezinoj cijelosti i suo avanje sa sr i problema", poru io je Seibert. Po pisanju Reutersa, njema ki i francuski du nosnici razmatraju planove o radikalnom preustroju Europske unije koji bi uklju ivao uspostavu integriranije i potencijalno manje eurozone. "Francuska i Njema ka vode intenzivne konzultacije o tom pitanju zadnjih mjeseci na svim razinama"20, rekao je vi i du nosnik EU-a Bruxellesu, koji je elio ostati neimenovan. "Moramo biti vrlo oprezni, ali istina je da moramo sastaviti popis onih koji ne ele biti dio kluba i onih koji to jednostavno ne mogu", dodao je du nosnik. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy tu je zamisao iznio u govoru studentima u Strasbourgu, poru iv i da je Europa u dvije brzine jedini model za budu nost. Du nosnici u Parizu, Berlinu i Bruxellesu, po Reutersu, idu i korak dalje i razmatraju mogu nost izlaska jedne ili vi e zemalja iz eurozone dok bi se preostala jezgra vr e gospodarski integrirala, to bi uklju ilo podru je porezne i fiskalne politike. Ti razgovori jo nisu u li u operativnu ili tehni ku fazu, napomenuo je europski du nosnik, dok je izvor iz francuske vlade rekao da takav projekt nije u pripremi. Njema ka kancelarka Merkel ponovila je poziv da se promijene europski ugovori, poru iv i da je situacija toliko neugodna da je potreban brz "proboj". "Svijet ne eka Europu", rekla je Merkel. Ona tako er ocjenjuje da e bez sumnje 2012. biti jo te a od 2011., posebno u eurozoni. Vjeruje da e na kraju Europa ipak prevladati te ku gospodarsku krizu i iz nje iza i ja a nego to je bila. Ne ba optimisti ne prognoze njema ka kancelarka iznijela je u svom govoru u kojem je rekla da Njema koj ide dobro, ali da e 2012. bez sumnje za cijelu eurozonu biti te a od 2011. "U Njema koj imamo dobar razlog za optimizam", rekla je Merkel, isti u i da je njema ko gospodarstvo manje izgubilo na kompetitivnosti od drugih europskih zemalja, iako je nezaposlenost u zemlji najvi a u posljednjih dvadeset godina.20

Dostupno na: http://www.business.hr/ekonomija/njemacka-ne-zeli-manju-eurozonu, [03.02.2012.]

20

Za razliku od nekih ekonomista, Merkel smatra da 2012. ipak ne e biti toliko lo a za njenu zemlju. Ocjenjuje da e rast njema kog gospodarstva u 2012. iznositi izme u 0,5 i jedan posto, to je znatno manje od tri posto koliko je iznosio u 2011. Brojni ekonomisti prognozirali su da e Njema ka u nadolaze oj godini u i u recesiju. Njema ka kancelarka ka e da Europa odrasta kroz postoje u krizu, te da e, iako je put njezina prevladavanja bio dug i pun prepreka, na kraju iz krize iza i ja a nego to je u la. Od 34 europska ekonomista, u povratak recesije u 2012. vjeruje ih vi e od 90 posto, a pojedini ispitani smatraju kako eurozona ne e postojati u sada njem 17lanom sastavu, ve da e se smanjiti za 40 posto. Vode i ekonomisti vjeruju kako e se sljede e godine u Europu vratiti recesija, prenosi BBC. Ekonomski rast u Europi znatno je usporen zbog du ni ke krize u eurozoni te injenice da su vlade morale obuzdati javnu potro nju, to je potkopalo povjerenje u globalna financijska tr i ta. Politi ari su poku ali rije iti krizu, no to jo uvijek nije dalo prave rezultate. Iako su politi ari poku ali suzbiti krizu raznim novim ugovorima koji produbljuju veze izme u EU lanica, financijska tr i ta tek treba uvjeriti da su poduzete mjere dovoljne. to se du e razvla i du ni ka kriza to je vjerojatnije da e Europu zahvatiti drugi val recesije. 4.3. JOSEPH STIGLITZ - Rezovi u eurozoni su problem, a ne rje enje Politika mjera tednje od kojih eurozona ne eli odustati u 2012. godini e, prema mi ljenju brojnih ekonomista, dovesti do nove recesije. Na ovaj problem ve mjesecima upozoravaju vode i svjetski ekonomisti, poput Josepha Stiglitza, koji je uvjeren da efovi eurozone uop e ne shva aju problem s kojim su suo eni. Stiglitzov stav da mjere tednje onemogu avaju rast europskog gospodarstva u zadnje vrijeme po ele su propagirati i kreditne agencije, kao i MMF. Joseph Stiglitz, ameri ki nobelovac i vode i zagovornik kejnzijanske gospodarske politike, veliki je protivnik politike rezova koju provodi Europska unija. "Mjere tednje kao rje enje su jednostavno pogre ne"21, ponovio je Stiglitz u intervjuu za Bloomberg stav koji odavno zagovara. Europska du ni ka kriza, smatra Stiglitz, ne mo e se rije iti "stezanjem remena". Upravo suprotno. Stiglitz, Paul Krugman i drugi istaknuti kejnzijanci tvrde da gospodarsku ekspanziju mo e potaknuti samo pove anje dr avne potro nje. Deficite, smatra Stiglitz, treba staviti u drugi plan sve dok BDP ne po ne osjetnije rasti, odnosno dok nezaposlenost ne do e barem do pretkrizne razine. "Na ovaj na in ne mo e se vratiti povjerenje tr i ta, efekt e biti suprotan od onoga to Europa eli posti i. Smjer u kojem eurozona ide je, na alost, pogre an"22, ka e ovaj profesor ekonomije na presti nom sveu ili tu Columbia. U svom najnovijem obra anju Stiglitz je bio posebno o tar: "Europske vlade su, uvo enjem fiskalne discipline, potpisale pakt o zajedni kom samoubojstvu koji e izazvati kolaps njihovih gospodarstava"23. Stiglitz se ovom fatalisti kom izjavom referirao na najave europskih lidera o uvo enju novih pravila o fiskalnoj disciplini. Upravo je takvo pona anje, smatra Stiglitz, dotjeralo Gr ku, Irsku i Portugal na rub bankrota i prisililo ih da zatra e

21

P.V., Index.hr., dostupno na: < http://www.index.hr/vijesti/clanak/stiglitz-europa-je-potpisala-pakto-zajednickom-samoubojstvu/594156.aspx>[04.02.2012.] 22 Loc.cit. 23 Loc.cit.

21

pomo od MMF-a i bogatijih lanica EU. Stiglitz je uvjeren da na tome ne e stati i da Europi prijete novi potresi. "Pred europskim zemljama je vrlo te ka godina. Zbivanja u eurozoni imat e utjecaj i na ostatak svijeta, posebno na SAD. Europske zemlje moraju potaknuti gospodarski rast. Ukoliko to ne u ini, posljedice e biti vrlo ozbiljne. ini mi se da lideri eurozone ne shva aju to moraju u initi", ka e Stiglitz. 4.4. MMF - Lagarde protiv tednje Direktorica MMF-a Christine Lagarde na Svjetskom gospodarskom forumu koji se odr ava u Davosu, upozorila je da bi neprimjereno i preo tro rezanje potro enje i tednja pod svaku cijenu u brojnim zemljama moglia ugroziti anse za pove anje gospodarskog rasta. "Neke zemlje moraju hitno i u potpunosti provoditi mjere za financijsku konsolidaciju, dok neke druge imaju prostora da istra e i razmisle o tome koje bi im mjere njima najvi e odgovarale. Svaka ih zemlja treba prilagoditi svojim potrebama i mogu nostima"24 , kazala je Lagarde. S njome se slo io i ameri ki ministar financija Timothy Geithner koji je kazao da bi preo tre mjere tednje mogle dovesti do novog ciklusa recesije, to se mora sprije iti pod svaku cijenu.

24

Agencija Vlm|Danas.hr., dostupno na : < http://danas.net.hr/novac/page/2012/01/28/0322006.html> [04.02.2012.]

22

5. KRIZA EURAUvo enje eura bilo je kruna europske integracije. Do ekano je i provedeno s velikim odu evljenjem i o ekivanjima. Uvo enjem eura monetarna politika postala je zajedni ka za sve zemlje lanice, me utim niti jedna zemlja nije htjela odre i se svoje fiskalne politike. U upravljanju privredom svake zemlje fiskalna i monetarna politika moraju se dobro uskla ivati i kad je monetarna politika jedinstvena, a fiskalna posebna, mogu e je da se pojave neuskla enosti. Da bi se izbjegle mogu nosti ve eg nesklada izme u ove dvije politike, nastojala se posti i harmonizacija fiskalnih politika pojedinih zemalja25. Mastrihtskim sporazumom su se sve zemlja obavezale da im teku i bud etni deficiti ne e prelaziti 3% BDP-a, a ukupni javni dug 60% BDP-a. Me utim, razli ite privredne strukture i nepotpuna mobilnost radne snage unutar EUa rezultirale su divergencijama fiskalnih politika pojedinih zemalja umjesto kovergencijom. Zemlje s ni om produktivno u rada ( s vi im jednini nim tro kovima) imale su deficite u svojim bilancama pla anja i zato se pove avao njihov vanjski dug kojim su financirali te deficite. Tako su se deficitarne zemlje zadu ivale u nepovoljnim uvjetima, uz vi i kamatnjak, to je dovelo do opasnosti bijega od eura. Kako smatraju neki analiti ari, ukoliko bi euro propao, bankarski krediti bi se zamrznuli, tr i ta dionica najvjerojatnije bi se sru ila, a pojedine europske ekonomije prakti ki "nestale". Zemlje eurozone, prema nekim analiti arima, suo ile bi se s privremenim padom ekonomije do ak 50 posto s pravim financijskim 'tsunamijem' 26. Njihovi ekonomski problemi pro irili bi se prema zapadu i istoku, a ameri ki i azijski krediti bili bi 'zarobljeni' u kreditnom zamrzavanju dok bi njihov izvoz u Europu u cijelosti propao. Neki analiti ari, poput profesora Slavka Kuli a s Ekonomskog instituta u Zagrebu, smatraju da e do i do devalvacije eura. Gostuju i u dnevniku 3 HTV-a on je istaknuo da euro nije prava valuta jer iza njega ne stoji niti jedna dr ava. Ka e kako samo 0,4 posto novca koji je trenuta no u opticaju u svijetu ima pokri e u zlatu i kako e sigurno do i do inflacije kroz devalvaciju eura. Kuli zaklju uje da smo se izgubili u potro nji, a zaboravili na proizvodnju. To se mora promijeniti, ka e, jer takav svijet ne mo e opstati. Mnogi ipak dr e da je euro jednostavno prevelik projekt da bi propao. Dok Nijemci i Francuzi zagovaraju osnivanje "mini eurokluba" u kojem bi bili oni najbogatiji, elnik vije a europskih ministara financija Jean-Claude Juncker otklonio je svako rje enje du ni ke krize koje bi podijelilo Europsku uniju. No, Nijemci i Francuzi su uporni, navodno se ve tiskaju njema ke marke. To kod Engleza dovodi do straha, pa ve razra uju sve mogu e scenarije u slu aju raspada eurozone i mogu ih nemira diljem Europe. Kao da postoje dvije Europe. Jedna je optimisti na, a druga pesimisti na, kao da nema sredine ili se ona nedovoljno uje. Zadnjih dana ekonomski analiti ari uvjeravaju nas da bi bilo mnogo vi e tete da euro propadne nego da mu se pomogne, a ima i glasova da euro samo to nije propao. Kao da je katastrofa jedino to nam je preostalo. Gra ani su ve toliko isprepadani raznim najavama propasti eura da se trzaju i na najmanji spomen, barem je tako kod nas. Ima i trezvenijih glasova, koji tvrde da ne e do i do propasti eura, no tu mogu nost ipak ne treba potpuno odbaciti.Babi , M.: op. cit., p.267. Agencija Vlm|Danas.hr., dostupno na :< http://danas.net.hr/svijet/page/2011/11/29/0032006.html> [04.02.2012.]25 26

23

Smatra se da e eurozona opstati s puno stro im pravilima za lanice. S druge strane postoji vi e optimisti kih glasova, jedan je od njih Jeremy Rufkin, savjetnik Europske komisije ve deset godina. On nudi sasvim druga iju sliku Europe. Prva je industrijska revolucija zapo ela pronalaskom parnog stroja, a druga otkri em nafte kao energije. Tre u industrijsku revoluciju potaknut e nove energije iz obnovljivih izvora. Budu nost je Europske unije neupitna, neovisno o utjecaju globalne krize na svijet zato jer je EU dosanjana vizija koja mo e ponuditi odr iv razvitak, no ne samo to, zajedni ki su ivot mnogih naroda i dr ava bez me usobnih ratova i velikih kriza. EU je idealno pozicionirana da bude novi lider, jer e i ostali kontinenti stvarati vlastitu uniju: azijska, afri ka i latinoameri ka unija tek idu u tom smjeru. Povezivanje u uniju svjetski je trend, ka e Rifkin, to smo, dodu e, znali ve tridesetak godina, no tek se sad pokazuje koliko je to ekonomski nu no. On se izme u ostalog zauzima za stvaranje pametnih mre a, smart grid i generaciju tre e industrijske revolucije koja e stvarati vlastitu obnovljivu energiju. Milijarde ljudi stvarat e vlastitu energiju i dijeliti je diljem Europe i svijeta, to e pridonijeti dobrobiti svih, tvrdi pomalo utopisti ki Rifkin. Kako se vidi, ove dvije Europe o kojima se danas i te kako govori nisu iste. Ili mo da jesu na druga iji na in, dok se eurozona uru ava zbog dugovanja pojedinih zemalja, nova europska perspektiva nudi nam budu u Europu. Postavlja se pitanje kojoj Europi vjerovati, jer se to i nas sve vi e ti e, iako ponekad izgleda da smo daleko od takvih pitanja. Evo nekoliko stvari koje bi vlade morale u initi ako bi do lo do napu tanja eura: 1) Pripremiti se na masovno podizanje novca Gra ani bi zbog krize i poljuljane stabilnosti eura mogli po eti povla iti novac iz banaka, pa bi one trebale ograni iti nov ane iznose koji se mogu podi i. 2) Poku ati ograni iti odljev kapitala Vlade se moraju pripremiti i na eventualne dokapitalizacije i sanacije europskih banaka koje bi mogle biti ugro ene propadanjem eura. 3) Prilagoditi se novoj nacionalnoj valuti Nestabilna financijska situacija i potonu e u novu recesiju mogli bi dovesti do odljeva kapitala, to bi vlade morale poku ati privremeno kontrolirati. 4) Prilagoditi iznose kredita i zadu enja Nestane li euro kao zajedni ka valuta, potrebno je prilagoditi zakone prema kojima e se napraviti nov izra un pla a u novoj/staroj nacionalnoj valuti. 5) Izraditi plan pomo i europskim bankama Zbog nove financijske krize vlade bi mogle izgubiti sposobnost posu ivanja novca pa je potrebno dobro prilagoditi dr avne prora une novoj situaciji. 6) Uravnote iti dr avne prora une Va no je i ponovno izra unati iznose zadu enja i kredita kako bi se oni to bolje prilagodili novoj valuti i kako gra ani ne bi bili o te eni konverzijom. 24

7) Postaviti nove fiskalne i monetarne okvire Kako bi vratile poljuljano povjerenje europskih gra ana i kredibilitet, vlade moraju postaviti nove fiskalne i monetarne okvire. 8) Pripremiti nove papirnate nov anice i kovanice Napusti li se euro, dr ave moraju biti spremne na tiskanje i distribuciju novog, vlastitog novca, odnosno na vra anje starim nacionalnim valutama. 9) "Priviknuti' strojeve na nove valute Ni ta manje va no nije ni reprogramiranje ra unala i bankomata zbog primjene nove valute. 5.1. IZLAZAK IZ EUROZONE Kako je vrijeme odmicalo, tako se po elo uvi ati da uvo enje eura u cijelosti nije ispunilo o ekivanja koja je predvi ala teorija optimalnog valutnog podru ja. To se odnosilo prije svega na sporost procesa konvergencija ekonomskih, prije svega fiskalnih politika pojedinih zemalja. Kriza Gr ke i Irske 2010. Pokazala je da se konvergencija fiskalnih politika ne ostvaruje. Iz tog se razloga ne ostvaruje ni konvergencija zarada na obveznifce iste ro nosti razli itih zemalja. Ovo je posebno va no naglasiti, je upravo uvo enje eura i ostvarivanje zajedni kog valutnog podru ja trebalo rezultirati konvergencijom, ako ne i potpunim izjedna avanjem prinosa na istovrsne obveznice razli itih zemalja. Naravno, dogodilo se suprotno. Prinosi na istovrsne obveznice razli itih zemalja po ele su sve vi e divergirati i odmah se po elo postavljati pitanje: treba li se i proces inegriranja obrnuti i jeli potrebno po eti razmi ljati o izlasku pojedinih zemalja iz eurozone? Da bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno je detaljno analizirati mogu e koristi i tro kove izlaska pojedinih zemalja iz eurozone. Tek na temelju dobre analize svih direktnih i indirektnih koristi i tro kova mo e se donijeti odluka. Glavni razlog napu tanja eura, a to zna i i najve a mogu a korist, ponovna je uspostava monetarnog suvereniteta kojeg se zemlja bila odrekla ulaskom u eurozonu. Postavlja se pitanje kolike su koristi ponovnog uspostavljanja monetarnog suvereniteta, a koliki su tro kovi napu tanja zajedni ke valute. Odgovor je razli it za ekonomski jake i ekonomski slabe zemlje. 5.2. KEYNESOVA DILEMA Zanimljivo je podsjetiti na jednu Keynesovu teoretsku postavku o izlasku iz krize tridesetih godina 20. stolje a. To je dilema izme u deflacije i devalvacije. Da bi se pove ala prozvodnja i zaposlenost treba pove ati agregatnu potra nju. U krizi se te ko mogu pove avati doma e komponente doma e potra nje: osobna potro nja zbog smanjenja raspolo ivog dohotka, privatne investicije zbog nedovoljnog kori tenja postoje ih kapaciteta, a u situaciji velikog bud etskog deficita i javnog duga ne mo e se pove avati ni op a potro nja. Ostaje da se pove ava inozemna potra nja za doma im proizvodima, dakle neto izvoz. Zemlja mo e pove ati inzemnu potra nju za svojim proizvodima ili deflacijom, dakle smanjivanjem 25

unutarnjih cijena (smanjivanjem plata ili pove anjem produktivnosti rada), ili deflacijom svoje valute. To se navodi kao dilema koju je Keynes nazvao devaluation versus deflation, dakle devalvacija ili deflacija.27 Ova Keynesova dilema mo e se lijepo ilustrirati na razlikama u pristupu rje avanja krize u Irskoj i Islandu. U anglosaksonskoj literaturi esto se duhovito isti e da je razlika izme u Irske i Islanda vrlo mala, i svodi se samo na jedno slovo (Ireland vs. Iceland). injenica je da su ubje zemlje bile u financijskoj ekonomskoj krizi 2008. Me utim, razlike u pristupu rje avanju krize bile su velike. Island je u rje avanuju svojih problema izazvanih nelikvidno u svojih banaka devalvirao svoju krunu ( dakle izvr io eksternu devalvaciju) za vi e od 60% Irska kao lanica eurozone to nije mogla u initi, pa je svoj program stabilizacije temeljila na internoj devalvaciji, dakle na restriktivnim mjerama fiskalne politike, kojom su plate bitno smanjene To je uzrokovalo spiralu defflacije dugova i rezultat toga je da je BDP u Islandu po eo rasti, dok je u Irskoj nastavio padati. U rje avanju Keynesove dileme treba voditi ra una o kratkoro nim i dugoro nim efektima ekonomske politike Pove anje produktivnosti te ko je posti i u kratkom roku, jer je to dugoro niji proces.. Zato je deflacija cijena mogu a samo smanjivanjem plata. A smanjivanje plata politi ki nije lako posti i. Ipak Irska je uspjela smanjiti jedini ne tro kove rada za oko 6% smanjivanjem nominalnih pla a. Uz to i uz jake strane zdravoga privrednog razvoja koji je irska imala do 2002, prije svega dobru radnu snagu i dobru privrednu strukturu, i uz ustrajanje vlade da sa uva poraznu konkurentnost najni im porezom na dobit poduze a, industrijska proizvodnja je porasla za 11,5 % od tre eg kvartala 2009. Do tre eg kvartala 2010. U tome je najve a razlika izme u Irske i Gr ke. Ipak, i u Irskoj kao i u Gr koj i dalje se o ekivao pad ivotnog standarda radi fiskalne konsolidacije, to se ispostavilo ta nim. Fiskalna konsolidacija, da se bud etski deficit i javni dug svedu u okvire odre ene mastrihtskim ugovorom, potrajat e du e vrijeme. Stoga e trebati vremena da se povrati povjerenje u njihove obveznice i izbjegne kontaminacija nepovjerenjem i u obveznice drugih zemalja eurozone. 5.3. KORIST IZ KRIZE U EUROPI Smatra se da bi zemlje poput Kine ili Brazila mogle imati korist od krize u Europi. Brazil raspola e sa 352 milijarde dolara nov anih rezervi, a Kina 3.200 milijardi dolara rezervi te bi tim novcem mogle ne samo kupovati obveznice Europskog fonda za stabilizaciju, nego i pru ati pomo neizravno preko MMF-a. To bi zna ilo pobolj anje odnosa izme u tih zemalja i EU-a, kako gospodarskih tako i politi kih. Brazilu je to bitno jer je Europa njen va an trgovinski partner. Smatra se da je prethodnih nekoliko godina 20% izvoza iz Brazila i lo u Europu. Tako er, Europa je vode i trgovinski partner Kine, dok je Kina drugo najve e tr i te EU-a. Vrijednost izvoza porasla je za 33% u odnosu na prethodnu godinu.

27

Confer.: J.M. Keynes: Izabrana djela uredio M. Babi , Matica hrvatska i Privredni vjesnik, Zagreb, 1994, str 49-53

26

5.4. IZLAZAK IZ KRIZE: PRVI KORAK PREMA 2020. Odlu no i obilno su iskori teni svi instrumenti za djelovanje protiv krize. Fiskalna je politika, tamo gdje je to bilo mogu e, imala ekspanzivnu i anticikli ku ulogu; kamate su sni ene na povijesni minimum, a financijskom je sektoru osigurana likvidnost na dotad nevi ene na ine. Vlade su pru ile sna nu podr ku bankama, garancijama, rekapitalizacijom ili i enjem bilance sredstava umanjene vrijednosti; ostalim sektorima gospodarstva pomo je pru ena iz privremenog, i izvanrednog, okvira dr avne pomo i. Sve su ove aktivnosti bile, i jo uvijek jesu, opravdane, ali ne mogu ostati zauvijek. Ne mo emo zauvijek odr avati visoke javne dugove. Ispunjenje ciljeva strategije Europa 2020. mora biti utemeljeno na vjerodostojnoj izlaznoj strategiji u smislu prora unske i monetarne politike s jedne strane te izravne podr ke koju vlade daju gospodarskim sektorima, prvenstveno financijskom sektoru, s druge strane. Vrlo je va an redoslijed ovih nekoliko izlaza. Poja ana suradnja gospodarskih politika, naro ito u euro zoni, trebala bi osigurati uspje an globalni izlazak.

27

ZAKLJU AK Aktualna globalna kriza gurnula je u prvi plan niz strukturalnih problema u gospodarstvima pojedinih zemalja koji su tijekom prethodnog razdoblja bili potiskivani zbog povoljnih okolnosti koje su vladale na me unarodnom financijskom tr i tu. Ova se tvrdnja odnosi i na gospodarsku poziciju zemalja eurozone, pri emu je vidljiva razlika izme u velikih i konkurentnijih lanica, te manjih i siroma nijih dr ava koje su smje tene na ju nom dijelu kontinenta, poput Gr ke, panjolske i Portugala. U ovom radu te i te je posebno usmjereno prema Gr koj, panjolskoj i Irskoj ija je trenutna makroekonomska pozicija zabrinjavaju a i vode im zemljama Europske Unije i njihovim nastojanjima za spas i ja anje iste. Kako se ulazak u ekonomske i monetarne integracije u (analiziranim) postcentralnoplanskim dr avama esto i nekriti ki smatra ultimativnim ciljem, posebno s aspekta ulaska u eurozonu, zanimljivo je analizirati posljedice financijske krize na pojedine lanice zajednice koje su se suo ile s problemima slabljenja realnog sektora, nezaposlenosti te, posljedi no, otplate dugova. Iako su nesumnjivo profitirale uklju ivanjem u europske integracije, ipak je potrebno osvrnuti se i na strukturne probleme njihovih gospodarstava koji su kulminirali nakon po etka krize. Sukladno tome, postavlja se pitanje koristi od ulaska u monetarnu uniju te potrebe za (re)definiranjem srednjoro nih gospodarskih ciljeva. Problemi poput velikog javnog sektora, visokog javnog duga i dr avne potro nje u Gr koj ili visokog udjela netrgovinskog sektora u panjolskoj, ovisnog o doma oj potra nji, jo dugo vremena mu it e vlade ovih zemalja. Osobito ne treba zaboraviti ograni enja kori tenja vlastite monetarne politike, to trenutnu situaciju ini jo slo enijom. Pet europskih gospodarstva analizirano u ovom radu naizgled imaju vi e razlika, nego sli nosti. Jedne su zemlje drugog reda eurozone, a druge su one koje imaju apsolutnu mo u upravljanju Unijom. Postoje i problemi u strukturi gospodarstava, dodatno potencirani posljedicama globalne krize, promjenom percepcije investitora te (naglim) prestankom pritjecanja kapitala, a uz nestabilnu fiskalnu i pasivnu monetarnu politiku, doveli su ih do ruba bankrota. Analogija krize me u zemljama svakako postoji, ali u isto vrijeme i otvara prostor raspravama o budu im politikama, kako na nacionalnim razinama, tako i na razini Europske unije koja je aktivirala niz novih (poku aja) mehanizama za tite od sli nih problema u budu nosti. lanice Unije mogu lak e pro i kroz krizu zahvaljuju i pomo i zajedni kih institucija, ali ne treba zaboraviti opasnost koju predstavljaju za stabilnost i odr ivost same zajednice. Klju an problem du nicke krize u Europskoj uniji kriza je politi kog odlu ivanja, nedostatak vjerodostojnih politi ara, koji mogu uvjeriti svoje gra ane da imaju jasan plan oporavka ekonomije, te mogu zadobiti povjerenje inozemnih tr ista kapitala. Svaki puta kada neka Vlada EU najavi nove mjere tednje, reakcije trzista kapitala su negativne, s jedne strane, a s druge strane, izazivaju se socijalni nemiri, sto dodatno naru ava kreditni rejting takve ekonomije. Ali ovog puta, ne zbog nepovoljnih makroekonomskih indikatora, ve zbog politi ke nestabilnosti. Na razini Europske unije i monetarne unije, nedostaju zajedni ke mjere ekonomski najja ih lanica. Posebno nema prave koordinacije izmedju Njema ke i Francuske, a ote avaju e okolnosti predstavljaju ekonomski problemi Italije i zaseban stav Velike Britanije. Ovdje moramo re i da Gr ka i nije toliki problem, jer je njezin udjel u ekonomijama eurozone malen. Problem su njema ke, talijanske i francuske banke koje su izlo ene 28

rizicima. U korijenu krize je neodgovorno pona anje pohlepnih bankara,moralni hazard i bonus - kultura.

29

LITERATURA 1. Baleti , Z., Kriza i antikrizna politika, Kriza i ekonomska politika: politika i ekonomija razvoja Hrvatske (ur. D. Rado evi ), naklada Jesenski I Turk, Zagreb 2010. 2. Babi , M., Kriza eura, stru ni lanak, Zagreb 2010, p.258. dostupno na [02.02.2012.] 3. J.M. Keynes: Izabrana djela uredio M. Babi , Matica hrvatska i Privredni vjesnik, Zagreb, 1994, str 49-53 4. Kordi , G., Grgi , D., Analogija krize zemalja s margine eurozone s krizom u bosni i hercegovini i hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., dostupno na:< http://hrcak.srce.hr/69713,> [31.01.2012.] 5. Fotopoulos,T., A systemic crisis in Greece, The International Journal of Inclusive Democracy, Vol.5, No.2, 2009. 6. Kenedy,S., Keene,T.R., Roubini pessimistic on euro area, calls Spain at risk, Bloomberg, 2010., dostupno na: www.bloomberg.com/apps/news?pid= newsarchive&sid=aVW11LBGT.08&pos=5, 3. lipnja 2011. 7. Krugman, P., A Model of Balance-of-Payments Crisis, Journal of Money, Credit and Banking, Vol 11, No. 3 (Aug 1979.). 8. Krznar, I., Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku, HNB, I 13, 2004. 9. Nelson,.R.M., Belkin,.P., Mix,D. E., Greece's Debt Crisis:Overview, Policy, Responses and Implications, Congressional research service,Washington D.C., 2010. 10. Oxford Economics: Is Greece headed to default?, January 29, 2010., dostupno na http://www.oxfordeconomics.com/free/pdfs/greece_default(feb10). pdf, na dan 1. lipnja 2011. 11 .Reinhardt, C., Rogoff, K., This Time Is Different, Princeton University Press 2009; 12. Wolverson, R., The risk of Greek Contagion, Council on foreign relations, 2010., dostupno na http://www.relooney.info/SI_FAO-Asia/Crisis_66.pdf, 3. lipnja 2011.

Website:13. Bank of Spain, slu bene web stranice, 2011. 14. OECD Economic Outlook 2010. 15. http://www.poslovni-savjetnik.com 16. Manager.ba / Hina ., 14. sije anj 2012., http://www.manager.ba/clanak/?i=6887> [03.02.2012.] 17. http://www.business.hr/ 18. P.V., Index.hr. 19. Agencija Vlm|Danas.hr

dostupno

na

:

30