Nomotehnika je pravna disciplina koja se bavi izradom i donoenjem pravnih propisa, odnosno pravnih akata

Nomotehnika je pravna disciplina koja se bavi izradom i donoenjem pravnih propisa, odnosno pravnih akata.Svi pravni akti koji imaju jednak sadraj su akti u materijalnom smislu i oznaavaju se istim imenom. Svi pravni akti koji imaju istog donositelja ili zajedniki postupak donoenja su akti u formalnom smislu.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA-rangiranje pravnih propisa na ljestvici prava:

Kriteriji:

-Poloaj tijela koji ga donosi(to je tijelo koje ga donosi vie,to pravni propis ima jau snagu);Hrvatski

Sabor je iznad Vlade RH- Postupak donoenja(to je procedura donoenja pravnog propisa sloenija,onda taj pravni propis ima jau

snagu);Ustav je iznad zakona1.Ustav-najvii po hijerarhiji izvora prava u Hrvatskoj;ustavni zakoni koji su doneseni na isti nain kao i Ustav,odnosno imaju isti postupak donoenja su isti kao i Ustav.Npr.Ustavni zakon o ustavnom sudu.

2.Meunarodni ugovori(ratificirani);Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

3.Zakoni:Organski(jae su pravne snage od ordinarnih,obinih).Postoje 2 vrste:

-Oni koje Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika(zakoni kojima se ureuju nacionalna prava,odnosno prava nacionalnih manjina).Danas imamo 151 saborskih zastupnika.

-Oni koje Hrvatski sabor donosi natpolovinom veinom glasova(50%+1glas) - zakoni kojima se razrauju ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode,izborni sustav,ustrojstvo,djelokrug i nain rada dravnih tijela,te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Ordinarni ili obini-tu spadaju najvei br.zakona;za njihovo donoenje je potrebna relativna veina glasova(kvorum-broj zastupnika koji je potreban nazoiti glasovanju da bi odluka bila valjana).Po pravnoj snazi su ispod ustava,ali iznad ostalih zakona.Za kvorum je potrebno da u sabornici budu 76 zastupnika, a za donoenje zakona su potrebna 39 glasova.

Zakon u materijalnom smislu je pisana opa norma kojom drava na apstraktan i generalan nain ureuje cijelu jednu vrstu sluajeva i kojom se ustanovljuju prava i obveze pravnih subjekata.Zakon u formalnom smislu je akt koji se donosi po zakonodavnoj proceduri od strane zakonodavnog,predstavnikog organa. 4.Podzakonski akti-donosi ih Hrvatski sabor,ali i razliita nedravna i dravna tijela.(akti Vlade-uredbe,odluke,pravilnici,poslovnici,uputstva)

Relativna/Obina veina-predstavlja veinu nazonih zastupnika, s tim da je potrebno postojanje kvoruma, odnosno u Sabornici mora biti vie od polovine svih zastupnika izabranih u Hrvatski sabor. Obina veina je dovoljna za donoenje najveeg dijela zakona.Obinom veinom se donose deklaracije, rezolucije.

Natpolovina/ Apsolutna veina- veina glasova svih zastupnika.Ovakav oblik veine je potreban za:

- donoenje organskih zakona-rasputanje Hrvatskog sabora

-nacrt promjene Ustava,

-odluke da se pristupi promjeni Ustava

-Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH

-Poslovnik Sabora

-odluke o davanju povjerenja predsjedniku i lanovima Vlade, odnosno iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade,Vladi u cjelini ili pojedinom lanu Vlade.

Dvotreinska/ Kvalificirana veina- Ovakva je veina potrebna za:

- donoenje ili mijenjanje Ustava

- potvrivanje meunarodnih ugovora

-donoenje Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH-donoenje ustavnih zakona kojima se ureuju prava nacionalnih manjina

-donosi odluku o pokretanju postupka za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika RH.USTAV je temeljni i najvii akt kojim se ureuju pravni i politiki poredak neke zemlje.Donosioci drugih pravnih propisa nalaze uporite za donoenje svojih opih akata direktno ili indirektno s ustavom.Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlatenja donosioca drugih pravnih propisa,te moe odreivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih.Definira drutveno i politiko ureenje zemlje i ini osnovu cjelokupnog pravnog sustava.Zakoni moraju biti u suglasnosti s ustavom,a ostali propisi u suglasnosti s ustavom i zakonom.

PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTI su propisi po svom rangu nii od zakona,reguliraju razliita podruja.Tehniki razlog donoenja ove vrste akata proizlazi iz nastojanja da zakonski tekst bude precizan,nedovsmislen,jasan u izraavanju i pregledan.Njime se razrauje niz detalja,posebno onih koji su nuni za izvrenje zakona.Karakterizira ih raznovrsnost i brojnost kao raznih akata tako i organa koji su ovlateni za njihovo donoenje.

Vrste:Podzakonski openormativni akti prema posebnom ovlatenju-Karakteristika ove vrste podzakonskih openormativnih akata je u tome to se oni donose prema posebnom ovlatenju sadranom u vioj pravnoj normi.To ovlatenje moe biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlatenja,dano generalno ili za pojedine sluajeve(npr.stanje nude),vremenski uvjetovano ili ne,ali bitno da odreeni organ sam regulira odreenu materiju na ije je reguliranje inae ovlaten i ovlauje druge organe da donesu svoja pravna pravila u toj materiji.Radi se o prenoenju nadlenosti za pravno normiranje s vieg na nii organ.Osnova za prenoenje ovlatenja mora biti sadrana u pravnoj normi(ustava ili zakona).

Podzakonski openormativni akti za izvrenje(provedbu)zakona-Svrha je da slui za osiguranje to lakeg i uspjenijeg izvrenja zakona.Izvodi se iz samog zakona.Omoguuju bolju realizaciju onih naela koje je sam zakon formulirao time to ih detaljnije razrauju i osiguravaju struno tehniki dio njihove realizacije.Prestaje vaiti s prestankom vaenja zakona.

Podzakonski openormativni akti koji dopunjuju i zamjenjuju zakon-Njima se ili dopunjuju ve postojee zakonske odredbe ili se propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst.

Spontani podzakonski openormativni akti-ovlatenje za njihovo donoenje utvreno je ve prije u nekoj vrsti pravnih normi.Donosilac takvih akata moe se koristiti ovlatenjem da donosi ovu vrstu akata djelujui spontano,tj.ne ekajui nikakvo novo,posebno ovlatenje u nekoj drugoj pravnoj normi jer takvo ovlatenje posjeduje ve otprije.Prema Ustavu RH,predsjednik republike donosi uredbe sa zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u sluaju ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti republike ili kad su tijela dravnih vlasti onemoguena da redovito obavljaju ustavne dunosti. Podjela spontanih podzak.akata:Samostalni(samostalno reguliraju neku materiju); Nesamostalni(slue za izvrenje neke vrste pravne norme zakona).

VLADA-Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.Temeljna funkcija je da provodi zakone i dr.odluke Hrvatskog sabora,te da predlae zakone i druge akte.Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade.

Odgovornost vlade:Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.

Vladina je odgovornost dualna:Vlada odgovara kao tijelo;Svaki ministar odgovara pojedinano.

O radu vlade moe se odluiti:Interpelacijom,Postavljanjem zastupnikih pitanja,Putem istranih povjerenstava.

Sastav vlade: Predsjednik vlade(premijer), potpredsjednici vlade i ministri.

Formiranje vlade:

-lanove vlade predlae osoba kojoj je predsjednik Rh povjerio mandat za sastav vlade.

- Nakon sastavljanja vlade, a najkasnije u roku od 30dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program vlade i vladu predstaviti HS i zatraiti glasovanje o povjerenju.

-Vlada stupa na dunost kada joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u HS.

-Rjeenje o imenovanju predsjednika vlade donosi predsjednik RH uz supotpis predsjednika HS.

Vlada kao izvrno tijelo donosi: Uredbe,Poslovnik,Odluke,Zakljuke,Rjeenja.

Poslovnikom se ureuje ustrojstvo i nain rada i odluivanje Vlade,

Odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere,daje suglasnost ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba,te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.

Zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae tijelima dravne uprave.Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga Vlade.

Akti Vlade:

UREDBE-Na temelju zakonodavne delegacije-Sabor moe najvie na vrijeme od godine dana ovlastiti Vladu da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga.Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godine dana od dobivene ovlasti, osim ako Hrvatski sabor ne odlui drugaije.

-2 ogranienja: Vremensko(prenoenje vrijedi godinu dana)

Sadrajno(zabrana zakonodavne delegacije odnosi se na sve zakone koji se donose ili dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika ili zakoni koji se donose veinom glasova svih zastupnika;odnosno sve to se ureuje organskim zakonima se ne moe delegirati)

-Uredbe na temelju zakonodavne delegacije u sadrajnom/materijalnom smislu rijei su isto to i zakoni, a u formalnom smislu rijei su podzakonski akti.

-Niti jedna njena odredba nema retroatkivno djelovanje;iznimno je doputeno ako se radi o odreenim zakonima,odnosno odreenih odredbi.

Uredbe za izvrenje zakona-To je najznaajniji podzakonski akt koji vlada donosi u svrhu primjene zakona,a koji su vezani za odreeni zakon iju primjenu omoguuju.Uredba stupa na snagu i prestaje,stupanjem na snagu i prestankom zakona za koju je vezana,zbog toga uredba za izvravanje zakona dijeli pravnu sudbinu zakona uz koji je donesena.Po svom sadraju ne smiju proturijeiti propisima zakona na iju se primjenu odnose,a takoer ne smiju proturijeiti ni propisima ostalih zakona.Ovom se uredbom ne mogu propisati nova naela, prava i obveze koja nisu propisana zakonom.

-Slue boljoj uspjenosti izvravanja zakona

-Po sadraju i u formalnom smislu je podzakonski akt

-Egzistencijalno su vezane za zakonUredbe dijelimo prema:

-Prema tome to ih Vlada donosi kao tijelo(pri emu je Vlada u cijelosti odgovorna) i

-Prema tome to ih ministar donosi pojedinano(pri emu je on sam odgovoran).

PREDSJEDNIK donosi UREDBE IZ NUDE(uredbe koje se donose za vrijeme ratnog stanja,u sluaju neposredne ugroenosti, neovisnosti,jedinstvenosti i opstojnosti drave i kada su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti predsjednik RH je ovlaten donositi Uredbe sa zakonskom snagom).

U formalnom smislu je to podzakonski akt, u materijalnom smislu rijei je zakon jer bi ureivala zakonsku materiju.

PREDSJEDNIK u ZAKONODAVNOM POSTUPKU!

-Uloga predsjednika RH u postupku donoenja zakona je da promulgira zakone(proglaava) aktom koji se zove odluka. On promulgira zakon nakon njegova izglasavanja,prije stupanja na snagu,odnosno 8 dana nakon izglasavanja.Promulgirati znai da predsjednik potvruje da je tekst koji mu je donijet na potpis sadrajno isti onom tekstu koji je Sabor donio,odnosno izglasao. Prilikom promulgacije predsjednik RH nedvojbeno ima ovlast prosudbe o tome je li zakon formalno donesen u skladu s ustavnim odredbama.Ako predsjednik ima sumnje u vezi tog teksta onda podnosi zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona.Promulgacija je faza u postupku donoenja zakona; bez promulgacije zakon se ne moe objaviti.

OBJEKTIVNE PRETPOSTAVKE ZA DONOENJE PRAVNIH PROPISAObjektivne pretpostavke su one bez kojih pravni propis uope ne moe biti donesen.Ne tiu se konkretnih ljudi,nego se tiu nadlenosti, sadraja pravnog propisa,procedure za donoenje pravnog propisa,prostornog i vremenskog djelovanja pravnog propisa.

Nadlenost je najosnovnija pretpostavka.To je pravo i dunost jednog drutvenog subjekta da odreene drutvene odnose regulira putem odgovarajueg pravnog propisa.Graanima,odnosno fizikim osobama je sve doputeno,dok je pravnoj osobi doputeno samo ono to je u njihovoj nadlenosti.Nadlenost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donoenja pravnog propisa.Nadlenost moe biti dana direktno(sluaj kad se tono razrauje tko e i kojom vrstom pravnog propisa koju materiju regulirati) i indirektno(sluaj kad se u viem pravnom propisu oznaava vrsta pravnog propisa kojom e se odgovarajua materija regulirati).

Donosilac pravnog propisa ini greku kad: Normira materiju koju nije ovlaten normirati

Materiju koju inae moe normirati, normira ire nego to je doputeno,

Ako materiju koju je duan regulirati uope ne regulira,

Mogunosti koje zakonodavac ima kod donoenja pravnih propisa: Taksativno normiranje(nabrajaju se ovlasti dravnih tijela, jasno i precizno navedene)

Generalna klauzula(openita formulacija koja ne nabraja konkretne ovlasti nego na openiti nain navodi druge poslove iz ovlasti)

Procedura(postupak)donoenja je skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku itava postupka,od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donoenje pravnog propisa do posljednih faza usvajanja,proglaenja i objavljivanja.Procedura donoenja pravnog propisa je unaprijed odreena.Utvrena pravila procedure obvezuju donosioca odgovarajueg pravnog propisa na nain to ovaj mora prilikom donoenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bio donesen na formalno dopustiv nain.Do nepotivanja dolazi kad akt nije donesen prema pravilima koji su ve unaprijed propisani(formalna neustavnost zakona-javlja se kad zakonodavac ne potuje ustavom propisani postupak donoenja zakona.Obuhvaa razliite sluajeve krenja ustava,a najznaajnija je kad bi akt pod nazivom zakon donijelo nenadleno tijelo koje za to nije ustavom ovlateno,takav akt ne bi mogao stei pravnu valjanost).

Materijalna neustavnost zakona-najvanije je povratno djelovanje, retroaktivnost zakona.Znai da se odredbe zakona primjenjuju unatrag,na situacije koje su u ivotu nastale dok zakon jo nije postojao.Dr.oblici mat.neust.se odnose na sadrajnu neusklaenost odredbe zakona s odredbama ustava.Do takvog nesklada moe doi zbog nepoznavanja ili pogrenog tumaenja ustava.

Formalna nezakonitost se javlja kod poznakonskog akta,kad pozakonski akt nije u skladu sa zakonom).

Posredno(akcesorno)odluivanje o neustavnosti zakona-javlja se kao prethodno pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora,pri emu odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene.Djeluje samo inter partes.

Neposredno(apstraktno)odluivanje o ustavnosti zakona-odluivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rijeiti bez obzira na bilo kakav konkretni sluaj,radi se o ustavnom sporu.Djeluje prema svima. 2 vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona:

1.ukidanje pravnih propisa(ne dira u ranije nastale pravne posljedice)

2.ponitavanje pravnih propisa(djeluje retroaktivno,znai treba sanirati sve posljedice koje je prouzroila primjena propisa.

Greka u proceduri donoenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu vrijednost pravnog propisa i ini osnovu za postavljanje pitanja njegove ustavnosti i zakonitosti.

Sadraj pravnog propisa je ukupnost pravnih normi ili odredbi koji on sadri.Postoje sadrajno veliki sa velikim brojem lanaka i oni manji sa manjim brojem lanaka.Prije kretanja u izradu treba znati to se pravnim propisom eli regulirati,odnosno treba se znati predmet pravnog propisa. Dati odgovarajui sadraj jednom pravnom propisu znai obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast drutvenih odnosa koja odgovara nadlenosti njegova donosioca te pri tome mora paziti na raspored materije obuhvaene tim sadrajem. Pravnim propisom nastoji se obuhvatiti preteit,to vei broj drutvenih odnosa koji se eli njime odrediti,pri emu treba voditi rauna da ne nastane pravna praznina.

Prostorno djelovanje osigurava primjenu pravnih propisa na odreenom podruju primjenom naela teritorijalnosti prava.Prema prostornom djelovanju pravne propise moemo podijeliti na:

Univerzalne vrijede na cijelom teritoriju RH(npr.Kazneni zakon;objavljuju se u NN) i

Partikularni-vrijede na jednom dijelu,odnosno odreenim dijelovima teritorija RH(grad,opina,upanija;npr.Odluka grada Osijeka;ne objavljuju se u NN ve u slubenom glasilu opine,grada ili upanije).

Specifinosti partikularnih pravnih propisa:Postoje odreeni dijelovi teritorija na kojima ne vrijede pravni propisi(naelo eksteritorijalnosti);Ne vrijede na prostoru gdje se nalaze diplomatska i konzularna predstavniva;Pravni propisi nekad vae i izvan teritorija RH(npr.na brodu koji je registriran u RH ili zrakoplovu,primjenjuju se na odnose koji se na/u njima dogaaju).

Vremensko djelovanje pravnog propisa znai da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u odreenom vremenu,tj.od poetka svoga vaenja pa ubudue sve do prestanka njegova vaenja.Kod vremenskog vaenja treba razgraniiti 2 momenta:Poetak i prestanak vaenja pravnog propisa.

-Poetak vaenja je vremenski moment od kojeg pravni propis poinje pravno djelovati.Ustav poinje vaiti objavom,a zakoni i podzakonski akti osmi dan nakon objave.To je trenutak u kojem pravni propis poinje pravno djelovati,obvezivati svojim odredbama one na koje se odnosi,te omoguiti primjenu sankcije. Odreuje ga donositelj u samom tekstu propisa.5 naina mogueg poetka vaenja pravnih propisa:

1.Danom njegova donoenja(im se izglasa,donese,odmah stupa na snagu)

2..Kalendarskom oznakom(tono navoenje dana,mjeseca,godine od kada poinje vaiti pravni propis)

3.Danom objavljivanja(treba se koristiti samo iznimno iz razloga to u ovom sluaju nema vremenskog razmaka izmeu dana objavljivanja i dana njegova stupanja na snagu;npr.neki pozakonski akti)

4.Protekom odreenog vremenskog razdoblja od objave do stupanja na snagu(najee primjenjivan nain odreivanja poetka vaenja pravnog propisa.Poetak je stupanjem na snagu 8 dana od dana objavljivanja, npr.zakoni)

5.Nastupom odreenog dogaaja(kad nastupi dogaaj,pravni propis stupa na snagu;npr.danom ulaska RH u Europsku uniju pravni propis poinje vaiti).

-Prestanak vaenja-pravni propis prestaje obvezati svojim obvezama.To je situacija u kojoj vie nije mogue drutvene odnose pravno ostvariti na nain kako je to normirao pravni propis koji je prestao vaiti.Naini prestanka propisa:

1.Objektivno stavljanje izvan snage-ostvaruje se na 2 naina:

Ukidanjem(stavljanje izvan snage,s tim da ubudue njegova primjena nije vie pravno mogua ali se pravne posljedice do momenta njegova ukidanja ne diraju.Djeluje samo ubudue.Odredba zakona moe se ukidati.Odredba podzakonskog akta se moe ukidati i ponititi.Ustavni sud odluuje o ukidanju ili ponitavanju pravnih propisa.)

Ponitavanjem (stavljanjem izvan snage ponitavaju se sve pravne posljedice nastale primjenom propisa od trenutka njegova stupanja na snagu;poniti se u korijenu,kao da nikada nije ni bilo pravnog propisa).

2.Derogacija-donoenjem novog pravnog propisa iste pravne snage prestaju vaiti odredbe starog pravnog propisa.Moe biti:

Direktna-izravna(U zavrnom dijelu pravnog propisa izriito pie koji propis prestaje vaiti; Zamjenjivanje naina regulacije odreenih drutvenih odnosa pravnim propisom zbog izmijenjenih drutvenih potreba i odnosa) i

Indirektna-preutna(novi propis istu materiju regulira na drugaiji nain,a ne naznai da prestaju vaiti odredbe ranijeg propisa,ali se vidi iz teksta da je drugaije ureen).O njoj odluuje donositelj pravnog propisa.Specifinosti:retroaktivnost(novi zakon doputa da neki postupci odu u retroaktivnost i to samo iz osobito posebnog razloga.

Antinomija ili proturjeje izmeu 2 ili vie odredbi unutar pravnog sustava. U nomotehnici je jedna od antinomija da kasniji zakon derogira raniji zakon. Postoji opi propis (npr.Zakon o dravnim slubenicima) i posebni propis(Zakon o policiji).U postupku e se prvo primijeniti posebni propis,a ako nema norme u posebnom onda e se koristiti opi propis.Npr.ako se policajac na dunosti ne ponaa kako je propisano onda e se protiv njega pokrenuti postupak.Iako se prema njemu moe primjenjivati i Zakon o dravnim slubenicima i Zakon o policiji,u ovom konkretnom sluaju e se primijeniti Zakon o policiji.Oba zakona odreuju iste stvari,samo na drugaiji nain.Postoje 2 naela za rjeavanje antinomije:Lex posterior derogat legi priori(kasniji zakon ima prednost nad prethodnim zakonom) i Lex specialis derogat legi generali(u sluaju kada opi i posebni propisi regulira isto podruje primijeniti e se poseban propis).3.Protekom odreenog roka-odredi se do kad je pravni propis na snazi.Vaenje pravnog propisa do kalendarske godine.Odredbe se nalaze na kraju zakona.

4.Odumiranje pravnih propisa-kad prestanu postojati drutveni odnosi koji pravni propis ureuje,onda pravni propis prestaje postojati,odnosno stavlja se izvan snage.

IZNIMKA NEZAKONITOSTI(eksepcija ilegalnosti)-oblik kontrolnog ovlatenja prema pravnim propisima putem kojeg odreeni dravni organ(sud)odbija primjenu pravnog propisa na konkretan sluaj kad utvrdi da je u suprotnosti s viom pravnom normom,zakonom.Ako sudac posumnja u zakonitost ili ustavnost podzakonskog akta, izuzima ga iz primjene,pa primjenjuje zakon.Ukoliko sud posumnja u ustavnost ili zakonitost zakona tada mora donijeti rjeenje kojim e zakon obustaviti te e se podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti.Rijetko se koristi jer dosta podzakonskih aktata nije u skladu sa zakonom.

RETROAKTIVNOST-odnosi se na primjenu propisa,na one situacije,koje su nastale i postojale prije nego je sam propis stupio na snagu.Naelno je zabranjena,dok je doputenje iznimka.Doputa se samo onda kada postoji osobito opravdan razlog i to uz stroge uvjete.Mora se donijeti poseban akt,zakljuak Hrvatskog sabora kako bi se retroaktivnost dopustila. Zbog pravne sigurnosti retroaktivnost se ne koristi esto.

OBUSTAVA OD IZVRENJA-slino je iznimci nezakonitosti.Neko dravno tijelo moe onemoguiti primjenu podzakonskog akta koje je donije drugo tijelo dok ga netko drugi ne utvrdi jeli ta ovlast od izvrenja bila ispravna ili ne.To je privremeni prestanak mogunosti primjene opeg akta,jer je pravno ovlateni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo te ga obustavio od izvrenja zbog sumnje u njegovu ispravnost.Vlada na prijedlog ministra ima pravo odluiti o obustavi odmah,a najkasnije u roku od 8 dana podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.Opinski naelnik ima pravo zadrati od izvrenja opi akt opinskog vijea,ako ocjeni da je tim aktom povrijeen zakon ili dr.propis te zatraiti od vijea da u roku od 15 dana otkloni uoene nedostatke,a ako ono to ne uini,naelnik ima dunost u roku od 7 dana o tome obavijestiti organ sredinje dravne uprave koji je ovlaten za nadzor nad zakonitou rada tijela jed.lokalne samouprave.

IDENTITET AKTA-skup obiljeja,osobina po emu se jedan akt razlikuje od drugoga s tim da te osobine mogu biti raznolike.Akti prema vrsti mogu biti:Opi(vrijede za sve,npr.zakon i ustav) i Pojedinani(ima uinak samo izmeu strana;npr.sudska presuda).Akti prema donositelju:Akti dravnih organa(akti koje donosi Sabor RH;ustav,zakon) i Akti nedravnih organa(akti koje donose pravne osobe;npr.pravni fakultet).

AKTI SABORASabor donosi:Ustav,dravni proraun,zakone,deklaracije,strategiju obraneZakoni su akti koje sabor najee donosi.

POSTUPAK DONOENJA ZAKONA1.Faza inicijative(pokretanje postupka) i 2.Faza rasprave.,3.Faza proglaenja i objavljivanja.

Postupak donoenja zakona pokree se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.

Greka u proceduri donoenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalnu valjanost pravnog propisa i ini osnovu za postavljanje pitanja njegove ustavnosti i zakonitosti.

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada,osim ako je Ustavom ili Poslovnikom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo odreena tijela ili odreeni

broj zastupnika. Najeu inicijativu ima Vlada,oko 90% koja je iskljuivi predlaga dravnog prorauna. Najvei broj zakonodavnih prijedloga dolazi iz Vlade jer ona ima veinu u Saboru.

Prijedlog zakona sadri:

Ustavnu osnovu donoenja zakona,

Ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei,

Ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona,

Tekst prijedloga zakona, s obrazloenjem,

Tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlae izmjena ili dopuna zakona.

Kad se prijedlogom zakona odreuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje (retroaktivnost), predlagatelj zakona duan je obrazloiti osobito opravdane razloge koji to nalau.

-Predsjednik Sabora upuuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim

zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj. Nakon toga slijedi razmatranje prijedloga u radnim tijelima.Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, predsjednik matinoga radnog tijela i

Odbora za zakonodavstvo duni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i

provesti raspravu.Matino radno tijelo je radno tijelo koje je zadueno za odreeno podruje drutvenih odnosa(npr. postoji matino radno tijelo za port, ili za obrazovanje..). Kad razmotri prijedlog zakona, matino radno tijelo podnosi svoje izvjee Saboru s miljenjem, primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja.

Prvo itanje zakona-prvi je dio u postupku donoenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora.Obuhvaa: Uvodno izlaganje predlagatelja, Opu raspravu o prijedlogu zakona, Raspravu o pojedinostima koja ukljuuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, Raspravu o stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog,Donoenje zakljuka o potrebi donoenja zakona.

Opa rasprava o prijedlogu zakona vodi se na nain da zastupnici iznose svoja miljenja o tome :Je li potrebno donijeti zakon,O osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, O ustavnom ovlatenju da se predloeni odnosi urede zakonom,O opsegu i nainu zakonskog ureivanja tih odnosa.

Rasprava o pojedinostima vodi se na taj nain to se raspravlja i o tekstu prijedloga zakona.

Na osnovi zakljuka Sabora o prihvaanju prijedloga zakona, predlagatelj e sainiti konani prijedlog zakona, odnosno konani prijedlog zakona sainit e drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj.

Konani prijedlog zakona predlagatelj je duan podnijeti u roku od 6.mj. od dana prihvaanja prijedloga zakona. Ako predlagatelj zakona ne podnese konani prijedlog zakona u propisanom roku, smatrat e se da je postupak donoenja zakona obustavljen.Konani prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. Obrazloenje konanog prijedloga zakona obuhvaa:Razloge zbog kojih se zakon donosi, Pitanja koja se njime rjeavaju, Objanjenje odredbi predloenog zakona, Podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provoenje zakona i o nainu osiguranja tih sredstava..

Drugo itanje zakona obuhvaa raspravu o tekstu konanog prijedloga zakona, stajalitima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odluivanje o amandmanima i donoenje zakona. U tijeku rasprave o tekstu konanog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, lancima te o podnesenim amandmanima. Nakon rasprave odluuje se o podnesenim amandmanima. Nakon provedene rasprave i odluivanja o amandmanima, zakljuuje se rasprava i odluuje se o donoenju zakona.

Tree itanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u sluajevima kada je na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona. Tree itanje zakona provodi se, u pravilu, ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadraj konanog prijedloga zakona. Provodi se uz uvjete i po postupku propisanom za drugo itanje.

Donoenje zakona po hitnom postupku -Iznimno, zakon se moe donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi(npr.kada se donosi zakoni koji se usklauju sa propisima EU), odnosno kada je to nuno radi sprjeavanja ili otklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konani prijedlog zakona, koji sadri sve to i prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta prijedloga zakona prilae tekst konanog prijedloga zakona. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku moe podnijeti:zastupnik koji mora imati pisanu podrku jo 25 zastupnika,klub zastupnika koji ima 15 ili vie lanova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili vie lanova. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo itanje zakona.

Donoenje zakona zavrava glasovanjem na sjednici Hrvatskog sabora i kada predsjednik RH promulgira zakon.On nakon promulgacije donosi akt koji se zove odluka i nakon toga zakon ide na objavu.Zakon stupa na snagu osmi dan od dana objave.Zakoni koji e djelovati retroaktvino o njima se mora donijeti zakljuak.

Ustavni sud tumai odredbe Ustava,Sabor RH tumai odredbe zakona.

Zastupnika pitanja

Zastupnici mogu postavljati zastupnika pitanja Vladi i pojedinom lanu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dunosti,a posebice o stanju u pojedinim podrujima drutvenog ivota,te o o izvravanju zakona i dr.akata Sabora, odnosno o radu ministarstava i dr.tijela dr.uprave.

Mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. Zastupnik je duan navesti kome upuuje zastupniko pitanje.

Usmena zastupnika pitanja

Zastupnici ih mogu postavljati na sjednicama za vrijeme Aktualnog prijepodneva(odrava se na poetku svake sjednice Sabora, prije prelaska na prvu toku dnevnog reda i traje u pravilu 4 sata).

Zastupnik moe postaviti 1 pitanje. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega moe odgovoriti odmah i bez pripreme.

Zastupnik moe izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupniko pitanje

Ako je nezadovoljan moe zatraiti da mu Vlada,odnosno ministar dostavi pisani odgovor Na pitanja upuena Vladi odgovara predsjednik ili lan Vlade,a na pitanja upuena ministru odgovara ministar.

Pisana zastupnika pitanja Zastupnici mogu posredovanjem predsjednika Sabora, postavljati zastupnika pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnika pitanja.

Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi,odnosno pojedinom ministru kome je upueno.U istom roku Vlada,odnosno ministar duni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje,ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatraio pisani odgovor.

Interpelacija

Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva,ako one odstupaju od opeg stajalita Vlade ili ministarstva u provoenju zakona ili utvrene politike.

Interpelacije se moe podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili lana Vlade na postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru

Podnosi se u pisanom obliku i u njoj mora biti jano postavljeno i obrazloeno pitanje koje treba razmatrati. Potpisuju je svi zastupnici koji su je pokrenuli.

Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika, a predsjednik Sabora ju dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima.

Vlada je obvezna dostaviti predsjedniku Sabora,najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije, izvjee o miljenjima i stajalitima povodom interpelacije.

DRUGI AKTI SABORA

Promjena Ustava RH odlukom Hrv.Sabora:

-Pravo da predloi promjenu Ustava RH ima:Najmanje 1/5zastupnika Hrvatskog sabora,predsjednik republike i vlada RH. Nakon to je promjena Ustava predloena slijedi odluivanje u Hrvatskom saboru o tome hoe li se pristupiti promjeni Ustava ili ne,a naelnu odluku se donosi veinom glasova svih zastupnika(50%+1). Ako je Hrvatski sabor prihvatio prijedlog promjene Ustava,oblikuje se nacrt promjene Ustava koji Hrvatski sabor utvruje natpolovinom veinom glasova svih zastupnika.Konanu odluku o promjeni Ustava RH sabor donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu ustava proglaava Hrvatski sabor.

Promjena Ustava odlukom biraa(ustavotvorni referendum):

-Ustav RH se moe mijenjati i primjenom referenduma. O tome odluuje Hrv.sabor, ali moe odluivati i predsjednik RH.

-Hrvatski sabor odluuje o raspisivanju referenduma samostalno i za tu odluku Ustav ne propisuje nikakvu posebnu veinu to znai da se za odluku trai veina glasova nazonih zastupnika uz uvjet kvoruma.

-Predsjednik RH moe raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo na prijedlog Vlade i uz supotpis predjednika Vlade.

- Na referendumu se o promjeni Ustava odluuje veinom biraa koji su glasovali uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u RH.

Meunarodni ugovori-ratificiraju se samo oni koji trae donoenje ili izmjenu zakona, vojne i politike naravi i oni koji financijski obvezuju RH.Meunarodni ugovori se ratificiraju 2/3veinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru i objavljuju se u NN.Imaju nadzakonsku pravnu snagu i izravno se primjenjuju(sva dravna tijela su duna kad o neemu odluuju izravno primijeniti odredbe meunarodnog ugovora).Ne mora se cijeli meunarodni ugovor potvrditi,mogu se potvrditi samo neke odredbe,a na neke odredbe ili lanke se moe staviti rezerva.

Odbor za zakonodavstvo: Razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklaenosti s Ustavom RH i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade, Razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminoloku usklaenost akata koje donosi Sabor, Daje miljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, Brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje miljenje o naelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona, Razmatra akte koje potvruje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje miljenje, Utvruje i izdaje proiene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor, kad je tim zakonima ili aktima za to ovlaten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni, Razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor, Obavlja i druge poslove odreene Poslovnikom. Opa/generalna klauzula(pravna presumpcija u korist lok.jed.)-svi poslovi su lokalni, osim onih koji su izriito propisom odreeni kao poslovi od interesa za sredinju dravnu vlast.Prednost takve metode je to potie lokalnu inicijativu; to znai da jed. lok. samouprave ne trebaju ovlatenje sred. dr. tijela za irenje javnih funkcija, statutom utvruju krug javnih poslova koje namjeravaju obavljati uz poslove odreene Ustavom i zakonom.

Enumeracija(pravna presumpcija u korist drave)-prema toj metodi, sredinje dravno tijelo izrijekom propisuje koji su poslovi od lokalnog znaenja odnosno rije je o nabrajanju/enumeraciji lok. poslova koji se pojedinano dodjeljuju na obavljanje samoupravnim jedinicama (najee ih sredinje predstavniko tijelo propisuje u zakonu).Slabost metode jesu ogranienje inicijative i autonomije lokalnih jed. i tenja prema centralizmu.Ta metoda je komplicirana u primjeni jer svaka promjena lok. nadlenosti mora biti uoena na sredinjoj razini i odobrena zakonom.

Enoncijacija zakonitosti je izriita ovlast zakonodavca koju daje Ustav na temelju koje se zakonom razrauju odredbe Ustava,a esto i nain koritenja Ustavom zajamenih sloboda i prava.

Amandmani-prijedlog za izmjenu ili dopunu konanog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana.Pravo podnoenja amandmana ima svaki zastupnik,klubovi zastupnika i radna tijela Sabora,te Vlada.Amandman se upuuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konanom prijedlogu zakona.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima,predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona.Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konanog prijedloga zakona,Sabor moe odluiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odluivanja.O amandmanima se izjanjava predlagatelj i Vlada,neovisno je li predlagatelj zakona ili ne.Izjanjavanje je u pravilu usmeno.Amandman prihvaen na sjednici Sabora postaje sastavni dio konanog prijedloga zakona o kome se odluuje.

Vjerodostojno tumaenje zakona-prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona moe podnijeti ovlateni predlagatelj zakona predsjedniku Sabora,a mora sadravati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se trai tumaenje i razloge za to.Preds.Sabora upuuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona Odboru za zakonodavstvo,matinom radnom tijelu i Vladi,ako ona nije podnositelj prijedloga,radi ocjene njegove osnovanosti.Matino radno tijelo i vlada duni su u roku do 15dana dostaviti miljenje odbora za zakonodavstvo.Ako matino radno tijelo i vlada ne dostave miljenje u propisanom roku smatrat e se da su suglasni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona nije osnovan,on e o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvjea donosi odluku.

Donoenje dravnog prorauna-prijedlog dr.prorauna s obrazloenjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada.Zajedno s prijedlogom dravnog prorauna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproraunskih fondova s obrazloenjem te konani prijedlog zakona o izvravanju dravnog prorauna. Pri donoenju dravnog prorauna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donoenja zakona.Vlada dostavlja predsjedniku Sabora izvjea o izvrenju dravnog prorauna.

Odluka se donosi kao akt ureivanja unutarnjeg ustrojstva,nain rada i odnosa u Saboru.

Deklaracijom se izraava ope stajalite Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima vanim za dravu.

Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u odreenom podruju i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom podruju.

Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritube o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrjeenje.

Zakljucima Sabor utvruje stajalita o odreenim dogaajima i pojavama.

SUBJEKTIVNE PRETPOSTAVKE

-vrednovanje EX ANTE- prije izglasavanja i stupanja na snagu; njime se postie vea stabilnost zakona

Opa naela za izradu pravnih propisa:

Naelo jasnoe, kvalitete i kvantitete stila pravnog pisanja

Naelo odnosa jezinih izraza i logikog smisla pravnog propisa

Naelo utvrivanja i izraavanja(egzistencijske i sadrajne) ovisnosti nieg propisa o viem

Naelo ukupnosti sadraja pravnog propisa

Naelo jasnoe, kvalitete i kvantitete stila pravnog pisanja

-jasnoa(tekst mora biti svima jasan, razumljiv, tako da ne dovodi u sumnju itaoca)

-kvaliteta(koritenje uvijek istog stila jezinog izraza; treba izbjegavati homonime i sinonime jer izazivaju nedoumice)

-kvantiteta(treba postii optimalan broj rijei u reenici, koje ne trebaju biti preduge niti prekratke)

Naelo odnosa jezinih izraza i logikog smisla pravnog propisa

-pri izradi pravnih propisa vano je postii sklad u odnosu izmeu jezinih izraza upotrijebljenih za izraavanje misli u jednom pravnom propisu i logikog smisla pravnog propisa

-treba se voditi rauna da odredbe zakona treba pretoiti u rijei da onaj koji ita zakon da logikim sudom izvue zakljuak o onome to je donosilac pravnog propisa htio rei

Naelo utvrivanja i izraavanja(egzistencijske i sadrajne) ovisnosti nieg o viem

-pravni propisi stoje u odgovarajuem meusobnom odnosu koji ovisi o poloaju njihova donositelja i samoj vrsti propisa.

-Egzistencijska ovisnost-nii pravni akt ne moe nastati, ako njihov donositelj nema u viem pravnom aktu nadlenost da ga donese-Sadrajna ovisnost-zadravanje u okviru propisane nadlenosti(usklaenost nieg akta sa sadrajem vieg)

-Potivanjem ovog naela izbjegava se opasnost donoenja nezakonskih pravnih propisa, izbjegava se mogunost pojava suprotnosti u pravnoj regulaciji

-Ako takve pojave nastanu, stvaraju potekoe u primjeni prava pa ih kasnije treba ispravljati usuglaavanjem pravnih propisa iji su sadraji u suprotnosti

Naelo ukupnosti sadraja pravnog propisa

-donositelj pravnog propisa mora obuhvatiti one drutvene odnose za iju je normativnu regulaciju nadlean, ime se izbjegavaju tetne posljedice nepotpunog normiranja, pojave pravne praznine, este izmjene i dopune pravnih akata i sl.

Smjernice/mjerila za potvrivanje teksta pravnog propisa:

Njegova ustavna i zakonska usklaenost

Pribliavanje EU

Usklaenosti pravnog propisa sa meunarodnim ugovorom

Provedba(mora imati mehanizam koji e ga provoditi i kako e se nadzirati)

Ovlast za donoenje podzakonskih akata

Pravni oblik(tekstualno jasno napisan i razumljiv)

OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA Da bi se subjekti mogli upoznati sa sadrajem teksta pravnog propisa oni se moraju objaviti

Objavljivanje propisa je radnja u postupku donoenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisan nain objedinjuje sadraj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadrajem mogli upoznati svi oni drutveni subjekti koji za to imaju interes

To je jedna od faza donoenja pravnog propisa

Zakoni se prije stupanja na snagu objavljuju NN, podzakonski akti se objavljuju u glasilima(grada, opine, upanije).

Pravni se propisi mogu objavljivati i na oglasnim ploama ustanova i pravnih osoba s javnim ovlastima koje su ih donijele. Mogu biti objavljeni i u glasilu Hrv.sabora(izvjea HS).

Posredan oblik objavljivanja je:tisak, radio, TV, mediji.

PROIENI TEKST PRAVNIH PROPISA

-nastaje tako to se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio vei broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene, tj.dopune koje su izvrene do trenutka proiavanja teksta.

-ureuje ga i izdaje odbor za zakonodavstvo HS kad je za to ovlaten ili kad to ocijeni potrebnim

-tijelo koje utvruje proieni tekst u uvodnom dijelu proienog teksta poziva se na ovlatenja koje mu je podijeljeno da bi mogao utvrditi proieni tekst te ujedno to proieni tekst sadri.

-Proieni tekst sastoji se od:

1. izvornih odredbi koje nisu mijenjane2.svih izvrenih izmjena i dopuna3.eventualnih ispravaka tekstaIZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA

Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajui dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadrajem odgovarao novonastalim drutvenim zahtjevima- osuvremenjivanje pravnog propisa

Dopune pravnog propisa znae radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadrajem ostvario ukupnost regulacije drutvenih odnosa koje mora obuhvatiti.

Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed 2 temeljna razloga:

Zahtjev za usuglaavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima drutvene sredine i vremena Loe predvianje donosioca pravnog propisa, odnosno mogue loe izraavanje postavljenih ciljeva drutvene politike od strane redaktora pravnih propisa.

ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA

To su radnje putem kojih se vri usklaivanje izmeu izvornog teksta propisa, onakvog kakav je usvojio njegov donosila i teksta tog propisa kakav je objavljen kada se meu njima jave razlike

Razlike mogu nastati zbog razliitih razloga-greke uslijed nemarnosti, greke u tiskanju, u prepisivanju. Dunost donosioca je da pogreni tekst ispravi

Kada se vri ispravak teksta u kojem je uoena greka, onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uoenost greke i naziv propisa u kojem je greka uoena s naznakom slubenog glasila u kojemu je propis objavljen.

Pravna priroda poslovnika gradskog vijea- i u formalnom i u materijalnom smislu je podzakonski akt.

Pravna priroda poslovnika Hrv.sabora, Vlade, Ustavnog suda- i u formalnom i u materijalnom smislu je organski zakon.

Glasilo Sabora Izvjea Hrvatskog sabora objavljuje:

Prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora Pojedine prijedloge, odnosno konane prijedloge zakona i dr.akata Sabora

Pojedine tekstove donesenih zakona i dr.akata

Zakljuke Sabora i radnih tijela Sabora

Poticaje,stajalita,miljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odluuje u Saboru

Akte Predsjednika RH

Saete govore odrane na sjednicama Sabora

Zastupnika pitanja i odgovore Vlade

Prikaz rada Vlade

Pravna priroda poslovnika

Poslovnikom se ne ureuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu, odnosno regulira se rad dravnih ustanova, ureda i dr.organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu

Poslovnik donosi tijelo(Sabor,Vlada) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime ureuje pitanja unutarnjeg ustrojstva,naina rada i odnosa u samom tijelu. Spada u pomone izvore prava

Statut grada

Statutom se podrobnije ureuju samoupravni djelokrug grada, njihova obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje jedinica lok.,reg.samouprave

Postupak za donoenje predlagatelj pokree podnoenjem nacrta prijedloga s tekstom prijedloga akta

Statut fakulteta

Statutom u skladu sa zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i drugim propisima ureuje ustrojstvo,djelatnost i poslovanje fakulteta,ovlasti i nain odluivanja fakultetskog tijela, ustrojavanje i izvoenje sveuilinih i strunih studija,status znanstvenih suradnika i dr.zasposlenika, status studenata.

METODE NORMIRANJA

METODA TAKSATIVNOG NORMIRANJA

Metoda kod koje donosilac pravnog propisa tono propisuje sluajeve na koje e se propis primijeniti

Taksativnim normiranjem ograniava se donoenje sadraja propisa samo na sluajeve koji su naznaeni, koristimo je kada je nuno tono i precizno iskazati nain regulacije koji se odnosi na pojedine,tono odreene sluajeve

Metoda taksativno normiranja je jednostavna,prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja Slabost ove metode je u ogranienosti primjene sadraja propisa koji je izraen putem taksativnog normiranja

METODA PRIMJERINOG NORMIRANJA(METODA ANALOGIJE)

Upotrebom ove metode u sadraju pravnog propisa navode se odreeni sluajevi na koje se dotina norma odnosi i oni slue kao temeljni primjer s tim to se dotina norma moe primijeniti, putem analogije i na sline sluajeve

Ovom metodom ne ograniava se domaaj dijela propisa ve se predvia mogunost njegovog irenja uz pretpostavku pojave slinih sluajeva

Ovom metodom se skrauje tekst pravnog propisa

Korisna je u situacijama kada u momentu donoenja propisa nije mogue predvidjeti sve sluajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadraja pravnog propisa

Slabost ove metode je u irini mogue interpretacije

METODA APSTRAKTNOG NORMIRANJA

-ova metoda je najuobiajeniji nain normiranja koji se javlja u sluajevima kada se putem uopavanja sadraj propisa daje tako da ga je mogue primijeniti na neogranien broj sluajeva koji se ubudue mogu javiti.

-slabost ove metode je preirok obujam propisa nastalog primjenom uopavanja

METODA PRINCIPIJELNOG NORMIRANJA

Specifina metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti to su odreena uopavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih naela i postaju zajednika za vie pravnih propisa

Ova metoda pridonosi skraenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadraja

METODA PRECENDENTNOG NORMIRANJA

Ovdje se radi o primjeni principa presedana tako to se, zahvaljujui nainu koji je u praksi ranije rijeen neki sluaj rjeavaju ubudue isti ili slini sluajevi.

USTAVNI SUD je posebno dravno tijelo visokog autoriteta ija je glavna zadaa nadzor nad ustavnouzakona,te zatita ljudskih prava i sloboda graana zajamenihUstavom. Nije dio sudbene vlasti. On je odreen zakonom o ustavnom sudu RH i njegov poloaj moemo promatrati kao etvrtu granu dravne vlasti (uz zakonodavnu,sudbenu i izvrnu),zbog toga to ima ovlasti kontrole prema svakoj od tih dravnih vlasti. Akti ustavnog suda su odluke i rjeenja. Odluka se donosi o meritumu stvari o kojoj se sud izjanjava, a u svim ostalim sluajevima se donosi rjeenje.

USTROJ SUDBENE VLASTI U RH!

Sudbenu vlast u RH obavljaju: Opinski sudovi,upanijski i Vrhovni sud(kao najvii sud u dravi). Specijalizirani sudovi:Prekrajni,Visoki prekrajni sud,Trgovaki sudovi,Visoki trgovaki sud, Upravni sud.

SUDBENA VLAST U NOMOTEHNICIAkti koje donose sudovi: Rjeenje(sud donosi kad odluuje o svim ostalim pitanjima prije donoenja presude;odluuje o onome to je predmet spora), Presude(sud donosi kad odluuje o konanoj odluci;npr.je li zahtjev osnovan ili neosnovan).

Presuda ima zakonom propisane sastavne dijelove.Moe se pobiti albom ili prigovorom.

Protiv Ustavnog suda nema mogunosti pravnog lijeka,ali se moe podnijeti zahtjev Europskom sudu za ljudska prava.

Najvei broj predmeta ustavnog suda su ustavne tube.

Djelokrug Ustavnog suda:

Nadzor ustavnosti zakona

Nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa

Odluivanje u sporovima o pravima i dunostima najviih tijela dravne vlasti

Rjeavaju sporove o ustavnim pravima meu dravama lanicama federacije

Nadziru zakonitost provedbe izbora, referenduma, narodnih inicijativa ili narodnog veta Sude za povredu ustava visokim dravnim dunosnicima U povodu ustavne tube pruaju zatitu sloboda i prava ovjeka i graana

Donose interpretativne odluke- tumaenja ustava i zakona na zahtjev najviih dravnih tijela

Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH

Svatko ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ustavnosti i zakonitosti drugog propisa

Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak

Na zahtjev tijela ovlatenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti Ustavni sd je duan pokrenuti i provesti postupak

Sudovi u postupku

HS, predsjenik RH Vlada, Vrhovni sud, puki pravobranitelj, najvia tijela lok.i reg.samouprave

Podnesci kojima se pokree postupak pred Ustavnim sudom:

Postupak se pokree pisanim zahtjevom, prijedlogom ili ustavnom tubom

Podnesci kojima se pokree postupak upuuju se Ustavnom sudu na hrv. jeziku u latininom pismu

Podnesci moraju biti potpisani, a podnose se izravno Ustavnom sudu ili ih se alje potom Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupati Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati Ustavni sud e vratiti podnesak podnositelju radi ispravka uz odreivanje roka za ponovno podnoenje postupka

Ako je podnesak vezan za rok bude ispravljen i predan Ustavnom sudu u roku smatrat e se da je podnesen onog dana kad je prvi put bio podnesen, a ako ne bude vraen smatrat e se povuenim

Ako podnesak bude vraen bez dopune tj.ispravka odbacit e se

Postupak vodi sudac Ustavnog suda

Zahtjev kojim se pokree postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:

1/5 zastupnika HS

Radno tijelo HS

Predsjednik RH

Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom

Vrhovni sud RH ili drugi sud ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku voenim pred tim sudom

Puki pravobranitelj

Predstavniko tijelo jedinice lok.i reg.samouprave u RH

Svaka fizika i pravna osoba ima pravo predloiti pokretanje postupka

Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak

Sadraj zahtjeva

-zahtjev kojim se pokree postupak pred Ustavnim sudom mora sadravati:

1.oznaku odredbi ija se ustavnost/zakonitost osporava

2.oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeene

3.razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom tj.zakonom4.potpis i peat podnositelja zahtjeva

- u zahtjevu podnositelj moe navesti i druge injenice od znaenja za ocjenu stvari,kao i svoje miljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili ponititi

-uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa mora se priloiti osporavati aktPrijedlog za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom:

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa sa Ustavom i zakonom sadri u pravi sve to sadri i zahtjev

Ustavni sud e zapoet postupak najkasnije u roku od 1g.od podnoenja zahtjeva

O prijedlogu Ustavnog suda na sjednici odluuje rjeenjem hoe li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak te e rjeenje objaviti u NN

O pokretanju postupka tj.neprihvaanju prijedloga za pokretanje postupka Ustavni sud e obavijestiti sudionike postupka

Svaki zahtjev tj.prijedlog za pokretanje postupka pred US predsjednik US uputit e na obradu sucu izvjestitelju.

Postupak pred US u povodu ZAHTJEVA smatra se pokrenutim na dan primitka zahtjeva u Ustavni sud,tj. na dan predaje zahtjeva poti preporueno.

Postupak pred US u povodu PRIJEDLOGA smatra se pokrenutim na dan donoenja rjeenja o pokretanju postupka.

Sastav Ustavnog suda

13 sudaca iz reda istaknutih pravnika koje bira Hrv.sabor na vrijeme od 8g. bez ogranienja pravnog izbora

Uvjeti: Hrvatski dravljanin, dipl.pravnik s najmanje 15g.radnog iskustva, Ne smije pripadati nijednoj politikoj stranci, Ne smije obavljati nikakvu drugu javnu profesionalnu dunost.

-Suci izmeu sebe biraju predsjednika suda na rok od 4g.

Akti ustavnog suda(naini odluivanja US): odluke,izvjea,rjeenja

US donosi odluke,rjeenja veinom glasova svih sudaca ako drugaije nije odreeno

US donosi ODLUKU kada odluuje o biti stvari,a u ostalim sluajevima donosi RJEENJE

- Odluka i rjeenje moraju biti obrazloeni, obvezatni su i duna ih je potivati svaka fizika i pravna osoba( moraju imati uvod,izreku i obrazloenje)

- Odluku o zahtjevu, prihvaenom prijedlogu i ustavnoj tubi u pravilu donosi u roku od najvie 1g.

- Svaki sudac ima pravo izdvojiti miljenje i objaviti ga. Sudac koji izdvoji miljenja duan ga je pismeno obrazloiti- Sudac koji je glasao suprotno veini moe u primjerenom roku od dana izrade odluke ili rjeenja pisano, obrazloiti i objaviti ga.

Vrste izdvojenih miljenja:

Kad sudac prihvaa odluku veine o meritumu (biti stvari), ali nije suglasan s razlozima na kojima je utemeljena

Kada se sudac protivi odluci o biti stvari,kao i o obrazloenju.

Sadraj(dijelovi) odluke/rjeenja Ustavnog suda

1.UVOD

- naziv Ustavnog suda

- ime i prezime predsjednika i sudaca Ustavnog suda koji su sudjelovali u donoenju odluke/rjeenja

-kratka oznaka predmeta odluivanja

Dan kad je odluka/rjeenje doneseno

2.IZREKA

-sadri odluku Ustavnog suda o predmetu odluivanja

3.OBRAZLOENJE-u njemu e Ustavni sud izloiti:

- sadraj podneska kojim se predlae pokretanje postupka-navodi razloge zbog kojih je odluio kao u izreci

-propise na kojima je utemeljio odlukuIzvjea(dijelovi)

-Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i zakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor

-Izvjea imaju uvod,naziv Izvjee i naznaku predmeta izvjea

-Ostale dijelove utvruje Ustavni sud ovisno o predmetu o kojem izvjeuje HS ili Vladu RH.

Ustavni sud e rjeenjem odbaciti zahtjev,prijedlog i ustavnu tubu:

1.ako nije nadlean za odluivanje

2.ako su nepravodobni3.u drugim sluajevima kad ne postoje pretpostavke za odluivanje o biti stvari.

Sukobi djelokruga(rjeava ih Ustavni sud)

1.pozitivan sukob(kada 2 ili vie dravnih tijela smatraju da su ovlatena odluivati u odreenoj stvari)

2.negativan sukob(kada odreena dravna tijela smatraju da nisu ovlatena odluiti u odreenoj stvari)

Ustavna tuba

Krajnje sredstvo za zatitu ustavnih sloboda i prava. Moe se podnijeti samo ako su iscrpljeni svi drugi naini pravne zatite.

Rok predaje je 1mj.od primitka osporavane odluke

Mora biti na hrv.jeziku i latininom pismu, te potpisana

Podnosi se izravno Ustavnom sudu ili se alje potom.

Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi ODLUKOM.

Odlukom se tuba usvaja ili odbija kao neosnovana kada utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava. Ona u pravilu ne spreava primjenu osporavanog akta.

Sadraj ustavne tube

Ime i prezime, jmbg, prebivalite ili boravite,tj.tvrtku i sjedite podnositelja

Ime i prezime njegovog punomonika

Oznaku osporavane odluke kojem je povrijeeno neko pravo ili sloboda

Naznaku ustavnog prava ili slobode za koje se tvrdi da je povrijeeno Razloge tube

Dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tuba pravodobna

Potpis podnositelja ustavne tube.

Odluivanje o ustavnoj tubi:

Odluuje vijee sastavljeno od 6 sudaca Vijee sastavljeno od 3 suca odluuje o ustavnim tubama kada ne postoje postupovne pretpostavke za odluivanje(nepravodobnost,neovlatenost na podnoenje tube,nedoputenost)

Vijee moe odluivati jednoglasno i u punom sastavu

Ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost ili smatra da predmet ustavne tube ima iri znaaj, o ustavnoj tubi odluit e sjednica Ustavnog suda.

Ustavni sud e rjeenjem odbaciti ustavnu tubu ako:

Nije nadlean

Ako je ustavna tuba nepravodobna,nepotpuna,nerazumljiva,nedoputena

Tuba je nedoputena ako:

Nije iscrpljen doputeni pravni put

Podnositelj tube u prethodnom postupku nije koristio doputeno pravno sredstvo

Ako je tubu podnijela osoba koja nije ovlatena za njezino podnoenje

Ako je tubu podnijela pravna osoba koja ne moe biti nositelj ustavnih prava

Postupak pokrenut ustavnom tubom obustavlja se:

Kada podnositelj ustavne tube umre

Kada podnositelj ustavne tube, koji je pravna osoba, prestane postojat

U sluaju povlaenja ustavne tube

Odluka Ustavnog suda o zahtjevu razumnog roka( 2 iznimke podnoenja ustavne tube)

Ustavni sud e pokrenuti postupak po ustavnoj tubi i prije nego li je iscrpljen pravni put u sluaju kada o pravima i obvezama stranaka ili o sumnji i optubi zbog kanjivog dijela nije u razumnom roku odluio sud. Razumni rok je razdoblje od 3g.

U odluci kojom usvaja ustavnu tubu zbog ne donoenja akta u razumnom roku, Ustavni sud e nadlenom sudu odrediti rok za donoenje akta kojim e taj sud meritorno odluiti o pravima i obvezama ili o sumnji i optubi zbog kanjivog dijela podnositelja

Kada se o osporenim pojedinanim aktom grubo vrijeaju ustavna prava

Kada nepokretanje sudskog postupka moe podnositelju ustavne tube nanijeti teke i ne popravne posljedice.

Poetak raunanja razumnog roka: od dana podnoenja tube i od dana podnoenja ustavne tube.

Sukob nadlenosti

ako doe do sukoba nadlenosti izmeu tijela zakonodavne,izvrne ili sudbene vlasti zato to odreeno tijelo zakonodavne,izvrne ili sudbene vlasti prihvaa nadlenost u istom premetu, svako od tih tijela moe zahtijevati od Ustavnog suda da rijei nastali sukob nadlenosti. (pozitivan sukob nadlenosti)

zahtjev za rjeavanje sukoba nadlenosti moe podnijeti i stranka iji je interes zbog nastalog sukoba povrijeen ili bi mogao biti povrijeen. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od saznanja da je i drugo tijelo prihvatilo nadlenost.

Ako doe do sukoba nadlenosti izmeu tijela zakonodavne,izvrne ili sudbene vlasti zato to odreeno tijelo zakonodavne,izvrne ili sudbene vlasti odbija nadlenost u istom predmetu, zahtjev za rjeavanje sukoba nadlenosti moe se podnijeti po pravomonosti odluke suda, tj. konanosti odluke tijela izvrne vlasti ili odgovarajue odluke zakonodavnog tijela koje je prvo odluio o svojoj nadlenosti(negativan sukob nadlenosti)

Zahtjev moe podnijeti stranka koja zbog odbijanja nadlenosti nije mogla ostvariti svoje pravo kao i svako od tijela zakonodavne,izvrne ili sudbene vlasti izmeu kojih je dolo do sukoba nadlenosti. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana nastupa pravomonosti odluke suda, od dana nastupa konanosti odluke tijela izvrne vlasti, tj.od dana donoenja odgovarajue odluke zakonodavnog tijela kojom se drugo tijelo dravne vlasti oglasilo nenadlenim.

Pravna priroda Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Ovim se zakonom ureuju uvjeti i postupak za izbor sudaca Ustavnog suda i prestanak njihove dunosti

Uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnost drugih propisa s Ustavom i zakonima Postupak i pravno djelovanje njegovih odluka

Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom

Druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog sudaPravna priroda Ustavnog zakona za provoenje Ustava

Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za primjenu Ustava

Ako predsjednik RH smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom,moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom To nije najbolje rjeenje jer e proteku vacatio legis proglaeni zakon stupiti na snagu i primjenjivati se iako mu je ustavnost u pitanje doveo sam predsjednik RH.

Pravna priroda PREAMBULE

U proslovu ili preambuli Ustava oznauje se tko donosi Ustav, upuuje na volju onoga, a to je u naelu narod, u ije se ime Ustav prihvaa

Izlau se povijesni temelji Ustava i drave za koju se donosi, to se tie oblikovanja i razvitka dunosti te osnovnih institucija demokracije

U preambuli se navode,a nekad i tumae, temeljna naela koja se kasnije razrauju u normativnom dijelu

Preambula nije pravo oblikovan tekst i ne sadri nikakve norme

To je naelni uvod u normativni dio Ustava, pa je i stil preambule svean

Preambula je prvi dio Ustava pa ima isto znaenje i ustavnopravnu vanost kao i svi drugi dijelovi Ustava

IZVORI PRAVA EUPRIMARNO PRAVO osnivaki ugovori i opa naela prava

SEKUNDARNO PRAVO-pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU i meunarodni sporazumi kojima se ureuju meusobni odnosi EU i drugih meunarodnih organizacija ili treih drava.

- sudska praksa Europskog suda.

PRIMARNI IZVORI

OSNIVAKI UGOVORI

Ugovor o Europskoj zajednici(EZ) 1958.Rim-ugovor kojim se ureuju nadlenosti koje su prenesene na europsku razinu Rimskim ugovorom o Europskoj ekonomskoj zajednici sa svim kasnijim amandmanima na taj ugovor

b. Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik-1952.Pariz

-poetak procesa integracije Europe

-sklopljen na 50godina,a drave su po isteku 2002.g.odluile ne obnoviti ga

c. Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju-1958.Rim

- ugovor kojim je uspostavljena europska nadlenost nad nuklearnom energijom,sa svim kasnijim amandmanima na taj ugovord. Ugovor o EU-1993.Maastricht

-ugovor koji sadri zajednike odredbe za cijelu EU

e. Ugovor iz Nice

f. Lisabonski ugovor

Ugovori se mijenjaju ustajanjem novog ugovora, koji sadri amandmane na prethodni,a ne usvajanjem posve novog cjelovitog ugovora.

Formalno-pravno obvezujui amandmani na amandmane, itd., radi lakeg snalaenja izraene su,objavljene i u upotrebi KONSOLIDIRANE verzije svih ugovora.

Ustavni ugovor razlikuje se od svih dosadanjih izmjena:

Predvieno je ukinuti dosadanje ugovore (UEZ i UEU) i zamijeniti ih novih cjelovitim tekstom

Ugovorom o Euroatom-u i dalje e ostati na snazi kao zaseban ugovor

OPA NAELA PRAVA

Nepisane pravne norme

To su primarni izvori europskog prava tek kada ih Europski sud uvrsti

Koja naela postoje u pravnom poretku EU utvruje Europski sud u svojoj praksi

Pri izradi opih naela Europski sud se vodi pravnim porecima drava lanica i meunarodnim konvencijama kojih su potpisane lanice EU

Niti u jednom pravnom poretku nije mogue da zakonodavstvo prui odgovor na svako pitanje koje doe pred sud-sudovi su duni stvarati pravna pravila da bi mogli odluiti o svim pitanjima

Englezi pribjegavaju common law tradiciji da bi opravdali pravostvaralaku ulogu svojih sudova.

Sami ugovori pruaju temelj(opravdanje) za primjenu opih naela prava

Temeljna funkcija opih naela prava:

Omoguuju rjeavanje sporova za koje ne postoji konkretno pisano pravno pravilo

Zatita temeljnih ljudskih prava

Pravna sigurnost i zatita legitimnih oekivanja

Zabrana diskriminacije

Zatita temeljnih prava kao temeljno naelo EU potvrdu je dobilo uvrtavanjem povelje temeljnih prava EU (kao aneksa na Lisabonski ugovor)

SEKUNDARNI IZVORI

Sekundarno ili izvedeno(derivativno) pravo jer se mogunosti i pravni uinci tih odluka temelje na Osnivakom ugovoru kao aktu primarnog prava

AKTI INSTITUCIJA EU

UREDBE

opi, obvezujui i izravno primjenjivi propisi u dravama lanicama za iju primjenu nije potrebno usklaivanje nacionalnog zakonodavstva s njihovim normativnim sadrajem.

Opa primjenjivost uredbe ogleda se u tome da je ona upuena svim dravama lanicama

Obvezatna sustav stvoren uredbama mora biti primijenjen jednako obvezujuom snagom u svim dravama lanicama i kao takav postati dijelom njihovih pravnih sustava

Uredbe su akti sa svrhom ujednaavanja prava drava lanica-zamjena postojeih nacionalnih normi

Drave lanice nemaju mogunost putem usklaivanja zakonodavstva sa sadrajem uredbe mijenjati cilj koji se eli postii uredbom

Dravama lanicama nije dozvoljeno prenositi sadraj uredbe u svoje zakonodavstvo,mijenjati njezin doseg ili joj davati nove normativne sadraje

Neposredna primjenjivost uredbe omoguuje njezinu primjenu u dravi lanici danom stupanja na snagu ime se izbjegava mijenjanje sadraja uredbe donoenjem provedbenih propisa

DIREKTIVE

Akti koji u pogledu rezultata koji se njima ostvaruje obvezuju svaku dravu lanicu kojoj su upueni,ali ostavljaju nacionalnim vlastima izbor forme i metode.

Slue pribliavanju ili harmonizaciji (a ne potpunom ujednaavanju internih prava drave lanice)

Cilj i smisao direktive nije predmet slobodne interpretacije drava lanica. Kako e cilj biti postignut, preputeno je dravama lanicama da same izaberu.

Obvezujui karakter direktive je ogranien na cilj koji se njome eli postii u dravama lanicama .

Direktive zadaju samo osnovna zajednika pravila i ciljeve koji se njima postiu. Drave lanice su obvezne direktive prenijeti u svoj nacionalni sustav.

Drave lanice nemaju slobode u pogledu vremenskog okvira

Akt kojim se prenosi direktiva mora imati pravno obvezujuu snagu

Drave lanice biraju formnu(npr.izmjena postojeeg zakona, novi zakon..)

ODLUKE

Upravni akti koji u cijelosti obvezuju one kojima su upueni(adresati)

Odlukama se odreenim adresatima dozvoljava ili izriito zabranjuje odreeno postupanje

Odluka je uvijek adresirana individualno,tj.nazivom drave lanice

Odluka je ogranienog dometa, ne samo limitom svoje pravne snage nego i krugom obveznika njezine primjene.

Preporuke i miljenja

Nemaju obvezujuu snagu. Dok ih to iskljuuje od izravnog uinka u nacionalnom pravu, ne iskljuuje ih od mogunosti njihovog koritenja tijekom procesa pred Europskim sudom pravde i pred nacionalnim sudovima

Europska komisija ovlatena je donositi miljenja i preporuke u sluajevima koji su predvieni samim Ugovorom ili kada Komisija smatra da je to nuno

MEUNARODNI SPORAZUMI

Sekundarni izvori

EU od Ugovora iz Lisabona ima izriitu pravnu sposobnost, tj. meunarodnopravni subjektivitet koji podrazumjeva i ovlast sklapanja meunarodnih sporazuma s treim dravama

Ako Unija sklapa meunarodni sporazum koji istodobno obuhvaa pitanja iz njezine nadlenosti, ali i pitanja nad kojima su ovlasti zadrale drave lanice radi se o tzv.mjeovitom sporazumu: Kao forma razvili su se praksi/nisu predvieni osnivakim ugovorom

Mjeoviti sporazum istodobno sklapaju Unija i svaka od njenih drava lanica

Stupa na snagu kada ga u ime Unije ratificira vijee ministara( i eventualno potvrdi Europski parlament) te svaka drava lanica u skladu s vlastitim ustavnim poretkom predvienom procedurom sklapanja meunarodnih sporazuma

Osim sklapanjem, meunarodni sporazum moe postati dio pravnog sustava EU i sukcesijom Unije na mjesto drave lanice u takvom sporazumu ili stupanjem Unije u takav sporazum dodatno uz dravu lanicu

Meunarodni sporazumi koji vezuju Uniju dio su pravnog poretka EU, te se tumae i provode u skladu s naelima tog pravnog poretka,a za njihovo je tumaenje ovlaten Europski sud.

SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR PRAVA EU Sekundarni izvor

Pravni sustav EU formalno se ne temelji na naelu stare decisis kao common law sustavi, sudska praksa nije nita manje vana kao izvor prava

Europski sud:

Ovlaten je tumaiti cjelokupno pravo EU i utvrivati (ne)valjalost normi sekundarnog prava

Objektivno znaenje pojedinih konkretnih odredbi prava EU i pitanje njihovih pravnih uinaka u pravima drave lanice

Naela i pravila razvijena kroz sudsku praksu prihvatili su i nacionalni sudovi i druga tijela u dravama lanicama pa su ista pravila postala sastavnim dijelom pravnog poretka EU.

Sudska praksa Europskog suda

Europski sud pravde osigurava nadzor nad primjenom i tumaenjem osnivakih ugovora i provedbenih akata

Naglasak je pritom stavljen na osiguravanje jednoobrazne interpretacije europskog prava u dravama lanicama

Sud djeluje u okviru nadlenosti koje su mu dodijeljene osnivakim ugovorima

Naela dobrog upravljanja

Otvorenost institucija

Sudjelovanje graana

Odgovornost nositelja vlasti

Djelotvornost

Usklaenost politika

Razvijenost

Supsidijarnost

Protokol 7

Nakon proirenja EU sa 15 na 25 lanica(2004.g.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom protokol 7

Ovim se protokolom regulira reim trgovine poljoprivrednim proizvodima izmeu Hrvatske i proirene EU te zamjenjuju dosadanji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja.

Njime su utvrene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode.

Pravni akti vijea Europe:

Konvencije- glavni instrument pravne suradnje izmeu drava lanica. Obvezujue su za drave koji ih ratificiraju

Preporuke- predstavljaju nain predlaganja uinkovitih i praktinih rjeenja problema

Rezolucije-nisu pravni akti(odmor ministara ne donosi o aktualnim politikim pitanjima)