Filozofski fakultet Sveuilita u RijeciOdsjek za
kroatistikuKolegij: Hrvatska knjievnost izmeu dvaju svjetskih
ratova
Tema:
NJEMAKI EKSPRESIONISTIKI FILM
PROFESOR: dr. sc. Milorad StojeviSTUDENTICA: Arijana Matoevi
Rijeka, 6. studenoga 2014.SADRAJ:
UVOD3POETCI RAZVOJA NJEMAKOG EKSPRESIONISTIKOG FILMA4OSNOVNE
KARAKTERISTIKE6UTJECAJI NA NJEMAKI EKSPRESIONISTIKI FILM6ZLATNO
DOBA7GLAVNI PREDSTAVNICI9S. Rye (1880-1914)9F. W. Murnau
(1888-1931)9Fritz Lang (1890-1976)11Robert Wiene (1873-1938)12Paul
Leni (1885-1929)13FILM STRAVE14KAMMERSPIEL FILM15ULINI
FILM16ZAKLJUAK17LITERATURA18
UVOD
Razdoblje njemakog ekspresionizma pripada vremenu dvadestih
godina XX. stoljea, a nastalo je odmah nakon 1. svjetskog rata, kao
posljedica blagog privrednog razvoja. Tako je ve 1922. godine
Njemaka proizvela preko 470 filmova, to je i vrhunac razvoja. Prije
pojave ekspresionizma, u Njemakoj su prevladavale lake komedije,
operete, historijski spektakli, salonske melodrame i graanske
parodije, koje je, s lakoom, pravio Ernest Lubich.Korijene
ekspresionizma susreemo jo u filmovima Praki student iz 1913. i Kua
bez vrata iz 1915. Meutim, najizrazitiji primjer filmskog
ekspresionizma je film Kabinet doktora Kaligarija u reiji Roberta
Winea, a po scenariju Karla Mayera.Meu istaknutim autorima ovog
stila su Fridrich Murnau, Fric Lang, Paul Leni, Arthur Robinson.
Ekspresionizam je nastojao prikazati i izraziti ono to je doivljeno
srcem i duom, to je vieno unutranjim okom, pri emu se njegovo
znaenje najvie iscrpljuje u kinematografiji.
POETCI RAZVOJA NJEMAKOG EKSPRESIONISTIKOG FILMA
Ekspresionizamje umjetniki pokret s poetkaXX. stoljearazvijen u
Njemakoj, primarno u knjievnosti (poeziji) i slikarstvu, ali
naznake istog mogle su se pronai i u glazbenoj i filmskoj
umjetnosti. Danas se izraz moe koristiti za svaki umjetniki rad u
kojem je objektivna stvarnost pomaknuta ili simboliki predstavljena
da bi opisala unutranje stanje umjetnika. U francuskom jeziku
rijeexpression,expresioznai izraaj, izraz.U okrilju ekspresionizma
razvija se ekspresionistika struja u njemakom filmu[footnoteRef:2].
Pretee se javljaju prije i za vrijeme I.svjetskog rata, no puni
zamah uslijedio je istom nakon senzacionalnog odjeka filma Kabinet
dr. Caligarija (Das Cabinett des Dr. Caligari)R. Wienea. Broj
ekspresionistikih djela smanjuje se nakon 1925. U tom razdoblju
korespondira nastojanje da se eksteriorizira ovjekov unutarnji
ivot, ispunjen strau, strahom, potisnutim htijenjima, fatalizmom u
prikazu ljudske sudbine, likom dvojnika, ekspresionistikim grem u
glumi te obiljejima koja su uzrokovala pojavu mnogobrojnih
darovitih i izvornih snimatelja i scenografa sklonou prema
fantastici, figurativnou, ali i izobliavanjem scenografije, estim
prikazom klaustrofobinih prostora i otrim svjetlosnim kontrastima.
Najvei dometi ostvaruju se na podruju filmske fantastike.
Najistaknutiji su redateljiF. LangiW. F. Murnau,a od scenaristaC.
Mayer.Proglaena dekadentnom, ta je tendencija bila proskribirana
dolaskom nacionalsocijalista na vlast (1933). Utjecaji filmskog
ekspresionizma zamjetljivi su u francuskoj kinematografiji 1920-ih,
poslije u amerikoj struji film noir, u djelima, meu ostalima, A.
Hitchcocka, O. Wellesa, C. Reeda, C. Chabrola,te ponekim amerikim
postmodernistikim filmovima. U Hrvatskoj je prilog toj struji
1930-ih godina daoO. Mileti. [2: Ekspresionistiki film dominantno
je njemaki, ali se pojavljivao i u kinematografijama drugih
zemalja. Pod filmskim ekspresionizmom pokatkad se razumijevaju svi
filmovi koji nisu naturalistiki, a esto i cjelokupan njemaki film
20-ih godina.]
Film, izumljen posljednjih godina 19. st., u poetku je bio
senzacija i atrakcija, no nije se uspio razviti za vrijeme1.
svjetskog ratate je zlatno doba nastupilo tek izmeu dva svjetska
rata. Rije je o crno-bijelom, a do 1930. nijemom filmu, kada se sve
moralo izrei slikom, mimikom, gestom i kretanjem. Film je
svojevrsna dopuna likovnoj umjetnosti, ali i konkurencija. Tono
biljei prizore iz ivota, ali s veom slobodom snova i mate u
oblikovanju. Ameriki redatelj Griffith reira potresne osobne
ljudske drame i majstorski snima velike povijesne spektakle i
drutvene kritike (Raanje jedne nacije,Intolerance). Filmski
umjetnici sudjelovali su u svim stilovima likovnih umjetnosti, a
prvi i najutjecajniji bio jeekspresionizam.Za razvoj filmskog
vizualnog govora vaan je udio najveeg humanista u filmu,Charliea
Chaplina, te tvoraca prvihanimiranih filmova (Maak Felix, Mornar
Popaj, Miki Maus). Nedostatak zvuka rjeavan je ucrtanim
filmovimavizualno, kao ustripu, ispisivanjem umova ili slovima.
Odnos ovjeka i stroja kao vanog imbenika i simbola industrijske
civilizacije to su ga velialifuturisti, ismijavalidadaisti,
anadrealistiprikazivali kao udovite, najkreativnije je likovnim
izrazom tumaioCharlie Chaplinu filmuModerna vremenadokazujui kako
je stroj zarobio ovjeka i ponizio umjesto da mu slui. Postaje rtvom
rada na pokretnoj vrpci, slike ujedno smijene i tragine. Zastupao
je moralna naela malog ovjeka te ismijao i Hitlera, i to u
razdoblju njegove najvee moi. U filmuVeliki diktatorChaplin se
izruguje nacizmu.
RAZLOZI NASTANKA
Razlozi nastanka njemakog ekspresionistikog filma su dvojaki:1.
Nestabilna drutveno-ekonomska situacija u Njemakoj pri kraju i
nakon I. svjetskog rata, uzrokovana kolektivnim osjeajem poraza,
socijalnom bijedom i raspadom moralnih vrijednosti. Iz tog razloga
veina njemakih filmskih umjetnika naputa izrazito kritiko
prikazivanje stvarnosti i usmjerava se prema istraivanju novih
oblika psiholokog neoromantizma to se iskazivao u fantastici,
egzaltaciji i fatalizmu.
2. Utjecaj drugih umjetnosti na film, posebice knjievnosti i
slikarstva koji su nudili direktne predloke za pojedini film.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
Optiki naglaena depresivnost scenografije postala je zlokobnim
dekorom za tajanstvene i fantastine spletke u mistinoj igri monika,
rtava i sudbine. Takvo izopaenje vanjskog svijeta simbolizira
rastrojenost unutarnjega, duevnog ivota protagonista. Junaci: esto
podvojene linosti, dvojnici, udovita iz mate, suludi uenjaci,
hipnotizeri, varalice, oivljeni mrtvaci, vampiri itd. Takoer,
obiljeavaju ga i izrazita artificijelnost dekora, neobini kutovi
snimanja, igre svjetla i sjene, relativnost kritikog
suprostavljanja i ravnodunost prema drutveno-povijesnom
identitetu[footnoteRef:3]. Iskazu K. Edschmida, koji je tvrdio da
ekspresionisti ne vide, nego imaju viziju i da je ekspresionizam u
otroj oporbi s impresionizmom, naturalizmom i enskastim
neoromantizmom, L. H. Eisner odmah suprotstavlja tvrdnju knjievnog
teoretiara W. G. Kleea da je ekspresionizam proet gotikom, barokom,
pokretom Sturm und Drang i romantizmom. Nadovezujui se na tu
tvrdnju, poljska teoretiarka M. Janion izrie misao da je njemaki
ekspresionistiki film jedna od adaptacija goticizma u stoljeu. L.
H. Eisner je utemeljila svoju knjigu na tezi o demonskom u njemakom
ovjeku, a S. Kracauer u svojoj knjizi Od Caligarija do Hitlera,
mirei marksizam i psihoanalizu, utvruje da njemaki ekspresionistiki
film varira temu o dui koja luta izmeu tiranije i kaosa.
Ekspresionistiki film izravna je pretea filma strave, odnosno
horror filmova. Poetkom njemakog ekspresionistikog filma se smatra
Kabinet doktora Caligarija. [3: Teoretske, povijesno-psiholoke i
estetike definicije i redifinicije ekspresionizma uope, i filmskoga
posebno, zapaajui sve podudarnosti i sva ptorurjeja, najjasnije je
predoila L. H. Eisner u svojoj knjizi Demonski ekran (1952.)]
UTJECAJI NA NJEMAKI EKSPRESIONISTIKI FILM
Neposredni slikovni predloak za nastanak ekspresionistikih
filmova sadran je u ostvarenjima berlinske skupine Sturm, posebno u
djelima Warma, Rhriga i Reimanna, koji su kasnije postali
scenografi u veem broju ekspresionistikih filmova. Kazalini utjecaj
vidljiv je iz inscenacija Maxa Reinhardta, a knjievni iz originalne
i adaptirane scenaristike Carla Mayera i romantinih knjievnih
djela. Mnogi povjesniari dre da je pravi, duhovni otac
ekspresionizma upravo Mayer, koji je zajedno s Hansom Janowitzom
napisao scenarij za Kabinet doktora Caligarija i za jo desetak
filmova. Znaajna, tzv. pretklasina faza njemakog ekspresionistikog
filma obiljeena je pojavom filmova Praki student, Golem i
Homunkulus. Prie i motivi tih triju filmova kasnije su ponovljeni u
jo nekoliko djela iz tog razdoblja. Stvaralaki preuzeta iskustva iz
pretklasinog razdoblja ekspresionizma, obogaena novim pojedinanim
spoznajama, sintetizirana su u tri kapitalna ostvarenja
ekspresionistikog filma: Kabinet doktora Kaligarija, Nosferatu i
Doktor Mabuse kockar. Otro suprotstavljanje ekspresionistikom filmu
i svim smjerovima pod njegovim utjecajem[footnoteRef:4] iskazali su
u njemakoj kinematografiji tzv. planinski filmovi (Bergfilme) to ih
je u dokumentaristiko-romantikom stilu inaugurirao A.
Fanck.[footnoteRef:5] Ekspresionistiki film ostavio je traga u
mnogim amerikim gangsterskim i horror-filmovima 30-ih godina,
zahvaljujui Langu i von Sternbergu, koji su u svoja amerika
ostvarenja unosili ugoaje ekspresionizma[footnoteRef:6]. Takav nain
snimanja postao je stilistiko pravilo i konvencija za film,
prikazivanje straha, napetosti i duevnih poremeaja sve do dananjih
dana. [4: Odbacivanje atelierskog snimanja, psihologizma,
misticizma] [5: Npr. Bijeli pakao Piz Pala, 1929.] [6: Svjetlo,
dekor, bizarne pozicije kamere]
ZLATNO DOBAU cjelini povijesti njemakoga filma razdoblje izmeu
dvaju svjetskih ratova svakako je zlatno doba Njemakog filma.
Istovjetno trajanju tzv. Weimarske Republike, to je razdoblje kada
je njemaki film kao nikad vie znao biti jednim od centara svjetskog
filma uope, barem u onom najvanijem, estetskom smislu. Razdoblje
koje je povjesniar filma Siegfrid Kracauer oznaio kao razdobljeOd
Caligarija do Hitlera, odnosno od filma Kabinet doktora Caligarija,
svojevrsna manifesta filmskog ekspresionizma, do dolaska nacista na
vlast, trenutka koji je uguio ne samo taj isti ekspresionizam, nego
i stilski pluralizam njemakog filma te otjerao u emigraciju veinu
umjetnika, bilo je umnogome obiljeeno upravo ekspresionizmom kao
najjaom strujom, koja je uostalom i ostavila najveeg traga izvan
Njemake i nakon svog iscrpljenja, esto se smatrajui istovjetnom
itavom razdoblju. Takvo je stajalite uvelike opravdano jer i ostale
struje razdoblja poputkammerespielfilmai ulinog filma, onkraj samog
istog ekspresionizma variraju temeljnu ekspresionistiku
zaokupljenost duom koja luta od tiranije do kaosa. To je lutanje
moda najplastinije prikazao upravo spomenutiKabinet doktora
Caligarijaiz 1920. u reiji Roberta Wienea, film koji je izgledom -
kosim rakursima, scenografijom izduenih, iljastih i trokutastih
ploha, naglaenom dramskom funkcijom osvjetljenja, odnosno sjene,
izravno utjecao na vizualni stil mnogih daljnjih, ne samo
ekspresionistikih filmova. Taj se film i temeljnim motivom straha
od demonskog autoriteta i likom dvojnika, odnosno podvojene linosti
nametnuo kao reprezentativno djelo pokreta, ujedno i kao jedan od
zaetaka filma strave uope. U tom potonjem, anrovskom smislu
nezaobilazan je i iste godine snimljenGolem, kako je doao na
svijetu reiji Paula Wegenera i Carla Boesea, o udovitu od gline,
filmska ilustracija ekspresionistikog straha od nadmone sile.
Simfonija terora koju je taj film dosegnuo usporediva je s jo
jednim temeljnim primjerom filma strave, Nosferatuom Friedricha
Wilhelma Murnaua iz 1922., arhetipom vampirskog filma, djelom
ugoaja mraka i svijeta vladavine smrti, jednim od vrhunaca
ekspresionizma, ali i filmom koji je poetinom opinjenou prostorom,
napose eksterijerima, krenuo nadvladavati obrasce istog
ekspresionizma.Nosferatuje vie nego prethodna dva filma psiholoki
film strave, a sklonost psiholokoj analizi Murnau e pokazati i u
daljnjim ostvarenjima napose u Posljednjem ovjeku iz 1924.,
vrhunskom primjerukammerspielfilma, struje koja je ekspresionistiku
vizualnost prenijela u realistike ambijente interijera zamijenivi
fantastine motive svakodnevnim psihikim problemima likova, pa je
ranije spomenuto lutanje postalo jo vie alegorijsko, ali i dalje
itekako prisutno. I kammerspielfilmje, to je uPosljednjem
ovjekuosobito razvidno, poput istog ekspresionizma inzistirao na
simbolikoj ulozi scenografije, vanosti mizanscene, osvjetljenja, u
sluaju spomenutog Murnauova filma napose i kretanja kamere.
Pokretna kamera uoljiva je i uTajni jedne dueiz 1925., pionirskoj
ilustraciji psihoanalitikih ideja, filma ekspresionistike
scenografije i onirikih prizora, u reiji Georga Wilhelma Pabsta,
redatelja koji je bio meu utemeljiteljima struje ulinog filma, kao
i inkorporiranja ideja tzv. nove stvarnosti u film, tendencija koje
svjedoe o bogatstvu njemakog filma dvadesetih godina dvadesetoga
stoljea, bogatstvu koje ovaj mini-ciklus skromno, ali simboliki
itekako pregnantno predstavlja.
GLAVNI PREDSTAVNICI
S. Rye (1880-1914)
Njemaki redatelj i scenarist danskog podrijetla. Od 1906.
uspjean kazalini pisac, od 1910. i redatelj. Prvi mu je scenarij
realiziran 1912. u Danskoj; iste godine prelazi u Njemaku. Sa P.
Wegenerom koreira film Praki student, djelo koje se prvenstveno
zbog motiva dvojnitva, smatra preteom njemakog ekspresionizma.
Slijede samostalni projekti Evintrude, povijest jedne pustolovine
te Kua bez vrata, vizualno vrlo zanimljiv, takoer poticajan za
razvitak ekspresionizma te pretea filmova o Doktoru Mabuseu F.
Langa. U povijestima filma Rye ne zauzima odgovarajue mjesto upravo
zbog suradnje s Wegenerom kojem se esto propisuju i zasluge koje se
na nj ne mogu odnositi, a tome je pridonio i Ryeov nevelik
redateljski i scenarijski opus. Prijavivi se poetkom I. svjetskog
rata u njemaku vojsku kao dobrovoljac, poginuo je ve prve godine
rata u Francuskoj.
F. W. Murnau (1888-1931)
U filmovima Odlazak u no i Dvorac Vogeld jasno se iskazuje
autorova poetna sklonost anru filma strave, vrlo rasprostranjenom u
razdoblju njemakog ekspresionizma, sa siejima punim zlokobnih
likova i patetinih situacija, a u atmosferi romantiarske
tajanstvenosti. Ugled jednog od najnadarenijih redatelja njemakog
filma stekao je tek svojim 10-tim filmom Nosferatu.Nosferatu
(1922.): film prikazuje olienje tiranina koji pomou hipnoze vlada
ljudima, i uz pomo takora raznosi kugu. Takav je i Langov film
tiranin Doktor Mabuse. Nosferatu je prvi veliki film strave,
snimljen prema Stockerovu romanu o Draculi. Radnja se dogaa u
Transilvaniji gdje ivi grof Orlok koji u svoj dvorac poziva
njemakog trgovca Huttera - trgovac odlazi onamo. Ve od prvog
trenutka je sve udno, grof se pojavljuje samo nou, no prihvati
trgovevu ponudu da mu proda kuu u Njemakoj. Grof ga zarobi u dvorcu
i kree u Njemaku gdje je ostala Thomasova ena u koju se Orlok
zaljubio. Orlok dolazi u grad u koji donosi kugu i pronalazi
Thomasovu enu koja mu se predaje ne bi li spasila grad, ali i on
tragino zavrava - jednoga se dana ne uspijeva sakriti u svoj lijes
prije izlaska sunca te pogiba. Film je snimljen u vanjskom
prostoru, scenografija nije stilizirana, ve pronalazi odgovarajue
ambijente u svijetu oko sebe. Izvire intencija istinite zapovijedi
- upozorava na snagu zla koja je zatomljena u ovjeku i u svakom
trenutku moe izai, a suzbiti se moe jedino neijim rtvovanjem kao i
strah od autoritarnih i demonskih sila motiv karakteristian za
filmski ekspresionizam.Posljednji ovjek (1924.) u reiji F. W.
Murnaua po scenariju Karla Mayera. Glavni junak je vratar jednog
hotela kojeg zbog starosti smjenjuju i stavljaju kao uvara toaleta
to u njemu izaziva psihike krize. Radnja je maksimalno suena, a
dinamika filma postignuta stalnim pokretima kamere. Tako kamera
izlazi iz lifta, prolazi kroz prostrano predvorje pored vratara i
snima ulice pune svijeta i prometa. Naravno, ovo je bilo mogue
snimiti samo u studiju gdje su scena i dekor bili pokretni.
"Posljednji ovjek se smatra vrhuncem njemake filmske klasike.Film
se moe uvrstiti u filmove sa drutveno-kritikim pristupom. S ovim
filmom Murnau se izborio za presti kakav je samo imao Fritz Lang,
pa se zbog toga morao prilagoditi tendencijama koje je nudio
,,reprezentativni" film. Snimio je jo dva filma: Tartifa 1925. i
Fausta 1926. 1926. prihvaa angaman i odlazi u Hoollywood te
realizira film ,,Zora" 1927. koji je jo u Njemakoj zapoeo s Karlom
Mayerom. To mu je bio prvi i posljednji film realiziran po
vlastitoj zamisli. Kasnije je radio komercijalne filmove,
beznaajne, a pokuaj da sa Robertom J. Flahertyjem, uvenim amerikim
dokumentaristom, realizira film na junim morima (Tabu 1921.)
zavrava razlazom sa Flahertyjem, a premijeru filma nije ni doekao.
Nosferatu 1922.Fritz Lang (1890-1976)On je njemaki film oslobodio
njegovih uzora iz slikarstva i literature, jer je teio ka novoj
stvarnosti. Bio je austrijsko-idovskog podrijetla.U filmu Umorna
smrt (1921.) jedna djevojka zahtjeva od vlasnika smrti da joj se
voljeni vrati u ivot. Aneo smrti joj prua mogunost da spasi tri
ljudska ivota iz opasnosti. Sva tri pokuaja propadaju, a ona trai
ovjeka koji je spreman umrijeti za njenog prijatelja. Poto nikog ne
nalazi, stavlja svoj ivot na kocku i sjedinjuje se sa smru
voljenog. Ovo je jedan od najljepih primjera ekspresionistike
transpozicije snova i unutranjih stanja u metafizike pojave. Ovaj
film se bitno razlikuje od Kaligarija time to u njemu prevladavaju
stvarne, a ne grafike strukture.U Metropolisu (1926.) svijet
postaje potpuno ukoen poput ornamenta. Slike jednog grada iz mate
postaju monumentalne revijalne gromade, roblje pretvoreno u mase
koje vuku, ujednaenim korakom, kamene blokove. Svijet u filmu
postaje podijeljen na gornji vladarski i donji, pokoreni. Ovo je
posluilo nacistima kao oslonac za svoju ideologiju, pa se kasnije i
sam Lang ovog filma odrekao. U filmu inae prevladavaju elementii
fantastike, pa bismo ovaj film mogli ubrojati meu pionire
naune-fantastike.
Metropolis 1926.
Robert Wiene (1873-1938)Bio je njemaki filmski redatelj,
scenarist i producent. Glumio je i reirao u kazalitu u Dresdenu i
Berlinu. Na filmu od 1912. svjetsku slavu stekao je temeljnim
djelom filmskog ekspresionizma,Kabinet doktora Kaligarija(Das
Kabinett des Doktor Caligari,1920), zbog fantastike dimenzije
(zapravo film strave), grevite ekspresionistike glume, inzistiranja
na plastikim komponentama, tipinih ekspresionistikih
ambijenata[footnoteRef:7] i motiva[footnoteRef:8], ta pria koja
asocira na djela njemakog romantizma[footnoteRef:9] - o sajamskom
hipnotizeru, ujedno ravnatelju sanatorija za duevno poremeene koji
poinja zloine uz pomo medija Cesarea po nekim je povjesniarima
filma pravi zaetak struje njemakog ekspresionizma. Nadalje,
utjecajni su i njegovi, takoer ekspresionistiki,
filmoviRaskoljnikov(1923), premaZloinu i kazni F. M. Dostojevskoga,
teOrlacove ruke(1925), mjeavina horrora i thrillera. Nakon dolaska
nacista na vlast emigrirao je u Francusku, gdje je potkraj ivota
reirao film o sarajevskom atentatu Ultimatum(1938., dovrio R.
Siodmak). [7: Sajam, sanatorij, hodnici, stube.] [8: Bespomonost
individue, strah od demonskog autoriteta, podvojenost linosti.] [9:
Npr. E. T. A. Hoffmanna.]
Raskolnikowjenjemaki,crno-bijelinijemi filmsnimljen 1923. u
reijiRoberta Wienea.Predstavlja adaptaciju romanaZloin i kazna
ruskog knjievnikaFjodora Dostojevskog. Kabinet doktora Kaligarija:
Film zapoinje scenom u kojoj Francis razgovara s poznanikom govorei
mu o susretu s doktorom Caligarijem. itav daljnji tijek radnje,
gotovo do samoga zavretka koji uokviruje priu, odnosi se na
Francisovo prepriavanje tog susreta. Naime, u provincijsko mjestace
dolazi uveni opsjenar doktor Caligari sa svojim medijem Cesareom.
Cesare boluje od hodanja u snu i predvia budunost. Na sajmu Cesare
Francisovu prijatelju predvia jo jedan dan ivota. Prijatelj doista
umre (ubijen je u svom domu), to okira i uzbudi itavo mjesto.
Sutradan je oteta i Francisova zarunica Jane te on kree u potjeru
to ga dovodi do sanatorija za duevne bolesnike kojeg vodi doktor
Caligari koji se predstavljao lanim imenom. Caligari, koji je preko
Cesarea krivac za zloine, smjeta se u ludnicu -itava se radnja
uokviruje smjetajui ju u fiktivnu priu duevno poremeene osobe. Rije
je o Francisu koji se lijei u psihijatrijskoj ustanovi doktora
Caligarija.Wiene nasuprot dotadanjoj realistinosti unosi
fantastiku, radnju smjeta u poremeenu psihiku svijest.
Ekspresionistiki motivi: strah, tjeskoba, podvojena linost, prikaz
autoritarne moi u liku doktora Caligarija te sam anr filma strave.
Scenografijom ( sajam, sanatorij, hodnici, stube) dominiraju
kontraste crno-bijele plohe obrubljene otrim linijama, u
osvjetljenju dominira mranost, radnja se zbiva dobrim dijelom pod
platem noi, ponekad u klaustrofobinom okruju, a jaku retoriku
vrijednost imaju sjene. Kabinet doktora Kaligarija, 1920.
Paul Leni (1885-1929)Bio je njemako-ameriki filmski redatelj i
scenograf. Isprva slikar avangardist te kazalini scenograf u
Berlinu. Na filmu je od 1914. kao scenograf. Autor je dvaju
znaajnih ekspresionistikih filmova Pokrajnje stepenice (1921.) -
intimistiki je film socijalnopsiholoke tematike, djelomino u
maniriKammerspielfilma,dok jeMuzej votanih figura (1924.), studija
o tiraniji, sastavljena od triju samostalnih pria s radnjama u
razliitim razdobljima. Od 1927. Djeluje u Hollywoodu, gdje je
reirao etiri zapaena trilera od kojih se istie Maka i kanarinac(The
Cat and the Canary,1927).Paul Leni u Kabinetu votanih figura
(1924.) animira galeriju mumija i robota koji vie lie na
mehanizirane mrtve osobe nego na oivljena bia. Pred kraj 1925.
ekstremni ekspresionizam jenjava, ali se osjea u mnogim filmovima
kasnijih redatelja.FILM STRAVE
Naziva se jo i film strave i uasa (prema engl. horror-film). Uz
znanstvenofantastini film vodei je anr filmske fantastike. Veoma
uskog ikonografskog radijusa[footnoteRef:10], pojednostavljene
temeljne simbolike (borba svjetlosti i mraka, ivota i smrti, dobra
i zla), film strave zapravo uvijek razvija istu osnovnu priu, bez
obzira da li namjernik stie u vampirov dvorac, u motel ili u hotel.
Odlikuje se, povremeno, velikom produkcijom i gledanou, ali i
relativno malim brojem umjetniki vrijednih ostvarenja. Pod jakim
tematskim utjecajem knjievnosti, osobito 19.st., anr je ipak
sposoban da stare arhetipove (Drakula, doktor Frankenstein...) na
ekranu oslobodi bogobojazni graanske patine i povremeno nadahne
suvremenijim idejama. Obuhvaa razne oblikovne vrste, od stilizirane
drame, preko kostimirane parabole do komedije i suvremene metafore.
Postoje i neke vrste ovoga anra: kombinacija horora s elementima
science fictiona i tzv. psiholoki film strave, gdje se izvor uasa s
nadnaravnog premjeta na psihopatoloko podruje. [10: Susret i borba
s demonima raznih vrsta vampirima, vukodlacima, mumijama,
vjeticama, ivim mrtvacima, ljudskim i ivotinjskom udovitima, u
zatvorenim prostorima podrumi, grobnice, stari dvorci, uklete kue
ili u pejzaima ispunjenim tamom, maglom i sl.]
Zaetci filma strave mogu se nai ve u opusu G. Meliesa (krajem
19.st.), a zatim i kod brojnih autora s poetka 20.st. Kao podloga
najee slue bajke te legenda o Faustu i Mefistu. U SAD-u ve 1902.
nastaje prvi film o doktoru Frankensteinu, zatim anonimni autor
1908. stvara prvu verziju doktora Jekylla i gospodina Hydea, a iste
godine javljaju se i prve ekranizacije djela E.A. Poea.Prvi procvat
filma strave vezan je za pravac njemakog ekspresionizma, od Prakog
studenta (S.Rye) do Fausta (F. W. Murnau). Ostali najpoznatiji
dometi su: Golem (P. Wegener i H. Galeen), Homunculus (O. Rippert),
Kabinet doktora Kaligarija (R. Wiene), Janusova glava (F. W.
Murnau), Umorna smrt (F. Lang), Nosferatu (F. W. Murnau), Sjenke
(A. Robison), Muzej votanih figura (P. Leni), Orlacove ruke (R.
Wiene) i Alraune (H. Galeen). Stare i nove teme horora slue ovdje
za izraavanje dubokih trauma njemake stvarnosti tijekom i nakon 1.
svjetskog rata. Drugi znaajni val filma strave vezan je za
Hollywood 1920 36.KAMMERSPIELFILMSablasni i pomahnitali junaci iz
ekspresionizma zamorili su publiku pa se kao estetika reakcija
javlja neka vrsta intimne filmske drame, okrenute ne vie demonima i
carstvu mraka ve obinom ovjeku, njegovoj psihi i kompleksima. Ovaj
pravac dobio je naziv Kammerspielfilm to bi se moglo rei da je
kamerno (intimno) glumljen film najee ogranien na zbivanja u
interijeru nastao pod uticajem pozorinog kamernog stila koje je
njegovao Max Reinhardt. Iako vrlo znaajan duhovni pokreta
ekspresionizma, Karl Mayer, napravit e prekretnicu okreui se
svakodnevnici i svakidanjim ljudima. Mayer stvara niz scenarija
kojima opisuje sudbine malih ljudi (Otpatci - 1921, Novogodinja no
- 1923...).U traganju za svakodnevnim ivotom, kammerspielfilm esto
naputa studio, izvodi kameru na ulicu, u zabaena predgraa, na
dokove, sajmove i sl. Tako nastaje serija takozvanih ulinih filmova
kao to su: Gineova ulica (1923.), S onu stranu ulice (1929.), Ulica
bez radosti (1925.)...Kammerspielfilm nije samo reakcija na rastui
ekspresionizam, ve prije svega pokuaj na osmiljavanje drugaije
atmosfere i psihologije, fiksirajui glumevo lice i njegove
postupke. Pribliavanje kamere ljudskom licu i sposobnost objektiva
da na njemu uoi vibracije koje otkrivaju sloene i dinamine procese
u ljudskoj psihi, predstavljaju najvei uspjeh modernog filma, a to
je uspostavio upravo prvi kammerspielfilm.
ULINI FILM
Naziv je prvi sustavnije upotrebljavao povjesniar i teoretiar
filma Siegfried Kracauer, a odnosi se na skupinu njemakih, uglavnom
nijemih filmova realiziranih 1923-30. Njihova radnja zbiva se u
ulinom okoliu suvremenog grada, a prikazuje pripadnike srednje
klase zahvaene materijalnom ili moralnom krizom, vrlo esto one koji
se ele otrgnuti od monotonije svakodnevnoga obiteljskog ivota i nai
oduka u primamljivim (esto nonim) ambijentima ulice (lokali,
klubovi, kabarei, javne kue i sl.). Iako mahom snimani u studiju
(nastali zapravo iz Kammerspielfilma, naslijedili su njegov
psihologizam i turobni ugoaj), predstavljaju jednu od tendencija u
njemakom filmu 20-tih godina. Prvim takvim smatra se Ulica Karla
Grnea, za ugled podanra najznaajnije je Ulica bez radosti Georga
Wilhelma Pabsta, dok je velik odjeka imala i Tragedija prostitutke
Bruna Rahna.[footnoteRef:11] [11: Citirano iz: Peterli, Ante,
Filmska enciklopedija, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod
"Miroslav Krlea", 1986-1990]
ZAKLJUAK
Iz svega ovoga proizlazi zakljuak da se njemaki ekspresionistiki
film javlja pri kraju I. svjetskog rata, uzrokovan kolektivnim
osjeajem poraza, socijalnom bijedom i raspadom moralnih
vrijednosti. Zlatno doba mu je, svakako, razdoblje izmeu dvaju
svjetskih ratova, istovjetno trajanju tzv. Weimarske Republike.
Puni zamah uslijedio je istom nakon senzacionalnog odjeka filma
Kabinet dr. Caligarija (Das Cabinett des Dr. Caligari)R.
Wienea.Glavni predstavnici su: S. Rye, F. W. Murnau, Fritz Lang, R.
Wiene, P. Leni. Njemaki ekspresionistiki film zapravo je pretea
horror filma, odnosno filma strave. Iz njega se razvijaju dvije
podvrste. To su Kammerspielfilm i ulini film. Kammerspielfilm vie
nije okrenut demonima i carstvu mraka ve obinom ovjeku, njegovoj
psihi i kompleksima. Radnja ulinog filma zbiva se u ulinom okoliu
suvremenog grada, a prikazuje pripadnike srednje klase zahvaene
materijalnom ili moralnom krizom.
LITERATURA
1. Peterli, Ante, Filmska enciklopedija, Zagreb : Jugoslavenski
leksikografski zavod "Miroslav Krlea", 1986-19902. Kragi, B. i
Gili, N., Filmski leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav
Krlea, 20033.
http://blog.dnevnik.hr/print/id/1624214257/horror-kao-zanr-2-dio.html
(24.10.2014.; 21:45)4.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_izme%C4%91u_dva_rata
(25.10.2014; 16:00)5.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17449 (25.10.2014.;
17:13)6. http://kresimirmikic.com/?page_id=2864 (26.10.2014.;
12:00)7. http://www.filmski-programi.hr/tekst.php?id=219
(26.10.014.; 15:15)8. http://hr.wikipedia.org/wiki/Fritz_Lang
(26.10.2014.; 18:40)9.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66116 (27.10.2014.;
22:00)10. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35996
(27.10.2014.; 22:15)11. http://sh.wikipedia.org/wiki/Raskolnikow
(27.10.2014.; 22:23)
3
