Upload
karlo-puljiz
View
177
Download
13
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Niskoenergetske drvene kuće u Hrvatskoj
Citation preview
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
1/19
Sadraj 1. Uvod ................................................................................................................................ 2
2. Prednosti drvenih kua u odnosu na klasinu gradnju ........................................................ 3
3. Gradnja drvenih kua ....................................................................................................... 5
4. Cijena izgradnje drvenih kua ........................................................................................... 6
5. Izolacija drvenih kua ....................................................................................................... 7
6. Sistem toplinskog izoliranja drvene kue ........................................................................... 9
7. Proizvoai drvenih kua u Hrvatskoj ............................................................................... 10
7.1 Domprojekt Zagreb ............................................................................................................. 10
7.2 Honka Zoning d.o.o. Zagreb ............................................................................................. 12
7.3 Honkamajat - GDizajn Zagreb ............................................................................................. 15
7.4 Drvene kue Macola .......................................................................................................... 16
8. Zakljuak ......................................................................................................................... 17
9. Literatura ........................................................................................................................ 19
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
2/19
1. Uvod
Drvene kue oduvijek imale visoko mjesto u izgradnji zbog jednostavnosti izvedbe i kvalitete
stanovanja. Danas se, pored klasinog naina izgradnje drvenih kua, razvoj nove tehnologije koriste
novi naini izgradnje montanih kua pomou modularnih okvirnih sistema. Velika promjena u nainu
gradnje i dizajniranju objekata, nastala je izradom lameliranih nosaa.
Slika 1 Moderna drvena niskoenergetska kua
Izgradnja drvenih kua se razvila u podnebljima etinarskih uma i to u metalno i bronano doba.
Najstariji objekt izgraen u drvu je kapela Sv. Henrika, izgraena oko 1400. godine i nalazi se u
finskom gradu Kokemaki. Gotovo 70% drvenih kua izgraenih u Finskoj su industrijski proizvedene.
Suvremena raunalna industrijska tehnologija omoguava, meu ostalim, suenje sirovine trupca
ime se postie najvia mogua tonost u dimenzioniranju. Kako se okvir od trupaca moe podii na
gradilitu u samo nekoliko dana, kua se brzo izgradi i zatiena je od vremenskih uvjeta. Zbog
izrazito kvalitetne drvene grae polarnog bora i sofisticirane tehnologije izrade, Finska je poela
izvoziti svoj proizvod, a od 2000. godine je postala vodei proizvoa drvenih kua u svijetu.
Kroz povijest, drvo je zauzimalo prvo mjesto kao graevinski materijal, zbog svoje vrstoe, trajnost i
ekonominosti, lake obrade i ljepote. Drvo je tehnoloki lako obradivo. U dananje vrijeme, osim
klasinog naina gradnje drvenih kua, postoje i moderni naini kao na slici 1, to daje novu
dimenziju gradnje i naina ivota u takvim kuama. Drvo je bolji toplinski izolator od drugih
materijala koji se koriste pri klasinoj gradnji, te uz dodatak odgovarajue toplinske izolacije
dobivamo visoko energetski uinkovitu gradnju, to udovoljava sve veim zahtjevima dananjice.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
3/19
2. Prednosti drvenih kua u odnosu na klasinu gradnju
Gradnja drvene kue, odnosno trajanje gradnje drvene kue je krae u odnosu na klasinu gradnju.
Kod klasine gradnje kue potrebno je od minimalno par mjeseci pa do godinu dana prije useljenja da
se voda koritena za graenje i bukanje isui iz zidova, dok su drvene kue, koje se grade principom
tzv. suhe gradnje, po zavretku gradnje odmah useljive, uz napomenu da drvene kue moemo
graditi i na niskim temperaturama, dok kod klasine gradnje to nije mogue zbog smrzavanja vode.
Rok gradnje drvene kue je maksimalno 30 do 60 dana.
Slika 2 Faza gradnje drvene kue nakon 4 dana
Drvo je prirodni materijal koji je permeabilan to znai da proputa zrak u oba smjera. To znai da
neprekidno vri izmjenu unutarnjeg i vanjskog zraka bez otvaranja prozora i vrata, a istovremeno
nema gubitka topline. U odnosu na klasinu gradnju gdje je prisutan beton, cigla, buka i PVC koji
nemaju permeabilna svojstva i nisu prozrani, ve stvaraju hermetiki zatvorene prostore i samim tim
ih je potrebno prozraivati. U drvenim kuama dobiva se zdrav i kisika pun ivotni prostor, to je
osobito povoljno za osobe koje imaju potekoe s dinim organima.
Nadalje, drvo kao prirodni materijal ima odlina elektrostatika svojstva to znai da ono ne privlai
niti zadrava mikro estice peludi, praine i slino to kuu ini antialergijskom sredinom. Drvo ima
svojstvo samoregulacije mikroklime. U pogledu vlage to znai da trupci upijaju viak vlage u prostoru,
a vraaju ju kada se zrak osui i iz toga proizlazi ime bio-kua.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
4/19
Drvo je vrlo kvalitetan toplotni izolator i nakon prestanka grijanja zadrava toplinu do 24 sata.
Poznato je da je najvei gubitak topline kroz prozore i vanjska vrata. Po finskom zakonu nije
dozvoljena proizvodnja prozora i vrata koja e imati gubitak vei od 2,1 W/m2K za prozore, i 0,7
W/m2K za vanjska vrata.
Slika 3 unutranjost moderne drvene kue
Prostor je ugodan: drvo ne proizvodi tetna zraenja u unutranjosti kue. Kua izgraena u drvu u
prostoru nema vlage niti plijesni i ne trai nikakav kemijski tretman. Rezultat je topla, ugodna, lijepa i
zdrava unutranjost (slika 3).
* Kua koja die, antibakterijska, higijenska: nema alergija niti plijesni, nema vlage niti stresa
* Jedan lijepi miris: oputajui za dobrobit stanovanja
* Dobra akustina zatita: za smireni ivot
* Besprijekorna kvaliteta ivljenja
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
5/19
3. Gradnja drvenih kua
Drvene kue izrauju se najee od trupca smreke, no mogue je za gradnju drvene kue ili nekih
dijelova drvene kue koristiti i druge vrste drveta kao to su jela, ari, crni bor i slino. Za gradnju
drvene kue mogu se koristiti trupci razliite debljine od 25 do 45 cm promjera pri emu valja uzeti u
obzir injenicu da zid izraen od trupaca promjera debljine 20 cm parira klasinom zidu od opeke s
termo-bukom ukupne debljine 37cm. Koliina praine u drvenim kuama znatno je manja nego u
objektima graenima na klasian nain jer drvo sprjeava stvaranje statikog elekcitriteta. Za grijanje
odnosno hlaenje drvene kue utedjeti ete znatnu koliinu potrebnog energenta za zagrijavanje ili
hlaenje prostora, zidovi drvene kue uvijek su jednake temperature kao i temperatura prostorije.
Vremena kada su tipine drvene brvnare bile iskljuivo rezervirane za eko freakove odavno pripadaju
prolosti.
Slika 4 - Presjeci trupaca za gradnju drvenih kua
Dananje drvene kue su tehniki i arhitektonski u samom vrhu gradnje i za mnoge predstavljaju
pravu alternativu konvencionalnom nainu gradnje. Zahvaljujui trupcima debljine 25-45 cm i
optimalnoj toplinskoj izolaciji, takvi objekti tede energiju i osiguravaju prirodnu optimalnu prostornu
klimu. Pri tome zadovoljavaju svaku individualnu elju kako po pitanju arhitekture tako i
funkcionalnosti. Nekoliko je razliitih naina gradnje drvenih kua pri emu se koriste razliiti
materijali i tehnologije, no nekako najljepe i najkvalitetnije drvene kue su one izraene od trupaca.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
6/19
4. Cijena izgradnje drvenih kua
U tabeli moete pratiti usporedni prikaz cijena drvenih kua u ROH-BAU izvedbi u Hrvatskoj i
Finskoj, na temelju slubenih ponuda koje prikupljenih od registriranih ponuaa i ovlatenih
distributera za 2014. godinu.
Ime ponuaa Roh-bau cijena u /m2 Vrsta i porijeklo drveta
Ad Astra 550-650 Jela-Slovaka
Brvno d.o.o. 400-650 Jela, smreka, bor, slavonski hrast
Drvene kue Graperi 500-650 Jela i smreka (RH)
Drvene kue Vito 350-450 Smreka i bor (RH)
Drvene kue Macola 250-350 Jela i smreka (RH)
Finnlamelli 500-800 Polarni bor-Finska
Hirsiser 500-750 Polarni bor-Finska
Finbar 550-800 Polarni bor-Finska
Postoje neke generalne cijene koje se spominju u svezi klasine gradnje kue, primjerice grubi roh
bau moe iznositi od 200/m2 pa do 300/m2, te od 300 do 400 /m2 za visoki roh bau, te za izradu
objekta "klju u ruke"najee se spominje iznos od 500 do 650 /m2, a cijena uvelike ovisi o
konstrukciji kue, materijalima, ali i ugraenoj opremi, instalacijama i dr.
Dananje drvene kue obzirom na konkurenciju mogu postii znatno nie cijene u odnosu na klasinu
gradnju. Kod proizvoaa drvenih kua Macola etvorni metar sistema stoji oko 250 eura, dok
potpuno zavrena kua od drvenih trupaca ne bi trebala biti skuplja od 400 eura po kvadratu.
Cijena izrade drvenih kua je individualna prema veliini i eljama naruioca, a temelji se na cijeni po
metru kvadratnom zida pa cijena po m2 kue za roh-bau moe biti i ispod 200.
Okvirna cijena 1 m2 iz poluoblice debljine 5 cm je 45 pa sve od 11 cm cijene 88. U cijenu je
uraunata izrada vlastite konstrukcijske dokumentacije izrada i montaa na licu mjesta. Na tu cijenu
nadograuje se stolarija po elji kupca sa cijenama kako su trgovakim kuama ili po narudbi, te
krovite sa pokrovom po elji, unutarnje instalacije i sendvi panel prema specifinim eljama kupca.
etverosobna kua sa kupaonicom, kuhinjom i terasom veliine 10 X 14 metara (140 m2), prizemnica
bez instalacija i unutarnjeg oblaganja, na temeljnoj ploi, izraena iz polu oblica debljine 5
centimetara, iznosi 23.000,00 eura. U cijenu je uraunata izrada i montaa kompletnog krovita sa
pokrovom, stolarijom i impregnacijom.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
7/19
5. Izolacija drvenih kua
Drvena kua u potpunosti iskoritava dobre strane drva kao materijala; drvo zrai toplinom i ima
mnoge prednosti te je u suglasju s prirodom. ivjeti u drvenoj kui znai ivjeti individualno, zdravo i
prirodno. Iako se nekad smatralo da su drvene kue za one manje imune, danas je drvena kua dio
ekolokih trendova te pripada svijetu dobrostojeih. Takoer, drvena kua omoguuje mnogo
prostora za individualne prilagodbe, a zbog jedinstvenih karakteristika drva, takva kua prua ugodan
i zdrav ivotni prostor. Naime, drvena kua upija vlagu iz zraka, odnosno regulira relativnu vlanost
zraka za optimalno okruenje.
Slika 5 Postavljanje toplinske izolacije izmeu konstrukcije drvenih kua
Drvo takoer odbija prainu to je posebno dobro za alergiare te je iznimno dobar izolator topline.
Stoga zidovi drvene kue ne moraju biti veeg presjeka, te ostavljaju vie ivotnog prostora nego
ostali materijali. Za kvalitetu stanovanja i funkcionalnost iznimno je vana i toplinska izolacija.
Kvalitetna toplinska izolacija smanjuje trokove grijanja i potronje energije pa drvene kue
doprinose zatiti klime. Kvaliteta toplinske izolacije, higijena i komfor ovise o izolaciji od vlage, a
konstantno velika vlanost u konanici moe unititi konstrukciju. Zvuna izolacija postaje sve vanija
u kontekstu modernog ivljenja, a njen je smisao zatititi stanovnika drvene kue od zvukova iz
okoline, unutar zgrade i izvan zgrade. Efikasnu zatitu od buke omoguuje i samo drvo, a tajna je u
pravilnom slijedu polaganja slojeva, kombinaciji materijala i izolaciji pojedinih dijelova.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
8/19
Zidovi, ploe i krov drvene kue sastoje se od slojeva koji imaju vie funkcija. Svaki je sloj optimiziran,
a specijalne folije i graevinske ploe napravljene su tako da izvana ne proputaju hladni zrak a
istovremeno reguliraju vlanost i stvaranje vlage. Izolacijski slojevi brinu se za toplinsku, zvunu i
poarnu izolaciju. Zatita od poara podrazumijeva takav nain gradnje koji maksimalno
onemoguuje nastanak poara i njegovo irenje a kod eventualnog poara osigurava spaavanje
ovjeka i ivotinja. Ovdje je takoer presudna kombinacija slojeva u gradnji. Kod fasada je vano
razlikovati dva aspekta: gorivost fasade je vaan parametar koji je dio urbanistikog planiranja.
Moderne drvene kue vaan su doprinos odrivoj gradnji i ekolokom ponaanju ovjeka. S obzirom
na dobru toplinsku izolaciju i niske trokove grijanja, drvene kue u cijelosti potuju zakone o tednji
energije. 80% pasivnih kua (tzv. 1,5-litar-kue) izgraeno je u drvu.
Slika 7 Razni sistemi toplinske izolacije zida drvene kue
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
9/19
6. Sistem toplinskog izoliranja drvene kue
VANJSKI ZIDOVI
Zidni elementi se proizvode od impregnirane nosive drvene konstrukcije irine d=12,0 cm s ispunom
od mineralne vune d=12,0 cm s parnom branom. Drvena nosiva konstrukcija se obostrano oblae
OSB ploama, preko kojih se s unutarnje strane postavlja gips kartonska ploa d=1,25 cm ili lamperija,
a s vanjske strane se zavrno postavlja poluoblica ili lamperija.
Slika 6 Presjek toplinski izoliranog zida drvene kue
PREGRADNI ZIDOVI
Zidni elementi se proizvode od impregnirane nosive drvene konstrukcije irine d=8,0 cm s ispunom
od mineralne vune d=6,0 cm, te obostranim oblaganjem gips kartonskim ploama ili lamperijom.
MEUKATNA KONSTRUKCIJA
Izvodi se od drvenih greda s ispunom od mineralne vune d=8,0 cm. S donje strane se postavlja rijetka
oplata preko kojih se postavljaju gips kartonske ploe ili lamperija, a s gornje strane se postavlja OSB
ploa ili daska d=2,0 cm.
STROP PREMA TAVANU
Strop prema tavanu je sputeni strop od drvene podkonstrukcije s ispunom od mineralne vune
d=16,0 cm s parnom branom, te pogledom od gips kartonskih ploa ili lamperije.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
10/19
7. Proizvoai drvenih kua u Hrvatskoj
1. Domprojekt (Zagreb)
2. Honka - Zoning d.o.o. (Zagreb, dostava iz Finske)
3. Kreoval d.o.o. (Zagreb)
4. Drvene kua Vito (Zagreb)
5. Honkamajat - GDizajn (Zagreb, dostava iz Finske)
6. Drvene kua Macola (Korenica)
7. Hie Rukavina d.o.o. (Kutina)
8. Ad Astra-Promet (Selnik)
9. Brvno d.o.o. (Naice)
10. Drvene kua Gaperi (Ravna Gora)
11. IBS d.o.o. (Ivanec)
12. Baii d.o.o. (Koprivnica)
13. Drvene kue Azelija (Zagreb)
7.1 Domprojekt Zagreb
Montane drvene kue se izvode od drvene nosive konstrukcije s ispunom od mineralne vune s
parnom branom, koja se s unutarnje strane oblae gips kartonskim ploama ili lamperijom, a s
vanjske strane drvenom fasadnom oblogom. Osim ponuenih tipskih modela drvenih kua, kue se
mogu izvesti i u skladu s eljama investitora.
1) Jelena - ukupno neto povrina: 69,21 m
Drvena kua Jelena u prizemlju ima dnevni sadraj sa kupaonicom, te jednokrako stubite kojim se pristupa u potkrovlje, u kojem su predviene dvije sobe sa balkonima.
Karakteristike
Etae: prizemnica s potkrovljemDimenzije: 6,60 m x 8,40 mNeto povrina: 69,21 mGraevinska (bruto) povrina: 81,12 m
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
11/19
2) Gorana - ukupno neto povrina: 59,65 m
Drvena kua Gorana u prizemlju ima dnevni sadraj sa kupaonicom i kruno stubite kojim se pristupa u potkrovlje, u kojem su predviene dvije sobe i balkon.
Karakteristike
Etae: prizemnica s potkrovljemDimenzije: 5,50 m x 6,00 m
+istaciNeto povrina: 59,65 mGraevinska (bruto) povrina: 70,60 m
3) Lana - ukupno neto povrina: 41,25 m
Drvena kua Lana u prizemlju ima dnevni sadraj sa kupaonicom, natkrivenu terasu, te poluzavojito stubite kojim se pristupa u potkrovlje, u kojem je predviena jedna soba.
Karakteristike
Etae: prizemnica s potkrovljemDimenzije: 5,50 m x 4,50 m
+istakNeto povrina: 41,25 mGraevinska (bruto) povrina: 47,00 m
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
12/19
7.2 Honka - Zoning d.o.o. Zagreb
Iso-Pielinen - 40,5 m2
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
13/19
Aurinkoiset - 90 - 115,5 m2
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
14/19
Ametisti 473 m2
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
15/19
7.3 Honkamajat - GDizajn Zagreb
Kua Sandra 51,0 m2
Prizemlje: 25,2 m
Potkrovlje: 12,6 m
Terasa: 13,2 m
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
16/19
7.4 Drvene kue Macola
Izgradnja ogledne kue je od lameliranih elemenata oblog profila 220 mm. Kua je izloena u Korenici. Ukupna povrina kue iznosi 171,19 m2, od toga prizemlje 63,53 m2, potkrovlje 63,41 m2, terasa 36,42 m2 i balkon 7,83 m2. Prizemlje sadri dnevni boravak i blagovaonu, kuhinju, spavau sobu, kupaonicu i WC a u potkrovlju se nalaze tri spavae sobe i kupaonica.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
17/19
8. Zakljuak
Graditi drvenu kuu ili objekt je momentalno u trendu: Ni jedan drugi materijal se u stanogradnji
tokom 90-ih nije koristio vie u odnosu na prijanja razdoblja. Drvo je stabilno, ekoloki prihvatljivo i
zdravo. Takoer nudi brojne mogunosti oblikovanja, tako da san o vlastitom domu moete relativno
brzo ostvariti.
brzo ostvariti.
Gradnja drvene kue ili objekta pomou drva tedi vrijeme i novac. Drvo je graevni materijal
budunosti, ne samo da spada u obnovljive resurse i da se tokom prerade troi relativno malo
energije. Navedeni prirodni materijal podnosi ekstremna optereenja, drvo tedi vrijeme tokom
gradnje i moe se praktiki svugdje koristiti. Potkrovlje, zidovi ili pod drveni multitalent iz ume se
moe univerzalno upotrebljavati i daje objektima ugodnu atmosferu i osjeaj topline. 95 posto
ispitanika u Njemakoj je u Emnid-studiji iz 2003. navelo da se posebno dobro osjeaju u
prostorijama sa ili od drva. Skoro toliko ispitanika je takoer bilo miljenja da drvo kod ureenja
interijera igra jo veu ulogu.
interijera igra jo veu ulogu.
Praktino i moderno drvena kua nudi maksimalni stupanj udobnosti stanovanja. Tipine
predrasude o rustikalnim drvenim kuama i objektima odavno nisu vie aktualne: Moderne drvene
konstrukcije kua su visoko tehnoloke konstrukcije, a sve to poinje ve odabirom kvalitetnog
graevnog materijala, tj. drva. Iako drvo nije teko, ono je izuzetno otporno. Drveni zidovi stoga ne
moraju biti posebno debeli, a samim time i povrina stanovanja se poveava do 10 %.
Drvena kua je neoekivano tiha. Usprkos uskim zidovima, tko cijeni mir, u drvenoj kui ili objektu e
se veoma dobro osjeati. Prekomjerna buka ne prodire kroz zidove, ni kroz strop. Perilice rublja i
ostali kuanski aparati koji stvaraju buku izoliraju se pomou vie drvenih slojeva koji nisu
meusobno spojeni, tako da se smanji buka, kao i vibracije. ak uz prometnice, auto ceste i zrane
luke se buka unutar drvene kue se na taj nain moe drastino minimalizirati.
Jedna od najveih prednosti je sama dugovjenost drvene kue. Takvi objekti su izrazito otporni na
utjecaje okolia. O tome svjedoe ve preko 700 godina stari drveni objekti i kue, koji su jo danas u
uporabnom stanju. Navedeni objekti i drvene kue takoer potvruju da za zatitu drva nije potrebna
kemija. Drvo je samo po sebi izrazito otporno, samo ga je potrebno natkriti, i postaviti s dovoljnim
odstojanjem od tla, tako da ne dolazi u izravni kontakt sa vlagom. Sve drugo za drvo ne predstavlja
nikakav problem. Vruine, hladnoa, mraz,korozija, kao i tetne tvari u zraku ne mogu drvu kao
navedenom materijalu nakoditi.
navedenom materijalu nakoditi.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
18/19
to ako doe do poara? Nije li u tom sluaju sigurniji objekt ili kua od cigle ili kamena? Drvena kua
nije ugroena vatrom. Drvo pri poaru ne mijenja u znaajnoj mjeri svoja mehanika svojstva i to je
glavna prednost u odnosu na konkurentske materijale. Ovdje je potrebno napomenuti da moderne
drvene kue i objekti u pogledu zatite od poara dobivaju maksimalne ocjene i ispunjavaju iste
zakonske regulative kao i konvencionalne kue. Nosivi zidovi se dodatno presvlae sa ploama od
gipsa ili drva. upljine unutar zidova su takoer ispunjene sa zatitnim materijalima, tako da se poar
ne moe razviti ni u unutranjosti zida. U Europi postoje drvene kue do 4 kata, a u Kanadi i 6 do 7
katova usred samog centra grada, to dokazuje da se drvene kue smatraju izrazito sigurnim za
stanovanje.
Drvo stvara ugodnu atmosferu stanovanja i optimalnu klimu unutar prostorija. injenica da se u
drvenim prostorijama posebno dobro osjeamo nije sluajna. Drvo kao prirodni graevni materijal ne
samo da izgleda dobro i da stvara ugodnu atmosferu, ve se brine i za zdravlje svojih stanovnika. Drvo
neprestano regulira vlagu u prostorijama, sve do optimalne razine. Ako je zrak prevlaan, ono
apsorbira vodenu paru i predaje je bolje suhoj okolini.
apsorbira vodenu paru i predaje je bolje suhoj okolini.
Drvena kua je topla i ugodna za stanovanje. Uz to u modernim drvenim objektima veoma brzo
postane toplo i ugodno. Drvo za razliku od cigle ili betona ima mnogo viu povrinsku temperaturu.
Zrakom napunjene elije u prirodnom materijalu slue kao toplinski izolator i u mnogo manjoj mjeri
prenose toplinu ili hladnou u odnosu na druge graevne materijale. Osim toga se u modernim
drvenim kuama i objektima u unutranjosti zidova mogu ubaciti dodatni izolacijski slojevi. Tako da
se relativno malo energije troi na grijanje to uva okoli i vlastiti novanik.
Drvena kua ima prednosti i kad se radi o zraenju. Drvo ima izrazito dobre rezultate: Praktiki da nije
radio aktivno i pozadinsko zraenje koje potjee iz njega je mnogo manje u odnosu na ostale
mineralne graevinske materijale. Uz to drveni podovi uvelike spreavaju elektrine naboje u
ljudskom tijelu,; naravno, uz pretpostavku da daske ili parket nisu prekriveni dodatnom presvlakom.
Drvo se danas kemijski zatiuje samo u iznimnim sluajevima, i koristi se samo minimum kemije.
Prema dananjim graevinskim propisima, moe se praktiki isto bez toga. Osim toga, premazi, boje
i lazure veinski vie ne sadre razreivae. Stoga drvena kua predstavlja jedan od ekoloki
najprihvatljivijih naina gradnje.
Zahvaljujui sve veoj konkurenciji, i kod proizvodnje drvenih kua, i u odnosu na proizvoae kua
klasinim materijalima, injenica je da danas moete dobiti gotovu drvenu kuu od 100,0 m2 za nekih
50.000,00 , to je u odnosu na klasinu gradnju jeftinije 10-15 %.
Drvene inenjerske konstrukcije Zvonimir Babi Niskoenergetske drvene kue u Hrvatskoj
19/19
9. Literatura
Internet:
http://www.montazneidrvenekuce.info/
http://www.g-dizajn.hr/
http://www.drvene-kuce-honka.com.hr/
http://www.hize-rukavina.hr/
http://www.drvene-kuce.hr/
http://azelija.com/
http://www.drvenekuce.hr/
http://www.brvno.com/
http://www.domprojekt.hr/
http://www.ardom.hr/drvene-kuce/