352

Narodna umjetnost XVIII

Ono 8to na kraju valja j08 spome-nuti - to je cinjenica da su u sirokfokus istrazivanja Divne Zecevie us-Ie i pucke knjizevne tvorevine gra-discanskih Hrvata.

Nilves Ritig·Beljak

Ethnologia Scandinavica, A Journal forNordic Ethnology, sv. 9, 1979, EditorNils-Arvid Bringeus, Berlings, Lund1979, 223 str.

Ovaj broj godiSnjaka skandinav-skih etnologa, koji izlazi na engles-kom jeziku, posvecen je odnosu ko-munikacijske teorije i etnologije irezultat je jednog znanstvenog sa-stanka 0 toj temi. Stoga se uz os-novne tekstove obj avljuju i 'kritickikomentari.

Skandinavska etnologija oduvijekj e imala ugled u evropskoj etnolo-giji. Taj ugled kao da u posljednjevrijeme raste, sudeCi po sve cescemcitiranju skandinavskih autora unjemackoj etn01ogiji. U nas je ipaknedovoljno poznata; pogotovu sunam nepoznati suvremeni razvoji teznanosti. Upravo zbog toga svaki biod objavljenih elanaka i komentarazasluzivao detaljan osvrt, sto, na-rayno, nije moguce.

Podrobnije eu prikazati uvodniclanak N. Bringeusa, a ovdje navo-dim sve teme i autore: Nils-ArvidBringeus: Komunikacijski aspekt uetnologiji i folkloru; Carsten Bre-genhoj: Simbolieki jezik i masovnekomunikacije; Reimund Kvideland:Usmena transmisija u procesu en-kulturacije; Jonas Frykman: Ritualkao komunikacija; Anne LouiseGjesdal Christensen: Zgrade kaokomunikacija; Bo Liinnquist: Sim-bolicke vrednote u odijevanju; Ma-tyas Szabo: Upotreba i potrosnjastvari; Ake Daun: Drustvena i kul-turna integracija u gradskim nase-ljima; Wigdis J. Espeland: Pojamidentiteta u vezi s grupama izopce-nih i manjinama.

Sve te teme upucuju na etnoloskipristup koji jos jednom i na nov

nacin definira kulturu kao procespriopeavanja znakova i simbola.Kultura je zajednica kodova: kul-turna zajednica odredena je zajed-nicam kodova tvrdi Ake Daun. Sim-boLi, za razliku od znakova, specific-no su kulturna ekspresij a. Studijkomunikacija uci nas da neka stvarnije sarno stvar nego da ona nestopredstavlja. Kola nisu sarno pro-metno sredstvo; ona su artefakt kojinesto govori a svojem vremenu i 0onima koji se njima sluze« (Brin-geus, str. 8).

Radi se zapravo 0 slijedecem: akaodnose medu ljudima promatramokao isprepletenost razmjene infor-macija, medu ostalim i kao razlicitesustave priopcavanja obavijesti 0simbolima, onda cemo i tradicional-ne etnoloske teme, iIi gradu, takomoei protumaciti. Ljudi naime nepriopcavaju obavijesti samo J isklju-eivo jezikom. Postoji mnogo never-balnih nacina implicitnih i ekspli-citnih komunikacija. Svako komuni-ciranje ima svoja pravila. Aka u-ljudno skinem sesir pred nekom sta-rijom osobom, nisam je samo po-zdravio nego sam joj iskazao po-stovanje. Uvazio sam naime drust-veno prav,ilo da starije treba posto-v,ati. Ako medutim pri sus,retu uz-viknem })zdravo«, iskazao sam dru-gaciji odnos i postovao drugo pra-vilo, kaze Br,ingeus.

Sarna tradicij a kao drustveni pro-ces nije nista drugo nego komuni-kacija, smatra Bringeus u svojemuv,odnom Clanku. Kako se etnologijabavi dijakronom i sinkronom razi-nom kulture, term inom tradicijamogli bismo obuhvatiti dijakronerazine i procese a komunikacijomsinkronu, suvremenu razinu tog pro-cesa. To viSe sto se metode komu-nikacij a, sredstva i brzina sirenj aprocesa razlikuju u proslosti i danas.Buduci da je komunikacijski procesipak uvijek sinkron i dijakron, nemozemo ga zamisliti ni kao vertikal-nu ni kao horizontalnu liniju. Naj-bolje ga simboUzira spiral a koja sje-dinjuje proslost, sadasnjost pa eak ibuducnost i ilustrira cirkularnu in-terakciju medu ljudima u komuni-kacijskom kontekstu. Ovaj komuni-

353

Prikazi i kritike

kacijski pristup stoga nije struktu-ralisticki.

U promatranju te interakcije Brin-geus vidi mogucnost za integracijuetnologije i llolkloristike (istraziva-nje sadrZaja i istrazivanje ekspre-sije u komunikacijskom procesu) alii etnologije i drugih drustvenih zna-nosti. Komunikacijski aspekt etno-loskog pristupa ne dehistorizira et-nologiju, ali i ne oba.vezuje na ds-kljueivo povijesno istrazivanje.Premda ce etnolog uvijek u svojerazmisljanje ukljuciti cijelu spiralu,tj. i proslost i sadasnjost pa mozdai buducnost, svaki istrazivac mozeodabrati koji ce isjecak vremenaobraditi u svojem istrazivanju.

Konkretno radi se 0 slijedecem:pojave kao sto su obicaji iIi nacinodijevanja Hi jela Hi pak uredenjestana svakog pojedinca, u svakojIjudskoj grupi imaju odredenu »gra-matiku« i simboliziraju odredenashvacanja, vrednote i drustvene od-nose. U svojoj cjelini uredenje jed-noga stana Hi nacin odijevanja jedneobitelji iIi pojedine osobe daje cijelisustav informacija 0 toj obitelji: 0njenom drustvenom i ekonomskomstatusu, 0 njenom porijeklu, 0 za-poslenju pojedinih clanova. i 0 nji-hovoj dobi, 0 medusobnim odnosimau obitelji, 0 njihovim vrednotama ietnickoj pripadnosti. Promatrana nataj nacin materijalna kultura pre-staje biti iskljucivo materijalnom.Istrazivanje materijalne kulture pre-staje biti istrazivanje predmeta iz-van vremena i socijalnog prostora:one se vezuje uz covjeka i povezujes ukupnoscu njegovih tvorevina.

U tom smislu komunikacijski pri-stup nov je izazov za etnologiju. Alion iziskuje kompleksno istrazivanje.Kad je rijec 0 materijalnoj kulturi,kaze Bringeus, potrebno je sabratikompletnu opremu domacinstva,cjelokupnu garderobu, a ne samopojedine predmete. U suprotnomslueaju postupamo kao da smo in-strument iskljucili iz cjeline orkes-tra. Instrumenti se medusobno kon-trastiraju, jednako kao svakodnevnipribor za jelo s onim nedjeljnim Hionim koji se posluzuje kad su gosti

3 NARODNA UMJETNOST

na rucku... Bringeus medutim nesma.tra da komunikacijski pristup uetnologiji treba shvatiti i primijenitikao »djevojku za sve«, on doista imai svoja ogranicenja. Povijesne pro-cese, drustvene i psiholoske odnosekoji tvore kulturu ne moze se istra-ziti ni tumaciti iskljucivo komuni-kacijom Hi gramatikom simbola.

»Ali, zavrsava Bringeus, ako namse desi da izgubimo atomisticke in-formacije onakvog tipa kao sto sunam ih, na primjer, davala velikai skupa atlasna istrazivanja na ma-krorazini, ne sma tram to preveUkimgubitkom. U vrijeme kad masa in-formacija raste divovskim koracima,ne mozemo teziti sarno cinjenicamakoje nas okruzuju nego moramo na-stojati da se u tome orijentiramo.Potrebne su nam teorije, aspekti ikoncepcije koje ce povecati nase ra-zumijevanje mehanizama iIi snagakoje grade odnosno mijenjaju nassv,ijet i koje ga usprkos svemu pret-varaju u kozmos a ne u kaos« (16).

Dunja Rihtman-Augustin

The Reversible World, Symbolic Inver-sion in Art and Society, Edited and withan Introduction by Barbara A. Babcock,Cornell University Pres,s, Ithaca andLondon 1978, 303 str.

Pothvat izdavanja i objedinja.va-nja radova sa simpozij,a ObIici sim-boIicke inverzije (Americko antropo-losko drustvo, 1972) poduzet je izjednostavne zamjedbe. Tamna stra-na Ijudskog iskustva, njegova ne-opoziva prozetost negativnoscu nijenasla svom znaeenju primjeren tret-man u znanostima. Autorica uvodau vrlo iscrpnom predgovoru taj ne-sklad tumaci opasnostima koje sevezuju uz pohvalu negativnog, tecinjenioom da, usredotociti se nanega.tivno znaci suprotstaviti se ne-kim od najzilavijih psiholoskih na-vika nase kulture i uvijek tvrdo-kornom pozitivistiekom naglaskudrustvenih znanosti.

Simbol, ta eminentno Ijudska tvo-revina, neizbjezno je svojom sjeno-vitom stranom uronjen u negativno